������������

�nastavak na 2. str.

POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 30. svibnja 2018. � Br. 4

ODJEL ZA FIZIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI

Riječki tim

razvija

inovativnu

metodu

pročišćavanja

vode

POZNATI MIKROBIOLOG I

PREDSJEDNIK LEOPOLDINE

U POSJETU RIJECI

PROF. DR. JÖRG HACKER

Znanstvenici moraju biti

proaktiviji u širenju znanja

Moderno društvo može se smatrati »društvom

znanosti«. No unatoč napretku, dobro je

poznato da znanstvene spoznaje danas nisu

uvijek najefektnije uključene u formuliranje i

implementiranje političkih strategija i odluka

Vedrana

SIMIČEVIĆ

Prof. dr. JörgHacker, dugo-godišnji pred-sjednik Leo-poldine – Nje-mačke nacio-

nalne akademije znanostikoja se smatra najstarijomznanstvenom institucijomna svijetu, posjetio jeovog mjeseca Medicinskifakultet u Rijeci. Njemačkimikrobiolog u Rijeku jedošao na poziv prof. Sti-pana Jonjića koji je i samčlan Leopoldine, a kao

priznati stručnjak na po-lju patogenih mikroorga-nizama, Hacker je u sklo-pu svog posjeta održaopredavanje na temu za-raznih bolesti. U fokusupredavanja, međutim, bila

Da

vid

A

usserh

ofe

r

� Str. 3.

� �������� ��� ����� ��� � ��������� ��� ����� ��� � ���������� ����������

je uloga znanosti u današ-njem društvu, o čemu smo iporazgovarali s ovim nagra-đivanim, svjetski poznatimz n a n s t ve n i k o m .

Jedna od misija Leopoldineje objavljivanje smjernica te-meljenih na zaključima in-terdisciplinarnih grupastručnjaka o temama od jav-nog značaja. No koliko uisti-nu znanstvena organizacijapoput Leopoldine ima utje-caja na na političke odluke izakonodavce u Njemačkoj,no i na području EU?

– Glas Leopoldine se poštu -je. Na primjer, mi često pro-moviramo upotrebu novihmetoda u biomedicinskimznanostima. Izjava publicira-na 2011. godine koja je bilafokusirana na genetičko profi-liranje embrija prije imple-mentacije naišla je na velikiinteres među članovima nje-mačkog Bundestaga i uvelikese o njoj raspravljalo u medij-ima i u javnosti. Objavili smotakođer i naše mišljenje o mo-gućnostima i ograničenjimanovih metoda editiranja geno-ma. Netko bi mogao zaključitida mi želimo privući više paž-nje, no siguran sam da se našiprijedlozi čuju u javnosti.

Što se tiče europske razine,Leoplodina služi kao njemačkiglas u međunarodnim dijalo-gu između akademskih insti-tucija i osigurava savjete bazi-rane na znanstvenim dokazi-ma na međunarodnom ni-vo u .

Znanost kao alat

Primjeri su EASAC – Europ -sko savjetodavno vijeće znan-stvenih akademija koje oku-plja nacionalne znanstveneakademije EU zemalja, Nor-ve ške i Švicarske ili ALLEA –Europska federacija Akademi-ja znanosti i umjetnosti – kojatrenutno uključuje skoro 60institucija u više od 40 ze-malja Vijeća Europe. Obje fe-deracije pružaju neovisnesmjernice bazirane na znan-stvenim dokazama o važnimizazovima za Europu.

No smatrate li da znanost i

pristup temeljen na dokaza-nim činjenicama općenitoigra dovoljnu ulogu u politicii društvu ili tu ima mjesta zanapredak? Što znanstvenicimogu učiniti kako bi postaliveći autoriteti u javnom dis-kursu o pitanjma poput jav-nog zdravstva ili klimatskihp ro m j e n a ?

– Znanost podrazumijevat ra ženje odgovora kako bi bo-lje razumjeli svijet. Znanostnam omogućuje da neprekid-no širimo ili preispitujemonaše spoznaje, bazirajući sena empirički potvrđenim do-kazima. Ona može i trebala biutjecati na politiku i voditi našproces donošenja odluka in-tenzitetom koji, dakako, ovisio samoj temi.

Prijetnja patogena

Generalno gledajući, količi-na pažnje koju političari po-klanjaju znanstvenicima i is-t ra živačima je značajno po-rasla. No, s obzirom na dra-matično promjenjivo medij-sko okružje i izazovnu eko-nomsku i društvenu klimu iznanstvenici moraju postatiproaktivniji u pružanju steče-nog znanja javnosti i politici.Znanost je odličan alat zaborbu protiv modernih pro-blema, a međusektorski dija-log je važniji no ikad prije.

Naslov vašeg predavanja uRijeci bio je »Znanost i druš-tvo – zarazne bolesti kaoprimjer«. Zašto su baš zaraz -ne bolesti dobar primjer suo-dnosa znanosti i društ va ?

– Globalni teret i prijetnjazaraznih bolesti predstavljajedan od glavnih zdravstvenihizazova 21. stoljeća koji ugro-žava društveni i ekonomskirazvoj diljem svijeta. Društve -ni, tehnološki i okolišni faktorinastavljaju imati dramatičniefekt, pospješujući pojavu no-vih bolesti i povratak starih.Istovremeno, vlada alarman-tni globalni trend rezistencijena antibakterijske lijekove. Unašem rastuće povezanomsvijetu, patogeni se šire brzo išire se preko granica, predsta-vljajući rastuću prijetnju glo-balnom zdravlju i prosperite-tu. Više nedavnih događaja –poput ponovne pojave ebole i

epidemije Zika virusa – upu -ćuju na potrebu za javnim iglobalnim zdravstvenim sus-tavom koji će biti spreman zarješavanje takvih problemačim se pojave.

Da bi se uspješno suočili sovim globalnim izazovom,borba protiv zaraznih bolestimora se unaprijediti u integri-ranu, transparentnu i holistič-ku akciju. Sve veći problemantibakterijske rezistencijezahtijeva akciju od strane vla-da, no i društva općenito. Glo-balna zdravstvena sigurnost,naime, dijeljena je odgovorno-st koja ne može počivati samona jednom akteru ili jednomvladinom sektoru – njen us-pjeh ovisi o suradnji zdrav-stvenih, siguronosnih, okoliš-nih i javnih čimbenika.

Jedno od pitanja gdje zna-nost postaje nadglasana laž-nim vijestima i teorijamazavjere, čemu doprinosi po-vršnost društvenih mreža inovih medija, je upravo temacijepljenja protiv zaraznihbolesti. Već sad možemo vid-jeti tragične posljedice ja-čanja utjecaja protivnika ci-jepljenja. Kako znanost možedobiti ovu bitku »javnih ar-gumenata«?

– Cjepiva su jedan od naj-nevjerojatnijih aspekata mo-derne medicine. Zahvaljujućinjima iskorijenjene su nekadsmrtonosne bolesti i spašenoje nebrojeno puno života. Noponekad je naša kolektivnamemorija prekratka da bipamtili razorne efekte koje suove bolesti uzrokovale još doprije nekoliko desetljeća.

Imunitet krda

Pokreti protiv cijepljenja suna nesreću uzrokovali povra-tak zaraznih bolesti koje jedonedavno bilo lako kontroli-rati. Istina je da apsolutnoništa nije bez rizika i da cjepi-va mogu imati neke nuspoja-ve, ali one su vrlo rijetke. Ne-ki ljudi ni ne mogu primiticjepivo zbog alergija ili odre-đenih medicinskih stanja.Zbog toga je još va žnije daoni koji mogu prime cjepivokako bi stvorili »imunitet kr-da« i zaštitili najranjivije udr uštvu. Postoje dokazi da će

znanstvene činjenice i ukupniuspjeh cjepiva ipak prevladatiu ovoj javnoj debati. Osim to-ga, i mediji su počeli kvalitet-nije pokrivati temu cije-pljenja. Leopoldina je još2008. godine objavila smjer-nice »Mogućnosti i izazovicjepiva« i trenutno grupastručnjaka priprema suvre-meniju verziju tog dokumen-ta.

Koji su, po vama, trenutnonajveći izazovi u borbi protivzaraznih bolesti i koje su naj-veće pobjede na tom »boj-nom polju«?

– Posljednje veće epidemijepokazuju da postoji snažnapotreba za osiguravanjem bo-ljeg pristupa kvalitetnim cjepi-vima, dijagnostici i medicin-skoj opremi diljem svijeta; zaedukacijom o sigurnosti i be-nifitima cjepiva temeljnoj nadokazima; za razvojem kom-biniranih strategija koje bi naglobalnoj razini otkrivale, pra-tile i kontrolirale zarazne bo-lesti; za potporom kvalitetnimnadzornim mrežama i brzimreakcijama u slučaju izbijanjaepidemija, te za potporomfundamentalnim i primjenje-nim istraži va n j i m a .

Razvoj metoda otkrivanjazasnovanih na nukelinskim ki-selinama i tehnologije sekven-cioniranja genoma revolucio-nizirali su istraživanja zaraz-nih bolesti. Razvijen je cijeliniz molekularnih testova zabrže i preciznije otkrivanje ikarakterizaciju patogena. Na-predak molekularne dijagnos-tike i tehnologije sekvencioni-ranja također su odigrali esen-cijalnu ulogu u kontroli mno-gih zaraznih bolesti.

