Ministarstvo turizma i životne sredine Crne Gore Ministarstvo zaštite životne sredine, šumarstva i vodoprivrede Albanije

PROCJENA UTICAJA PROJEKTA “INTEGRALNO UPRAVLJANJE EKOSISTEMOM SKADARSKOG JEZERA” NA ŽIVOTNU SREDINU

Završni izvještaj -Nacrt-

Maj, 2007.

LISTA SKRAĆENICA Albania Al APAWA Association for Protection of the Aquatic Wildlife of Albania

Udruženje za zaštitu vodenog svijeta Albanije BESAP Biodiversity Strategy and Action Plan

Biodiverzitetna strategija i akcioni plan COOPI Cooperazione Internazionale

Međunarodno udruženje COSPE Cooperation for the Development of Emergent Countries

Udruženje za razvoj novostvorenih zemalja CSDC Civil Society Development Centre

Centar za razvoj civilnog društva CTR Council of Territorial Regulation

Savjet za teritorijalnu regulativu EA Environmental Assessment

Procjena životne sredine ECENA The Environmental Compliance and Enforcement Network for Accession

Pristupna mreža za pridržavanje i sprovođenje propisa za zaštitu životne sredine

EMP Environmental Management Plan Plan upravljanja životnom sredinom

EU European Union Evropska Unija

FMO Fishing Management Organization Organizacija za kontrolu ribolova

GEF Global Environment Facility Organizacija za očuvanje globalne životne sredine

GoA Government of Albania Vlada Albanije

GoMN Government of Montenegro Vlada Crne Gore

GTZ German Technical Cooperation Njemačka tehnička saradnja

IMPEL Implementation and Enforcement of Environmental Law Implementacija i sprovođenja zakona o životnoj sredini

IPPC Integrated Prevention and Pollution Control Integrisana prevencija i kontrola zagađenja

LEAP Local Environmental Action Plan Lokalni akcioni plan za zaštitu životne sredine

LG Local Government Lokalna vlada

LSIEMP Lake Skadar/Shkodra Integrated Ecosystem Management Project Projekat “Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera”

MAFPC Ministry of Agriculture, Food and Protection of Consumer Ministarstvo za poljoprivredu, ishranu i zaštitu potrošača

MEFWA Ministry of Environment, Forests and Water Administration Ministrarstvo za zaštitu životne sredine, šumarstvo i vodoprivredu

MN Montenegro Crna Gora

MoU Memorandum of Understanding Memorandum o razumijevanju

MoTE Ministry of Tourism and Environment (Montenegro) Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (Crna Gora)

NCW National Council of Water Nacionalni savjet za vode

NEAP National Environment Action Plan Nacionalni akcioni plan za životne sredinu

NES National Environmental Strategy Nacionalna strategija za životnu sredinu

NGO Non-Governmental Organization Nevladina organizacija

NPO Non-profit organization Neprofitna organizacija

NSSD National Strategy for Sustainable Development (Montenegro) Nacionalna strategija za održivi razvoj (Crna Gora)

OG Operational goal Operativni cilj

REA Regional Environment Agency Regionalna agencija za životnu sredinu

REC Regional Environmental Center Regionalni centar za životnu sredinu

RM Republic of Montenegro Republika Crna Gora

SA Social assessment Socijalna analiza

SAP Strategic Action Plan Strateški akcioni plan

SDC Swiss Agency for Development and Cooperation Švajcarska agencija za razvoj i saradnju

