Prof. dr. sc. Goran Marijanović

1. ŽIVOTOPIS Prof. dr. sc. Goran Marijanović rođen je 07. srpnja 1951. u Osijeku. Osnovnu školu i

gimnaziju završio je u Osijeku, a potom se upisao na Ekonomski fakultet u Osijeku, gdje je

diplomirao 1977. godine.

Nakon više godina rada na poslovima vanjske trgovine («Agroslavonija», Osijek), zapošljava

se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 01.04.1981. kao asistent na Katedri za vanjsku

trgovinu.

Godine 1987. magistrirao je na poslijediplomskom studiju “Marketing” s temom izvoza

poljoprivrednih proizvoda pod mentorstvom prof.dr.sc. Petra Anića.

Doktorat znanosti stekao je obranom doktorske disertacije 14.02.2000. pod naslovom

«Mogućnosti izvoza stočarskih proizvoda Republike Hrvatske na tržište Europske unije po

načelima vezane trgovine» pod mentorstvom prof.dr.sc. Ive Andrijanića, Ekonomski fakultet,

Zagreb.

Prof. dr. sc. Goran Marijanović je danas pročelnik Katedre za nacionalnu i međunarodnu

ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku izvodi

nastavu iz predmeta „Međunarodna ekonomija“ i „Vanjskotrgovinsko poslovanje“ u

dodiplomskoj (preddiplomskoj) nastavi, te nastavu iz predmeta „Institucionalni sustav EU“.

Na diplomskom studiju izvodi nastavu iz predmeta „Ekonomske politike EU“. Na

poslijediplomskom studiju Poduzetništvo izvodi nastavu iz predmeta „Mala i srednja

poduzeća u Europskoj uniji“, na poslijediplomskom specijalističkom studiju Upravljanje

ekonomskom razvojem, nastavu iz predmeta „ Gospodarstvo EU“ , a na poslijediplomskom

2

specijalističkom interdisciplinarnom studiju : Europski studiji - Regionalna suradnja i

integriranje u EU , nositelj je kolegija „ Politička ekonomija EU i Republika Hrvatska“. Osim

u svojoj matičnoj, predaje i na nekoliko drugih visokoškolskih ustanova.

Od 2000.-2004. godine, na Ekonomskom fakultetu u Splitu, držao je nastavu iz predmeta

«Međunarodna ekonomija» i «Vanjskotrgovinsko poslovanje».

Trenutno predaje i na Veleučilištima u Slavonskom Brodu i Vukovaru, gdje izvodi nastavu iz

predmeta „Vanjskotrgovinsko poslovanje“, te u Varaždinu, na Stručnom studiju Ekonomskog

fakulteta Osijek nastavu iz predmeta „Institucionalni sustav EU“. Na Ekonomskom fakultetu

Sveučilišta u Mostaru izvodi nastavu iz predmeta „ Međunarodno poslovanje“ . Od 2000.

godine suradnik je i u European Policy Information Centre - EPIC iz Londona.

Tijekom rada na Fakultetu bio je angažiran i na više stručnih projekata Zavoda za ekonomska

istraživanja Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Od 2003. suradnik je na projektu prof.dr.sc.

Ljubomira Babana «Utjecaj sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske

Europskoj uniji na gospodarstvo Istočne Hrvatske» ( vođenje projekta kasnije preuzeo

prof.dr.sc. Ivan Ferenčak). Od 2007. godine suradnik je na projektu „ Posttranzicijski

identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje“ pod vodstvom prof. dr. sc. Antuna Šundalića.

Nadalje, u četiri navrata, 1992., 1994., 2000. i 2002. godine, dodijeljena mu je stipendija

DAAD koju je koristio na Fachhochschule für Wirtschaft u Pforzheimu.

Godine 1996. boravi u SAD gdje na University of Kentucky završava Faculty Development

Program II.

3

Dr.sc. Ivo Andrijanić, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Dr.sc. Ivan Ferenčak, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku Dr.sc. Božo Matić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

FAKULTETSKOM VIJEĆU

EKONOMSKOG FAKULTETA U OSIJEKU

I MATIČNOM POVJERENSTVU ZA POLJE EKONOMIJE

Predmet: Izvješće stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog

savjetnika i znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti,

znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana Međunarodna ekonomija

Na sjednici Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u Osijeku 15.lipnja 2009. imenovani

smo za članove stručnog povjerenstva za izbor jednog nastavnika u znanstveno zvanje

znanstvenog savjetnika i znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja

društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana Međunarodna ekonomija.

Na raspisani natječaj objavljen dana 29. lipnja 2009. u Narodnim novinama br. 74, prijavio se

samo dr. sc. Goran Marijanović, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku s

prijedlogom da se izabere u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i znanstveno-nastavno

zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora.

Sukladno članku 35. stavak 1, 2, 3., članku 39. stavak 1, članku 40. stavak 2. i 3., članku 41.

stavak 1, 3. i članku 42, stavak 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

(NN br. 123/2003., 198/2003., 105/2004., 174/2004., 46/2007.); članku 1. točka 5. Pravilnika

o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (NN br. 84/2005.); članku 15. Pravilnika o ustroju i

načinu rada Područnih vijeća i Matičnih odbora ( NN br. 76/2005., 118/2005.,55/2009.), te

Odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u

znanstveno – nastavna zvanja ( NN br.106./2006.) podnosimo Naslovu ovo izviješće.

4

I Z V J E Š Ć E

Prema Pravilniku o utvrđivanju znanstvenih područja (N.N. br. 29/1997., 135/1997., 8/2000.,

30/2000.), utvrđuje se da se ovaj izbor treba izvršiti za:

- područje društvenih znanosti (klasifikacijski broj 5)

- polje - Ekonomija (klasifikacijski broj 5.01)

- grana – Međunarodna ekonomija (klasifikacijski broj 5.01.06)

Temeljem članka 8. i članka 15. Pravilnika o ustroju i načinu rada Područnih vijeća i

Matičnih odbora u nastavku podnosimo:

1. životopis predloženika

2. znanstvenu djelatnost i popis objavljenih znanstvenih radova predloženika

3. nastavnu djelatnost predloženika

4. stručnu djelatnost predloženika

5. zaključak, mišljenje i prijedlog stručnog povjerenstva

6. tablični pregled ukupno objavljenih radova predloženika

7. popis ukupno objavljenih radova predloženika

2. ŽIVOTOPIS PREDLOŽENIKA

Prof. Dr. sc. Goran Marijanović rođen je 07. srpnja 1951. u Osijeku. Osnovnu školu i

gimnaziju završio je u Osijeku, a potom se upisao na Ekonomski fakultet u Osijeku, gdje je

diplomirao 1977. godine.

Nakon više godina rada na poslovima vanjske trgovine («Agroslavonija», Osijek), zapošljava

se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 01.04.1981. kao asistent na Katedri za vanjsku

trgovinu.

Godine 1987. magistrirao je na poslijediplomskom studiju “Marketing” s temom izvoza

poljoprivrednih proizvoda pod mentorstvom prof.dr.sc. Petra Anića.

Doktorat znanosti stekao je obranom doktorske disertacije 14.02.2000. pod naslovom

«Mogućnosti izvoza stočarskih proizvoda Republike Hrvatske na tržište Europske unije po

5

načelima vezane trgovine» pod mentorstvom prof.dr.sc. Ive Andrijanića, Ekonomski fakultet,

Zagreb.

Predloženik je danas pročelnik Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju na

Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku izvodi nastavu iz

predmeta „Međunarodna ekonomija“ i „Vanjskotrgovinsko poslovanje“ u dodiplomskoj

(preddiplomskoj) nastavi, te od primjene Bolonjskog procesa i nastavu iz predmeta

„Institucionalni sustav EU“. Na diplomskom studiju izvodi nastavu iz predmeta „Ekonomske

politike EU“. Na poslijediplomskom studiju Poduzetništvo izvodi nastavu iz predmeta „Mala

i srednja poduzeća u Europskoj uniji“, na poslijediplomskom specijalističkom studiju

Upravljanje ekonomskom razvojem, nastavu iz predmeta „ Gospodarstvo EU“ , a na

poslijediplomskom specijalističkom interdisciplinarnom studiju : Europski studiji -

Regionalna suradnja i integriranje u EU , nositelj je kolegija „ Politička ekonomija EU i

Republika Hrvatska“. Predloženik, osim u svojoj matičnoj, predaje i na nekoliko drugih

visokoškolskih ustanova.Od 2000.-2004. godine, na Ekonomskom fakultetu u Splitu, držao je

nastavu iz predmeta «Međunarodna ekonomija» i «Vanjskotrgovinsko poslovanje». Trenutno

predaje i na Veleučilištima u Slavonskom Brodu i Vukovaru, gdje izvodi nastavu iz predmeta

„Vanjskotrgovinsko poslovanje“, te u Varaždinu, na Stručnom studiju Ekonomskog fakulteta

Osijek nastavu iz predmeta „Institucionalni sustav EU“. Na Ekonomskom fakultetu

Sveučilišta u Mostaru izvodi nastavu iz predmeta „ Međunarodno poslovanje“ . Od 2000.

godine suradnik je i u European Policy Information Centre - EPIC iz Londona.

Tijekom rada na Fakultetu bio je angažiran i na više stručnih projekata Zavoda za ekonomska

istraživanja Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Od 2003. suradnik je na projektu prof.dr.sc.

Ljubomira Babana «Utjecaj sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske

Europskoj uniji na gospodarstvo Istočne Hrvatske» ( vođenje projekta kasnije preuzeo

prof.dr.sc. Ivan Ferenčak). Od 2007. godine suradnik je na projektu „ Posttranzicijski

identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje“ pod vodstvom prof. dr. sc. Antuna Šundalića.

Nadalje, u četiri navrata, 1992., 1994., 2000. i 2002. godine, dodijeljena mu je stipendija

DAAD koju je koristio na Fachhochschule für Wirtschaft u Pforzheimu.

Godine 1996. boravi u SAD gdje na University of Kentucky završava Faculty Development

Program II.

6

3. ZNANSTVENA DJELATNOST PREDLOŽENIK

2.1. Dosadašnji izbori

Predloženik doc.dr.sc. Goran Marijanović zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku od

1981. godine.

1987. izabran je u znanstveno – nastavno zvanje znanstvenog asistenta.

2000. izabran je u znanstveno – nastavno zvanje docenta.

2004. izabran u znanstveno – nastavno zvanje izvanrednog profesora

2.2. Podaci o magistarskom radu i doktorskoj disertaciji

2.2.1. Magistarski rad

Magistarski rad pod naslovom «Izvoz junadi, junećeg mesa i prerađevina od junećeg mesa na

tržište EEZ u sklopu ukupnog izvoza ovih proizvoda», predloženik je obranio 27. travnja

1987. pred povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc. Petar Anić, prof.dr.sc. Dragutin Rilke i

prof.dr.sc. Boško Bešir.

U magistarskom radu predloženik svestranom i dokumentiranom analizom proizvodnje i

izvoza stočarskih proizvoda dokazuje da je za opstanak i razvoj stočarstva u tadašnjoj

Jugoslaviji izvoz neophodan, pri čemu je tržište EEZ prioritetno tržište za izvoz ovih

proizvoda. Pri tome naglašava probleme tadašnje jugoslavenske poljoprivrede opterećene

socijalističkim planskim načinom privređivanja i zalaže se za oslobađanje poljoprivrede,

odnosno izvoza poljoprivrednih proizvoda od suvišnih administrativnih, deviznih, količinskih

i drugih ograničenja, te primjenu međunarodnog marketinga u trgovini stočarskim

proizvodima.

Kao zaključak autor predlaže niz mjera koje bi trebalo poduzeti radi pospješivanja izvoza

stočarskih proizvoda. Posebnu vrijednost ovome radu daje niz tabelarnih prikaza (60 tablica)

statističkih podataka o trgovini junećim mesom i prerađevinama od junećeg mesa, koje je za

razdoblje od 20 godina (1966-1985.) prema podacima STOFO-a složio sam autor.

Magistarski rad ima 183 stranice teksta, 95 tablica, 11 grafičkih prikaza i 4 slike.

7

2.2.2. Doktorska disertacija

Doktorsku disertaciju pod naslovom «Mogućnosti izvoza stočarskih proizvoda Republike

Hrvatske na tržište Europske unije po načelima vezane trgovine» predloženik je obranio 14.

veljače 2000. pred povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc. Ljubomir Baban, predsjednik;

prof.dr.sc. Ivo Andrijanić, član i mentor i prof.dr.sc. Josip Senečić, član.

U doktorskoj disertaciji predloženik dalje razrađuje temu koju je započeo magistarskim

radom, no dok u magistarskom radu obrađuje uglavnom unutrašnje probleme razvoja

stočarske proizvodnje namijenjene izvozu, doktorskom disertacijom rasvjetljava odnose i

pravila u ukupnoj svjetskoj trgovini, a posebice u međunarodnoj razmjeni poljoprivrednih

proizvoda. Poseban naglasak pri tome daje mogućnostima izvoza u zemlje Europske unije.

Predloženik polazi od teze da u međunarodnoj razmjeni još uvijek značajnu ulogu igraju

protekcionističke mjere, te analizira protekcionizam kroz povijest (A. Hamilton, F. List, H.C.

Carey, S.N. Patten), a isto tako i njegovu prisutnost danas kroz izravne, a još više neizravne

instrumente protekcionizma.

Budući da kao ciljno tržište za stočarske proizvode Republike Hrvatske odabire tržište

Europske unije, predloženik posebno obrađuje fenomen ekonomskih integracija (J. Viner, J.J.

Meade, R.G. Lipsey, T. Scitovsky, B. Balassa), od teoretskog razmatranja, pa do stvaranja

Europske unije kao najvišeg oblika integracije u europskom prostoru.

Posebno mjesto u disertaciji zauzima komentar zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP),

te ocjena njenog utjecaja na stanje i razvoj poljoprivrede u EU, ali isto tako i utjecaj koji ta

politika ima na razvoj poljoprivrede trećih zemalja, među njima i Hrvatske.

Analizirajući tadašnje stanje hrvatske poljoprivrede, predloženik zaključuje da je uvjet za

podizanje razine poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj i postizanje kvalitete proizvoda koja

će biti konkurentna na svjetskom tržištu, izlazak na to tržište, odnosno izvoz.

Budući da protekcionizam, koji je ugrađen u osnove CAP-a, znatno utječe na mogućnosti

izvoza stočarskih proizvoda Hrvatske na tržište EU redovitim izvozom, predloženik zastupa

tezu da bi se izvoz mogao povećati primjenom vezanih vanjskotrgovinskih poslova i viših

oblika vanjskotrgovinske suradnje.

Doktorska disertacija sadrži 263 stranice teksta, 63 tablice, i 19 slika i grafičkih prikaza.

Znanstveni doprinos ove disertacije može se promatrati s dvojakog stajališta: teorijskog, dakle

analize međunarodnih integracija, a posebno Europske unije, te aplikativnog, koji se odnosi

8

na izvoz stočarskih proizvoda Republike Hrvatske po načelima vezane trgovine. Polazeći od

nedvojbenih činjenica kako se cjelokupno svjetsko gospodarstvo strukturira u veći broj

različitih oblika međunarodnih integracija, da međunarodne integracije postaju suvremena

ekonomska zakonitost, te da je zajednička poljoprivredna politika Europske unije omogućila

veću stopu samodostatnosti, iako je povećala protekcionizam u odnosu na treće zemlje,

predloženik dr. sc. Goran Marijanović u polaznoj hipotezi svoje doktorske disertacije,

naglašava kako će izvoz stočarskih proizvoda Republike Hrvatske, pomoću vezanih poslova,

omogućiti veći devizni priljev i brži razvitak stočarstva, odnosno poljoprivrede.

Predloženik je u svojoj disertaciji ponajprije utvrdio osobitosti svjetskog tržišta, dakle okoline

u kojoj djeluje Europska unija i Republika Hrvatska. Potom je izložio temeljni istraživački

problem koji se u grubom može svesti na činjenicu kako se izravnim izvoznim poslovima

izvoz stočarskih proizvoda Republike Hrvatske ne može povećati, kao i na činjenicu kako se,

s druge strane, inozemno tržište može povećati na načelima vezane trgovine.

U svojoj disertaciji predloženik je dokazao kako je mjesto Republike Hrvatske u Europskoj

uniji, ali drži kako će njezino povezivanje proći tri faze: kroz sporazum o trgovini, potom

kroz pridruženo članstvo, te naposljetku punopravnim članstvom u Europskoj uniji.

Obrazlažući postojeće poteškoće, a osobito današnji protekcionizam koji vlada na tržištu

Europske unije, predloženik je osobito naglasio kako je teorijski i praktično sporno koliko

protekcionizma zapravo treba biti na ovom stupnju gospodarskog razvitka i gospodarske

strukture prema postojećem stupnju razvitka. Pritom je argumentirao suvremeni

protekcionizam i time, u znanstvenom smislu, obogatio suvremenu teoriju međunarodne

razmjene. Osim toga, značajna je spoznaja predloženika da se brži razvitak Republike

Hrvatske ne može očekivati na temelju klasičnih vanjskotrgovinskih poslova (uvoz, izvoz,

tranzit), pa je na tom tragu istražio nove oblike veza s Europskom unijom, osobito na temelju

vezanih poslova.

Izvorni znanstveni doprinos je i predloženikovo istraživanje načina provedbe razmjenskih

odnosa s područja vezanih poslova pri izvozu stočarskih proizvoda Republike Hrvatske u

Europsku uniju, što je vrijedan doprinos ne samo teoriji nego i praksi vezanih poslova u

međunarodnoj razmjeni.

9

2.3. Analiza znanstvene djelatnosti predloženika

U svom dosadašnjem znanstvenom djelovanju, predloženik prof. dr. sc. Goran Marijanović

objavio je samostalno i u suautorstvu 32 znanstvena rada, 3 knjige u suautorstvu, te

sudjelovao na 5 znanstvenih projekta.

Nastavno u našem Izvješću izlažemo znanstvenu djelatnost predloženika podijeljenu na

razdoblje do izbora u zvanje izvanredni profesor (2004.) i razdoblje nakon izbora u zvanje

izvanredni profesor.

Znanstveni radovi koje je predloženik izradio i objavio u suradnji sa studentima

dodiplomskog i poslijediplomskog studija označeni su sa* , a radovi objavljeni sa studentima

koji su pod njegovim mentorstvom završili doktorski studij označeni su s **.