Otpornost gljivica

Primjer je antiretroviralnaterapija za HIV koja je praćenamjerenjem plasma HIV-1 vi-rusnog opterećenja i virusnogsekvencioniranja da bi se opa-žao razvoj rezistencije na lijek.Upotreba genomičkih i pro-teinskih podataka doprinjelaje uspješnom dizajniranju cje-piva i razvoju lijekova. Međuvelika postignuća na tom po-lju spadaju otkriće cjepivaprotiv dječje paralize, anti-HIVlijekovi i anti-mikrobijski lije-kovi za različite zarazne čim-benike poput HPV virusa kojimože uzrokovati karcinom,pneumokoka odgovornih zameningitis, hemofilus bakteri-ja koje uzrokuje gripu tipa B ilinedavno razvijeno cjepivoprotiv ebole. Siguran sam daće nove metode editiranja ge-noma kao što je CRISPR-Castakođer imati veliki utjecaj nai s t ra živanja zaraznih bolesti.

Prema nedavnom istraži-vanju objavljenom u časopi-su Science, u velikom poras-tu je i rezistencija na tretma-ne protiv gljivičnih infekcija,što također može voditi doizbijanja raznih epidemija. Sobzirom da je to jedan od va-ših znanstvenih interesa, mo-žete li prokomentirati o koli-ko se dramatičnom zdrav-stveno-javnom problemu ra-di?

– Ba š kao što antibiotici lije-če bakterijske infekcije, anti-gljivični lijekovi spašavaju ži-vote liječeći opasne gljivičneinfekcije. I baš kao što bakte-rijske infekcije postaju sve višerezistentne na antibiotike, ne-ke gljivice više ne reagiraju naantigljivične lijekove. Rad ob-javljen u Sciencu navodi da serezistencija na antigljivične li-jekove enormno povećala zad-njih četrdesetak godina diljemsvijeta. Trenutno postoje samočetiri kategorije fungicida koji

mogu biti korišteni za lije-čenje ljudi. Otpornost je opi-sana za doslovno sve anti-glji-vične čimbenike kod različitihpatogena, uključujući i Candi-da i Aspergillus vrste. Većinamehanizama rezistencije po-jašnjena je na molekularnomnivou kod spomenutih pato-gena. Otkriveni su i geni, temutacije genoma odgovorneza rezistenciju na lijekove.Prema preporukama za anti-biotsku rezistenciju, područjana koju se treba fokusirati dabi se suočili s problemom an-tigljivične otpornosti trebalabi uljučivati i identifikacijunovih »meta« kroz funkcional-na istraživanja genoma i me-tagenomički pristup, razvojnovih i efektivnijih metodapretrage i izolaciju gljivica iznjihovih prirodnih staništa.

Suradnja znanosti i

politike

Kako vidite ulogu znanostiu oblikovanju budućnostidr uštva, pogotovo u ovo dobakada rastuća nejednakost,politička i društvena polari-zacija, te klimatske promjenevode ka sve većoj političkojnestabilnosti?

– Po mojem mišljenju, zna-nost će nam pomoći da sesuočimo s glavnim izazovimakao što su klimatske promje-ne, porast stanovništva i pos-ljedični pritisak na izvore hra-ne, vode i ostale prirodne re-surse, te utjecaj na ljudske i ži-votinjske bolesti. Raste svijestu javnosti o iznimnoj važnostiznanstvenog sustava u oču-vanju prosperiteta našeg druš-tva. Znanje koje je potvrđenoznanstvenim standardima igraizvanrednu ulogu u ključnimdr uštvenim područjima. Utom smislu, moderno društ vomože se smatrati »društ vo mznanosti«. No unatoč napret-ku, dobro je poznato da znan-stvene spoznaje danas nisuuvijek najefektnije uključene uformuliranje i implementi-ranje strategija i odluka. U do-ba kad su društvene mreže ilažne vijesti sve prisutnije, vi-soko-kvalitetna znanstvena is-t ra živanja nisu nikada bilaesencijalnija za društ vo.

No da li je u tom smisluznanost (pogotovo funda-mentalna) danas sve više podpritiskom raznih interesnihskupina, tržišta i industrije,pogotovo kad se radi o razvo-ju novih lijekova, terapija ic j e p i va ?

– Znanost često odgovara napotrebe u društvu. Primjerice,i s t ra živački napori koji su sebavili epidemijom AIDS-a, do-veli su do uspješnih tretmanabolesti, no također su pobolj-šali naše razumijevanje imu-nološkog sustava i virusnih in-fekcija. Baš kao dvije stranenovčića, fundamentalna iprimjenjena znanost su među-sobno ovisne. Fundamentalnaznanost je ta koja daje bazu zanove pristupe, rješenja i teh-nologije. Znanstvene spoznajedaju i podršku implementacijipolitičkih strategija. Znanstve-nici mogu kvalitetno doprino-siti definiranju problema iodabiru prioriteta i zato zna-nost i politika moraju utvrditinove načine suradnje. Pri tomemislim na nove inicijative upovezivanju znanstvenih insti-tuta, vladinih organizacija i in-dustrije. Takve suradnje olak-šavaju znanstvene kolaboracijei razvoj novih terapija i lijeko-va. Najveća takva inicijativa je,primjerice, »Inovativna medi-cinska inicijativa« (IMI) izme-đu Europske unije i Europskefarmaceutske industrije.

Sve veći

problem anti-

bakterijske

rezistencije

zahtijeva

akciju od

strane vlada,

no i društva

općenito.

Globalna

zdravstvena

sigurnost,

naime,

dijeljena je

odgovornost

koja ne može

počivati

samo na

jednom

akteru ili

jednom

vladinom

sektoru

�

Vedrana SIMIČEVIĆ

Snimio Roni BRMALJ

Kvalitetno pročišć a va n j evode od organskih i bio-loških zagađivača u da-našnje doba postaje sve

veća potreba, no metode koje setradicionalno primjenjuju čestosu vrlo kompleksne i skupe. Naj-češće primjenjivane tehnologijetemelje se na korištenju kemij-skih i bioloških razgrađivačaonečišćujućih tvari te adsorben-sa (tvari koje zahvaljujući svoj-stvu adsorpcije mogu na svojojp ov r šini vezati razne molekule),što zahtijeva veliku potrošnjuenergije i nerijetko podrazumi-jeva korištenje toksičnih tvarikao što su klor ili vodikov perok-sid. Često dolazi i do kontamina-cije samih adsorbera koji se ko-riste za »upijanje« nečistoća.Adekvatnije, čišće i energetskiefikasnije metode pročišć a va n j avode od naftnih derivata, indus-trijskih boja, raznih biološkihtvari i sličnih zagađivača stoga sujedan od glavnih ciljeva tzv. zele-ne kemije, a nova revolucionar-na metoda mogla bi doći upravoiz jednog riječkog laboratorija.

Doc. dr. sc. Gabriela Ambro-žić, voditeljica Laboratorija zasintezu funkcionalnih materija-la na Odjelu za fiziku i Centru zamikro i nano-znanosti i tehnolo-gije (CMNZT) Sveučilišta u Rije-ci i njezin multidisciplinarni timveć godinu dana rade na pripre-mi novih fotoaktivnih keramič-kih tankih filmova s kontrolira-nom debljinom i dobro definira-nim poroznim strukturama čijabi glavna primjena bila pročiš-ćavanje vode od organskih i bio-loških zagađivača. Četverogo-dišnji projekt naziva »Pripremaporoznih tanko slojnih materi-jala za pročišćavanje vode koris-teći tehniku Depozicije atom-

skih slojeva (ALD)« financiran jeod strane Hrvatske zaklade zaznanost i vrijedan je 980 tisućakuna. Cilj je stvoriti ekonomičnumetodu koja će koristiti zeleneizvore energije i biti primjenjiva ina zabačenim područjima.

»Samo-čišćenje«

– Osnovna ideja projekta jeza pročišćavanje vode iskoristi-ti cink oksid i titanijev dioksid –materijale koji u svom nano-području imaju jaka fotokatali-tička svojstva i tzv. foto-osjetlji-vu močivost, te su uz to jeftini iekonomični, pojašnjava Am-b ro žić, inače po vokaciji kemi-čarka koja je na riječki Odjel zafiziku došla nakon višegodiš-njeg rada u slovenskim istraži-vačkim ustanovama i industriji.

Foto-katalitička svojstva ovihmaterijala podrazumijevaju dapod utjecajem prirodnog izvorasvjetlosti cink oksid i titanijev

njezin tim odlučili su razviti me-todologiju uz koju bi to postalom o g u ć e.

– Na ša je namjera pripremitiove porozne materijale u svrhup ro č i šćavanja vode koristeći dvi-je metode – depoziciju atomskihslojeva u kombinaciji sa selektiv-nim kemijskim reakcijama mo-difikacije anorganskih površina.

Tanki filmovi

Depozicija atomskih slojevaje tehnika koju u Hrvatskoj iz-vodimo samo mi i to zahvalju-jući opremi koju je Odjel za fi-ziku nabavio u sklopu RISKp ro j e k t a .