SEA Strategic Environmental Assessment Strateška procjena životne sredine

SME Small and Medium size Enterprises Mala I srednja preduzeća

TDA Transboundary Diagnostic Analysis Prekogranična dijagnostička analiza

TOR Terms of Reference Projektni zadaci

UNDP United Nations Development Program Razvojni program Ujedinjenih Nacija

WB World Bank Svjetska Banka

WFD Water Framework Directive Okvirna direktiva o vodama

SAŽETAK DOKUMENTA Ovo je procjena uticaja projekta „Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera“ na životnu sredinu. Ovaj dokument je pripremljen u skladu sa zahtjevima Svjetske Banke za projekte koje Banka finansira, da bi se osigurala zaštita životne sredine i održivost projekata, i poboljšao sistem donošenja odluka (OP 4.01, januar 1999). Projekat kao takav je definisan i opisan, i kao input za finalni oblik projekta je dat u zajedničkom Strateškom Akcionom Planu za Skadarsko jezero, Albanija i Crna Gora, gdje su opisane zajednički dogovorene aktivnosti, po komponentama. Medjutim, procjena subkomponenti još nije završena, i zbog toga ovaj dokument-Procjena uticaja projekta na životnu sredinu i Plan upravljanja u životnoj sredini-je okvirnog tipa, koji opisuje procedure koje se trebaju pratiti, kada projekat bude spreman za implementaciju. Politika u oblasti životne sredine, zakonski i institucionalni okvir u Albaniji i Crnoj Gori su prezentovani u ovom dokumentu, i odgovarajuće zakonodavstvo koje se tiče procjene uticaja na životnu sredinu. Kada se uporede priručnici Svjetske Banke sa EIA legislativom u objema državama, samo dvije sprecifične razlike su uočene. Projekti u kategoriji „A“, u skladu sa priručnikom Banke, potrebuju dvije javne rasprave/konsultacije, dok po zakonodavstvu dvije države treba samo 1 javna rasprava. Ovaj poseban zahtjev treba da uzmu u obzir dva relevantna ministarstva, ili odredjeni organ kome to bude povjereno, da se organizuje dodatna javna rasprava/konsultacija, ako bilo koja od aktrivnosti u projektu bude kategorisana pod „A“. Dalje, projektne aktivnosti kategorisane pod „B“ prema priručnicima Svjetske Banke, ne zahtijevaju održavanje javne rasprave prema nacionalnom zakonodavstvu u Albaniji i Crnoj Gori, ali zahtijevaju prema priručnicima Svjetske Banke., a takodje zahtijevaju izradu Plana upravljanja u životnoj sredini. Takodje, ovo treba da uzmu u obzir dva relevantna ministarstva, ili odredjeni organ kome to bude povjereno, da bi se pripremio Plan upravljanja u životnoj sredini, i organizovala dodatna javna rasprava/konsultacija, za aktrivnosti u projektu bude kategorisana pod „B“. Opšti cilj Projekta “Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera” je da se pomogne Vladama Albanije i Crne Gore da se postigne održivije korišćenje prirodnih resursa Skadarskog jezera i njegovog sliva. Globalni cilj vezan za životnu sredinu u ovom projektu je da se smanji zagađenje i konzervira jezero i njegov biodiverzitet kao međunarodno važno prirodno stanište, posebno za vodene ptice. Projekat će postići svoje ciljeve kroz tri seta aktivnosti: (i) uspostavljanje i ojačavanje nacionalnih i međugraničnih institucija i sistema i kapaciteta za efikasno ekološko upravljanje; (ii) stvaranje odgovarajućeg okruženja koje bi motivisalo lokalne i nacionalne vlasti da poboljšaju regulativu vezanu za životnu sredinu podižući nivo svijesti kod ljudi i da pomognu lokalnom stanovništvu i preduzećima da se usklade za zahtjevima; i (iii) pomažući da se eliminišu ili smanje neke od najhitnijih postojećih prijetnji za ekosistem jezera. Projekat ima 4 komponente: A, B, C i D. Komponenta A. Koordinisanje upravljanjem jezera. Ova komponenta će pomoći da se formira institucionalna struktura za koordinisanje zaštitom i upravljanjem Skadarskim jezerom i njegovim prirodnim resursima. Komponenta B. Monitoring i istraživanje: Ova komponenta će biti podrška kroz tehničku pomoć, obuku, kupovinu opreme i uvećane operativne troškove (po opadajućoj osnovi) potrebne da bi se stvorio stalni zajednički monitoring sistem, vođen zahtjevima upravljanja i parametrima istaknutim u Okvirnoj direktivi za vode i Ramsarskoj konvenciji. Komponenta C. Upravljanje zaštićenim oblastima i prirodnim resursima. Održivo korišćenje prirodnih resursa i ograničavanja njihovih ekoloških uticaja su bitan i zahtjevan dio upravljanja zaštićenim oblastima i važan i dugoročan strateški cilj za Skadarsko jezero u obije zemlje. Komponenta D. Hitne investicije u životnu sredinu Projekat će obezbijediti sredstva koja če pomoći da se saniraju neki gorući problemi koji su identifikovani kao visokoprioritetni u zajedničkom Strateškom akcionom planu.

Uticaji na životnu sredinu i aktivnosti za njihovo ublažavanje

Komponenta A Ako se zna da nema fizičkih aktivnosti u Komponenti A, u samom ojačavanju pravnog i insitucionalnog okvira, stvaranju radnih grupa i tome slično nisu identifikovani negativni uticaji na životnu sredinu.

Komponenta B Komponenta B će se baviti monitringom i istraživanjem i nisu identifikovani negativni uticaji. Kako će aktivnosti monitoringa i istraživanja biti osmišljene od strane eksperata za životnu sredinu, preduslov mora biti da oni neće biti štetni po okolinu. Stanice za monitoring se moraju birati tako da se vodi računa o životnoj sredini i da se što je najmanje moguće ne uzurpiraju mjesta gdje se ptice gnijezde i ribe mrijeste. Pozitivni uticaji na životnu srednu sistematičnijeg monitoringa jezera leži u tome da će detektovanje naglih viših nivoa određenih hemikalija ili štetnih efekata biti otkriveno, i u ranoj fazi će se skrenuti pažnja onima koji donose odluke u obijema zemljama. Još jedan pozitivan uticaj je to da naučnici mogu redovno da izvještavaju o stanju životne sredine na jezeru, i stvaraju svijest o važnosti da se zaštiti njegov osjetljivi ekosistem.