2.3.1. Radovi u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama (skupina a1)

2.3.1.1. Radovi u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama (skupina a

1) objavljeni do izbora u zvanje izvanredni profesor

1. Marijanović, G., Baban, Lj: „Die Internationale Konkurrenzfähigkeit von Nahrungsmittelprodukten aus Ost-Kroatien“, XX. Wissenschaftliches Symposium „Systemtransformation und Internationaler Wettbewerb“, Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet; Turkalj, Željko (ur.), Osijek, Pforzheim 20-22.10.1999., str. 119-145., ISBN 953-6073-45-5

Konkurentnost je jedan od najvažnijih čimbenika penetracije na svjetsko tržište.

Konkurentnost na inozemnom tržištu se izražava tržišnim natjecanjem domicilnih

proizvođača i izvoznika na svjetskom tržištu. Globalizacija svjetskog tržišta pod utjecajem

tehničko-tehnološkog napretka proizvodnje, međunarodnih integracija i smanjivanja carinske

i bescarinske zaštite smanjuje jaz između domicilne i inozemne konkurentnosti.

Istočna Hrvatska ima prirodne i druge uvjete za proizvodnju prehrambenih proizvoda, no

Domovinski rat, sporo i neučinkovito provođenje privatizacije i negativno naslijeđe

socijalističkog oblika privređivanja, uzrok su zaostajanja razvitka prehrambene industrije ove

regije.

Polazeći od navedenih teza autori daju globalnu analizu svjetskih cijena, te analizu utjecaja

cijene na razvoj poljoprivredne proizvodnje i povećanje izvoza, odnosno konkurentnost. U

10

ocjeni sadašnjeg stanja poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje prehrambenih proizvoda u

Istočnoj Hrvatskoj, autori zaključuju da istočna Hrvatska raspolaže prirodnim i drugim

resursima za razvoj proizvodnje hrane, a da temelj strategije razvoja proizvodnje hrane treba

biti poticanje proizvodnje za zadovoljenje vlastitih potreba, ali isto tako i proizvodnje

proizvoda koji će biti konkurentni na međunarodnom tržištu hrane. Istočna Hrvatska treba

razvijati proizvodnju hrane s višim stupnjem finalizacije proizvoda. Struktura roba u izvozu

treba se izmijeniti u korist kvalitetnih, nacionalno prepoznatljivih i skupljih proizvoda, čija bi

konkurentnost počivala više na kakvoći, nego na cijeni.

Predloženikov doprinos ovom radu je dio koji se odnosi na globalnu analizu cijena,

predviđanja i projekcije razvoja poljoprivrede u svijetu, te utjecaj cijene na razvoj i

usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na primjeru zajedničke poljoprivredne politike EU.

Budući da je EU glavno potencijalno tržište za izvoz poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda Hrvatske, autor smatra da koristeći pozitivna iskustva zajedničke poljoprivredne

politike EU, možemo izgraditi smjernice za povećanje kompetitivnosti hrvatskih proizvoda na

ovom tržištu.

2. Marijanović, G., Ferenčak, I., Šundalić, A.: „The Shock of Transition in Some Danube Countries“, XIX. Conference of the Danube Countries; Gereš,G., Trninić,D. (ur.), Hrvatske vode – Zagreb, Osijek, June 15-19, 1998., p. 999-1005., ISBN 953-96455-3-0

Tranzicija, odnosno inauguracija postsocijalističkog društva koja uključuje fundamentalne

vlasničke, gospodarske i političke promjene, dovela je do ozbiljne i dugotrajne recesijske

krize u podunavskim zemljama zahvaćenim ovim procesom.

Kroz tranzicijsku krizu prolazile su i prolaze, nažalost, sve zemlje u kojima se ovaj proces

odvija, bez obzira na njihovo predtranzicijsko stanje.

Prateći stanje u bivšim socijalističkim podunavskim zemljama (Slovačka, Mađarska,

Hrvatska, Rumunjska, Bugarska) nekoliko godina nakon otpočinjanja procesa tranzicije,

autori zaključuju kako su se niske stope rasta pretvorile u negativne stope rasta bruto domaćeg

proizvoda, uz visoku inflaciju i visoku nezaposlenost u većini ovih zemalja.

Najveći šok izazvala je privatizacija, koja je iako provedena na različite načine, dovela do

povećanja nezaposlenosti i pogoršanja socijalnih uvjeta u svim promatranim zemljama. Za

sve podunavske zemlje u tranziciji imperativ je stoga unapređivanje vlastitog gospodarstva, a

zemljopisna i povijesna povezanost treba ih potaknuti na suradnju u svladavanju ove zadaće i

dovesti ih zajedničkom cilju – integraciji u europski ekonomski prostor.

11

Predloženikov doprinos ovom radu je analiza stanja gospodarstva u pojedinim podunavskim

zemljama. Usporedba Hrvatske s ostalim podunavskim zemljama u tranziciji, pokazuje da od

1995. Hrvatsko gospodarstvo pokazuje pozitivne stope rasta bruto domaćeg proizvoda i time

se priključuje Mađarskoj i Slovačkoj. Hrvatska ima najnižu stopu inflacije (1995-1998. od

3,1-4,0%), ali istovremeno i najveću nezaposlenost (17-19%) među promatranim zemljama.

Kao veliki problem hrvatskog gospodarstva autor naglašava prekomjeran uvoz proizvoda

visokog stupnja obrade, što slabi pozicije domaćeg proizvođača. Jedini odgovor može biti

proizvodnja za izvoz, koja bi smanjila negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Uloga države u

tome treba biti podupiranje stranih ulaganja u proizvodnju, te poticanje proizvodnje za izvoz.

3. Marijanović, G. , Ferenčak, I., Šundalić, A.: „Die Transition in Kroatien:Einige Soziologische und Wirtschaftliche Aspekte, Beiträge zur Diskussion über der Republik Kroatien und der Bundesrepublik Deutschland“, Fachhochschule Pforzheim, Hochschule für Gestaltung, Technik und Wirtschaft, Pforzheim und Univerzität J.J. Strossmayer in Osijek, Barković, D.,Huth,R.,Runzheimer, B., Turkalj, Ž., Wagner, U. (ur.) Osijek, 1998., str. 15-26., ISBN 953-6073-29-3

Za sve putove ulaska u kapitalizam, uvjet bez kojega se ne može je stvaranje institucije

privatnog vlasništva. Ono što ovaj proces čini specifičnim jesu okolnosti u kojima privatno

vlasništvo nastaje, a time i njime uvjetovani društveni odnosi.

Kao specifičnosti hrvatskog ulaska u kapitalizam autori navode tri vrste čimbenika:

- procese koji označavaju napuštanje socijalističkog modela u politici i gospodarstvu,

- procese uvjetovane ratom i obranom Hrvatske

- nasljeđe egalitarizma u raspodjeli, odnosno neizgrađenost individualne autonomije, kulture kapitalizma i poduzetničke svijesti.

Za razliku od drugih zemalja koje su izlaskom iz socijalizma počele intenzivno provoditi

demokratizaciju društva, rat je Hrvatskoj donio «odgađanje» demokracije. Rat je uza sve

druge posljedice donio i jačanje autoritarnog oblika vlasti, dok se djelovanje demokratskih

institucija i demokratske procedure svelo na simboliku. Birokratsko-autoritarna formula

zaživjela je u rješavanju političkih ali i gospodarskih problema. U procesu promjene strukture

vlasništva država je i dalje vlasnik, pod čijim se utjecajem pokrenuo proces stvaranja krupnih

vlasnika kapitala. Takav način privatizacije nije nažalost doveo do tzv. Kuznetsovog efekta –

da bogati pojedinci znače i bogato društvo. Upravo suprotno, jaz između bogatih i siromašnih

sve je širi.

12

Predloženik drži da dosadašnji proces privatizacije nije u potpunosti uklonio socijalističku

paradigmu. Država se još uvijek ne odriče dominantne ekonomske uloge što dovodi u

debalans privatni i državni sektor. Iako masovna privatizacija nije idealno rješenje, zbog

specifičnih uvjeta u Hrvatskoj, prema mišljenju autora, rezultati bi vjerojatno bili bolji da je

uz dosadašnje metode privatizacije provedena i masovna privatizacija.

4. Marijanović, G., Ferenčak, I.: „Agricultural policy of Croatia in the process of transition and integration in the European union“, GIS Croatia 2000, International Conference and Exhibition, Hrvatski Informacijski Zbor – GIS Forum i INA – industrija nafte d.d. Zagreb, Kereković,D. (ur.) Zagreb, 2000, str. 257.-262., ISBN 953-6129-17-5

Ovim radom autori nastoje odgovoriti na temeljna pitanja koja se postavljaju pred hrvatsku

poljoprivrednu politiku: kako reformirati naslijeđenu nedjelotvornu gospodarsku strukturu u

poljoprivredi, te kako hrvatsku poljoprivredu učiniti konkurentnom na međunarodnom tržištu,

posebice tržištu EU. Tržišna koncepcija restrukturiranja gospodarstva mora polaziti upravo od

poljoprivrede, odnosno kreiranja djelotvorne agrarne strukture.

Predloženik u ovome radu daje kritičku analizu zajedničke poljoprivredne politike EU te

detektira probleme proširenja EU novim članicama, a koji su najviše izraženi baš u

problematici integriranja poljoprivrednog sektora tih zemalja. Prema mišljenju autora

europska poljoprivreda, koja se sve do nedavno rukovodila načelom «proizvodi manje da bi

zaradio više» ne može u budućnosti više biti sputana ograničenjima u proizvodnji i izvozu uz

istodobnu isključenost iz slobodne tržišne utakmice. Trgovina poljoprivrednim proizvodima

također doživljava liberalizaciju, iako znatno sporije u odnosu na druge vrste proizvoda.

Put kojim Hrvatska treba ići u restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje također je postupna

liberalizacija kombinirana s prijelaznim zaštitnim mjerama. Iako u kreiranju agrarne politike

od posebne koristi mogu biti upravo iskustva poljoprivredne politike EU, mišljenje je

predloženika da se sustav zaštitnih mjera EU ne može izravno primijeniti u našem okruženju.

Mjere i mehanizmi zaštite poljoprivrede moraju biti primjereni općem stupnju razvoja

gospodarstva, jer prevelika zaštita od svjetske konkurencije na duži rok usporava gospodarski

razvitak, pretvarajući djelovanje privremenih mjera u trajni strukturni nesrazmjer, dok s druge

strane, odsustvo bilo kakve zaštite (subvencije, kreditna podrška, zajamčene otkupne cijene

itd.) izravno ugrožava poljoprivredno stanovništvo, odnosno ruralni način života.

13

5. Marijanović, G., Ferenčak, I., Šundalić, A.: „On ranges and consequences of the privatization in Croatia“, Zeszyty Naukowe Wyzszej Szkoly Administracji i Biznesu w Gdyni, broj 3, Gdynia 2000., str. 157- 164., ISNN 1428-7889

Od početka devedesetih godina u Hrvatskoj započinje period velikih i korjenitih promjena

vezanih za tranzicijske procese. Ove promjene nisu bile idealno – tipski određene nekim već

viđenim modelom tranzicije koji bi bilo moguće primijeniti. Sve zemlje koje su se našle u

novim okolnostima nakon raspada socijalizma imale su isti cilj – postići gospodarski rast i

demokratizaciju, ali ovisno o uvjetima kreirale su svoje vlastite putove za postizanje tog cilja.

Hrvatskoj je taj put bio dodatno otežan nametnutim ratom što je usporilo sve započete

procese.

Proces privatizacije, kao dio tranzicijskih procesa, od posebne je važnosti za gospodarski rast

i razvoj. U Hrvatskoj je privatizacija zamišljena i provođena «korak po korak», te još ni do

danas nije dovršena i prema općoj ocjeni nije uspjela obaviti temeljnu zadaću –deetatizaciju i

debirokratizaciju ekonomije.

Prema mišljenju predloženika prava vrijednost privatizacije ne ogleda se samo u ideološkom

smislu raskidanja sa svim ostacima socijalizma, nego se ona treba sagledati kroz rezultate

koje vrednuje tržište. Prije svega to je efikasnost nove vlasničke strukture u racionalizaciji i

modernizaciji proizvodnje i ekspanziji na tržištu, što bi za cilj trebalo imati uključivanje

hrvatskog gospodarstva u razvojne tokove europskog i svjetskog gospodarstva i međunarodnu

razmjenu.

Transformacija vlasništva sam po sebi nije jamstvo zaživljavanja tržišta odnosno

poduzetničkog kapitalizma, nego ju treba promatrati kao dio ukupne gospodarske i razvojne

strategije Republike Hrvatske, a koja do sada nije pokazala svoju učinkovitost.

6. Marijanović, G., Ferenčak, I.: „Croatia in European Integration Process“, GIS Polonia 2001- International Conference and Exhibition, Hrvatski Informatički Zbor – GIS Forum, Warsaw University of Technology, Faculty of Geodesy and Cartography, University of Silesia, Faculty od Earth Sciences, University of Silesia, Faculty of Organisation and Management, University of Zagreb, Faculty of Geodesy, Kereković, D., Nowak, E. ( ur.), Zagreb 2001, p 314-320, ISBN 953-6129-20-5

Glavni strateški cilj Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. Iako je

proces proširenja Europske unije već započeo još je uvijek teško predvidjeti njegov ritam i

smjer. Autori predviđaju da će najvjerojatnije u 2004. ili 2005. godini nekolicina

14

najrazvijenijih kandidata postati nove članice Europske unije. Nakon ovog vala proširenja

Hrvatska, ovisno o svojoj spremnosti (osim gospodarskih kriterija postavlja se i pitanje

kriterija koji se odnose na demokraciju, civilno društvo regionalnu stabilnost i suradnju) i

volji Europske unije da nastavi proces proširenja, može postati članicom Europske unije

između 2007. i 2010. godine.

Znanstveni doprinos predloženika sastoji se u detaljnoj analizi razloga i posljedica proširenja

Europske unije, analizi gospodarskih performancija kandidata za članstvo te usporedbi

glavnih gospodarskih pokazatelja Republike Hrvatske i ostalih zemalja kandidata.

7. Marijanović, G.: „The Role of Protective Measures in Development of Agriculture in EU and Croatia“, Fourth International Conference on «Enterprise in Transition», Faculty of Economics; Goić, Srećko (ur.), Split, 2001, str.156-158. ( Book of Extended Abstracts), CD ROM with full papers, ISBN 953-6024-39-X Počevši od klasičnih teorija protekcionizma (Hamilton, List, Carey, Patten) pa do današnjih

dana postojali su brojni zagovarači i protivnici zaštitnih mjera u ekonomiji. Općenito

govoreći, svjetska trgovina teži potpunoj liberalizaciji, ali u praksi gotovo da nema zemlje

koja na određenom stupnju razvoja nije primjenjivala ili ne primjenjuje neke od mjera

protekcionizma. Stoga je uloga protekcionizma još uvijek značajna kako u nerazvijenim tako i

razvijenim zemljama, a posebice u ekonomskim integracijama.

Položaj neke zemlje u međunarodnoj trgovini ovisi izravno o stupnju razvitka njenog

nacionalnog gospodarstva, a gotovo se uvijek oslanja na kombinaciju načela slobodne

trgovine s nekim oblikom zaštitnih mjera i instrumentima državnog intervencionizma.

Svjetska trgovinska organizacija koja u principu zastupa liberalizaciju trgovine i u sektoru

poljoprivrede ipak predviđa veće mogućnosti zaštite ovog sektora, s obzirom na njegovu

visoku osjetljivost, posebice u zemljama u tranziciji.

Predloženik analizira rezultate zaštitnih mjera u poljoprivredi koje se sustavno provode u

Europskoj uniji i mjera zaštite koje se provode u Hrvatskoj s namjerom da odgovori na pitanje

kako i koliko protekcionizam može utjecati na razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj i povećanje

njene kompetitivnosti na tržištu EU.

Znanstveni doprinos predloženika sastoji se u detektiranju komparativnih prednosti Hrvatske

poljoprivrede (autentični proizvodi, organski uzgoj hrane, mogućnosti ekstenzivnog

stočarstva, velika diverzifikacija proizvoda itd.) te ukazivanju da su to područja u kojima

treba uvoditi poticajne mjere. Iako je Europska unija dostigla visok stupanj samodovoljnosti u

15

proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda još uvijek je otvoren prostor za visoko

kvalitetne i autentične proizvode kakve bi Hrvatska mogla ponuditi.

8. Marijanović, G., Horvat, Jasna): „Levels and Sources of Information in Student Population in Croatia Regarding European Inegration Processes (pencil-and pen survey)“, Geographical Information Systems International Conference and Exhibiton 2nd - 6th September 2002, Kereković, Davorin ( ur.), Dubrovnik, str. 391- 400, ISBN 953-6129-21-1 SAA (Stabilisation and Association Agreement, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju) je

preferencijalni sporazum koji treba pridonijeti političkoj i gospodarskoj stabilizaciji Republike

Hrvatske, te uspostavi bliskih i dugoročnih veza između ugovornih strana. Sklapanjem ovog

Sporazuma Republika Hrvatska postaje pridruženim članom Europske Unije, a u evolutivnoj

klauzuli potvrđuje joj se status potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj Uniji.

Krećući s pretpostavkom kako će današnje mlađe dobne skupine (tj. sadašnji studenti

ekonomskih fakulteta) biti aktivni sudionici budućih integracijskih procesa, provedeno je

ispitivanje njihovog mnijenja o Europskoj Uniji na Ekonomskom fakultetu Split i

Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Upitnik je koncipiran prema Eurobarometru koji se provodi u zemljama Europske Unije, ali je

modificiran s obzirom na zahtjeve njegove primjene u Republici Hrvatskoj.

Osnovna nakana bila je istražiti razinu informiranosti mlađe dobne skupine o Europskoj Uniji,

te njihovim stavovima o prednostima i nedostacima budućih integracijskih procesa. Dakle,

suautori su primijenili jednu od eksternih metoda istraživanja.

Rezultati statističke analize podataka komparirani su sa istraživanjima Ministarstva za

europske integracije, kao i rezultatima GESIS (Gesellschaft Sozialwissenschaftlicher

Infrastruktureinrichtungen) organizacije koja provodi Eurobarometar u Europskoj Uniji.