U prvoj fazi se uniformno pos-tavljaju tanki slojevi anorgan-skih materijala, u našem slučajutitanijevog dioksida i cink oksi-da, da bi se u idućoj fazi selektiv-nim reakcijama kemijski modifi-cirali. Na taj način se pripremajutanki »filmovi« materijala različi-te poroznosti. To je važno jer sumolekule različitih zagađivačarazličite veličine. Poroznost, od-nosno hrapavost površine je sto-ga ključna prilikom foto-aktiv-nosti tih materijala, pojasnila jeA m b ro žić osnovu ovog inovativ-nog pristupa. Tim trenutno jošuvijek provodi bazična istraži-vanja, no fotokatalitička svojstvadijela stvorenih uzoraka već setestiraju. Pomoću spektroskopi-je ispituje se da li pripremljeni»filmovi« mogu razgraditi organ-ske molekule industrijskih zaga-đivača, a članovi tima sa »susjed-nog« Odjela za biotehnologijutestirati će uskoro može li ovametoda pomoći kod razgradnjebakterija, konkretnije Escheri-chia Coli. Prvi neformalni rezul-tati su ohrabrujući, tvrdi Ambro-žić, a tim već nailazi i na neke no-ve potencijalne pravce istraži-vanja. Naša sugovornica je po-sebno ponosna na interdiscipli-narnost članova grupe: zah-

valjujući odobrenim sredstvimana projektu je zaposlena pos-tdoktorantica, kemičarka dr. sc.Maria Kolympadi Markovic kojaje na Odjel došla nakon specijali-zacije u Švicarskoj i Francuskoj;u timu surađuju fizičari prof. dr.sc. Mladen Petravić, doc. dr. sc.Ivana Jelovica Badovinac, doc.dr. sc. Ivna Kavre Piltaver, doc. dr.sc. Robert Peter i doc. dr. sc. IvaŠarić, biolog doc. dr. sc. Igor Ju-rak i kemičar doc. dr. Karlo Witti-ne s Odjela za biotehnologijuSve u č i l i šta u Rijeci, te vrhunskisvjetski priznat ekspert za ALDtehniku metodu prof. dr. sc. Ma-to Knez sa CIC NanoGUNE u SanSebastianu u Španjolskoj. Zah-valjujući projektu dodatno jeopremljen i Laboratorij za sinte-zu funkcionalnih materijala.

Manji troškovi

Us p j e šno osmišljena metodasmanjila bi troškove pročišća -vanja kroz primjenu solarneenergije, selektivnu adsorpcijuorganskih i bioloških zagađiva-ča, fotoinduciranu desorpcijuorganskih zagađivala, foto-in-duciranu razgradnju organskihonečišćujućih tvari i učinkovituregeneraciju, te ponovno koriš-tenje tankoslojnih materijala.

– Ovi novi keramički materijalise razlikuju od tradicionalnihmaterijala i procesa za pročišća -vanje i dezinfekciju vode upravozbog sintetskih postupaka kojećemo primijeniti, a koji će omo-gućiti narastanje potpuno novogtipa višenamjenskih keramičkihfilmova deponiranih na bioraz-gradivom tekstilu, pamuku ianorganskim makroporoznimpodlogama. Spomenute karak-teristike će proširiti potencijalkeramičkih materijala u različi-tim smjerovima primjene: od de-kontaminacije mora od naftnihizljeva do sustava za pročišća -vanje pitke vode, tvrdi Ambrožić.

Osnovna

ideja projekta

je za pro-

čišćavanje

vode

iskoristiti

cink oksid

i titanijev

dioksid –

materijale

koji u svom

nano-

području

imaju jaka

foto -

katalitička

svojstva i tzv.

foto-osjetljivu

močivost,

te su uz to

jeftini i

ekonomični

Doc. dr. sc.

Gabriela

Ambrožić

�

dioksid mogu razgraditi moleku-le nekog biološkog ili organskogzagađivača. Zahvaljujući svomdrugom svojstvu – k o n t ro l i ra n o j»močivosti« pod utjecajem UVsvjetlosti – ova dva materijalamogu potom očistiti i same sebe.Naime, izlaganjem svjetlosti tita-nijev dioksid i cink oksid mogupostati super-hidrofilni, odnos-no mogu intenzivno vezati vodu,a ukoliko se stave u tamni pros-tor, postaju pak super-hidrofob-ni i odbijaju vodu. Kapljica vodeu tom slučaju pokupi nečistoću smaterijala i počne »bježati«. Radise o svojevrsnom »samo-čiste-ćem« sistemu koji već ima nekeprimjene, primjerice, kod izradestakla koja se nikad ne magle. Ia-ko su spomenuta svojstva cinkoksida i titanijevog dioksida većodavno poznata, dosad još nitkonije pokušao primjeniti ih zap ro č i šćavanje vode u obliku tan-kih poroznih filmova. Ambrožić i

ODJEL ZA FIZIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI PROVODI AMBICIOZNI PROJEKT

RIJEČKI TIM RAZVIJA INOVATIVNU

metodu pročišćavanja vode

Cilj projekta vrijednog 980 tisuća

kuna je stvoriti ekonomičnu

metodu koja će koristiti zelene

izvore energije i biti primjenjiva i

na zabačenim područjima

ALD tehnika se u Hrvatskoj izvodi samo na Odjelu za fiziku

zahvaljujući opremi nabavljenoj u sklopu RISK projekta

Multidisciplinarni tim mahom je

sastavljen od članova Odjela za

fiziku i Odjela za biotehnologiju

Znanost je

odličan alat

za borbu

protiv

modernih

problema,

a među-

sektorski

dijalog je

važniji no

ikad prije

�

Jörg Hacker prilikom posjeta Medicinskom fakultetu u društvu ministrice Blaženke Divjak

i rektorice Snježane Prijić-Samaržija

I.

TO

MIĆ

� nastavak s 1. str.

� �������� ��� ����� �� �� ��������� ��� ����� �� �� ����������

Današnje

sveučilište

osniva se 17.

svibnja 1973.

godine kao

logično

okrupnjivanje

visoko -

obrazovnih

institucija u

zapadnoj

Hrvatskoj

�

Početak visokog školstva uRijeci veže se još uz 1632.godinu kad se na Isuso-vačkom kolegiju, koji je

tada posjedovao vlastitu knjiž-nicu, počinje predavati moral-na teologija. Poveljom kraljaFerdinanda II. od 31. srpnja1633. godine učenici Isusovač-kog kolegija dobivaju građan-ska prava i povlastice koje suimali članovi akademije ilis ve u č i l i šta u Grazu, Beču idrugdje u Europi.

Gradsko vijeće 4. veljače1724. godine zahtijeva otva-ranje studija filozofije, što 1. lip-nja iste godine odobrava carKarlo VI. tako da je Filozofski fa-kultet otvoren 1726. godine kaostudij u trajanju od dvije godi-ne. Teološki pak studij od 1632.godine održava nastavu uz pre-kide, a od 1728. redovito.

Na žalost, predani rad isusova-ca okončan je ukinućem njihovareda 1773. godine. Od tada pa do1780. godine u Rijeci djeluje jav-na Kraljevska akademija. Visoko-školsku djelatnost naobrazbesvećeničkih pripravnika nastavljase na filozofsko-teološkom učiliš-tu u Senju, uz manje prekide od

1806. pa sve do 1940. godine.U 18. i 19. stoljeću Rijeka pos-

taje važno industrijsko i trgo-vačko središte Europe, čije su sednevne novine tiskale na četiri-ma jezicima, a sva europska do-stignuća nalazila su plodno tlo iu ovome gradu. Rijeka je već1530. godine imala prvu tiskaru,a 1750. godine počinje s radom irafinerija šećera. Polovicom 19.stoljeća s radom započinjutvornica konopa, tvornica papi-ra, brodogradilište »Ganz-Da-nubius« (današnji »3. maj«), pr-va plinara u ovom dijelu Europete rafinerija nafte. Kolika je sklo-nost primjeni novih tehnologijagovori i činjenica da je 1866. go-dine u Riječkom tehničkom za-vodu proizveden prvi torpedote da je 1886. godine Peter Sal-cher u Rijeci snimio let pušča -nog metka i time potvrdio Ma-chovu teoriju o postojanjuzvučnog zida.

U 19. stoljeću dolazi do ob-nove visokoga školstva u Rijeci.Godine 1857. premještanjem izTrsta počinje djelovati Carsko-kraljevska mornarička akade-mija (K.u.K. Marine Akademie),no svega jednu godinu, da bi

1866. godine ponovo nastavilaradom i to sve do 1918. godine.U razdoblju od 1912. do 1918.godine u Rijeci je djelovala i Ma-đarska kraljevska eksportnaakademija (A fiumei magyar ki-ralyi kiviteli akademia). Više-glasje hrvatskoga, latinskoga,talijanskoga, njemačkoga i ma-đarskoga jezika, koje stoljećimadaje europsko ozračje učionica-ma, zamire između dva svjetskara t a .

V isokoškolska nastava u Rije-ci oživjela je utemeljenjem Vi-soke teološke škole 15. listopada1947. godine, Više pomorskeškole 4. travnja 1949, Više struč-ne pedagoške škole u Rijeci(1953) i Više ugostiteljske školeu Opatiji (1960), a posebice os-nivanjem Medicinskog fakulteta1955. godine. Uskoro se osniva-ju i Strojarski fakultet (1960) iEkonomski fakultet (1961) te Vi-ša tehnička građevinska škola(1969). U bliskoj suradnji sa vi-sokoškolskim ustanovama os-novanim u Rijeci otvaraju se iustanove u Puli: Viša ekonom-ska škola (1960) te Pedagoškaakademija (1961), te Pedagoškaakademija u Gospiću (1963).