Komponenta C Komponenta C uključuje aktivnosti koje bi potencijalno mogle biti škodljive po životnu sredinu. Neke od predloženih aktivnosti su klasifikovane u kategoriju B prema Klasifikacionom sistemu Svjetske banke. To su sljedeće: 1) Pravljenje dobro označenih biciklističkih i staza za pješačenje, 2) Pravljenje platformi za postmatranje ptica, i 3) Formiranje dva centra za posjetioce. Mogući uticaji na životnu sredinu izgradnje biciklističkih i staza za pješačenje i mjere njigovoh ublažavanja u sljedeće: Pravljenje dobro označene biciklističkih i staza za pješačenje Mogući uticaji na životnu sredinu Sredstva za ublažavanje Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja

Faza izgradnje: Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na nekim lokacijama. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su oblasti propisno istražene prije formiranja staza.

Uništavanje staništa endemskih biljaka i životinja Faza izgradnje: Rizik da se unište staništa je veoma mali, ali oblast koja će se koristiti za staze treba da bude propisno istražena da bi se izbjeglo uništavanje staništa za endemske biljke i životinje. Staze treba da budu trasirane tamo gdje je minimizovan bilo kakav uticaj a da se ne uništi svrha staze

Povećana buka i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Faza izgradnje: Manji i privremeni porast nivoa buke će se desiti kao rezultat konstrukcionih aktivnosti u vezi sa izgradnjom staze. Gradnje bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja i mora se uzeti u razmatranje sezona pravljenja gnijezda. Faza upotrebe: Kada se završi izgradnja staze, nivo buke bi trebalo da bude jedva primijetan kada se pješaci upute u raznim pravcima i koriste sistem staza.

Mogući problemi sa smećem od turista koji koriste biciklističke i staze za pješačenje

Faza upotrebe: Kante za smeće se mogu postaviti u pravilnim razmacima duž staze i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Lakši pristup zabranjenim zonama na jezeru

Faza upotrebe: U nekim slučajevima može biti potrebno da se ograde zabranjene zone na jezeru, kao i da se stave znaci upozorenja i da se ta zona markira znacima. Nadalje, čuvari parka bi trebalo da u redovnim intervalima kontrolišu staze a mape u parku bi trebalo da ukazuju

na lokacije zabranjenih zona. Nestabilnost tla ili promjene u geološkoj podstrukturi, izmještavanj tla, erozija, sabijanje tla, gubljenje vlažnosti, pretjerano prekrivanje zemljišta čime bi se smanjila plodnost ili produktivnost

Faza upotrebe: Manja količina izmještavanja zemlje će biti prisutna usljed izgradnje staze. Poremećaji zemljišta bi trebalo da budu minimalni i ublaženi putem uređaja za kontrolu erozije i na strmim padinama treba da postoje zavojite staze i krivine. Staza bi se mogla trasirati na nekom kompaktnom, manje produktivnom tlu. Ukoliko bi se desila dalja šteta za vrijeme izgradnje, na toj oblasti bi se mogla ponovo posijati trava npr.mješavina lokalne trave.

Donošenje i širenje štetnih vrsta

Faza upotrebe: Potencijal za širenje štetnih vrsta može se uvećati sa većim broja posjetilaca parka na obije strane. Ako ne postoji, trebalo bi da se sačini Plan za kontrolu štetnih vrsta. Ako štetne vrste postoje u predloženim oblastima za stazu, izgradnja staze bi mogla biti od pomoći zaposlenima u parku u njihovoj kontroli tako što bi bio olakšan pristup u oblasti zahvaćene korovom.

Fekalna kontaminacija okolnih oblasti

Faza upotrebe: Trebalo bi postaviti poljski WC na odgovarajućim mjestima duž staze i trebalo bi da postoji sistem za čišćenje u pravilnim intervalima.

U vezi sa izgradnjom dobro označene biciklističke staze, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje za životnu sredinu: Respektivni zakoni “o zaštićenim oblastima” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima” u Crnoj Gori bi

trebalo da budu poštovani kada se planiraju i trasiraju biciklističke i staze za pješake Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, treba da se dobije dozvola od odgovarajućeg autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu i da se odobri od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Pored toga, podprojekat može biti kategorizovan u Kategoriju “B” prema sistemu Svjetske banke, uključujući pripremu Plana za upravljanje životnom sredinom i javne konstultacije. (vidi Poglavlje 6). Biciklističke i staze za planinarenje nisu posebno pomenute u albanskim i crnogorskim zakonima o nacionalnim parkovima, i moraju da se posmatraju kao “izgradnja”. Predložena izgadnja biciklističkih i staza za pješačenje takođe mora da bude u skladu sa planom upravljanja zaštićenim oblastima i prostornim planovima u Crnoj Gori.