Znanstveni doprinos predloženika je u prilagodbi mjernog instrumenta pod nazivom

Eurobarometar No. 54. Već u definiranju istraživačkoga problema, predloženik je prije

formuliranja istraživačkih hipoteza korektno uočio kako je navedeni instrument potrebito

prilagoditi i učiniti ga ispitanicima razumljivim, odnosno primjenjivim za uporabu i u

prostorima izvan Europske unije. Stoga je svojim ekspertskim znanjima vezanim uz

integracijske procese, određena pitanja u upitniku adaptirao, a određena pitanja u potpunosti

izmijenio, odnosno, kreirao nova. Nakon tako priređenoga mjernoga instrumenta, predloženik

16

je komentirao rezultate provedene statističke analize, sukladno spoznajama o aktualnim

integracijskim procesima. Na taj način je predloženik, originalnim istraživačkim radom

detektirao i imenovao potrebne buduće aktivnosti u cilju što uspješnijeg povezivanja

Republike Hrvatske s Europskom Unijom, što čini izvrsnu podlogu za buduća istraživanja.

9. Marijanović, G., Horvat, Jasna : „Detection of possible advantages and drawbacks of Croatia's ties with the EU (regarding the results of opinion survey)“, Transitional impacts and the EU enlargement complexity, Kumar, Andrej; Kandžija, Vinko (ur.), Published by Faculty of Economics, Ljubljana, 2002, str. 159-166, ISBN 961-6430-51-3

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation and Association

Agreement – SAA) krajem listopada 2001. hrvatska je Vlada pokazala političku volju i učinila

prvi korak u institucionaliziranju odnosa s EU. SAA je preferencijalni sporazum koji treba

pridonijeti političkoj i gospodarskoj stabilizaciji RH, te uspostavu regionalne suradnje i

političkog dijaloga sa zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja i ostalim

zemljama kandidatima za članstvo u EU.

Da bi se ustanovilo koliko su današnje mlađe dobne skupine upoznate s integracijskim

procesima u Europi, provedeno je istraživanje razine informiranosti studentske populacije o

Europskoj uniji. Ispitivanja su provedena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i u Splitu,

prema upitniku koji je koncipiran po ugledu na upitnik Eurobarometra. Osnovna nakana bila

je utvrditi stavove mlađe generacije o prednostima i nedostacima uključivanja Hrvatske u

integracijske procese.

Znanstveni doprinos predloženika je prije svega u kritičkom osvrtu na mogućnost ispunjavanja

očekivanih preduvjeta koje je potrebno ispuniti u cilju budućih integracijskih procesa.

Predloženik svoje istraživačke postavke temelji na analizi stavova mlađe dobne skupine, ali u

zaključnim razmatranjima vrlo uspješno komparira rezultate drugih srodnih istraživanja.

Vrijedno je istaknuti kako predloženik svoje zaključivanje temelji na egzaktnim pokazateljima,

što radu daje izvornu znanstvenu vjerodostojnost. Posebice valja naglasiti kako predloženik daje

i prijedloge, tj. preporuke za što uspješnije povezivanje Republike Hrvatske s Europskom

unijom, čime pokazuje iznimnu razinu upućenosti u analiziranu temu, te se može zaključiti kako

predloženik u potpunosti vlada znanstvenom metodologijom istraživanja.

10. Marijanović, G., Horvat, Jasna , Mikrut, Martina*.: „Entrepreneurship decision making (case study in East Croatia small business firms e.g. SME)“, International Conference of the Faculty of Economics Sarajevo – ICES 2002, «Transition in Central and Eastern Europe –

17

Challenges of 21st Century», Čićić, Muris; Brkić, Nenad (ur.) , Sarajevo 2002., str. 403-409 ISBN 9958-605-37-6

Političke, socijalne i društvene promjene svojim događanjima iznimno jako utječu na

donošenje odluka, posebice u managementu malih i srednjih poduzeća (SMS). U cilju

spoznavanja navedenog fenomena, provedeno je istraživanje kojim su obuhvaćeni poduzetnici

istočne Hrvatske (n = 208), koji su manageri ili vlasnici/manageri malih poduzeća. Primjenom

cluster analize izdvojena su četiri management-stila s obzirom na osam karakteristika

definiranih kao dio procesa donošenja odluka u gospodarskim subjektima.

Znanstveni doprinos predloženika je u definiranju istraživačke hipoteze, te prilagodbi mjernoga

instrumenta specifičnosti ekonomskoga okruženja Republike Hrvatske. Predloženik je, također,

nakon provedene statističke analize, ostvario zamjetan znanstveni doprinos u tumačenju

rezultata, a u sprezi specifičnosti upravljanja u Republici Hrvatskoj. Osim toga je uspješno

komparirao dosadašnje znanstvene spoznaje vezane uz analizirani problem s aktualnim

rezultatima provedenoga istraživanja.

11. Marijanović, G., Matić, B., Brekalo, M.: „Expected legal and finantial effects of the continuation of the process of privatization of the housing fund in the Republic of Croatia“, International Conference of the Faculty of Economics Sarajevo – ICES 2002. - «Transition in Central and Eastern Europe – Challenges of the 21st Century», Čićić, Muris; Brkić, Nenad (ur.), Sarajevo, 2002., str. 75-80, ISBN 9958-605-37-6

Republika Hrvatska kao zemlja u tranziciji pokrenula je proces privatizacije stambenog fonda,

koji je u bivšem socijalističkom uređenju pripadao kategoriji društvenog ili javnog vlasništva,

dok je danas državno vlasništvo koje se može prodavati.

U ovom radu autori sagledavaju ekonomski, socijalni i pravni aspekt privatizacije stambenog

fonda. Fiskalna opterećenja stanovništva u Hrvatskoj dostigla su svoj maksimum, te nefiskalni

izvori financiranja javnih potreba postaju nužnost. Istražujući pojedine dimenzije financijskih

učinaka privatizacije državne imovine autori dolaze do zaključka da nastavkom privatizacije

stambenog fonda mogu biti pribavljeni značajni nefiskalni prihodi.

12. Marijanović, G., Horvat, Jasna; Mikrut, Martina*: „Measuring and identifying reasons for business start-up“, Fifth International Conference on «Enterprise in Transition»», Edited by The Faculty of Economics; Reić, Zlatan (ur.), Split, 2003, str.581-585. ( Book of Extended Abstracts); CD ROM with full papers, ISBN 953-6024-49-7

18

Poznato je mnogo motiva na kojima se temelji poduzetništvo. Ovaj članak je primarno

usmjeren na ulogu ekonomskih uvjeta u stimuliranju pojedinaca na poduzetništvo. Specifični

motivatori uključuju potrebu za opstankom, potrebu za inoviranjem, preživljavanjem, te

potrebu za brzim prepoznavanjem i iskorištavanjem razvojnih mogućnosti prisutnih u

okruženju. Poduzetničke aktivnosti se posebno zasnivaju na ekonomskim motivima, u svim

slučajevima kada nije prisutna primjerena socijalna sigurnost javnog ili privatnog sektora.

Ključni cilj studije provedene u ovom radu bilo je istražiti razloge za poduzimanje

poduzetničkog poduhvata već afirmiranih poduzetnika u istočnoj Hrvatskoj.

Uzorkom su na slučajan način izabrani (n=195) poduzetnici koji su istovremeno i vlasnici

malih poduzeća. Prikupljeni podaci analizirani su uporabom multivariantnih statističkih

metoda, s pomoću kojih je evaluiran i instrument na temelju kojega su mjereni motivi

poduzetničkog poticaja (Yusuf, A.; Schindehutte, M.; 2000).

Znanstveni doprinos predloženika je u sposobnosti detektiranja osnovnoga pokretačkoga motiva

poduzetnika, ali ne kao izoliranoga fenomena, nego kao fenomena na koji utječu i suvremena

društveno - ekonomska zbivanja, kao što su zbivanja u kontekstu EU. Iako je istraživanje

provedeno na regionalnoj razini, predloženik je u zaključnim razmatranjima pokazao sposobnost

sintetiziranja zaključaka, primjenom kako induktivnih tako i deduktivnih istraživačkih metoda.

Također, svojim znanstvenim doprinosom u okviru ovoga rada, predloženik ostvaruje uspješno

povezivanje ekonomske teorije i aktualnih istraživačkih spoznaja koje promatra u kontekstu

integracijskih procesa.

13.Marijanović, G., Ružić, D.: „ Turizam u Europskoj uniji i Hrvatska“, Theory and practice of transition and accesion to the EU; Kandžija, Vinko ; Kumar, Andrej (ur.) , University of Rijeka Faculty of economics Rijeka, University of Ljubljana , Faculty of Economics Ljubljana, Universia degli studi di Trieste Facolta di economia, 2003. str. 458-473 , ISBN: 953- 6073-80-3

U ovom radu autori analiziraju sadašnje stanje i predviđanja za razvoj turizma u Europi, te u

kontekstu predviđenih trendova, poziciju i perspektive hrvatskog turizma.

Europa je glavna svjetska turistička destinacija i čini 59% turističkih dolazaka, međutim

posljednjih godina gubi tržišni udio. Predviđanja su da će Europa 2020. primiti 717 milijuna

turista, što u odnosu na današnjih 386 milijuna pokazuje godišnji rast od prosječno 3%, dok će

svjetski prosjek prema predviđanjima World Tourism Organization biti oko 4%. To znači da će

19

se tržišni udio Europe u svjetskom turizmu smanjiti na 46%. Štoviše i sama putovanja

europljana unutar Europe do 2020. smanjit će se sa sadašnjih 87% na 78%.

Turizam je izuzetno važna gospodarska aktivnost u EU, koja sudjeluje u BDP-u s 5,5%, u

zapošljavanju 6% , te čak 30% u izvoznim uslugama. Udio turizma u BDP-u Hrvatske je preko

10%, te je za Hrvatsku pozicioniranje turizma kao strateške gospodarske grane još značajnije.

Znanstveni doprinos predloženika analiza je pozicije i perspektiva Hrvatske kao receptivne

turističke zemlje u kontekstu povećanja udjela na tržištu EU i mjera koje EU poduzima za

unapređenje svog turizma.

2.3.1.2. Radovi objavljeni u međunarodno priznatim časopisima i publikacijama

(skupina a1) objavljeni nakon izbora u zvanje izvanredni profesor

1. Marijanović, G., Ružić, D., Medić, M.: „ Odnosi s javnošću (PR) koridora Vc na Internetu – stanje i mogućnosti“ , Koridor Vc kao euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-srednja Europa-Jadran, Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku 2004., str. 251 - 266. , ISBN 953-6073-91-9

U ovom radu autori su istražili kako odnosi s javnošću utječu na regionalne projekte kao što

je to Koridor Vc. Odnosi s javnošću, kao što i sam pojam govori, bave se načinom na koji se

ponašanje i stavovi pojedinaca, organizacija i vlada međusobno isprepliću. Osnovna filozofija

odnosa s javnošću je vrlo jednostavna. Smatra se da je postavljene ciljeve lakše uspješno

ostvariti uz podršku i razumijevanje javnosti, nego kada je javnost suprotstavljena ili

ravnodušna. Ciljevi odnosa s javnošću mogu se opisati sa nekoliko ključnih riječi: ugled,

percepcija, kredibilitet, povjerenje, sloga, i obostrano razumijevanje zasnovano na istinitom i

sveobuhvatnom obavještavanju te usklađivanju ponekad i suprotstavljenih interesa. Koridor

Vc promijenit će krajolik, utjecati na lokalnu floru i faunu i nesumnjivo imati veliki utjecaj na

život stanovništva i okoliš. Imajući to na umu sve strane uključene u realizaciju ovog

projekta imaju veliku odgovornost i obavezu da javnost pravovremeno informiraju i surađuju

sa svim zainteresiranim strankama. Nesumnjivo je da projekt Koridor Vc omogućava

društveno, kulturno i civilizacijsko prožimanje različitih država i regija s posebnim razvojnim

pobudama, šansama i mogućnostima u širem prostoru svog utjecaja, odnosno stvara

pretpostavke za buduću euro regionalnu suradnju u najširem smislu. Znanstveni doprinos

predloženika u ovom radu je istraživanje mogućnosti unapređenja odnosa s javnošću i

informiranja javnosti putem Interneta, koji daje potpuno nove mogućnosti prenošenja poruka

velikom broju korisnika. Provedenom analizom sagledano je postojeće stanje odnosa s

javnošću Koridora Vc na Internetu. Kao zaključak predložen je portal Koridora Vc, koji će

omogućiti zainteresiranim skupinama dvostranu komunikaciju s ciljem da se odgovori na sve

20

prijedloge i primjedbe, sveobuhvatno obavještava javnost, te pomogne usklađivanju ponekad

i suprotnih interesa.

2. Marijanović, G., Horvat, Jasna; Ferenčak, I.: „ Measuring the opinion of student population regarding european integration: a comparative study“ XXV. Wissenschaftliches Symposium "Entwicklungstendenzen und Reformzwaenge in der Republik Kroatien und in der Bundesrepublik Deutschland unter dem Einfluss der europaeischen Integrationsprozesse" / Barković, Dražen ; Wagner, Urlich (ur.), Osijek : Ekonomski fakultet, 2004., str. 5-24 , ISBN 953-6073-88-9

Ovaj rad daje rezultate drugog ciklusa istraživanja razine informiranosti studentske populacije

o Europskoj uniji. Ispitivanja su provedena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku prema

upitniku koji je koncipiran po ugledu na upitnik Eurobarometra i komparirana s rezultatima

prvog istraživanja provedenog 2001. na Ekonomskim fakultetima u Osijeku i Splitu. Osnovna

nakana bila je utvrditi koliko su studenti, kao predstavnici mlade generacije koja će biti

nositelj prilagodbi društva za pristupanje Hrvatske u EU, informirani o ovoj integraciji, te

dobiti informaciju o njihovim razmišljanjima o prednostima i nedostacima pristupanja

Europskoj uniji.

Prikupljeni podaci analizirani su primjenom multivarijantne statističke analize. Znanstveni

doprinos predloženika se ogleda prije svega u usporedbi rezultata istraživanja iz 2001. i 2004.

godine, kojom je utvrđeno da je stupanj informiranosti o EU kod studenata izrazito porastao,

no također je uočen i znatan pad pozitivnih stavova o članstvu Hrvatske u Europskoj Uniji.

Osim rezultata statističke analize, u ovom radu je znanstveni doprinos evidentan i u

modifikaciji i konstrukciji mjernog instrumneta kojim se istraživani problem prati

longitudinalno.

3. Marijanović, G., Medić, M. i Ružić, D.: „ Corridor Vc Internet public relations current state and new possibilites assessment II“, 2nd International Scientific Symposium Corridor Vc as Euro-regional connection on the traffic rout Baltic sea- Central Europe- Adriatic sea , Mašek, Anka (ur.), Osijek: Ekonomski fakultet, 2005., str. 348-363, ISBN 953-253-006-1

Rad predstavlja nastavak istraživanja obavljenih 2004 godine prezentiranih u zborniku radova

s Prvog međunarodnog simpozija o koridoru Vc. Rad sagledava sadašnju dinamiku razvoja

odnosa s javnošću koridora Vc na Internetu, te ukazuje na nove mogućnosti odnosa s

javnošću koje Internet omogućava. Brojna istraživanja djelotvornosti Interneta kao

marketinškog medija, a posebice u području odnosa s javnošću pokazuju kako je Internet u

Hrvatskoj, ali i susjednim zemljama kroz koje koridor prolazi, ravnopravan i sve značajniji

21

medij u odnosima s javnošću. Znanstveni doprinos predloženika u ovom radu je analiza

doprinosa Interneta razumijevanju i transparentnosti ovog projekta u najširoj javnosti.

Osnovna pitanja koja su se javljala u Hrvatskoj javnosti i javnosti susjednih zemalja kroz koje

će koridor prolaziti ( je li nam potreban ?, jesu li ulaganja previsoka ?, zašto prolazi baš tom

rutom ?), nakon nekoliko godina javne rasprave na Internetu razjašnjena su i mišljenja su

iskristalizirana. Pitanje koridora Vc promatrano kroz učinke portala na Internetu u potpunosti

potvrđuje vrijednost ovog medija u komunikaciji s javnošću.

4. Marijanović, G., Ferenčak, I., Crnković, B*.: „ Promoting the development of small and medium enterprises in the context of approaching the EU“, 6th International Conference : Enterprise in transition, Split: Ekonomski fakultet u Splitu 2005., Karanović – Crnjak, Biljana (ur.), str. 352 – 356.( Book of Extended Abstracts), CD Rom with full papers, ISBN 953-6024-70-5

Jedna od osnovnih zadaća Hrvatske u procesu približavanja članstvu u EU, izgradnja je

dinamičnog i kompetitivnog gospodarstva. U tom je kontekstu segment malih i srednjih

poduzeća od posebne važnosti. Autori u ovom radu analiziraju danas prisutne stavove u

Hrvatskoj o malom i srednjem poduzetništvu koje prati anatema nečeg lošeg i gotovo

ilegalnog. Uspoređujući poziciju malog i srednjeg poduzetništva u EU, gdje je ono pokretač

razvoja i daje veliki doprinos kako proračunu, tako i zapošljavanju, autori naglašavaju kako je

u Hrvatskoj nužna promjena klime u odnosu na malo i srednje poduzetništvo. Znanstveni

doprinos predloženika u ovom radu analiza je i usporedba mjera kojima se potiče razvitak

malog i srednjeg poduzetništva u EU i u Hrvatskoj, te prijedlozi mjera koje bi koristeći

pozitivna iskustva Europske unije, trebalo primijeniti na naše uvjete. Kroz različite kampanje

i stimulativne programe u Hrvatskoj je potrebno promovirati poduzetništvo kao pokretač

razvoja cjelokupnog gospodarstva. Posebice ovaj način razmišljanja treba promovirati među

mlađom populacijom, edukativnim programima različitih razina dati im mogućnost

savladavanja potrebnih znanja i motivirati ih da na taj način sami kreiraju svoju budućnost, a

time i budućnost hrvatskog gospodarstva.

5. Marijanović, G., Medić, M. i Ružić, D.: „ Trade Liberalization and Free Trade Agreements in Western Balkan Countries“, ICES 2006.- International Conference of the School of Economics and Business in Sarajevo: From Transition to Sustanable Development: The Path of European Integration; Čičić, Muris ( ur.), Sarajevo, 2006. str. 98-101.( Book of Extended Abstracts) , CD ROM with full papers, ISBN 9958-605-89-9 Polazeći od činjenice da je za hrvatsko gospodarstvo, izvozna orijentacija jedan od najvažnijih

čimbenika strategije razvitka, autori u ovom radu istražuju utjecaj 37 ugovora o slobodnoj

22

trgovini, potpisanih s EU, CEFT-om, i zemljama Zapadnog Balkana, na vanjsko-trgovinsku

bilancu Hrvatske. Pri tome posebno obrađuju vanjskotrgovinske odnose među zemljama

Zapadnog Balkana kroz prizmu tridesetjednog međusobno potpisanog bilateralnog ugovora o

slobodnoj trgovini, te položaj Hrvatske kao poveznice između Zapadnog Balkana i EU.