Danas UNIRI

ima 10

fakulteta,

Akademiju

primijenjenih

umjetnosti, 4

sveučilišna

odjela,

Sveučilišnu

knjižnicu i

Studentski

centar

�

Odjel za fiziku osnovan je

2008. godine na

zasadama bogate tradicije

obrazovanja iz prirodnih

znanosti koja je u Rijeci

započela 1964. godine

organiziranjem najstarijeg

četverogodišnjeg

nastavničkog studija

Matematike i fizike.

Kadrovskim pojačanjima i

preseljenjem na Kampus 2012. godine Odjel za fiziku

dobiva novi zamah u razvoju. Eksperimentalni laboratoriji

opremljeni su vrhunskom istraživačkom opremom,

jedinstvenom u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz

preddiplomski studij fizike otvara se niz novih diplomskih

sveučilišnih studija istraživačkog i nastavničkog usmjerenja

koji privlače sve više studenata. Odjel sudjeluje i u izvođenju

nastave fizike na drugim sastavnicama Sveučilišta te

organizira i izvodi programe cjeloživotnog obrazovanja.

Uz bogatu međunarodnu suradnju i sudjelovanje u velikim

međunarodnim kolaboracijama, znanstveno-istraživački rad

Odjela brojem i kvalitetom publikacija u vrhunskim

međunarodnim časopisima među vodećima je na Sveučilištu

u Rijeci. Odjel se osobito ponosi nastavnom izvrsnošću i

perjanica je Sveučilišta i po zadovoljstvu studenata. U

2017. godini Odjel za fiziku zaokružio je obrazovnu

vertikalu osnivanjem Sveučilišnog poslijediplomskog

doktorskog studija Fizika.

Odjel za informatiku

Sveučilišta u Rijeci

kao samostalna

sastavnica Sveučilišta u

Rijeci postoji 10

godina. Osnovan je u

prosincu 2007. godine.

Međutim, OI svoje

začetke nalazi u ranim

sedamdesetim

godinama 20. stoljeća

na različitim visokoškolskim ustanovama (Visoka

industrijsko-pedagoška škola, Fakultet industrijske

pedagogije, Pedagoški fakultet, Filozofski fakultet).

Odjel danas organizira i izvodi studije na sve tri

akademske razine: od preddiplomske do doktorske.

Konkretnije – sveučilišni preddiplomski jednopredmetni

studij informatike, diplomski studij jednopredmetne

informatike (nastavnički smjer), diplomski studij

jednopredmetne informatike: modul poslovne informatike i

modul informacijskih i komunikacijskih sustava, diplomski

studij dvopredmetne informatike u suradnji s Filozofskim

fakultetom (nastavnički smjer), te poslijediplomski

doktorski studij »Informatika« u dvjema modulima:

Informacijski sustavi i Inteligentni računalni sustavi.

Trenutno Odjel ima 27 djelatnika, a ukupno je na

svim studijima upisano gotovo 500 studenata, što je

peterostruko povećanje u 10 godina samostalnog

djelovanja.

Odjel za

B i o t e h n o-

logiju osnovan je

29. rujna 2008.

godine.

Akademske

2009/10.

godine započeo

je s radom i

upisano je prvih

37 studenata preddiplomskog studija Biotehnologija i

istraživanje lijekova.

Danas Odjel ima ukupno 250 studenata koji

studiraju na preddiplomskom studiju i na 3 diplomska

studija. Titulu magistra/ce steklo je 140 studenata, a

preddiplomski studij završilo je ukupno 244 studenta.

U istraživanja na doktorskom studiju Medicinska kemija

uključeno je 55 studenata, dok ih je 10 doktoriralo.

Na Odjelu danas radi 47 djelatnika, 27 u

znanstvenonastavnom zvanju, 14 u zvanju

postdoktoranda i asistenta. Predanost nastavi i novim

metodama podučavanja iskazana je izuzetnim

uspjehom studenta te njihovim izvannastavnim

aktivnostima i studentskim razmjenama. Odjel za

Biotehnologiju je među vodećim sastavnicama

Sveučilišta u broju publikacija i projekata po

znanstveniku. U samo deset godina postojanja, Odjel je

izrastao u respektabilnu ustanovu u nastavnom i

znanstvenom području.

Sveučilišna

knjižnica

Rijeka je

nastala iz

stoljetne

tradicije

lokalnoga

obrazovanja,

a 2017.

godine

proslavila je 370. obljetnicu osnutka.

Nakon što je 1993. godine stupio na

snagu novi Zakon o visokim učilištima,

osnivač tadašnje Naučne biblioteke

postaje Sveučilište u Rijeci, pa 1995.

godine Naučna biblioteka mijenja ime u

Sveučilišna knjižnica. U prostorima

Sveučilišne knjižnice nalazi se stalna

kulturno-povijesna izložba Glagoljica,

jedina takva izložba u Hrvatskoj.

Otvorena je 30. prosinca 1968. godine

povodom 25. godišnjice pripojenja Iste,

Rijeke, Zadra i otoka matici Hrvatskoj i

ove godine obilježava svoj zlatni jubilej

– pedesetu godišnjicu otvorenja. Izložba

je usmjerena na prikaz glagoljske

baštine Istre i Kvarnera, a autori su joj

akademik Branko Fučić, dr. Vanda Ekl i

arhitekt Igor Emili.

10 GODINA ODJELA ZA MATEMATIKU

������ �� ������ ����� � ��������

10 GODINA ODJELA ZA INFORMATIKU

��������� � ��ć� ��� ��������

10 GODINA ODJELA ZA BIOTEHNOLOGIJU

����� ����� �� ���� ������

10 GODINA ODJELA ZA FIZIKU

����� � ������ � �������� ���������

15 GODINA ZAKLADE SVEUČILIŠTA

��������� ��� � ��� ������ ��

SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA

� ������ ����ž�� !��������

Zakladu Sveučilišta u Rijeci

osnovali su 2003. godine

Primorsko-goranska županija, Grad

Rijeka i Sveučilište u Rijeci,

opredijelivši se za javnu misiju

promicanja uloge i važnosti riječke

akademske zajednice, jačanje svijesti

o važnosti obrazovanja i istraživanja,

te osnaživanje intersektorske suradnje

s ciljem razvoja lokalne zajednice. U

proteklih 15 godina Zaklada je

provela više od 90 natječaja,

dodijelivši preko 9.8 milijuna kuna,

nagrađujući 93 znanstvenika i

umjetnika (47 žena i 46 muškaraca) i

poduprijevši gotovo 2 500 korisnika,

što znači da je ovo ne samo najstarija

sveučilišna zaklada u Republici

Hrvatskoj, nego i jedna od

najaktivnijih.

Od svog je osnutka Zaklada

osmislila i provela brojne

edukacijske projekte i donatorske

programe, javna događanja,

tribine i izložbe (pet Škola

održivog razvoja, projekt

Akademska zajednica u prometnoj

preventivi, šest donatorskih

aukcija slika, pet utrka Akademski

zec u Kastvu, građanska inicijativa

Nevidljive sile: Žene koje su

oblikovale naš grad) te nekoliko

međunarodnih projekata, posebno

u području odgovornog

istraživanja i položaja žena u

sustavu znanosti. Zaklada je

posebno aktivna u radu sa

studentima – od 2004. godine

organiziraju se studentski

natječaji; projekt Realizator

rješavanja poslovnih slučajeva u

suradnji sa STEP RI-om od

2016., na kojem je dosad

sudjelovalo više od 150

studenata; Fond za sufinanciranje

studentskih znanstveno

istraživačkih aktivnosti SIZIF (u

suradnji sa Studentskim zborom)

pokrenut 2017. godine.

385 GODINA VISOKOG OBRAZOVANJA U RIJECI

GODINA OBLJETNICA ����Č���Š�� � ���� ����� � ������ ��������

Današnje sveučilište osnivase 17. svibnja 1973. godine

kao logično okrupnjivanje vi-sokoobrazovnih institucija uzapadnoj Hrvatskoj čiji korije-ni sežu u 17. stoljeće kada jeosnovana Jezuitska gimnazijau Rijeci. Pod nazivom »Vladi-mir Bakarić« sveučilište je dje-lovalo od 1983. godine do po-četka devedesetih godina, ka-da se ponovno mijenja naziv u» Sve u č i l i šte u Rijeci«. U radSve u č i l i šta uključile su se dotad postojeće visokoškolskeustanove, a istodobno se osni-vaju i nove, poput Pravnogafakulteta (1973). Razvoj sastav-nica nastavlja se vrlo uspješnotako da se početkom 80-tih go-dina većina do tada viših školapretvara u respektabilne znan-

stvene jedinice – f a k u l t e t e.Do osamostaljivanja Repu-

blike Hrvatske riječko se Sveu-čilište sastoji od deset fakulteta(Ekonomski, Hotelijerski, Gra-đevinski, Medicinski, Pedagoš-ki, Pomorski, Pravni i Tehničkifakultet) u Rijeci i dva (Fakultetekonomije i turizma i Pedagoš-ki fakultet) u Puli, potom dvijes ve u č i l i šne knjižnice (u Rijeci iPuli). U to doba u sastavu Sveu-čilišta već djeluje i Studentskicentar Rijeka. Koncem devede-setih Pedagoški fakultet u Rijecimijenja naziv u Filozofski fa-kultet, a isto čini i onaj u Puli.