Znanstveni doprinos predloženika u obradi ove aktualne i vrlo važne teme za hrvatsko

gospodarstvo, kritički je osvrt na do sada postignute efekte bilateralnih sporazuma, te

moguće efekte novog CEFTA ugovora , koji bi na prijedlog Hrvatske trebao uključiti i

zemlje Zapadnog Balkana obuhvaćene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Prema

ocjeni predloženika trgovinska razmjena među zemljama Zapadnog Balkana, unatoč 31

sklopljenom sporazumu o slobodnoj trgovini nije na zadovoljavajućoj razini i znatno je niža

od postojećeg potencijala.

Za očekivati je da će zaključivanje jedinstvenog ugovora o slobodnoj trgovini pogodovati

povećanju regionalne trgovine, iako su i postojeći bilateralni ugovori u najvažnijim

elementima bitno i sadržajno već uvelike usklađeni. Stoga predloženik ističe da jedinstveni

sporazum neće sam po sebi donijeti bitne pomake u trgovinskoj razmjeni, nego je potrebno

razvijati i druge instrumente, prvenstveno kroz zajedničke projekte. Glavna prednost

jedinstvenog sporazuma bit će mogućnost priznavanja dijagonalne kumulacije podrijetla roba

u svim zemljama regije, što će svakako potaknuti unutar-regionalnu suradnju i olakšati pristup

proizvoda podrijetlom iz regije na tržište EU, te cijelu regiju učiniti privlačnijom za strane i

domaće investitore. Jedinstveni sporazum treba dakle iskoristiti za poticanje regionalne

suradnje i za što bolju pripremu za integraciju s europskim jedinstvenim tržištem , no, barem

što se Hrvatske tiče ,on nipošto ne može biti alternativa punopravnom članstvu u EU.

6. Marijanović, G., Horvat, Jasna ; Forjan, Josipa* : „ Decision Making Autonomy in the European Integration Processes – a Comparative Study of Students Opinion“, Economic Integration Prospects and Dilemas , Research monograph; Kumar, Andrej; Kandžija, Vinko ( ur.), Ljubljana 2007., str.305-318., ISBN: 978-961-240-109-2

U ovom radu autori istražuju stavove studentske populacije u odnosu na željeni stupanj

autonomije Republike Hrvatske kod donošenja odluka iz gospodarske, političke i socijalne

sfere, nakon priključenja Hrvatske EU. Ovaj se rad nastavlja na već ranije objavljene radove

istih autora kada je studentska populacija odgovarala na pitanja o prednostima i nedostacima

23

priključenja Hrvatske EU prema modificiranom Eurobarometar 54 upitniku, a koji sadržava i

set pitanja o poželjnoj razini autonomnosti zemalja članica.

Dobiveni rezultati iz 2004. godine komparirani su s rezultatima iz 2001. godine ( prvi krug

ispitivanja) i analizirani metodom multivarijantne statističke analize. Sinteza dobivenih

rezultata i njihova usporedba s rezultatima ranijih istraživanja pokazala je da se ukupno

znanje o Europskoj uniji kod studentske populacije podiglo na višu razinu, ali je razmišljanje

studenata postalo znatno kritičnije. Gotovo trećina ispitanika izrazila je nedoumice vezane uz

pristupanje Hrvatske EU, a čak 26 % izjasnilo se protiv pristupanja EU ( za razliku od samo

6,7% u ispitivanju provedenom 2001.). Dok u ekonomskim pitanjima i pitanjima zaštite

okoliša studenti podržavaju potpunu suradnju i zajedničko odlučivanje, u pitanjima vanjske

politike, obrane i sigurnosti, statistički relevantna većina ispitanika (55,5%), želi veću

autonomiju Hrvatske. Predloženik ove rezultate povezuje s nedavnim neuspjehom u

prihvaćanju Europskog Ustava, te izvodi zaključak da će politička integracija Europe biti

znatno teža od gospodarske. Uspostava političkog jedinstva Europe, kakvo je predviđeno

Europskim Ustavom i pri kojem će autonomnost pojedinih zemalja u odlučivanju biti

minimalna, zahtijeva proces prilagodbe i ponajprije edukacije kako u postojećim članicama

EU, tako i u zemljama kandidatima za članstvo.

7. Marijanović, G., Škaro, Julija*; Ćućić, D.*: „Regional integration in South – East Europe“, 7th International Conference: Enterprise in Transition; Reić, Zlatan., Fredotović, Maja (ur.), Split: Ekonomski fakultet u Splitu 2007., str. 282-286.( Book with Extended Abstracts) , CD ROM with full papers, ISSN 1846-2618 Globalizacija je proces koji utječe na sve aspekte društva. U ovom radu autori promatraju

globalizaciju s ekonomskog aspekta, posebice kroz ekspanziju međunarodne razmjene, te

utjecaj globalizacije na regionalne integracije zemalja u jugoistočnoj Europi. U ovim su

zemljama procesi tranzicije i integracije u globalnu svjetsku ekonomiju isprepleteni i

međusobno povezani, jer nijedna zemlja ne može postati dio globalnog tržišta dok svoje

gospodarstvo ne transferira iz planskog u tržišno orijentirano gospodarstvo. Znanstveni

doprinos predloženika u ovom radu je sveobuhvatna analiza makroekonomskih tranzicijskih

faktora pojedinih zemalja u tranziciji, te procjena njihove sposobnost za uključivanje u

globalno tržište. Poseban znanstveni doprinos predloženika u ovom radu povezivanje je

tranzicijskih indikatora zemalja zapadnog Balkana i utjecaja regionalnih integracija ( CEFTA,

nova CEFTA) na međusobnu trgovinu i trgovinu s EU. Na osnovu tih pokazatelja

predloženik dolazi do zaključka da je regionalna integracija samo prvi korak za poticanje

24

gospodarskog razvoja ovih zemalja, ali da bi se približila priključivanju EU, svaka od zemalja

Zapadnog Balkana morat će biti spremna na radikalne reforme i ulaganja u infrastrukturu,

edukaciju, zapošljavanje i razvoj.

Kao najrazvijenija zemlja u regiji Hrvatska kroz regionalnu integraciju može pomoći ostalim

članicama da ubrzaju reforme, ali one ne bi smjele biti kočnica njenom bržem priključivanju

EU.

8. Marijanović, G., Horvat, Jasna ; Forjan, Josipa*: „ Measuring the Perception of Integration Processess – A Comparative Study of Students Opinions“, 6th International Conference: Economic integration, competition and cooperation ; Kandžija, Vinko; Kumar, Andrej (ur.), University of Rijeka, Faculty of Economics, 2007., ISBN : 978-953-614-861-5 Autori rada kreću od teze da su integracijski procesi uključivanja postkomunističkih zemalja u

europske integracije neminovni, ali da će uključivanje pojedine zemlje ovisiti o njenoj

spremnosti da se transformira, pripremi svoje gospodarstvo i prihvati načela vrijednosti i

pravila ponašanja koja takove integracije nameću. Polazeći od činjenice da su današnje mlađe

generacije one koje će izravno sudjelovati u integracijskim procesima, istražena je percepcija

integracijskih procesa kod studentske populacije. Istraživanja su provedena na Ekonomskom

fakultetu u Osijeku u razdoblju od 2001. do 2006. godine. Provedena je analiza promjena u

razini znanja o Europskoj uniji, očekivanja vezanih uz pridruživanje Hrvatske, osjećaj

pripadnosti Europi i razini željene autonomije u donošenju odluka jednom kad Hrvatska bude

članica EU. Pitanja u istraživanju bazirana su na standardnom Eurobarometru, a zaključci

izvedeni na temelju statističke analize odgovora ispitanika. Znanstveni doprinos ovoga rada

ogleda se u longitudinalnosti izučavanog problema, te kompleksnosti mjerenja stavova o

integracijskim procesima. Mjerni instrument je adaptiran, što je samo po sebi, u području

kvantificiranja stavova, doprinos od iznimnog istraživačkog značenja.

9. Marijanović, G. , Crnković, B.* , Ćućić, D.*: „ Tourism as a Possible Key Economic Force in the Republic of Croatia“, 4th International Conference: An Enterprise Odyssey: Governance and Entrepreneurship , Galetić, Lovorka; Čavlek, Nevenka (ur.), Dubrovnik – Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu 2008., str. 193-203. ISBN: 953-6025-24-8 Hrvatska sa svojim prirodnim resursima - razvedenom obalom i otocima, prirodnim

termalnim izvorima, zaštićenim prirodnim područjima, te svojim kulturnim naslijeđem,

predstavlja vrhunsku turističku destinaciju – a što je njena jedina komparativna prednost na

25

makro – razini. Turizam prema statistikama čini gotovo 20% prihoda u BDP-u

Hrvatske.Turizam stoga treba gledati kao gospodarsku djelatnost koja ima najveći potencijal

razvoja i treba biti pokretač gospodarskih aktivnosti i glavni izvozni proizvod Hrvatske.

Znanstveni doprinos predloženika, analiza je razloga zbog kojih Hrvatska još ne koristi

dovoljno svoje potencijale u turizmu, na osnovu koje zaključuje da su najveći problem

nedostatak motivacije i jasne strategije razvoja. Kontinentalni turizam još je uvijek

zapostavljen, a isto tako i korištenje resursa u kontinentalnom dijelu za proizvodnju

kvalitetnih prehrambenih proizvoda za snabdijevanje turističkih destinacija.

10. Marijanović,G., Penavin, S., Dabić, S: „Transformationsländer – Subjekte oder Objekte der Eurpäischen Integrationen?“, XXVII . Wissenschaftliches Symposium " Wie Real ist ein Europa der Zwei Geschwindigkeiten?“, Marijanović,Goran; Wentzel, Dirk (ur.), Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet, Osijek, Osijek: Ekonomski fakultet 2007., str. 101 - 110., ISBN: 978-953-253-035-3 U ovom radu autori proučavaju probleme koji se javljaju u realizaciji procesa integracije

novih zemalja u EU, a proizlaze iz razlika u stupnju razvijenosti demokratskih i društveno-

gospodarskih odnosa između članica Unije, poglavito između zapadnoeuropskih i

tranzicijskih zemalja. Proces integracije europskih zemalja u zajednički politički i ekonomski

prostor predstavlja jedan od najznačajnijih projekata u suvremenoj europskoj povijesti. Za

razliku od velikog broja pokušaja integriranja europskog prostora u ranijoj, ali i bližoj

prošlosti, uglavnom vojnim putem, koji su u pravilu svi propadali, stvaranje Europske unije

događa se na sasvim drugim osnovama. To su osnove koje bi trebale polaziti od zajedničkih

interesa svih članica Unije i koje bi trebale podrazumijevati ravnopravnost članica u

međusobnim odnosima. Međutim postavlja se pitanje mogu li zemlje s nižim stupnjem

razvitka biti stvarno ili samo formalno integrirane u Uniju, odnosno jesu li one subjekti ili

objekti integracija. U ovom radu predloženik iznosi stav da tranzicijske zemlje, koje su ušle ili

će uskoro ući u Uniju, jesu formalno integrirane, ali ne i stvarno. Sve dok one ne mogu

utjecati na društveno-gospodarske procese u Uniji, kao što to mogu razvijenije zemlje-članice,

one ne mogu biti subjekti integracija, nego samo objekti. Prdloženik naglašava da jedna od

težih posljedica takvog stanja može biti objektivna opasnost da u Europskoj uniji nastane

stanoviti razvojni dualizam, odnosno da se u Uniji isprofiliraju dvije razvojne zone,

razvijenija, koju bi činile zemlje dosadašnje Zapadne Europe i ona manje razvijena, koju bi

činile tranzicijske zemlje. Osnovno pitanje koje postavljaju autori je koliko će ova činjenica

26

utjecati na budući razvitak Europske unije i hoće li to značiti da će se ona u narednom

razdoblju razvijati u „dvije brzine“. Za Europsku uniju ali i za tranzicijske zemlje, kao njene

članice, to će predstavljati izazov da pronađu rješenja kako bi se postigla razvojna ravnoteža.

U isto vrijeme, navedena rješenja morat će sadržavati i odgovore kako stvoriti pretpostavke

tranzicijskim zemljama da one mogu adekvatno sudjelovati u društveno-gospodarskim

procesima Unije. Znanstveni doprinos predloženika u ovom radu je detektiranje ključnih

problema koji proizlaze iz neravnomjerne razvijenosti, te iznošenje pretpostavki koje bi

dovele do razvojne ravnoteže unutar EU i povećale stupanj homogenosti njenog prostora u

gospodarskom i društvenom smislu.

11. Marijanović,G., Lončarić,Ružica**; Tolušić,Z., Petrač,K., Zmaić,K.: „ Croatian agriculture towards world market liberalization“, 100- th Seminar of the EAAE: Development of agriculture and rural areas in central and eastern Europe -2007., Tomić, D. i Ševarlić,M. (ed.) Novi Sad, 2007., str 187- 193., ISBN 978-986-86087-05-8

Predmet proučavanja autora u ovom radu je položaj hrvatske poljoprivrade u uvjetima

liberalizacije svjetske trgovine, a posebice nakon uključivanja Hrvatske u Svjetsku trgovinsku

organizaciju (WTO), potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini i Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju. U istraživanju autori koriste strukturnu analizu, matematičko – statističke

metode i sintezu dobivenih rezultata. Hrvatska poljoprivreda suočena je s mnogim

problemima, naslijeđenim iz socijalizma, a koji tranzicijom nisu riješeni, nego su često još

izraženiji ( usitnjena gospodarstva, nedovoljna tehnološka razvijenost, nedovoljna edukacija).

Također hrvatska poljoprivreda zbog nedovoljnog znanja ne koristi sve mogućnosti koje joj se

pružaju kroz preferencijalni status i predpristupnu pomoć EU. Sve to rezultira

nekompetitivnošću hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Da bi se ova

situacija poboljšala, poljoprivredna politika u Hrvatskoj treba ići u smjeru povećanja

kompetitivnosti poljoprivrednih proizvoda, izgradnje odgovarajućih institucija i

harmonizacije regulatornog sustava s poljoprivrednom poltikom EU.

12. Marijanović,G., Lončarić,Ružica** , Tolušić, Z.: „Swot analiza hrvatske poljoprivrede s obzirom na SSP i integriranje u EU i ZPP“, 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma, Opatija 2007., Zbornik radova, Pospišil, M. (ur.), Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007., str.142 – 146., ISBN 978-953-6135-57-8 U ovom radu autori istražuju ograničenja i prednosti hrvatske poljoprivrede , kao i prilike,

odnosno prijetnje koje donosi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno integriranje u

EU, koristeći SWOT analizu mikro i makro okruženja hrvatske poljoprivrede u svrhu

kreiranja adekvatnog modela agrarne politike. Hrvatska poljoprivreda se nalazi u krizi

27

izazvanoj brojnim problemima vezanim za tranziciju na tržišni način gospodarenja. Ovi

problemi očituju se najviše u usitnjenosti poljoprivrednih posjeda, nedostatnoj tehnološkoj i

edukacijskoj razini, skupoj, nedovoljno kvalitetnoj i nedostatnoj proizvodnji. Sve ovo

rezultira enormnim uvozom poljoprivrednih proizvoda, koji će se liberalizacijom trgovine

kroz SSP i liberalizaciju trgovine s EU još povećati. No, autori smatraju da učinke

liberalizacije tržišta ne treba promatrati samo kratkoročno, nego je potrebno stvoriti uvjete da

se kroz liberalizaciju ostvare dublje gospodarske veze, investicije u poljoprivredni sektor i

transfer tehnologija. Na temelju SWOT analize okruženja hrvatske poljoprivrede,

predloženik, strategiju prevladavanja slabosti na mikro i makro razini i maksimalnog

iskorištenja prilika koje donosi SSP i integriranje u zajedničko poljoprivredno tržište EU,

smatra najpovoljnijim putem. Rješavanje slabosti hrvatske poljoprivrede preduvjet je za

jačanje potencijala, odnosno snaga u hrvatskoj poljoprivredi koji će sinergijskim učinkom

utjecati i na iskorištenje potencijalnih prilika koje donosi integriranje.

13. Marijanović, G., Škaro, Julija* i Ćućić, D.*: „Two Speed Europe – a Driving Force or an Obstacle to Accepting New Members“ 28. Scientific Symposium „ The Future of Monetary and Financial Stability in Europe“ , Pfeifer, Sanja ; Wentzel, Dirk (ur.) , Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet, Osijek , Osijek: Ekonomski fakultet 2008., str. 17. – 25., ISBN 978- 953-253-051-3 U ovom radu autori istražuju i analiziraju koncept razvoja Europe s dvije, tri i više brzina ili

Europe „varijabilne geometrije“, koncept o kojem se već gotovo dva desetljeća raspravlja u

Europskim političkim krugovima, kad god se pojave problemi političke ili institucionalne

naravi. Ranih devedesetih prošlog stoljeća, francuski predsjednik Mitterand i predsjednik

Europske Komisije (1985.–1995.) Jacques Delors, promovirali su ideju o „federaciji unutar

konfederacije“, kako bi odgovorili izazovu produbljivanja Zajednice s jedne strane i njenog

proširenja s druge. Događaji poslijednjih desetak godina, uvođenje EUR-a, proširenje na 27

članica i napokon propast Europskog ustava doveli su ideju o „različitim brzinama“ ponovno

u prvi plan.

Europski Ustav koji je trebao zamijeniti postojeće Ugovore u namjeri da Uniju učini

demokratičnijom, transparentnijom i učinkovitijom odbačen je na referendumima u

Francuskoj i Nizozemskoj 2005. godine, što je nanijelo veliki udarac jedinstvu Unije.

Nakon dvije godine traženja pravog rješenja u lipnju 2008. godine sastavljen je prijedlog

reformiranog Ugovora, tzv. „basic treaty“ koji bi trebao zamijeniti postojeće Ugovore s

namjerom da poveća efikasnost, demokratski legitimitet i koherenciju vanjske politike Unije.

28

Ideja o Europi s više brzina o kojoj se javno ili manje javno u Europi govori već desetljećima

novim je Ugovorom postala stvarnost. Sa stanovišta zemalja koje još čekaju da se pridruže

EU, najvažnija je činjenica da je novim Ugovorom otvoren put za daljnja proširenja, a Europa

s više brzina po svemu sudeći mogla bi biti formula za lakše i brže širenje. Ono što je važno

za Hrvatsku je da ratificiranje novog Ugovora bude ostvareno u zacrtanim rokovima ( do

lipnja 2009.), jer u protivnom može očekivati daljnja prolongiranja priključenja Uniji. Na

kraju predloženik zaključuje da cjelokupna svjetska politička kretanja i politička scena govore

u prilog tome da europski političari moraju napustiti politiku uskih interesa i diskriminacije

prema srednje i istočnoeuropskim zemljama, među njima i Hrvatskoj, dok sa svoje strane,

Hrvatska mora uložiti napore i učiniti još mnogo toga u pogledu usvajanja stečevina EU i

pripremanju da u jednoj novoj EU, razvijala se ona u jednoj ili više brzina, pronađe mjesto

koje joj pripada.

Znanstveni doprinos predloženika u ovom radu je sveobuhvatna analiza egzistencijalnih

problema s kojima se susreće EU nakon proširenja. Predloženik pokazuje izvanrednu

upućenost u aktualno stanje u EU, te daje vlastito viđenje puta za prevladavanje nastalih

problema i daljnje proširenje EU.

14. Marijanović, G., Crnković, L., Pavlović, D.** : „Utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na robnu razmjenu Republike Hrvatske“, članak recenziran i prihvaćen za objavljivanje u časopisu „Ekonomski vjesnik“,Vol.XXII. br. 2/2009., Ekonomski fakultet u Osijeku, eISSN 1847-2206 Inozemna izravna ulaganja mogu znatno utjecati na razvoj svake zemlje, kao i na njene

ekonomske odnose s inozemstvom. Inozemna izravna ulaganja potencijalno predstavljaju

splet kapitala, suvremenih tehnologija, upravljačkih i marketinških znanja i vještina, te u

kratkom razdoblju mogu bitno utjecati na veličinu i strukturu vanjskotrgovinske razmjene,

osobito kod manjih zemalja, poput Hrvatske. U radu se RCA metodom i „Trade Overlap“

indeksom analizira utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na komparativne prednosti i stupanj

specijalizacije u međunarodnoj robnoj razmjeni za odabranu grupu tranzicijskih zemalja i

Republiku Hrvatsku. Posebna je kvaliteta ovog rada što je predmet analize razdoblje od 12

godina koje daje dovoljno mogućnosti da se analiziraju učinci inozemnih izravnih ulaganja na

konkurentsku poziciju svake od analiziranih zemalja. Poseban znanstveni doprinos

predloženika očituje se u sintezi dobivenih rezultata iz koje je vidljivo da su u svim zemljama

u tranziciji postignuti pomaci u konvergenciji gospodarstva, i to kao rezultat plasmana

inozemnog kapitala u proizvodnje masovnih proizvoda namijenjenih izvozu. Taj rezultat nije

29

postignut u Hrvatskoj, jer inozemni kapital nije u dovoljnoj mjeri plasiran u proizvodne

programe. Stoga Hrvatska ubuduće treba definirati strategiju privlačenja inozemnih ulaganja

u proizvodne programe namijenjene izvozu, jer će bez toga teško izmijeniti negativni trend u

robnoj razmjeni i osigurati snažniji rast izvoza složenijih proizvoda.

2.3.2. Objavljeni znanstveni radovi ( skupina a2)

2.3.2.1. Znanstveni radovi ( skupina a2) objavljeni do izbora u zvanje izvanredni

profesor

1. Marijanović, G., Anić, P.: „Izvoz i uvoz privrede Slavonije i Baranje“, Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske, Parcijalna studija: Znanstvene osnove dugoročnog društveno - ekonomskog razvoja Zajednice općina Osijek do 2010., Ekonomski fakultet u Osijeku, Zavod za ekonomska istraživanja, Privreda, Zagreb/Osijek, 1990., str. 175-182. , YU ISSN 0350-9427 U radu je dan pregled i analiza izvoza regije u razdoblju od 1980 – 1989. u korelaciji s

uvozom u istom razdoblju. Podaci pokazuju da izvoz u tom razdoblju niti kvantitativno niti

kvalitativno ne zadovoljava, te da nije rezultat osmišljenog i ekonomski fundiranog razvoja

proizvodnje za izvoz. Ocjena je predloženika da u promatranom razdoblju nije postojala

smišljena trajnija orijentacija regije na izvoz, niti su bile iskorištene njene komparativne

prednosti, posebice u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Čak i u odnosu na tadašnju

Jugoslaviju, regija je znatno zaostajala u izvoznoj orijentaciji, te je njen izvoz činio samo 10%

bruto domaćeg proizvoda regije, dok je u odnosu na ukupni BDP Jugoslavije izvoz činio

19,3%.

Cilj strategije dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja regije je povećati izvoz na razinu

trećine bruto domaćeg proizvoda, te predloženik preporučuje predradnje neophodne za

stvaranje programskih osnova i pravaca razvoja proizvodnje namijenjene izvozu, a to je

sveobuhvatna analiza proizvodnih potencijala, prirodnih resursa i tehničko-tehnološkog

stupnja razvijenosti regije, potpunije upoznavanje kapitalnih grupa proizvoda regije na

postojećim inozemnim tržištima i identifikacija proizvoda za nova tržišta, veća, potpunija i

detaljnija spoznaja mogućnosti i zahtjeva stranih tržišta, te povećanje razine znanja o

ekonomskim odnosima s inozemstvom.

2. Marijanović, G.: „Vezani poslovi u funkciji razvoja vanjskotrgovinske suradnje posebnim osvrtom na kompenzacijske poslove“, „Poslovanje s inozemstvom u novim društveno-gospodarskim okolnostima“, Bizovačke toplice, 21.05.1992. Ekonomski fakultet u Osijeku,

30

Zavod za ekonomska istraživanja, Baban, Ljubomir (ur.), Privreda, Osijek, 1992., str. 25-36. , YU ISSN 0351-8582 U razdoblju od 1980., kada dolazi do stagnacije i pada svjetske trgovine, razvijene zemlje

Zapada prepoznale su u vezanoj trgovini jedan od rijetkih mogućih instrumenata za

zaustavljanje tog negativnog trenda. Godine 1985. vezani poslovi činili su preko 1/5 ukupne

svjetske trgovine.

Autor u ovom radu posebno obrađuje kompenzacijske poslove, kao najvažnije i

najzastupljenije vezane poslove u vanjskoj trgovini. Uz detaljnu razradu pojedinih vrsta

kompenzacijskih poslova, razloge za primjenu i prikaz tehnike izvršenja kompenzacijskog

posla (što je od velike koristi za gospodarsku praksu), kao poseban doprinos izdvajamo

kritički osvrt predloženika na kompenzacijske poslove, odnosno vezane poslove uopće, u

kojem kaže da, iako su kompenzacijski poslovi u određenim gospodarskim okolnostima

korisni i ponekad jedini mogući način realizacije, oni ipak ne mogu predstavljati trajno

rješenje plasmana roba i usluga u međunarodnoj razmjeni. U prilog tome govori i činjenica da

im se pristupa uglavnom u otežanim gospodarskim prilikama (gospodarske krize, recesije i

sl.). U biti kompenzacijski poslovi predstavljaju svojevrstan način izbjegavanja

protekcionističkih mjera, te će i njihov značaj slabiti usporedo s jačanjem liberalizacije

svjetske trgovine.

3. Marijanović, G.: «Oblici i značaj vezanih poslova u međunarodnoj razmjeni»,Ekonomski vjesnik 1 (7), Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1994., str. 55-68. (prethodno priopćenje) ISSN 0353-359X

Iako je danas u svjetskim razmjerima trgovina većinom liberalizirana i provodi se klasičnim

uvozom i izvozom, još uvijek je u međunarodnoj trgovini prisutan čitav niz različitih

trgovačkih transakcija s karakteristikama vezanih poslova. Unazad tridesetak godina ove

transakcije dobivaju sve sofisticiranije oblike koji zahtijevaju dobro poznavanje tehnike

poslovanja i pojedinih tržišta.

U ovom radu predloženik analizira razloge koji dovode do pojave vezanih poslova, te

pojašnjava prednosti koje ovakvi poslovi mogu donijeti kako zemljama s nerazvijenim tako i

zemljama s razvijenim gospodarstvom. Znanstveni doprinos predloženika sastoji se u

sistematizaciji i iznošenju glavnih karakteristika raznih vrsta vezanih poslova pri čemu

posebno razrađuje barter poslove i osnivanje barter klubova. Također predloženik daje

31

pregled i analizu zastupljenosti ovih poslova u međunarodnoj razmjeni i njihovoj učestalosti

prema regijama svijeta.

Predloženik zaključuje da svaka zemlja ovisno o okolnostima u kojima se nalazi odabire svoje

područje i najpogodniji oblik vezanih trgovinskih poslova. Nedvojbeno je da, iako postoji

načelan otpor ovoj vrsti trgovine, u određenim okolnostima i razdobljima u razvitku pojedinih

zemalja ona postaje neizbježna, te će se i u budućnosti javljati razdoblja u kojima će uloga

ovih poslova jačati.

4. Marijanović, G. , Ferenčak, I., Šundalić, A.: „Privatizacija u Hrvatskoj – neke posljedice“, Pravni vjesnik, Br. 1-2, Osijek, 2000., Klasiček, D., Vrbošić, J. (ur.), str. 67-74., ISSN 0352-5317 , (pregledni članak)

Nakon raspada socijalizma tranzicijski procesi u bivšim socijalističkim zemljama krenuli su u

pravcu uspostave kapitalističkog uređenja, što je osim promjena političke naravi dovelo do

značajnih promjena i u ekonomiji. Ključna promjena pri tome jest pluralizacija vlasništva –

odnosno privatizacija. Za razliku od drugih zemalja u tranziciji proces privatizacije u

Hrvatskoj bio je dodatno otežan posljedicama ratnih zbivanja i privremenom okupacijom oko

30% područja. Hrvatska zbog toga nije uspjela postići predtranzicijsku razinu razvoja sve do

1996., kada je u većini drugih zemalja u tranziciji proces privatizacije već bio završen. Autori

analiziraju zakonske okvire u kojima se privatizacija provodi te iznose rezultate provedene

privatizacije.

Predloženikov doprinos sastoji se u detektiranju posljedica hrvatskog modela privatizacije na

razvoj gospodarstva i uključivanje Hrvatske u međunarodnu razmjenu. Okrupnjavanje

vlasništva važna je pretpostavka za ulaženje u tržišne odnose, ali je ono u Hrvatskoj dovelo

prvenstveno do okrupnjavanja i dominacije trgovačkog kapitala. U Hrvatskoj je sve manje

isplativo proizvoditi, a sve profitabilnije trgovati, čemu pogoduje i najniži indeks tečajnih

devijacija u odnosu na druge tranzicijske zemlje. To je dovelo do sve većeg nesrazmjera

uvoza i izvoza odnosno sve većeg deficita vanjskotrgovinske bilance, a posljedično i

najvišom razinom nezaposlenosti u odnosu na druge tranzicijske zemlje.

5. Marijanović, G., Marković, B.: „Hrvatska poljoprivreda nakon pristupanja Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji“, Zbornik radova „Susreti na dragom kamenu 2000. Gospodarstvo Hrvatske i Istre na prijelazu iz XX u XXI. st.; Razvojne perspektive do 2010.“, Ekonomski fakultet Zagreb i Mikrorad d.o.o. Zagreb 2001., Ravlić, P. (ur.) str. 251-258., ISBN 953-6025-03-5

32

Priključenje Republike Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) veliki je izazov za

hrvatsko gospodarstvo, a naročito za hrvatsku poljoprivredu. Razlog tomu su opravdana

strahovanja hrvatskih poljoprivrednika da će nakon ukidanja zaštitnih carina Hrvatsku

preplaviti jeftini uvozni proizvodi, što će još više otežati i tako težak položaj domaće

poljoprivrede zbog prilagodbe pravilima međunarodne trgovine.

Sadašnji problemi u poljoprivredi rezultat su započete, ali nedovršene privatizacije i odlaganja

u povratu državnog i drugog poljoprivrednog zemljišta bivšim vlasnicima. Skupa proizvodnja

nastala u samoupravnom sustavu, bez primjerene troškovne i tržišne kalkulacije i bez

koordinirane podrške u gospodarskoj politici uzrok je pada produktivnosti rada i povećanja

cijena poljoprivrednih proizvoda. Na nestabilnom domaćem i svjetskom tržištu oscilacije u

cijenama poljoprivrednih proizvoda izazivaju nesigurnost, pa domaći proizvođači od države

zahtijevaju osiguranje svojih dohodaka. S druge strane potrošači traže jeftiniju hranu koja se u

sadašnjim uvjetima pribavlja iz uvoza što posljedično pogađa domaće proizvođače.

Proizvođači se, dakle, zalažu za povećanu carinsku zaštitu, dok uvoznici traže potpunu

liberalizaciju uvoza. Od samog osnutka GATT-a osnovna tema pregovora među zemljama

potpisnicama bile su zaštitne carine i njihovo smanjenje. Hrvatska je podnijela zahtjev za

članstvo u WTO 1994. a 1999. utvrđuju se obveze domaće potpore poljoprivredi i smanjenje

prosječne carine za poljoprivredne proizvode s 35% na 15% uz zadržavanje carina za

najvažnije poljoprivredne proizvode (pšenica, mlijeko, šećer, goveđe i svinjsko meso). U radu

su analizirane carine za poljoprivredne proizvode u Republici Hrvatskoj i prilagođavanje

carinske politike za poljoprivredu zemljama članicama WTO.

Predloženik naglašava nužno usmjeravanje poticaja u poljoprivredi izravnim proizvođačima

što bi nakon smanjenja ili ukidanja carina ulaskom Republike Hrvatske u WTO omogućilo

konkurentnost cijena njihovih proizvoda. S obzirom da subvencije nisu dozvoljene izravnim

mjerama potpore treba stimulirati proizvodnju specifičnih izvozno zanimljivih proizvoda.

Osim toga novim pristupom u poreznoj politici, osnivanjem obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava, poljoprivrednici trebaju ući u sustav PDV-a, zbog korištenja prava na

pretporez što će daljnje doprinijeti snižavanju cijena poljoprivrednih proizvoda i povećavati

njihovu konkurentnost na svjetskom tržištu.

33

2.4. Objavljena priopćenja na znanstvenim skupovima

Predloženik je s priopćenjima sudjelovao na 23 međunarodna i 2 domaća znanstvena skupa.

2.4.1. Objavljena priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima

1. Marijanović, G., Baban, Lj: „Die Internationale Konkurrenzfähigkeit von Nahrungsmittelprodukten aus Ost-Kroatien“, XX. Wissenschaftliches Symposium „Systemtransformation und Internationaler Wettbewerb“, Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet; Turkalj, Željko (ur.), Osijek, Pforzheim 20-22.10.1999., str. 119-145., ISBN 953-6073-45-5 2. Marijanović, G., Ferenčak, I., Šundalić, A.: „The Shock of Transition in Some Danube Countries“, XIX. Conference of the Danube Countries; Gereš,G., Trninić,D. (ur.), Hrvatske vode – Zagreb, Osijek, June 15-19, 1998., p. 999-1005., ISBN 953-96455-3-0 3. Marijanović, G. , Ferenčak, I., Šundalić, A.: „Die Transition in Kroatien:Einige Soziologische und Wirtschaftliche Aspekte, Beiträge zur Diskussion über der Republik Kroatien und der Bundesrepublik Deutschland“, Fachhochschule Pforzheim, Hochschule für Gestaltung, Technik und Wirtschaft, Pforzheim und Univerzität J.J. Strossmayer in Osijek, Barković, D.,Huth,R.,Runzheimer, B., Turkalj, Ž., Wagner, U. (ur.) Osijek, 1998., str. 15-26., ISBN 953-6073-29-3 4. Marijanović, G., Ferenčak, I.: „Agricultural policy of Croatia in the process of transition and integration in the European union“, GIS Croatia 2000, International Conference and Exhibition, Hrvatski Informacijski Zbor – GIS Forum i INA – industrija nafte d.d. Zagreb, Kereković,D. (ur.) Zagreb, 2000, str. 257.-262., ISBN 953-6129-17-5

5. Marijanović, G., Ferenčak, I.: „Croatia in European Integration Process“, GIS Polonia 2001- International Conference and Exhibition, Hrvatski Informatički Zbor – GIS Forum, Warsaw University of Technology, Faculty of Geodesy and Cartography, University of Silesia, Faculty od Earth Sciences, University of Silesia, Faculty of Organisation and Management, University of Zagreb, Faculty of Geodesy, Kereković, D., Nowak, E. ( ur.), Zagreb 2001, p 314-320, ISBN 953-6129-20-5

6. Marijanović, G.: „The Role of Protective Measures in Development of Agriculture in EU and Croatia“, Fourth International Conference on «Enterprise in Transition», Faculty of Economics; Goić, Srećko (ur.), Split, 2001, str.156-158. ( Book of Extended Abstracts), CD ROM with full papers, ISBN 953-6024-39-X 7. Marijanović, G., Horvat, Jasna): „Levels and Sources of Information in Student Population in Croatia Regarding European Inegration Processes (pencil-and pen survey)“, Geographical Information Systems International Conference and Exhibiton 2nd - 6th September 2002, Kereković, Davorin ( ur.), Dubrovnik, str. 391- 400, ISBN 953-6129-21-1

8. Marijanović, G., Horvat, Jasna , Mikrut, Martina).: „Entrepreneurship decision making (case study in East Croatia small business firms e.g. SME)“, International Conference of the Faculty of Economics Sarajevo – ICES 2002, «Transition in Central and Eastern Europe – Challenges of

34

21st Century», Čićić, Muris; Brkić, Nenad (ur.) , Sarajevo 2002., str. 403-409 ISBN 9958-605-37-6

9. Marijanović, G., Matić, B., Brekalo, M.: „Expected legal and finantial effects of the continuation of the process of privatization of the housing fund in the Republic of Croatia“, International Conference of the Faculty of Economics Sarajevo – ICES 2002. - «Transition in Central and Eastern Europe – Challenges of the 21st Century», Čićić, Muris; Brkić, Nenad (ur.), Sarajevo, 2002., str. 75-80, ISBN 9958-605-37-6