Godine 2003. započinje iz-gradnja sveučilišnoga kampusana Trsatu, a već 2005. godineustrojava se nova članica Sveu-čilišta, Akademija primijenje-

nih umjetnosti kao prva takvaustanova u Republici Hrvat-skoj. Godine 2006. u rujnu Vi-soka učiteljska škola u Rijecipostaje Učiteljski fakultet, a ustudenome dolazi do izdva-janja sastavnica koje su djelo-vale u Istri, a koje postaju osno-va najmlađeg hrvatskog sveuči-lišta »Juraj Dobrila« u Puli.Koncem 2007. godine Sveuči-lište u Rijeci osniva svoje prveodjele čiju okosnicu čine Odjelza matematiku, Odjel za fiziku,Odjel za informatiku te, počet-kom 2009. godine osnovani,Odjel za biotehnologiju.

Danas Sveučilište u Rijeciima 10 fakulteta, Akademijuprimijenjenih umjetnosti, 4s ve u č i l i šna odjela, Sveučilišnuknjižnicu i Studentski centar.

Razvoj znanosti na bogatoj obrazovnoj tradiciji

Odjel za matematiku

Sveučilišta u Rijeci je

znanstveno-nastavna sastavnica

Sveučilišta koja razvija

znanstveni i stručni rad u

znanstvenom polju matematika i

vodi brigu o razvoju kadrova iz

znanstvenog polja matematika.

Odjel za matematiku

Sveučilišta u Rijeci osnovan je

17. prosinca 2007. godine, a s

radom je započeo u travnju

2008. godine, s bazom

djelatnika Odsjeka za

matematiku Filozofskog

fakulteta. Odjel za matematiku

slijednik je institucija koje od

šezdesetih godina 20. stoljeća u

Rijeci izvode studije matematike.

Tako je prvi četverogodišnji studij

matematike počeo djelovati

akademske 1964./1965. godine,

kada je na tadašnjoj Višoj

stručnoj pedagoškoj školi (VSPŠ)

Odjel matematike i primijenjene

fizike organizirao četverogodišnji

studij Matematike i fizike.

Odjel za matematiku

Sveučilišta u Rijeci organizira i

izvodi preddiplomski studij

Matematika, diplomski studij

Diskretna matematika i primjene

te diplomske studije nastavničkog

smjera Matematika i Matematika

i informatika. Osim toga Odjel za

matematiku sudjeluje u izvođenju

zajedničkog doktorskog studija

matematike sveučilišta u Osijeku,

Rijeci, Splitu i Zagrebu.

Odjel za matematiku pridonosi

razvoju Sveučilišta i društva

težeći nacionalno i međunarodno

prepoznatoj izvrsnost u

znanstvenoj i nastavnoj

djelatnosti. Odjel obrazuje

međunarodno priznate kvalitetne

i kompetentne stručnjake i

provodi međunarodno prepoznata

znanstvena istraživanja.

Poveljom

kralja

Ferdinanda II.

od 31. srpnja

1633. godine

učenici

Isusovačkog

kolegija

dobivaju

građanska

prava i

povlastice

koje su imali

članovi

akademije ili

sveučilišta u

Grazu, Beču i

drugdje u

Europi

�

45 GODINA PRAVNOG STUDIJA

���� ���� ����� �� ����� "����� �

Pravni fakultet uRijeci ove godine

slavi 45. godinapravnog studija u Ri-jeci, čime tu obljet-nicu dijeli i sa Sveu-čilištem u Rijeci. Go-dine 1973. pokrenutje OOUR Pravni stu-dij u okviru tadaš-njeg »Centra eko-nomskih znanostiSve u č i l i šta u Rijeci«

pod registarskom oznakom Us-375/73, da bi tri godine kasnije bioregistriran kao zasebna sastavnica u sklopu Sveučilišta u Rijeci.

Godine 1980. Fakultet dobiva i svoju zgradu u kojoj djeluje i da-nas. Od početka se na Pravnom fakultetu u Rijeci izvodio studijskiprogram koji je obrazovao diplomirane pravnike, danas magistreprava, i on je do danas iznjedrio mnoge ugledne članove naše zaje-dnice. Brojni drugi studijski programi uvode se kao odgovor na di-namične potrebe tržišta rada, tako da se trenutno izvodi šest studij-skih programa na svim razinama. Među njima je i studij »Pravo eu-ropskih integracija« uveden 2000. godine kao prvi poslijediplomskistudij europskog prava u Hrvatskoj, što je posebno značajno izdvo-jiti budući da je 2018. godine i peta obljetnica ulaska Hrvatske uEU. S ponosom ističemo da je diplomu o završetku jednog od stu-dijskih programa Pravnog fakulteta od početka djelovanja do krajap ro šle godine steklo ukupno 4917 studenata od čega 86% na studi-ju prava. Pored prepoznatljivosti prema nastavnoj izvrsnosti, Prav-ni fakultet u Rijeci izrastao je i u znanstveno-istraživačku institucijus međunarodnim ugledom i brojnim znanstvenim i stručnim pro-jektima doprinosi poboljšanjima u neposrednoj i široj zajednici.

MEDICINSKI FAKULTET

Č����� ��������� ������������������ $��č���š��

Medicinski fakultetosnovan je 1955.

godine i predstavljanajstariju sastavnicuriječkog Sveučilišta.

U obljetničkoj godiniSve u č i l i šta, pri Fakulte-tu će biti obilježeno 45godina studija Dentalnemedicine, 60 godina Za-voda za mikrobiologiju iparazitologiju, 50 godi-

na neurokirurgije u Rijeci, te 110. obljetnica otvaranja »Ubožnicebraće Branchetta«, zgrade koju danas s ponosom baštini fakultet.

Tradicija, unapređenje kvalitete i kontinuirani razvoj stručne,obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti temeljem su sa-mog fakuleta, ali i važnim dionikom uspješne tranzicije riječkogSve u č i l i šta u »društvo znanja«. U proteklih šest desetljeća Medi-cinski fakultet obrazovao je više od 10.000 diplomiranih studena-ta koji su postali dijelom identiteta te međunarodno priznate vi-sokoškolske i znanstvene ustanove. Danas na fakultetu studira1.200 studenata na 5 sveučilišnih studija i 700 studenata na 25poslijediplomskih sveučilišnih i specijalističkih studija, uz Dok-torsku školu u osnivanju, kao i novi program studija Medicine iDentalne medicine na engleskom jeziku. U novom razvojnomplanu fakulteta upravo internacionalizacija postaje ključni iza-zov, s ciljem značajnog sudjelovanja u programima znanstveno-nastavne mobilnosti EU.

20 GODINA FILOZOFSKOG FAKULTETA

������ �� �������� ������š � � ������

Počeci današnjegaFilozofskoga fakul-

teta sežu u 1953. godi-nu i vezuju se uz Višustručna pedagoškuškolu kao prvu viso-koškolsku ustanovudr uštvenih znanosti uRijeci, te uz Pedagoš-ku akademiju u Rijeci,koja se osniva 1960.godine na kojoj seobrazuju nastavnici

za predmetu nastavu.Tijekom godina i nakon različitih transformacija, ove godine obi-

lježavamo 40 godina od osnutka Pedagoškoga fakulteta (1978.) tedvadeset godina Filozofskoga fakultet u Rijeci (1998.) koji danasbroji deset različitih odsjeka, osam u humanističkim i dva u druš-tvenim znanostima. Fakultet polazi oko 1500 studenata na preddi-plomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini studiranja. Znanstvenadjelatnost ogleda se kroz 3 međunarodna projekta, 11 HRZZ proje-kata, 27 projekata sveučilišne potpore te sedam Erasmus + proje-kata.

Fakultet ima razvijenu izdavačku djelatnost, godišnje se obja-vljuje tridesetak knjiga te kontinuirano izlazi pet časopisa. Flumi-nensia, časopis za filološka istraživanja upravo je obilježio je 30 go-dina izlaženja. Zaposleno je 160 nastavnika i 40 osoba u stručnimslužbama.

AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI

��� ������ ���������� �������� ��� ���� ���� � ��������

Odjel za likovni odgoj ilikovne umjetnosti u

okviru kojeg se je izvo-dio program za obrazo-vanje nastavnika likov-nih umjetnosti započeoje s radom 1963. godinena Pedagoškoj Akade-miji u Rijeci kao dvogo-dišnji studij.

Osnivanjem Pedagoš-kog fakulteta sveučilištaVladimir Bakarić u Rije-

ci, u cilju kvalitetnijeg obrazovanja nastavnika likovnog odgoja i li-kovnih umjetnosti, a za rad u osnovnim i srednjim školama već1978. godine osniva se sveučilišni četverogodišnji studij likovnogodgoja i likovnih umjetnosti. Studij u Rijeci nastaje na inicijativuAkademije likovnih umjetnosti i Odsjeka za povijest umjetnosti Fi-lozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te zahvaljujući radu iupornosti tada jedinog docenta na studiju u osnivanju mr. art.Slavka Grčka. Razvojem studijskog programa i usklađivanjem s po-trebama u društvu i obrazovnom sustavu dovelo je do izmjene stu-dijskog programa i uvođenjem većeg broja umjetničkih kolegija.Program je bio zamišljen na način da se trećina programa odnosina obrazovanje u području likovne umjetnosti, trećina na povijestumjetnosti i teoriju likovne umjetnosti i trećina na stručne pedago-ške i metodičke predmete.