10. Marijanović, G., Horvat, Jasna; Mikrut, Martina: „Measuring and identifying reasons for business start-up“, Fifth International Conference on «Enterprise in Transition»», Edited by The Faculty of Economics; Reić, Zlatan (ur.), Split, 2003, str.581-585. ( Book of Extended Abstracts); CD ROM with full papers, ISBN 953-6024-49-7

11.Marijanović, G., Ružić, D.: „ Turizam u Europskoj uniji i Hrvatska“, Theory and practice of transition and accesion to the EU; Kandžija, Vinko ; Kumar, Andrej (ur.) , University of Rijeka Faculty of economics Rijeka, University of Ljubljana , Faculty of Economics Ljubljana, Universia degli studi di Trieste Facolta di economia, 2003. str. 458-473 , ISBN: 953- 6073-80-3

12. Marijanović, G., Ružić, D., Medić, M.: „ Odnosi s javnošću (PR) koridora Vc na Internetu – stanje i mogućnosti“ , Koridor Vc kao euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-srednja Europa-Jadran, Osijek : Ekonomski fakultet u Osijeku 2004., str. 251 - 266. , ISBN 953-6073-91-9 13. Marijanović, G., Horvat, Jasna; Ferenčak, I.: „ Measuring the opinion of student population regarding european integration: a comparative study“ XXV. Wissenschaftliches Symposium "Entwicklungstendenzen und Reformzwaenge in der Republik Kroatien und in der Bundesrepublik Deutschland unter dem Einfluss der europaeischen Integrationsprozesse" / Barković, Dražen ; Wagner, Urlich (ur.), Osijek : Ekonomski fakultet, 2004., str. 5-24 , ISBN 953-6073-88-9

14. Marijanović, G., Medić, M. i Ružić, D.: „ Corridor Vc Internet public relations current state and new possibilites assessment II“, 2nd International Scientific Symposium Corridor Vc as Euro-regional connection on the traffic rout Baltic sea- Central Europe- Adriatic sea , Mašek, Anka (ur.), Osijek: Ekonomski fakultet, 2005., str. 348-363, ISBN 953-253-006-1

15. Marijanović, G., Ferenčak, I., Crnković, B.: „ Promoting the development of small and medium enterprises in the context of approaching the EU“, 6th International Conference : Enterprise in transition, Split: Ekonomski fakultet u Splitu 2005., Karanović – Crnjak, Biljana (ur.), str. 352 – 356.( Book of Extended Abstracts), CD Rom with full papers, ISBN 953-6024-70-5 16. Marijanović, G., Medić, M. i Ružić, D.: „ Trade Liberalization and Free Trade Agreements in Western Balkan Countries“, ICES 2006.- International Conference of the School of Economics and Business in Sarajevo: From Transition to Sustanable Development: The Path of European Integration; Čičić, Muris ( ur.), Sarajevo, 2006. str. 98-101.( Book of Extended Abstracts) , CD ROM with full papers, ISBN 9958-605-89-9

35

17. Marijanović, G., Škaro, Julija; Ćućić, D.: „Regional integration in South – East Europe“, 7th International Conference: Enterprise in Transition; Reić, Zlatan., Fredotović, Maja (ur.), Split: Ekonomski fakultet u Splitu 2007., str. 282-286.( Book with Extended Abstracts) , CD ROM with full papers, ISSN 1846-2618

18. Marijanović, G., Horvat, Jasna ; Forjan, Josipa: „ Measuring the Perception of Integration Processess – A Comparative Study of Students Opinions“, 6th International Conference: Economic integration, competition and cooperation ; Kandžija, Vinko; Kumar, Andrej (ur.), University of Rijeka, Faculty of Economics, 2007., ISBN : 978-953-614-861-5 19. Marijanović, G. , Crnković, B. , Ćućić, D.: „ Tourism as a Possible Key Economic Force in the Republic of Croatia“, 4th International Conference: An Enterprise Odyssey: Governance and Entrepreneurship , Galetić, Lovorka; Čavlek, Nevenka (ur.), Dubrovnik – Zagreb: Ekonomski fakultet u Zagrebu 2008., str. 193-203. ISBN: 953-6025-24-8 20. Marijanović,G., Penavin, S., Dabić, S: „Transformationsländer – Subjekte oder Objekte der Eurpäischen Integrationen?“, XXVII . Wissenschaftliches Symposium " Wie Real ist ein Europa der Zwei Geschwindigkeiten?“, Marijanović,Goran; Wentzel, Dirk (ur.), Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet, Osijek, Osijek: Ekonomski fakultet 2007., str. 101 - 110., ISBN: 978-953-253-035-3 21. Marijanović,G. ,Lončarić,Ružica ; Tolušić,Z., Petrač,K., Zmaić,K.: „ Croatian agriculture towards world market liberalization“, 100- th Seminar of the EAAE: Development of agriculture and rural areas in central and eastern Europe -2007., Tomić, D. i Ševarlić,M. (ed.) Novi Sad, 2007., str 187- 193., ISBN 978-986-86087-05-8 22. Marijanović,G., Lončarić,Ružica , Tolušić, Z.: „Swot analiza hrvatske poljoprivrede s obzirom na SSP i integriranje u EU i ZPP“, 42. hrvatski i 2. međunarodni simpozij agronoma, Opatija 2007., Zbornik radova, Pospišil, M. (ur.), Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007., str.142 – 146., ISBN 978-953-6135-57-8

23. Marijanović, G., Škaro, Julija i Ćućić, D.: „Two Speed Europe – a Driving Force or an Obstacle to Accepting New Members“ 28. Scientific Symposium „ The Future of Monetary and Financial Stability in Europe“ , Pfeifer, Sanja ; Wentzel, Dirk (ur.) , Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet, Osijek , Osijek: Ekonomski fakultet 2008., str. 17. – 25., ISBN 978- 953-253-051-3

2.4.2. Objavljena priopćenja na domaćim znanstvenim skupovima

1. Marijanović, G.: „Vezani poslovi u funkciji razvoja vanjskotrgovinske suradnje posebnim osvrtom na kompenzacijske poslove“, „Poslovanje s inozemstvom u novim društveno-gospodarskim okolnostima“, Bizovačke toplice, 21.05.1992. Ekonomski fakultet u Osijeku, Zavod za ekonomska istraživanja, Baban, Ljubomir (ur.), Osijek, 1992., str. 25-36. , YU ISSN 0351-8582 2. Marijanović, G., Marković, B.: „Hrvatska poljoprivreda nakon pristupanja Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji“, Zbornik radova „Susreti na dragom kamenu 2000.

36

Gospodarstvo Hrvatske i Istre na prijelazu iz XX u XXI. st.; Razvojne perspektive do 2010.“, Ekonomski fakultet Zagreb i Mikrorad d.o.o. Zagreb 2001., Ravlić, P. (ur.) str. 251-258., ISBN 953-6025-03-5

2.5. Knjige i poglavlja u knjizi

1. Baban, Lj., Marijanović, G.: Međunarodna ekonomija, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 3. izdanje, Osijek, 1998., 440 stranica, ISBN 953-6073-31-5

Knjiga «Međunarodna ekonomija» sastoji se od 13 poglavlja, kako slijedi:

1. Poimanje međunarodne ekonomije kao znanosti i gospodarske djelatnosti

2. Čista teorija međunarodne ekonomije

3. Teorija svjetskog tržišta

4. Politika međunarodne razmjene

5. Poslovne transakcije u međunarodnoj razmjeni

6. Vanjskotrgovinski poslovi

7. Strategija međunarodne razmjene

8. Trgovinska i platna bilanca

9. Međunarodna plaćanja

10. Ekonomski pokazatelji (indikatori) odnosa između domaćeg i inozemnog tržišta

11. Multiplikator vanjske trgovine i inozemnog turizma

12. Međunarodni trgovinski nazivi (Incoterms)

13. Međunarodne integracije i ekonomske integracije

Knjiga je prvenstveno namijenjena studentima ekonomskih fakulteta, ali po svom opsegu i

obuhvatu nadilazi uži okvir nastavnog plana i programa, te se može koristiti u izvođenju

nastave na poslijediplomskim studijima, ali i u gospodarskoj praksi za potrebe stručnjaka koji

se bave poslovima međunarodne razmjene i problematikom ekonomskih odnosa s

inozemstvom.

Knjigu karakterizira sistematičnost i pedagoški pristup u kojem autori uvode čitatelja u pojam

međunarodne ekonomije i ističu njeno mjesto u sustavu znanosti. Objašnjavaju se kategorije,

pojmovi i načini odvijanja poslova u međunarodnoj trgovini, morfologija i struktura svjetskog

tržišta, te strategija, politika i instrumenti međunarodne razmjene. Sistematizirani su i opisani

vanjskotrgovinski poslovi, robne i nerobne transakcije, trgovačke i platne bilance, devalvacija

i revalvacija, te međunarodna plaćanja.

37

Ova knjiga temeljito obrađuje danas sve značajnije područje međunarodne ekonomije, što je

preduvjet za shvaćanje globalizacije svjetske trgovine.

Vlastiti doprinos predloženika u sadržaju knjige sastoji se u kompletnoj obradi šestog

poglavlja «Vanjskotrgovinski poslovi» (str. 209-269.) u kojem su obrađene najrazličitije

trgovinske transakcije s inozemstvom od najjednostavnijih vanjskotrgovinskih poslova

(redoviti uvoz i izvoz) do izuzetno složenih vanjskotrgovinskih pothvata kao što su dugoročna

proizvodna kooperacija, poslovno-tehnička suradnja s inozemstvom, zajednička ulaganja

(joint venture) itd.

Posebice treba istaknuti dio u kojem su obuhvaćeni specifični poslovi u vanjskoj trgovini, kao

što su vezani poslovi (kompenzacije, barter poslovi, klirinški sporazumi, offset sporazumi,

avansne kupnje, evidencijski račun), zatim switch poslovi, reeksportni poslovi, forfeting,

lizing, faktoring, franšizing, time sharing, poslovi oplemenjivanja robe, tranzitni poslovi i

malogranični promet.

Ovi poslovi ovdje su jasno definirani i sistematizirani, te opisane njihove prednosti i

nedostaci, što može biti od velike pomoći našim gospodarstvenicima obzirom da su ovakvi

poslovi sve više prisutni u međunarodnoj razmjeni i jer je ovakav oblik nastupa na

inozemnom tržištu jedna od šansi hrvatskog gospodarstva.

Knjigu su recenzirali akademik prof.dr.sc. Vladimir Stipetić, prof.dr.sc. Fedor Rocco i

prof.dr.sc. Ivo Andrijanić.

2. Baban, Lj.; Borozan, Đ.; Ferenčak, I.; Horvat, J.; Ivić, K.; Leko-Šimić, M.; Marijanović, G.; Marković, B.; Ružić, D.; Stjepanović, S.; Koški, D.; Crnković, B.: „Selektivna bibliografija o europskim integracijama i njihovu odnosu s Republikom Hrvatskom (Selective Bibliography of European Integrations and Their Relationship with Republic of Croatia)“; monografija, 2004.; Baban, Ljubomir (ur.) Ekonomski fakultet u Osijeku, ISBN 953-6073-80-3

Selektivna bibliografija o europskim integracijama i njihovu odnosu s Republikom Hrvatskom

donosi prikaz bibliografskih referencija na temu Europske unije i Hrvatske. Autori, članovi

projektnog tima «Utjecaj sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske

Europskoj uniji na gospodarstvo istočne Hrvatske», objavili su ovu Bibliografiju radi

upoznavanja šireg kruga (profesori, znanstvenici, gospodarstvenici, istraživači i studenti) s

opsežnim radom i procesom pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Bibliografija sadrži

sedam poglavlja, a sve bibliografske referencije su složene: za knjige, za serijske publikacije,

za publikacije institucija Europske unije, za elektroničke publikacije, za pravne propise, za

38

brošure, za statističke publikacije. Na kraju Bibliografije navedeni su kratki životopisi autora i

izvodi iz recenzija. Recenzenti su bili: prof. dr. sc. Fedor Rocco i akademik Vladimir Stipetić.

Suradnici na izradi ove Bibliografije željeli su u svojem radu dati određen prilog boljem

poznavanju EU, te tako naći i širu primjenu, ne samo u nastavnom procesu, već i u

gospodarskoj praksi.

3. „Financiranje razvoja i restrukturiranja gospodarstva“, monografija, skupina autora; Matić,

B., Novak, B, Marković,B. (ur.), Ekonomski fakultet u Osijeku, 2007., ISBN 978-953-253-

037-7; Marijanović,G.,: Predpristupni fondovi kao jedan od izvora financiranja gospodarstva i

razvoja Republike Hrvatske, str.125-135.

Autori ove monografije objedinili su sve spoznaje proizašle iz tri projekta objedinjenih u

programu „ Financiranje razvoja i restrukturiranje gospodarstva Istočne Hrvatske“,

financiranog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH.. U izradi monografije

sudjelovali su svi suradnici na projektima i programu koji su na interdisciplinaran način

obradili probleme financiranja razvoja i restrukturiranja gospodarstva. Knjiga će biti od

posebne koristi studentima preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija za

proširenje znanja iz ovih područja. Predloženik je u ovoj monografiji obradio vrlo aktualnu

temu o predpristupnim fondovima kao izvorima financiranja gospodarstva i razvoja

Republike Hrvatske.

2.6. Recenzije knjiga

1. Šundalić, A., Petrač, B., „Globalizacija i regionalni identitet“ , zbornik radova sa

znanstvenog kolokvija, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2007., ISBN 978-953-253-023-3

Radove u zborniku recenzirali dr.sc. Maja Štambuk i dr.sc. Goran Marijanović.

2. Matić, B., „Vanjskotrgovinsko poslovanje“, Sinergija Nakladništvo d.o.o.,Zagreb, 2004.,

ISBN:953-6895-15-3

3. Matić, B., „Međunarodno poslovanje“, Sinergija Nakladništvo d.o.o.,Zagreb, 2004., ISBN:

953-6895-16-1

39

2.7. Znanstveni projekti

Dr. sc. Goran Marijanović je temeljem odluke bivšeg Republičkog komiteta za znanost,

tehnologiju i informatiku SR Hrvatske upisan u registar istraživača u znanstvenom području

ekonomija pod matičnim brojem 145455. Bio je uključen kao istraživač u slijedećim

projektima:

1. „Društveno-ekonomski sistem i razvoj“ (glavni istraživač prof.dr.sc. J. Prdić) – znanstveni

projekt financiran od strane SIZ-a za znanost u razdoblju 1986.- 1990.

2. „Jedinstveni europski prostor – ciljno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode

Slavonije i Baranje“ (glavni istraživač prof.dr.sc. Lj. Baban) znanstveni projekt financiran od

strane Ministarstva znanosti i tehnologije u razdoblju 1991.-1996.

3. „Strukturne gospodarske promjene u istočnoj Hrvatskoj“ (glavni istraživač prof.dr.sc.Lj.

Baban) znanstveni projekt financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije u razdoblju

1996.-1999.

4. „Utjecaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji na

gospodarstvo Istočne Hrvatske“ (glavni istraživač prof.dr.sc. Lj. Baban) znanstveni projekt

financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije u razdoblju od 2002. do 2005.

(0010011)

5.„Posttranzicijski identitet ruralnog prostora Slavonije i Baranje znanstveni projekt

financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije u razdoblju 2007. do 2010. (010-079-

2389-1365), glavni istraživač prof. dr. sc. Antun Šundalić

2.8. Rekapitulacija i ocjena znanstvene djelatnosti predloženika

Temeljem analize radova predloženika vidljivo je da se predloženik u svom dosadašnjem

znanstvenom radu opredijelio za izučavanje međunarodne ekonomije, te posebice

vanjskotrgovinskih poslova u međunarodnoj razmjeni. U svom izučavanju predloženik se

posebno usmjerava na neka specifična područja međunarodne ekonomije kao što je

izučavanje fenomena međunarodnih integracija s posebnim naglaskom na EU, zatim odnosa

protekcionizma i slobodne trgovine, te vezanih poslova u međunarodnoj razmjeni. S obzirom

na procese kroz koje trenutno prolazi Hrvatska (tranzicija, privatizacija, pristupni pregovori s

EU) predloženik izučava i tu problematiku u kontekstu međunarodnih integracija i

globalizacije svjetskog tržišta.

Znanstvenu djelatnost predloženika možemo rezimirati kako slijedi:

40

• Predloženik Goran Marijanović objavio je 27 znanstvenih radova na međunarodnim

znanstvenim skupovima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom (a1) i

5 radova na domaćim znanstvenim skupovima i publikacijama s domaćom

recenzijom (a2) , odnosno ukupno 32 rada skupine a1+a2.

• Predloženik Goran Marijanović suautor je knjige „Međunarodna ekonomija“(2

izdanja) koja se koristi kao udžbenik na Ekonomskom fakultetu u Osijeku,

Ekonomskom fakultetu u Rijeci i Ekonomskom fakultetu u Splitu. Također autor je

poglavlja u još dvije knjige.

• Predloženik Goran Marijanović recenzirao je tri knjige

• Predloženik Goran Marijanović sudjelovao je kao istraživač u pet znanstvenih

projekata.

4. NASTAVNA DJELATNOST PREDLOŽENIKA

3.1. Podaci o dosadašnjim izborima

Predloženik dr.sc. Goran Marijanović zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku od

1981. godine.

1987. izabran je u znanstveno – nastavno zvanje znanstvenog asistenta.

2000. izabran je u znanstveno – nastavno zvanje docenta.

2004. izabran u znanstveno – nastavno zvanje izvanrednog profesora

3.2. Nastavna djelatnost predloženika

Predloženik je u dosadašnjem radu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održavao predavanja,

seminare i ispite iz slijedećih predmeta:

• Poslovna politika i poslovanje u međunarodnoj razmjeni

• Domaća i međunarodna tržišta

• Međunarodni ekonomski sistem i zemlje u razvoju

• Ekonomika Europske unije

41

Danas izvodi nastavu iz predmeta:

Na preddiplomskom studiju:

• Međunarodna ekonomija

• Vanjskotrgovinsko poslovanje

• Institucionalni sustav EU

Na diplomskom studiju:

• Ekonomske poltike EU

Na poslijediplomskim i poslijediplomskim specijalističkim studijima:

• Mala i srednja poduzeća u EU

• Gospodarstvo EU

• Politička ekonomija EU i Republika Hrvatska

3.3. Nastavna djelatnost na drugim visokoškolskim ustanovama

Predloženik, osim u svojoj matičnoj, predaje i na nekoliko drugih visokoškolskih ustanova.Od

2000.-2004. godine, na Ekonomskom fakultetu u Splitu, držao je nastavu iz predmeta

«Međunarodna ekonomija» i «Vanjskotrgovinsko poslovanje». Trenutno predaje i na

Veleučilištima u Slavonskom Brodu i Vukovaru, gdje izvodi nastavu iz predmeta

„Vanjskotrgovinsko poslovanje“, te u Varaždinu, gdje na Stručnom studiju Ekonomskog

fakulteta Osijek, izvodi nastavu iz predmeta „Institucionalni sustav EU“. Na Ekonomskom

fakultetu Sveučilišta u Mostaru izvodi nastavu iz predmeta „ Međunarodno poslovanje“ . Od

2000. godine suradnik je i u European Policy Information Centre - EPIC iz Londona.

3.4. Mentorstvo i podizanje znanstvenog podmlatka

U radu sa studentima predloženik ima aktivnu ulogu koja se ogleda kroz vođenje velikog

broja pisanih seminarskih radova, te mentorstvom pri izradi diplomskih i magistarskih radova

i doktorskih disertacija.

Predloženik je pomagao podmlatku mentorstvom u izradi 87 diplomskih radova.

Predloženik je objavio 8 znanstvenih radova u suradnji sa studentima dodiplomskog i

poslijediplomskog studija, te 3 rada sa studentima koji su pod njegovim mentorstvom završili

42

doktorski studij. Također je sudjelovao u 14 povjerenstava za obranu magistarskih radova i

doktorskih disertacija

Predloženik se dokazao i kao uspješan mentor pri izradi 5 magistarskih radova i 3 doktorske

disertacije.

Magistarski radovi:

1. „ Transformacija napuštene proizvodnje u poduzetnički pothvat, pristupnik Biserka

Orešković, datum obrane 06.10.2004.

2. „ Regionalni pristup prodaji na nacionalnom tržištu i tržištu Euroregije“, pristupnik

Dražen Mićan, datum obrane 05.12.2007.

3. „Regionalni operativni plan kao sredstvo razvoja županije i način korištenja EU

fondova“, pristupnik Dražen Vujčić, datum obrane 15.02.2008.

4. „Korištenje inozemnih fondova za poticanje regionalnog razvoja“, pristupnik Miroslav

Varga, datum obrane 14.03. 2008.

5. „Utjecaj robne burze na razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda“, pristupnik Goran

Flisak, datum obrane 30.06.2009.

Doktorske disertacije:

1. „Utjecaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i

Europske unije na poljoprivredu Republike Hrvatske“, pristupnica Ružica Lončarić,

datum obrane 20.06.2006.

2. „ Utjecaj inozemnih direktnih investicija na robnu razmjenu Republike Hrvatske“,

pristupnik Duško Pavlović, datum obrane 15.07.2009.

3. „ Poslovna izvrsnost u funkciji konkurentnosti tvrtke na globalnom tržištu“,

pristupnica Jasminka Samardžija, datum obrane 21.10.2009.

3.5. Autorstvo udžbenika i skripta

Dr. sc. Goran Marijanović je kao suautor s prof.dr.sc. Ljubomirom Babanom napisao

sveučilišni udžbenik «Međunarodna ekonomija», II. izdanje 1996. i III. izdanje 1998. Knjiga

43

je obvezatna literatura za studente III. godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Rijeci i Splitu

za predmet Međunarodna ekonomija.

Kao jedan od suradnika prof.dr.sc. Ive Andrijanića objavio je 1985. udžbenik-skriptu pod

naslovom «Poslovna politika i poslovanje u međunarodnoj razmjeni» koja su se koristila kao

obvezatna literatura za predmet Poslovna politika i poslovanje u međunarodnoj razmjeni na

Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu i Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

3.6. Ocjena nastavne djelatnosti predloženika

Iz prethodne analize vidljivo je da dr.sc. G. Marijanović već niz godina uspješno izvodi

nastavu, te da je predavao niz predmeta na dodiplomskom i na poslijediplomskom studiju.

Također je bio mentor kod izrade 87 diplomskih radova, te sudjelovao u povjerenstvima i bio

mentor pri izradi 5 magistarskih radova i izradi 3 doktorske disertacije.

U suautorstvu je objavio jednu knjigu (dva izdanja) i jedan udžbenik- skriptu (dva izdanja).

Ovim činjenicama nastavnu djelatnost predloženika ocjenjujemo uspješnom.

5. STRUČNA DJELATNOST

4.1. Objavljeni stručni radovi

1. Marijanović, G., (voditelj projekta M. Radičić):

Ekonomski elaborat za investicijski program izgradnje tvornice za proizvodnju betonskih

montažnih elemenata RO «Drava», Donji Miholjac, Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek,

1981., 44 stranice

2. Marijanović, G., (voditelj projekta L. Crnković):

Analitičko vrednovanje poslova i radnih zadataka u RO «Panonija», Osijek, Zavod za

ekonomska istraživanja, Osijek, 1982., 203 stranice

3. Marijanović, G., (voditelj projekta G. Marijanović ):

Kriteriji i mjerila za vrednovanje poslova i radnih zadataka u Galeriji likovnih umjetnosti,

Osijek, Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek, 1982., 36 stranica

44

4. Marijanović, G., (voditelj projekta S. Singer):

Studija «Tržišna valorizacija proizvodnog programa agroindustrijskog kombinata Nekemte,

Etiopija», Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek, 1982., 58 stranica

5. Marijanović, G., (voditelj projekta M. Meler):

Postavljanje nove sistematizacije radnih mjesta i sustava utvrđivanja plaća u poduzeću

«Pivovara», Osijek, Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek, 1995. 108 stranica

4.2. Prikazi knjiga

1. Marijanović, G..: Prikaz knjige Ive Andrijanića: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Mikrorad,

Zagreb, 1996. u časopisu Tržište ½, 1996, str. 128-130.

2. Marijanović, G.: Prikaz knjige Ljubomira Babana: Međunarodna ekonomija, Ekonomski

fakultet u Osijeku, 1991. u časopisu Razvoj/Development – International VII/1, 1992., str.

161-163.

4.3 Uredništvo zbornika radova sa znanstvenih skupova

1. XXVII . Wissenschaftliches Symposium "Wie Real ist ein Europa der Zwei Geschwindigkeiten?“, Marijanović, Goran; Wentzel, Dirk (ur.), Fachhochschule Pforzheim, Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek: Ekonomski fakultet 2007., ISBN: 978-953-253-035-3

4.4 Ocjena stručne djelatnosti predloženika

Predloženik Goran Marijanović je prema popisu stručnih radova bio aktivno uključen u rad na

izradi raznih projekata, elaborata i studija. Dr. sc. Goran Marijanović objavio je 2 prikaza

knjiga i uredio zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa.

Predloženik Goran Marijanović svoj je stručni doprinos pokazao i kroz funkciju predsjednika

Nadzornog odbora tvrtke «Mursa export –import», Osijek u razdoblju od 1992. do 1994.

Gore iznesenim činjenicama stručnu djelatnost predloženika ocjenjujemo uspješnom.

45

6. ZAKLJU ČAK, MIŠLJENJE I PRIJEDLOG STRU ČNOG POVJERENSTVA

Temeljem izloženog Stručno povjerenstvo zaključuje da:

1. Predloženik dr.sc.Goran Marijanović, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( NN 123/2004., 198/2003., 105/2004. 174/2004., 46/2007.) i Pravilnikom za izbor u znanstvena zvanja ( NN 84/2005.) za izbor u znanstveno zvanje znanstveni savjetnik budući da:

• ima stupanj doktora znanosti koji je stekao 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

• ima dovoljan broj objavljenih znanstvenih radova od čega:

- 27 znanstvenih radova objavljenih u časopisima i zbornicima radova s međunarodnom recenzijom ( skupina a1)

- 2 znanstvena rada izložena i objavljena u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova ( skupina a2)

- 3 znanstvena rada objavljena u publikacijama s domaćom recenzijom (skupina a2)

- 3 knjige u suautorstvu

• ima pozitivno ocijenjenu nastavnu i stručnu djelatnost

2. Predloženik ispunjava uvjete Rektorskog zbora prema Odluci o nužnim uvjetima za

ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja

(NN 106/2006.) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor i to:

• u svojstvu nastavnika na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ima više od 600 sati

nastave

• predloženik je u suautorstvu objavio jednu knjigu ( 2 izdanja), koja se kao obvezni

nastavni tekst koristi u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi; također je autor

poglavlja u još dvije znanstvene knjige

46

• pod njegovim je mentorstvom obranjeno 87 diplomskih radova, 5 magistarskih

radova i 3 doktorske disertacije, a u suautorstvu sa studentima objavio je 8

znanstvenih radova

• objavio je 3 znanstvena rada u koautorstvu sa studentima, koji su pod njegovim

mentorstvom završili doktorski studij

• predloženik je održao 25 priopćenja na znanstvenim skupovima od kojih 23 na

međunarodnim;

• predloženik je sudjelovao u 5 znanstveno istraživačkih projekata;

• predloženik je bio urednik zbornika radova međunarodnog znanstvenog skupa i

recenzirao 3 knjige

Prema tome Stručno povjerenstvo predlaže da se predloženik dr.sc. Goran Marijanović,

izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku izabere u znanstveno zvanje

znanstvenog savjetnika i znanstveno – nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno

područje društvenih znanosti, znanstveno polje ekonomije, grana međunarodna ekonomija.

Članovi stručnog povjerenstva:

1. ______________________________

Prof.dr.sc.IvoAndrijanić predsjednik

2. ______________________________

Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak

3. ______________________________

Prof. dr. sc. Božo Matić Osijek/Zagreb, listopad, 2009.

47

7. REKAPITULACIJA OBJAVLJENIH ZNANST 8. ZNANSTVENA DJELATNOST

2.1. Dosadašnji izbori

Prof..dr. sc. Goran Marijanović zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku od 1981. godine.

1987. izabran je u znanstveno – nastavno zvanje znanstvenog asistenta.

2000. izabran je u znanstveno – nastavno zvanje docenta.

2004. izabran u znanstveno – nastavno zvanje izvanrednog profesora

U svom dosadašnjem znanstvenom djelovanju, prof. dr. sc. Goran Marijanović objavio je samostalno

i u suautorstvu 32 znanstvena rada, 3 knjige u suautorstvu, te sudjelovao na 5 znanstvenih projekta. U

suradnji sa studentima dodiplomskog i poslijediplomskog studija objavio je 8 radova, a sa studentima

koji su pod njegovim mentorstvom završili doktorski studij 3 rada.

Temeljem analize radova prof. dr. sc. Gorana Marijanovića vidljivo je da se u svom dosadašnjem

znanstvenom radu opredijelio za izučavanje međunarodne ekonomije, te posebice vanjskotrgovinskih

poslova u međunarodnoj razmjeni. U svom izučavanju posebno se usmjerava na neka specifična

područja međunarodne ekonomije kao što je izučavanje fenomena međunarodnih integracija s

posebnim naglaskom na EU, zatim odnosa protekcionizma i slobodne trgovine, te vezanih poslova u

međunarodnoj razmjeni. S obzirom na procese kroz koje trenutno prolazi Hrvatska (tranzicija,

privatizacija, pristupni pregovori s EU), izučava i tu problematiku u kontekstu međunarodnih

integracija i globalizacije svjetskog tržišta.

Znanstvena djelatnost prof. dr. sc. Gorana Marijanovića može se rezimirati kako slijedi:

objavio je 27 znanstvenih radova na međunarodnim znanstvenim skupovima i publikacijama s

međunarodno priznatom recenzijom (a1) i 5 radova na domaćim znanstvenim skupovima i

publikacijama s domaćom recenzijom (a2) , odnosno ukupno 32 rada skupine a1+a2.

suautor je knjige „Međunarodna ekonomija“(2 izdanja) koja se koristi kao udžbenik na Ekonomskom

fakultetu u Osijeku, Ekonomskom fakultetu u Rijeci i Ekonomskom fakultetu u Splitu. Također autor

je poglavlja u još dvije knjige.

recenzirao je tri knjige

• kao istraživač sudjelovao je u pet znanstvenih projekata.

48

4. STRUČNA DJELATNOST

Prof. dr. sc. Goran Marijanović Goran Marijanović objavio je 5 stručnih radova, te bio

aktivno uključen u izradu raznih projekata, elaborata i studija. Prof. dr. sc. Goran

Marijanović objavio je 2 prikaza knjiga i uredio zbornik radova s međunarodnog znanstvenog

skupa.

Svoj je stručni doprinos pokazao i kroz funkciju predsjednika Nadzornog odbora tvrtke

«Mursa export –import», Osijek u razdoblju od 1992. do 1994

Dr.sc. Ivo Andrijanić, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Dr.sc. Ivan Ferenčak, redoviti profesor u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Dr.sc. Božo Matić, redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

49

50

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Odbor za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor

u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja

FAKULTETSKOM VIJE ĆU

EKONOMSKOG FAKULTETA U OSIJEKU

Predmet: Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora predloženika

prof. dr. sc. Gorana Marijanovića

Na sjednici Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u Osijeku od 17. veljače 2009. godine

izabrani smo za članove Odbora za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u znanstvena i

znanstveno-nastavna zvanja i u toj funkciji zaprimili smo predmet koji se odnosi na izbor u

znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora predloženika prof. dr. sc. Gorana

Marijanovića i podnosimo

IZVJEŠĆE

a. Na raspisani natječaj za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana međunarodna ekonomija, objavljen u "Glasu Slavonije" od 26. lipnja 2009. godine i Narodnim novinama od 29. lipnja 2009. godine prijavio se samo prof. dr. sc. Goran Marijanović, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Predloženik prof. dr. sc. Goran Marijanović je u zvanje izvanrednog profesora, odlukom Senata Sveučilišta u Osijeku, izabran 10. ožujka 2004. godine.

b. Stručno povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Heri Bezić, prof. dr. sc. Ivan Ferenčak i prof. dr. sc. Božo Matić, imenovano na sjednici Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u Osijeku dana 15. lipnja 2009. godine, dalo je za predloženika prof. dr. sc. Gorana

51

Marijanovića mišljenje da ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana međunarodna ekonomija propisane: čl. 95. st. 2. i čl. 117. st. 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03., 198/03., 105/04., i 174/04), kao i nužne uvjete Rektorskog zbora prema Odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/06).

Tragom narečenoga, a sukladno čl. 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (NN 123/03), ovaj je Odbor izvršio uvid u dokumentaciju predloženika i

provjerio ispunjavanje uvjeta Rektorskog zbora te ustanovio sljedeće:

1. ANALIZA NASTAVNE DJELATNOSTI

Predloženik je od 1989. godine zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje od

2004. godine radi kao izvanredni profesor (iz međunarodne ekonomije). U zvanje docenta

(znanstvena grane međunarodna ekonomija) izabran je 2000. godine. 01.04.1981. godine

zapošljava se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku kao asistent na Katedri za vanjsku

trgovinu, a 1987. godine izabran je u znastveno-nastavno zvanje znanstvenog asistenta.

1.1. Nastavna djelatnost predloženika

Predloženik je u dosadašnjem radu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku održavao predavanja,

seminare i ispite iz sljedećih predmeta:

• Poslovna politika i poslovanje u međunarodnoj razmjeni • Domaća i međunarodna tržišta • Međunarodni ekonomski sistem i zemlje u razvoju • Ekonomika Europske unije

Danas izvodi nastavu iz predmeta:

Na preddiplomskom studiju:

• Međunarodna ekonomija • Vanjskotrgovinsko poslovanje • Institucionalni sustav EU

Na diplomskom studiju:

• Ekonomske poltike EU

52

Na poslijediplomskim i poslijediplomskim specijalističkim studijima:

• Mala i srednja poduzeća u EU • Gospodarstvo EU • Politička ekonomija EU i Republika Hrvatska

1.2. Nastavna djelatnost na drugim visokoškolskim ustanovama

Predloženik, osim u svojoj matičnoj, predaje i na nekoliko drugih visokoškolskih ustanova.

Od 2000.-2004. godine, na Ekonomskom fakultetu u Splitu, držao je nastavu iz predmeta

«Međunarodna ekonomija» i «Vanjskotrgovinsko poslovanje». Trenutno predaje i na

Veleučilištima u Slavonskom Brodu i Vukovaru, gdje izvodi nastavu iz predmeta

„Vanjskotrgovinsko poslovanje“, te u Varaždinu, gdje na Stručnom studiju Ekonomskog

fakulteta Osijek, izvodi nastavu iz predmeta „Institucionalni sustav EU“. Na Ekonomskom

fakultetu Sveučilišta u Mostaru izvodi nastavu iz predmeta „ Međunarodno poslovanje“ . Od

2000. godine suradnik je i u European Policy Information Centre - EPIC iz Londona.

1.3. Mentorstvo i podizanje znanstvenog podmlatka

U radu sa studentima predloženik ima aktivnu ulogu koja se ogleda kroz vođenje velikog

broja pisanih seminarskih radova, te mentorstvom pri izradi diplomskih i magistarskih radova

i doktorskih disertacija. Predloženik je pomagao podmlatku mentorstvom u izradi 87

diplomskih radova. Predloženik je objavio 8 znanstvenih radova u suradnji sa studentima

dodiplomskog i poslijediplomskog studija, te 3 rada sa studentima koji su pod njegovim

mentorstvom završili doktorski studij. Također je sudjelovao u 14 povjerenstava za obranu

magistarskih radova i doktorskih disertacija. Predloženik se dokazao i kao uspješan mentor

pri izradi 5 magistarskih radova i 3 doktorske disertacije.

Magistarski radovi:

6. „ Transformacija napuštene proizvodnje u poduzetnički pothvat, pristupnik Biserka Orešković, datum obrane 06.10.2004.

7. „ Regionalni pristup prodaji na nacionalnom tržištu i tržištu Euroregije“, pristupnik Dražen Mićan, datum obrane 05.12.2007.

8. „Regionalni operativni plan kao sredstvo razvoja županije i način korištenja EU fondova“, pristupnik Dražen Vujčić, datum obrane 15.02.2008.

9. „Korištenje inozemnih fondova za poticanje regionalnog razvoja“, pristupnik Miroslav Varga, datum obrane 14.03. 2008.

10. „Utjecaj robne burze na razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda“, pristupnik Goran Flisak, datum obrane 30.06.2009.

53

Doktorske disertacije:

4. „Utjecaj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije na poljoprivredu Republike Hrvatske“, pristupnica Ružica Lončarić, datum obrane 20.06.2006.