Na prijedlog Odsjeka za likovne umjetnosti 2003. godine te pre-ma odluci fakultetskog Vijeća Filozofskog fakulteta u Rijeci, predla-že se ustrojavanje Odsjeka za povijest umjetnosti koji ostaje sastav-ni dio matičnog fakulteta i Odsjeka za likovne umjetnosti koji 2005.godine prerasta u Akademiju za primijenjene umjetnosti Sveučiliš-ta u Rijeci.

� �������� ��� ����� �� �� ��������� ��� ����� �� �� ���������� ����������

BEZ UMREŽAVANJA

gubimo šansu da

uhvatimo korak sa

suvremenim svijetomItalija, Slovenija i Austrija su nam najbliže zemlje, Trst i Ljubljana najbliža sjajna

sveučilišta, ali mi u mreži vidimo i Njemačku, Francusku i Norvešku s kojima već

razvijamo partnerstva na područjima i na temama gdje svi partneri vide mogućnost

specifičnog napretka u zajedničkom radu

PROF. DR. SC. SNJEŽANA PRIJIĆ-SAMARŽIJA REKTORICA SVEUČILIŠTA U RIJECI, O PROJEKTU »EUROPSKE MREŽE SVEUČILIŠTA«

Organizacijski odbor tršćanskog izdanjaESOF-a (Euroscience Open Forum) – naj-

većeg interdisciplinarnog znanstvenog sku-pa u Europi, objavio je još u veljači natječajza projekte koji će u »etapama« ostati otvo-ren sve do ožujka 2020. godine.

ESOF se svake druge godine odvija u dru-gom europskom gradu, pri čemu grad do-maćin nosi neslužbenu titulu Europskoggrada znanosti. Forum je posvećen promo-ciji znanstvenih istraživanja i inovacija iokuplja na tisuće znanstvenika, edukatora,inovatora, zakonodavaca, poduzetnika inovinara koji kroz cijeli niz tema raspravlja-ju o najvećim aktualnim znanstvenim dos-tignućima. Činjenica da je Trst dobio do-maćinstvo za 2020. godinu potvrđuje nje-gov status jednog od znanstvenih centaraEu ro p e.

– »ESOF2020 Trieste« će raditi na tome daojača i proširi postojeće internacionalnem re že posvećene znanosti, tehnologiji, ino-vacijama, te društvenom i kulturnom napret-

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Formiranje »Europskem re že sveučilišta« inicija-tiva je kojoj se unutar Eu-ropske unije pridaje veliki

značaj i za koju se vjeruje da ćeuvelike definirati budućnostsustava financiranja i ukupnograzvoja visokog obrazovanja, is-t ra živanja i inovacija svih ze-

malja članica. Početak projektaoznačio je govor francuskogpredsjednika Emmanuela Ma-crona pod naslovom »Initiativefor Europe«, što ga je u rujnup ro šle godine održao na Sveuči-lištu Paris Sorbonne. Konzulta-cije i pregovori oko projekta Eu-ropske mreže sveučilišta poslje-dnjih se mjeseci intenzivno pro-vode na svim razinama, a dokonca godine očekuje se da pro-jekt krene u realizaciju. O samoj

Moderno europsko sveučilište

treba promovirati otvorenost

u svim njenim oblicima

Nedavno ste naglasili i važnost humanističkih znanosti

kao onih koje se bave čovjekom na svim područjima

djelovanja. Što su vrijednosti koje bi moderno europsko

sveučilište trebalo promovirati?

– Vrijednosti bi uvijek trebale biti na prvom mjestu u našim

razgovorima. Često se smatra da govor o interesima ugrožava

vrijednosti, ali to stoji samo ako su interesi bezvrijedni i svode

se na osobni probitak ili na neprihvatljivo poistovjećivanje

općeg dobra s koristi privilegiranih skupina. Nastojim naglasiti

da je opće dobro i interes i vrijednost. Humanisti obično

govore jezikom vrijednosti, a politika jezikom interesa, ali to

su samo dva načina da se kaže ista stvar. Moderno europsko

sveučilište treba promovirati otvorenost u svim njezinim

oblicima i kultiviranje humanosti kao najbolji put postizanja

općeg dobra. Prevedeno u jezik politike – u internacionalno

povezivanje, umrežavanje i širenje participacije, ili u jezik

interesa – u uključivanje u europske mreže sveučilišta.

U Europi

jača dezin-

tegracijski

proces kao i

napuštanje

ideje

vrijednosti

solidarnosti i

suradnje.

Zato treba

razvijati

strategije i

politike koje

povezuju.

Trebamo

prihvatiti

realnost

prema kojoj

je lakše

realizirati

povezivanje

na temelju

interesa nego

vrijednosti

�

Trebamo

pojačati naše

aktivnosti

kako bismo

osvijestili

izvrsne da

nas 15

članica EU –

većinom iz

Srednje,

Istočne i

Jugoistočne

Europe – koji

smo slabiji

na različitim

indeksima i

rang listama,

imamo

potencijal

doprinosa

koji izvrsna

sveučilišta

sigurno neće

moći sama

generirati, ne

samo zbog

broja ljudi i

konkretnih

sati rada,

nego i zbog

stručnosti

�

Samo 10

posto

ukupnih

sredstava

iz Horizona

2020 i drugih

relevantnih

EU fondova

direktno

povlače

institucije iz

središnje i

jugoistočne

Europe

�

većanja europske konkuren-tnosti, a to je povećavanje kapa-citeta i kvalitete europskih, ali inaših istraživanja i poučavanjaputem međunarodne i interkul-turalne suradnju. Još va žnije, vi-dim i mogućnost povezivanjasnažnijih i slabijih, premošta -vanje velikog jaza između 13članica koje su ocijenjene kaoizvrsne i inovatorske, i nas, kojipripadamo među 15 preostalihčlanica koje su ispodprosječne idaleko manje uspješne u povla-čenju sredstva iz EU fondova,Naime, samo 10 posto ukupnihsredstava iz Horizona 2020 idrugih relevantnih EU fondovadirektno povlače institucije izs re d i šnje i jugoistočne Europe.

Je li to i političko pi-tanje, odnosno pokušaj da seEuropa nametne, kao cjelina,u znanstvenim područjima,čime jača svoju vidljivost ina političkoj karti svijeta?

– Sasvim sigurno, radi se oprijedlogu francuskog predsjed-nika Macrona. Međutim, sma-tram da se politika i treba bavitiunaprjeđivanjem sustava obra-zovanja i znanosti, unutar kon-teksta onoga što se događa nasvjetskoj sceni. Št ov i še, sma-tram da su dobro europskoobrazovanje i znanost upravoono čime trebamo jačati svojeeuropske vrijednosti i vidljivostu vremenima u kojima na tompodručju gubimo tradicionalnuprednost. Uz Sjevernu Ameriku,Azija i Srednja i Južna Amerikabrojčano su nadmoćne kultureu velikom razvojnom zamahu, akvaliteta europskog obrazo-vanja još uvijek je visoko cijenje-na. Budući smo relativno mali,de-fragmentacija i umreža va n j eje jedini put da postojeću kvali-tetu i reputaciju i održi m o.

Interesne skupine

Obzirom da su eurointegra-cije u zadnje vrijeme sve višena udaru euroskeptika, moželi integracija sveučilišta pomo-ći i samoj integraciji Europe?

– Mo že i treba. U Europi jačadezintegracijski proces kao i na-puštanje ideje vrijednosti soli-darnosti i suradnje. Zato trebarazvijati strategije i politike kojepovezuju. Trebamo prihvatitirealnost prema kojoj je lakše rea-lizirati povezivanje na temeljuinteresa nego vrijednosti. Može-mo oko toga biti zdvojni, ali ipragmatični. Treba na sve nači-ne tražiti moduse promoviranjaeuropskih akademskih vrijed-nosti kroz zajedničke interese.

Budući da se radi o heteroge-nom području (EU), čija sveu-čilišta su na različitom kvalita-tivnom i financijskom stupnjurazvoja, na što bi trebalo pripa-ziti da ono što je zamišljeno kaointegrativni faktor ne postanedodatni faktor dezintegracije, ato će možda postati ukoliko ćebogatiji misliti da previše daju,a siromašniji da im se premalodaje, što je zapravo main-stream argument kada su u pi-tanju bilo kakve integracije,političke ili ekonomske?

– Ovaj je prijepor primjetanveć i u definiranju kriterija zaulazak u europske mreže sveuči-lišta. Ulažemo velik trud u ojača-vanje struje koja smatra da ćekvaliteta i konkurentnost porastikroz uključivanje i onih institu-cija sa slabijim rezultatima i nanižim mjestima na rang ljestvi-cama. Naime, postoji velik priti-sak interesnih skupina već pos-tojećih mreža – mahom sasta-vljenih od institucija iz bogatijihčlanica EU koje već imaju dobrerezultate – koji smatraju da će seeuropski novac najbolje iskoris-

titi za zadani cilj ako se alociraupravo njima. To je suprotnoonome za što se mi zalažemo, ato je povećanje istraživačkih iobrazovnih kapaciteta uz uklju-čivanje novih institucija. Treba-mo pojačati naše aktivnosti kakobismo osvijestili izvrsne da nas15 članica EU – većinom iz Sred-nje, Istočne i Jugoistočne Europe– koji smo slabiji na različitim in-deksima i rang listama, imamopotencijal doprinosa koji izvr-sna sveučilišta sigurno neće mo-ći sama generirati, ne samo zbogbroja ljudi i konkretnih sati rada,nego i zbog stručnosti.