5. „ Utjecaj inozemnih direktnih investicija na robnu razmjenu Republike Hrvatske“, pristupnik Duško Pavlović, datum obrane 15.07.2009.

6. „ Poslovna izvrsnost u funkciji konkurentnosti tvrtke na globalnom tržištu“, pristupnica Jasminka Samardžija, datum obrane 21.10.2009.

1.4. Autorstvo udžbenika i skripta

Dr. sc. Goran Marijanović je kao suautor s prof.dr.sc. Ljubomirom Babanom napisao

sveučilišni udžbenik «Međunarodna ekonomija», II. izdanje 1996. i III. izdanje 1998. Knjiga

je obvezatna literatura za studente III. godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Rijeci i Splitu

za predmet Međunarodna ekonomija. Kao jedan od suradnika prof.dr.sc. Ive Andrijanića

objavio je 1985. udžbenik-skriptu pod naslovom «Poslovna politika i poslovanje u

međunarodnoj razmjeni» koja su se koristila kao obvezatna literatura za predmet Poslovna

politika i poslovanje u međunarodnoj razmjeni na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu i

Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

1.5. Ocjena nastavne djelatnosti

Iz prethodne analize vidljivo je kako dr. sc. G. Marijanović već niz godina uspješno izvodi

nastavu, te da je predavao niz predmeta na dodiplomskom i na poslijediplomskom studiju.

Također je bio mentor kod izrade 87 diplomskih radova, te sudjelovao u povjerenstvima i bio

mentor pri izradi 5 magistarskih radova i izradi 3 doktorske disertacije. U suautorstvu je

objavio jednu knjigu (dva izdanja) i jedan udžbenik- skriptu (dva izdanja). Ovim činjenicama

nastavnu djelatnost predloženika ocjenjujemo uspješnom.

Iz svega navedenog Stručno povjerenstvo je došlo do zaključka da pristupnik dr. sc. Goran

Marijanović:

a. kontinuirano i uspješno izvodi nastavu na dodiplomskim, prediplomskim i diplomskim studijima,

b. značajno pridonosi sadržajnom i metodičkom unapređenju nastave na kolegijima koje izvodi,

c. pridonosi osmišljavanju i uvođenju novih kolegija u nastavne planove i programe, d. izradio je nastavne programe za potrebe dodiplomske, diplomske, poslijediplomske i

doktoralne nastave,

54

e. inovira nastavni proces, f. uspješno izvodi nastavu na diplomskim i poslijediplomskim studijima, g. uspostavlja dobar odnos sa studentima, h. napisao je sveučilišni udžbenik i druge nastavne materijale koji se koriste u nastavi, i. bio je mentor velikom broju diplomanata i poslijediplomanata pri izradi diplomskih,

odnosno magistarskih, završnih i doktoralnih radova, j. objavio je više radova u suautorstvu sa studentima dodiplomskih, poslijediplomskih i

doktoralnog studija.

Stručno povjerenstvo stoga zaključuje da dr. sc. Goran Marijanović u svojoj nastavničkoj

djelatnosti ima ugled savjesnog, odgovornog i uspješnog nastavnika te ocjenjuje da sa

stajališta nastavne djelatnosti pristupnik ispunjava uvjete koje je utvrdio Rektorski zbor

visokih učilišta Republike Hrvatske za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora

u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/2006) za izbor u znanstveno-nastavno zvanje

redovitog profesora u području društvenih znanosti, polje ekonomija, grana međunarodna

ekonomija.

2. ANALIZA STRU ČNE DJELATNOSTI

2.1. Objavljeni stručni radovi

1. Marijanović, G., (voditelj projekta M. Radičić):

Ekonomski elaborat za investicijski program izgradnje tvornice za proizvodnju betonskih

montažnih elemenata RO «Drava», Donji Miholjac, Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek,

1981., 44 stranice

2. Marijanović, G., (voditelj projekta L. Crnković):

Analitičko vrednovanje poslova i radnih zadataka u RO «Panonija», Osijek, Zavod za

ekonomska istraživanja, Osijek, 1982., 203 stranice

3. Marijanović, G., (voditelj projekta G. Marijanović ):

Kriteriji i mjerila za vrednovanje poslova i radnih zadataka u Galeriji likovnih umjetnosti,

Osijek, Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek, 1982., 36 stranica

4. Marijanović, G., (voditelj projekta S. Singer):

Studija «Tržišna valorizacija proizvodnog programa agroindustrijskog kombinata Nekemte,

Etiopija», Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek, 1982., 58 stranica

55

5. Marijanović, G., (voditelj projekta M. Meler):

Postavljanje nove sistematizacije radnih mjesta i sustava utvrđivanja plaća u poduzeću

«Pivovara», Osijek, Zavod za ekonomska istraživanja, Osijek, 1995. 108 stranica

2.2. Prikazi knjiga

1. Marijanović, G..: Prikaz knjige Ive Andrijanića: Vanjskotrgovinsko poslovanje, Mikrorad,

Zagreb, 1996. u časopisu Tržište ½, 1996, str. 128-130.

2. Marijanović, G.: Prikaz knjige Ljubomira Babana: Međunarodna ekonomija, Ekonomski

fakultet u Osijeku, 1991. u časopisu Razvoj/Development – International VII/1, 1992., str.

161-163.

2.3 Uredništvo zbornika radova sa znanstvenih skupova

1. XXVII . Wissenschaftliches Symposium "Wie Real ist ein Europa der Zwei

Geschwindigkeiten?“, Marijanović, Goran; Wentzel, Dirk (ur.), Fachhochschule Pforzheim,

Hochschulle für Gestalung, Technik und Wirtschaft und Ekonomski fakultet u Osijeku,

Osijek: Ekonomski fakultet 2007., ISBN: 978-953-253-035-3

2.4 Ocjena stručne djelatnosti predloženika

Predloženik Goran Marijanović je prema popisu stručnih radova bio aktivno uključen u rad na

izradi raznih projekata, elaborata i studija. Dr. sc. Goran Marijanović objavio je 2 prikaza

knjiga i uredio zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa. Predloženik Goran

Marijanović svoj je stručni doprinos pokazao i kroz funkciju predsjednika Nadzornog odbora

tvrtke «Mursa export –import», Osijek u razdoblju od 1992. do 1994. Sukladno navedenom,

tj. angažiranosti pristupnika u pisanju stručnih radova, uredništvu te obavljanju važne

dužnosti na matičnom fakultetu, stručna djelatnost pristupnika ocjenjuje se uspješnom.

56

3. KONAČNO MIŠLJENJE I PRIJEDLOG ODBORA

Na temelju provedene analize i ocjene nastavne i stručne djelatnosti predloženika prof. dr. sc.

Gorana Marijanovića jednoglasno je mišljenje Odbora da predloženik u cijelosti ispunjava sve

uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora utvrđene od strane

Rektorskog zbora (NN 106/06) prema Odluci o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne

djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN, 106/06). Mišljenje

argumentiramo ispunjavanjem sljedećih uvjeta:

• ima stupanj doktora znanosti koji je stekao 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

• ima dovoljan broj objavljenih znanstvenih radova od čega: - 27 znanstvenih radova objavljenih u časopisima i zbornicima radova s međunarodnom

recenzijom ( skupina a1) - 2 znanstvena rada izložena i objavljena u zbornicima radova s domaćih znanstvenih

skupova ( skupina a2) - 3 znanstvena rada objavljena u publikacijama s domaćom recenzijom (skupina a2) - 3 knjige u suautorstvu. • ima pozitivno ocijenjenu nastavnu i stručnu djelatnost.

Prema Odluci Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske o nužnim uvjetima za

ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN

106/2006), a sukladno članku 93. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (NN br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04), pristupnik prof. dr. sc. Goran

Marijanović ispunjava sljedeće uvjete:

• u svojstvu nastavnika na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ima više od 600 sati nastave

• predloženik je u suautorstvu objavio jednu knjigu (2 izdanja), koja se kao obvezni nastavni tekst koristi u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi; također je autor poglavlja u još dvije znanstvene knjige

• pod njegovim je mentorstvom obranjeno 87 diplomskih radova, 5 magistarskih radova i 3 doktorske disertacije, a u suautorstvu sa studentima objavio je 8 znanstvenih radova

• objavio je 3 znanstvena rada u koautorstvu sa studentima, koji su pod njegovim mentorstvom završili doktorski studij

• predloženik je održao 25 priopćenja na znanstvenim skupovima od kojih 23 na međunarodnim;

• predloženik je sudjelovao u 5 znanstveno istraživačkih projekata; • predloženik je bio urednik zbornika radova međunarodnog znanstvenog skupa i

recenzirao 3 knjige

Na temelju svega izloženoga, članovi Odbora jednoglasni su u ocjeni da predloženik prof. dr.

sc. Goran Marijanović, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, udovoljava

57

svim uvjetima za izbor u zvanje redovitog profesora sukladno važećim zakonima, uvjetima

utvrđenim od strane Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne aktivnosti u postupku

izbora u znanstveno-nastavna zvanja, budući da u cijelosti ispunjava tražene uvjete, koji su

dovoljni za izbor.

Na temelju svega prethodno narečenoga, Odbor predlaže Fakultetskom vijeću Ekonomskog

fakulteta u Osijeku da se prof. dr. sc. Goran Marijanović izabere u znanstveno-nastavno

zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora iz područja društvene znanosti,

znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana međunarodna ekonomija.

Članovi Odbora:

_____________________________

(Prof. dr. sc. Luka Crnković)

_____________________________

(Prof. dr. sc. Dražen Barković)

_____________________________

(Prof. dr. sc. Ivan Ferenčak)

U Osijeku, 21. lipanj 2010.

58

003-06/10-01/131

2158-19-01-10-131

23.06.2010.

Na temelju članka 93. stavka 2. podstavka 3. i 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) i sukladno

članku 100. i 101. Statuta Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Naputka Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku o provedbi postupka izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna,

umjetničko-nastavna, suradnička, nastavna i stručna zvanja od 25. siječnja 2006. godine, a na

temelju pozitivnog Izvješća stručnog povjerenstva za davanje mišljenja s prijedlogom u

postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog

profesora od 28. prosinca 2009. godine i pozitivnog Izvješća Povjerenstva za provjeru

ispunjavanja uvjeta za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanje o ispunjavanju uvjeta

za izbor u znastveno-nastavno zvanje redovitog profesora od 21. lipnja 2010. godine,

Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta u Osijeku na 9. sjednici u akademskoj 2009/2010.

godini održanoj 23.06.2010. godine pod točkom 2. dnevnog reda donijelo je sljedeću

O D L U K U

1. Prof.dr.sc. Goran Marijanovi ć bira se u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane međunarodna ekonomija na Ekonomskom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

2. Redoviti profesor iz točke 1. ove Odluke izabran je na vrijeme od pet (5) godina u skladu s člankom 102. stavkom 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.)

3. Ova Odluka stupa na snagu nakon potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sukladno članku 93. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.)

Obrazloženje

Na temelju suglasnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 15. lipnja 2009.

godine (Klasa: 112-02/09-02/2, Urbroj: 2158-60-01-09-107) za raspisivanje natječaja za

izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog

profesora, Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta u Osijeku na sjednici održanoj

59

15.06.2009. donijelo je Odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika u znanstveno-

nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog

područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane međunarodna

ekonomija. Na natječaj objavljen u „Narodnim novinama“, od 29. lipnja 2009. „Glasu

Slavonije“ i Internet stranici Ekonomskog fakulteta u Osijeku od 26. lipnja 2009. godine za

izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto

redovitog profesora iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja

ekonomije, znanstvene grane međunarodna ekonomija prijavu je u otvorenom roku podnio

samo jedan pristupnik i to prof.dr.sc. Goran Marijanović.

Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjenosti u znanstveno zvanje višeg

znanstvenog suradnika, imenovano je Odlukom Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u

Osijeku od 23.12.2009, u sastavu: prof.dr.sc. Heri Bezić, znanstveni savjetnik Ekonomskog

fakulteta u Rijeci, predsjednik i članovi: prof.dr.sc. Ivan Ferenčak, znanstveni savjetnik

Ekonomskog fakulteta u Osijeku i prof.dr.sc. Božo Matić, znanstveni savjetnik, Ekonomskog

fakulteta u Zagrebu dostavilo je Fakultetskom vijeću 28. prosinca 2009. godine Izvješće s

pozitivnim mišljenjem o ispunjenosti uvjeta iz Pravilnika o uvjetima u izbor u zvanja s

prijedlogom izbora prof.dr.sc. Gorana Marijanovića u znanstveno zvanje znanstvenog

savjetnika.

Matični odbor za područje društvenih znanosti, polje ekonomije donio je 11. lipnja 2010.

godine Odluku o izboru prof.dr.sc. Gorana Marijanovića u znanstveno zvanje znanstvenog

savjetnika iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije. Na temelju Izvoda

iz Upisnika znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 2010. godine

utvrđeno je da je prof.dr.sc. Goran Marijanović upisan u Upisnik u znanstvenom zvanju

znanstvenog savjetnika.

U daljnjem postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Odbor za

provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja dostavio je pozitivno mišljenje o ispunjavanju

uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u

znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora s prijedlogom izbora prof.dr.sc. Gorana

Marijanovića u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Slijedom navedenog

Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta u Osijeku je prihvatilo Izvješće Povjerenstva za

provjeru uvjeta i utvrdilo je da prof.dr.sc. Goran Marijanović ispunjava uvjete za izbor u

znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, stoga je odlučilo kao u izreci.

60

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove odluke može se podnijeti prigovor Fakultetskom vijeću u roku od petnaest (15)

dana od dana primitka ove Odluke.

D E K A N

Prof.dr.sc. Željko Turkalj

Dostavljeno:

1. Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2. Prof.dr.sc. Goran Marijanović 3. Tajništvo Fakulteta 4. Pismohrana Fakultetskog vijeća 5. Pismohrana Fakulteta

61

003-06/10-01/131

2158-19-01-10-131

23.06.2010.

Na temelju članka 93. stavka 2. podstavka 3. i 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.) i sukladno

članku 100. i 101. Statuta Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Naputka Sveučilišta Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku o provedbi postupka izbora u znanstvena, znanstveno-nastavna,

umjetničko-nastavna, suradnička, nastavna i stručna zvanja od 25. siječnja 2006. godine, a na

temelju pozitivnog Izvješća stručnog povjerenstva za davanje mišljenja s prijedlogom u

postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog

profesora od 28. prosinca 2009. godine i pozitivnog Izvješća Povjerenstva za provjeru

ispunjavanja uvjeta za izbor u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanje o ispunjavanju uvjeta

za izbor u znastveno-nastavno zvanje redovitog profesora od 21. lipnja 2010. godine,

Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta u Osijeku na 9. sjednici u akademskoj 2009/2010.

godini održanoj 23.06.2010. godine pod točkom 2. dnevnog reda donijelo je sljedeću

O D L U K U

4. Prof.dr.sc. Goran Marijanovi ć bira se u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane međunarodna ekonomija na Ekonomskom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

5. Redoviti profesor iz točke 1. ove Odluke izabran je na vrijeme od pet (5) godina u skladu s člankom 102. stavkom 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.)

6. Ova Odluka stupa na snagu nakon potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sukladno članku 93. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04. i 46/07.)

Obrazloženje

62

Na temelju suglasnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 15. lipnja 2009.

godine (Klasa: 112-02/09-02/2, Urbroj: 2158-60-01-09-107) za raspisivanje natječaja za

izbor nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog

profesora, Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta u Osijeku na sjednici održanoj

15.06.2009. donijelo je Odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika u znanstveno-

nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora iz znanstvenog

područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane međunarodna

ekonomija. Na natječaj objavljen u „Narodnim novinama“, od 29. lipnja 2009. „Glasu

Slavonije“ i Internet stranici Ekonomskog fakulteta u Osijeku od 26. lipnja 2009. godine za

izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto

redovitog profesora iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstvenog polja

ekonomije, znanstvene grane međunarodna ekonomija prijavu je u otvorenom roku podnio

samo jedan pristupnik i to prof.dr.sc. Goran Marijanović.

Stručno povjerenstvo za davanje mišljenja o ispunjenosti u znanstveno zvanje višeg

znanstvenog suradnika, imenovano je Odlukom Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u

Osijeku od 23.12.2009, u sastavu: prof.dr.sc. Heri Bezić, znanstveni savjetnik Ekonomskog

fakulteta u Rijeci, predsjednik i članovi: prof.dr.sc. Ivan Ferenčak, znanstveni savjetnik

Ekonomskog fakulteta u Osijeku i prof.dr.sc. Božo Matić, znanstveni savjetnik, Ekonomskog

fakulteta u Zagrebu dostavilo je Fakultetskom vijeću 28. prosinca 2009. godine Izvješće s

pozitivnim mišljenjem o ispunjenosti uvjeta iz Pravilnika o uvjetima u izbor u zvanja s

prijedlogom izbora prof.dr.sc. Gorana Marijanovića u znanstveno zvanje znanstvenog

savjetnika.

Matični odbor za područje društvenih znanosti, polje ekonomije donio je 11. lipnja 2010.

godine Odluku o izboru prof.dr.sc. Gorana Marijanovića u znanstveno zvanje znanstvenog

savjetnika iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije. Na temelju Izvoda

iz Upisnika znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa od 2010. godine

utvrđeno je da je prof.dr.sc. Goran Marijanović upisan u Upisnik u znanstvenom zvanju

znanstvenog savjetnika.

U daljnjem postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Odbor za

provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja dostavio je pozitivno mišljenje o ispunjavanju

uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u

znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora s prijedlogom izbora prof.dr.sc. Gorana

Marijanovića u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Slijedom navedenog

Fakultetsko vijeće Ekonomskog fakulteta u Osijeku je prihvatilo Izvješće Povjerenstva za

63

provjeru uvjeta i utvrdilo je da prof.dr.sc. Goran Marijanović ispunjava uvjete za izbor u

znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, stoga je odlučilo kao u izreci.

Pouka o pravnom lijeku

Protiv ove odluke može se podnijeti prigovor Fakultetskom vijeću u roku od petnaest (15)

dana od dana primitka ove Odluke.

D E K A N

Prof.dr.sc. Željko Turkalj

Dostavljeno:

6. Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 7. Prof.dr.sc. Goran Marijanović 8. Tajništvo Fakulteta 9. Pismohrana Fakultetskog vijeća 10. Pismohrana Fakulteta