Opasan scenarij

Naime, na našim institucija-ma rade izvrsni istraživači kojibi u boljim istraživačkim i insti-tucionalnim okolnostima zna-čajno doprinijeli. To čine kadaodu na druga sveučilišta i insti-tute, pa bi to mogli i kod kuće uboljim uvjetima. Ovdje ne go-vorim o vrijednostima, već ointeresima i onih najrazvijenij-ih i onih manje razvijenih. Na-ravno da EU mora razmišljati okoheziji u smislu smanjivanjarazlika i jednakopravnosti.

Postoji li dakle opasnost dai u pogledu europske znanos-ti ostanemo na periferiji, ka-ko se u ekonomskim krugovi-ma inače karakterizira našaekonomija, odnosno, stvara lise i u znanstvenom smislu»Europa dviju brzina«? Ili onaveć postoji te je ovo pokušajda se konačno spoje u jednu?

– Mislim da ova inicijativamože biti dobar mehanizamujednačavanja brzina, ako seprihvati stav inkluzivnosti i rav-nopravne participacije. Nisamnerealna, jasno je da treba vodi-ti računa i o kratkoročnim i odugoročnim rezultatima. Ne

možete od najboljih tražiti datrče s kuglom zavezanom za no-gu, pogotovo u kontekstu glo-balnog natjecanja za predomi-naciju u istraživanju i znanosti.Ako se baš želimo držati diskur-sa brzina, bolje je da većina (ia-ko možda ne i svi) neko vrijemevozi u trećoj, nego da neki vozeu četvrtoj, a neki u prvoj brzini –jer ćemo nakon nekog vremenasvi biti u četvrtoj, pa onda i upetoj. Alternativno, realna jeopasnost da neki uđu u šestu, aneki ostanu u prvoj ili stanu. Tikoji stanu, mogu svoju frustra-ciju prevesti u dopunsko neza-dovoljstvo, apatiju ili, još g o re,otpor. To je scenarij koji je zaEuropu, ali i za nas, najopasniji.

Kakva je pozicija i opred-jeljenje riječkog Sveučilišta:vidi li ono u ovim procesimašansu, s kakvim kartama ula-zi u pokušaj umrežavanja, nakoje kriterije će se usmjeritipažnja, te koja sveučilišta vi-dite kao prirodne partnere?Jesu li to Trst i Ljubljana, kojise spominju, i zašto? Što će toznačiti za riječke studente, is-traživače, nastavni kadar?

– Uvjerenja sam da bezu m re žavanja, integracije i de-fragmentiranosti na svim razi-nama gubimo svaku šansu dauhvatimo korak sa suvreme-nim svijetom.

Integrirani Pariz

Velika i uspješna sveučilištau Parizu su se integrirala, dokmi i na nacionalnoj razini idalje razmišljamo kako zadrža-ti status quo ili se čak dodatnousitniti. Stav uprave Sveučiliš-ta, koji promovirano na nacio-nalnoj razini, ali i na međuna-rodnim skupovima, jest da setreba povezivati u mreže sveu-čilišta koja su geografski rela-

tivno blizu kako bi suradnja bi-la operativnija i kako bi studen-ti na združenim studijima, is-t ra živači na zajedničkim pro-jektima i čelnici u zajedničkimtijelima mogli relativno brzo ijeftino doći do učionica uu m re ženim institucijama i dou m re žene znanstvene opreme,ili kako bi mogli donositi zajed-ničke odluke na dobrobit regi-ja. Također, važno je da se u kri-terijima uključivanja fokusira-mo na planirani učinak umre-žavanja kroz pametne specija-lizacije – na ono što će tek bitipostignuto, a ne samo na većpostojeće rezultate. Drugim ri-ječima, držimo da treba voditiračuna o konkretnoj operativ-nosti i razvijanju motivacije iinstitucija, a ne o dodatnomnagrađivanju postojećih rezul-tata. Italija, Slovenija i Austrijasu nam najbliže zemlje, Trst iLjubljana najbliža sjajna sveu-čilišta, ali mi u mreži vidimo iNjemačku, Francusku i Nor-ve šku s kojima već razvijamopartnerstva na područjima i natemama gdje svi partneri videmogućnost specifičnog napret-ka u zajedničkom radu.

Budući da su otpori veliki ina razini samog sveučilištaglede pokušaja snažnije inte -gracije sastavnica, očekujeteli otpore i kada je u pitanjuovo, svojevrsno transnacio-nalno umreža va n j e ?

– Zapravo i ne očekujem, jersam uvjerena da su svi svjesnida je ono nužno ako želimopostati i ostati relevantni u do-gađanjima na europskoj razi-ni. Pitanje unutrašnje integra-cije zatrovano je našim politi-kama i diskursom koji obe-shrabruju sastavnice i zapos-lenike da interes i vrijednostsagledaju izvan najužeg okvirasvoje sastavnice. Naravno dauvijek ima onih koji u umreža-vanju vide opasnost od gu-bljenja identiteta, težeg zago-varanja interesa malobrojnij-ih, ali i gubljenja pozicije si-gurnosti i moći. Neki od tihstrahova su legitimni, kao štoje legitiman strah da nas strujamože ubiti. Može, ali kakav bibio život bez struje. Stvari nisucrno-bijele, uvijek je mogućezajednički naći rješenje kojeće omogućiti izbjegavanje iopravdanih strahova. Realnaopasnost daljnje fragmentaci-je i nezainteresiranosti jestono što će nas osuditi na dalj-nje zaostajanje. Spadamo me-đu zemlje slabije učinkovitostii po tome što izdvajamomanje od 3 posto BDP zaobrazovanje i istraživanje, a toje važan pokazatelj naših raz-vojnih potencijala. Kao drugo,Hrvatska kao zemlja članicaprema ocjeni Europske komi-sije ima niz institucijskih imentalitetnih deficita – od ne-razumijevanja, nemotivirano-sti i otpora prema pravilimakoje se traže za projektno fi-nanciranje, preko nekvalitet-nih i neuspješnih projektnihprijedloga i kadrovske defici-tarnosti u vođenju institucija iu administraciji koja prijavlju-je i upravlja projektima, do to-ga da pokazujemo izolacionis-tičke stavove, imamo slaba is-kustva u međunarodnoj sura-dnji te da pokazujemo manjakfokusa na istraživanje i razvojna nacionalnoj razini. Umre-žavanje je šansa da se kaoSve u č i l i šte uključimo u efikas-nije skupine i na drugi načinpokušamo ojačati svoje kapa-citete kako bismo bili učinko-vitiji u financiranju iz europ-skih fondova.

inicijativi, te prijedlozima i sta-vovima riječkog Sveučilišta, raz-govaramo s rektoricom Sveuči-lišta u Rijeci, prof. dr. sc. Snježa-nom Prijić Samaržija.

Ako sam dobro shvatila, te-žnja je da se sveučilišta na po-dručju Europe približava -ju, surađuju, umrežavaju, sciljem povećanja kvalitete eu-ropske znanosti? Je li to poku-šaj i da se stvori sinergijskiefekt koji bi produkciju

znanja u EU učinio konkuren-tnijom u odnosu na Ameriku,ali i zemlje poput Indije, Kine,gdje postoji stanovita hiper-produkcija na tom području?

– Upravo je to suština inicija-tive. Fragmentiranost znan-stvenog i obrazovnog djelo-vanja u Europi čini nas objek-tivno manje konkurentima usvijetu koji naše institucije ve-zuje uz rezultate koji se rangi-raju radi privlačenja studenata,

znanstvenika i poslovnih par-tnera spremnih ulagati u istra-živanje i razvoj. Dakako da jemoguće polemizirati o oprav-danosti i smislenosti nastojanjada svoj sustav znanosti i obra-zovanja uključimo u ovakvosvjetsko natjecanje, ali se bojimda nas to neće učiniti boljima.

Znanost jača Europu

Međutim, u umrežavanju vi-dim vrijednost neovisnu od po-

��������

TRST - GRAD ZNANOSTI

ESOF2020

traži projekte

Natječaj za projekte će u

»etapama« ostati otvoren sve

do ožujka 2020. godine

Želimo da

program

uključuje i

niz

regionalnih i

među -

narodnih

događaja,

sa snažnim

učešćem

lokalnih

institucija i

građana, a

glavni cilj je

da u program

budu

uključene

zemlje

Centralne i

Istočne

Europe, te

posebice

Balkana

Nico Pitrelli

�

ku, sa specijalnim fokusomna sjevero-istočni dio Itali-je, centralno-istočni dioEurope i područje Balkana.Želimo da program uklju-čuje i niz regionalnih i me-đunarodnih događaja, sasnažnim učešćem lokalnihinstitucija i građana, a glav-ni cilj je da u program buduuključene zemlje Centralnei Istočne Europe, te posebi-ce Balkana, pojasnio je dr.sc. Nico Pitrelli u ime orga-nizacijskog odbora.

V iše je razloga, tvrdi on,zašto bi se institucije, gru-pe i pojedinci mogli uklju-čiti u aktivnosti vezane zaESOF2020 – p ovez i va n j e,u m re žavanje, mentorskiprogrami za mlade istraži-vače, informiranje o ak-tualnim trendovima i pos-tignućima, sudjelovanje uotvorenom dijalogu izme-đu znanstvenika, zakono-davaca i javnosti. Projektikoji se prijavljuju trebali biodgovarati vrijednostima imotu skupa »Znanost zaslobodu. Sloboda za zna-nost«, s naglaskom na triglavne »teme« – mladi,edukacija i trening; smanji-vanje nejednakosti, rodna ujednačenost, ra-zličitost i inkluzija; kreativnost, inovacije i na-predak društ va .

Prijavljene inicijative mogu se baviti i naj-većim trenutnim izazovima društva poputrasta stanovništva, migracija, očuvanja okoli-ša, održivih izvora energije, transfera tehno-logije, ekonomije, zdravlja, nanotehnologije,kognitivnih znanosti, Big Data, suradnjomznanosti i umjetnosti...

Prva etapa natječaja završila je 30. travnja irezultirala je s 32 prijedloga, kazao nam je Pi-trelli. Među onima koji su već odobreni suprimjerice okrugli stol o STEM profesijamabudućnosti i skup na temu kako tehnologije zai s t ra živanje svemira mogu poboljšati život naZemlji. Idući »dead-line« za prijedloge je 31.srpanj, a svi detalji se mogu doznati na adresih t t p : / / w w w. p ro e s o f 2 0 2 0 . e u / Ca l l Pro E s o f .

V. SIMIČEVIĆ

� �������� ��� ����� �� �� ����������

Studenti Akademije pri-mijenjenih umjetnostikoji pohađaju prvu go-dinu diplomskog studi-

ja Vizualne komunikacije i gra-fički dizajn uključili su se u ra-dionice čiji je krajnji cilj izradagrafičkog rješenja za jedanbroj priloga Vox Academiae.Riječ je o projektu suradnjeNovog lista i studenata Akade-mije koji je pokrenut na inici-jativu rektorice riječkog Sveu-čilišta prof. dr. Snježane PrijićSa m a r žija, a kako navodi jedanod mentora izv.prof.art. AljošaBrajdić, u radionice se uključi-lo 12 studenata koji čine prvugeneraciju diplomskog studijaVizualne komunikacije i gra-fički dizajn. U sklopu radioni-ca održano je i gostujuće pre-davanje poznatog grafičkog di-zajnera Ranka Novaka koji je,između ostalog, radio i kao di-zajner slovenskih dnevnih no-vina Delo. Novak je studenti-ma predstavio svoj rad i iskus-tvo u dizajnu dnevnih novina i,

kako pojašnjava Brajdić, nas-tavit će surađivati na projektu.

– Zajedno sa studentimaNovak je analizirao grafički iz-gled Voxa i uputio ih u mogu-ća poboljšanja, a sudjelovatće i u analizi studentskih pri-jedloga redizajna. Radionica-ma je prethodila i stručnapraksa u Novom listu i to jebio prvi susret studenata snovinarskom kućom. Radilisu na konkretnim projektimate prisustvovali procesu prije-loma. Imali su prilike vidjetida se novinska kuća ne korististandardnim alatima kojimase mi koristimo, ali i da profe-sionalci odrade nešto u neko-liko sati za što njima treba ne-koliko tjedana, navodi Braj-dić.

Uz njega radionice mentorirai doc.art. Marko Koržinek, aBrajdić kaže da je boravak stu-denata u Novom listu za njih bioneprocjenjivo isksutvo. Ideja ra-dionice je da autor najboljeg rje-šenja dizajna Voxa grafički pri-

premi jedan od idućih brojeva.– Po završetku radionica do-

bit ćemo 11 ili 12 studentskih ra-dova, a potom će povjerenstvosastavljeno od predstavnika No-vog lista, Sveučilišta te mentoraradionice odabrati najbolji di-zajn, najavljuje Brajdić.

Dodajući kako se radi o pilotprojektu ujedno najavljuje da jeintencija nastaviti realizirati ra-dionice s budućim generacija-ma. Razmišlja se i povezivanju skolegijem ilustracija na način dase u projekt uključi veći broj stu-denata sa zadatkom izrade ilus-tracija vezanih uz temu Voxa.

Studenti uključeni u radioni-ce pohađaju studij koji se prviput provodi u sklopu jedne aka-demije koja razvija suvremene i

tradicionalne likovne i vi-zualne umjetnosti te će uzstručnu izobrazbu dobiti i um-jetnički aspekt obrazovanja, aspecifičnost studija je i uvo-đenje modula projektno pro-blemske nastave.

Ingirid ŠESTAN KUČIĆ

Radionicama

je prethodila

i praksa u

Novom listu.

Imali su

prilike vidjeti

da se

novinska

kuća ne

koristi

standardnim

alatima

kojima se

koristimo,

ali i da

profesionalci

odrade nešto

u par sati

za što njima

treba

nekoliko

tjedana

Aljoša Brajdić

Dizajner Ranko Novak:

Čitljivost je na prvom mjestu

Ranko Novak, koji je radio i kao profesor grafičkog dizajna

na Akademiji za likovnu umjetnost Sveučilišta u Ljubljani, za

trendove po pitanju grafičkog dizajna časopisa i novina kaže

kako su i dalje vrlo jednostavni, jer sve se svodi na to da

časopis mora biti čitljiv.

– Osnovna stvar su tekst, fotografija ili ilustracija. U osnovi

novinarstvo se nije promijenilo. Još

uvijek imamo naslov koji daje

osnovnu informaciju o tekstu,

te podnaslov koji objašnjava

tekst i u konačnici sam tekst.

Jedina promjena u

posljednje vrijeme je

smanjenje formata kojoj

pribjegavaju neki časopisi,

kao i činjenica da su časopisi

danas pod velikim utjecajem

kapitala i marketinga, što nekad

nije bilo tako, tumači Novak.

Na izgled novine ili časopisa,

dodaje, utječe i publika kojoj su namijenjeni, jer oni za mlađe

čitatelje sadrže više fotografija, a manje teksta, dok ozbiljnije

časopise obilježava jednostavnost.

– Ono što se u posljednje vrijeme fantastično razvilo je

tipografija koja je napravljena tako da je prilagođena jeziku.

Tipografija koja odgovara engleskom jeziku ne odgavara

slovenskom ili hrvatskom jeziku, navodi Novak.

Dodajući kako je po pitanju grafičkog dizajna novine

»konzervativac«, Novak ističe da su oduvijek, pa tako i danas

»mikrolokacije« važne, jer svaki čitatelj želi da kolumna koju

prati uvijek bude na istom mjestu.

ORIGINALNE RADIONICE

grafičkog dizajna

Krajnji cilj radionica je izrada grafičkog rješenja za jedan broj

priloga »Vox Academiae«. Povjerenstvo sastavljeno od

predstavnika Novog lista, Sveučilišta te mentora odabrati će

najbolji studentski rad

�

PROJEKT SURADNJE AKADEMIJE PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI I NOVOG LISTA

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � v. d. glavnog urednika: Anto RAVLIĆ � Urednica priloga: Vedrana SIMIČEVIĆ � Grafička urednica Tea LILIĆ PRIBANIĆ

FOOTB-ALL MIX: Izložba dizajnerskih plakata s motivima iz nogometa

RIJEKA � Povodom Svjetskognogometnog prvenstva u Rusiji,Rijeka će uz druge svjetske me-tropole biti domaćin zanimljiveizložbe dizajna originalnih plaka-ta pod nazivom FOOTB-ALLMIX. Izložba 32 dizajnerska pla-kata koja će biti postavljena u ho-dniku trgovačkog centra ZTC ot-

vara se 7. lipnja. Projekt je osmis-lio i organizirao brazilski dizajnerFelipe Taborda – jedan od najbo-ljih svjetskih dizajnera i bolivijskadizajnerica Susana Machicao.

Organizatori neobične izložbe spopularnim motivima iz svijeta no-gometa, koja zbog aktualnosti imaširoku publiku i koja uključuje emi-

nentne dizajnere iz cijeloga svijeta,željeli su njome probuditi veći inte-res za likovnu umjetnost i dizajn.

Iz l o žba je realizirana na inicija-tivu Akademije primijenjenihumjetnosti u suradnji sa ZTC-omte uz podršku Sveučilišta u Rijeci.

Za rad na projektu pozvano je 32dizajnera i dizajnerica koji su izra-

dili plakate pod zajedničkim nazi-vom »FOOTB-ALL MIX«. Plakatipredstavljaju nogomet kao svojevr-snu definiciju najpopularnijegsporta na svijetu. U rješenjima sevidi određena kultura zemlje kao ipristup dizajnu u odnosu na nogo-met. Svaka država koja sudjeluje nanadolazećem Svjetskom nogomet-

nom prvenstvu u Rusiji ima svog di-zajn predstavnika, a iz Hrvatske jeto Boris Ljubičić. Na izložbi još sud -jeluju i poznati svjetski dizajneripoput Nevilla Brodyja, VladimiraChaika, Alaina Le Querneca, FonsaHickmana, Slavimira Stojanovića,Alejandra Magallanesa, Kena Ca-toa, te brojna druga poznata imena.

��������Ć

���������Ć