Mogući uticaji na životnu sredinu konstruisanja platformi za posmatranje ptica u nacionalnim parkovima i prirodnim parkovima su sljedeći: Izgradnja platformi za posmatranje ptica Mogući uticaj na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Moguće uništenja staništa za endemske biljke i životinje

Faza izgradnje: Rizik da će se uništiti stanište je veoma mali, ali oblast koja će koristiti za platforme za posmatranje ptica treba da bude propisno istražena da bi se izbjeglo uništenje staništa za endemske biljke i životinje. Smještanje platforme treba da bude pažljivo izabrano uz minimalne moguće negativne uticaje bez uništavanja svrhe platformi za posmatranje.

Povećani nivo buke i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Faza izgradnje: Manji i privremeni porast nivoa buke će se desiti kao rezultat aktivnosti gradnje povezanih sa izgradnjom platforme. Gradnja bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja i mora se uzeti u razmatranje sezona pravljenja gnijezda. Faza upotrebe: Biće povećan nivo buke u fazi korišćenja takođe, što izbor lokacije posmatranja čak i važnijim. Prilikom izgradnje treba birati boje koje se slažu sa okolinom i površine koje ne reflektuju svjetlost

Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja

Faza izgradnje: Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na odabranim lokacijama za platformu. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su

oblasti propisno istražene prije gradnje platforme Mogući problemi sa smećem od turista koji korise platforme za posmatranje ptica

Faza upotrebe: Kante za smeće treba da budu postavljene pored platformi za posmatranje ptica i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Lakši pristup zabranjenim zonama na obalama jezera

Faza upotrebe: U nekim slučajevima može biti potrebno da se ograde zabranjene zone na jezeru, kao i da se stave znaci upozorenja i da se ta zona markira znacima. Nadalje, čuvari parka bi trebalo da u redovnim intervalima kontrolišu platforme za posmatranje ptica a mape u parku bi trebalo da ukazuju na lokacije zabranjenih zona.

Rizik od zagađenja tla za vrijeme održavanje platformi (čišćenje i farbanje) i curenje sredstava za impregnaciju sa drvenih građevinskih materijala

Faza upotrebe: Za vrijeme održavanja platformi, ostaci od sredstva za impregniranje bi trebalo da budu pokupljeni plastičnim poklopcima na zemlji ili na osnovi platforme. Ako se platforma pravi od drveta ne treba koristiti svježe impregnirano drvo, nego već korišćeno drvo gdje je curenje sredstva za impregnaciju minimalno, jer su neke supstance u impregnaciji toksčne za životnu sredinu.

Donošenje i širenje štetnih vrsta Faza upotrebe: Potencijal za širenje štetnih vrsta može se uvećati sa većim brojem posjetilaca parka na obije strane. Ako ne postoji, trebalo bi da se sačini Plan za kontrolu štetnih vrsta. Ako štetne vrste postoje u predloženim oblastima za platformu, izgradnja platforme bi mogla biti od pomoći zaposlenima u parku u njihovoj kontroli tako što bi bio olakšan pristup u oblastima zahvaćenim korovom.

Fekalna kontaminacija okolnih oblasti Faza upotrebe: Trebalo bi postaviti poljski WC na odgovarajućim mjestima pored platforme za posmatranje ptica i trebalo bi da postoji sistem za čišćenje u pravilnim.

U vezi sa izgradnjom platforme za posmatranje ptica, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje za životnu sredinu: Respektivni zakoni “o zaštićenim oblastima” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima” u Crnoj Gori bi

trebalo da budu poštovani kada se planiraju platforme za posmatranje ptica. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, treba da se dobije dozvola od odgovarajućeg autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu i da se odobri od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Pored toga, podprojekat može biti kategorizovan u Kategoriju “B” prema sistemu Svjetske banke, uključujući pripremu Plana za upravljanje životnom sredinom i javne konstultacije. (vidi Poglavlje 6). Predložena gradnja platformi za posmatranje ptica treba da bude u skladu sa planovima upravljanja zaštićenih oblasti.

Kao što je to pomenuto, Nacionalni park skadarsko jezero u Crnoj Gori već ima četiri tornja za posmatranje i jednu platformu koja je napravljena u saradnji sa GTZ, i stečena iskustva mogu biti korisna u Crnoj Gori u ovom kontekstu.

Mogući uticaji na spoljašnju sredinu građenja centra za posjetioce u nacionalnim parkovima i prirodnim parkovima i odgovarajuće mjere za njihovo ublažavanje su, između ostalih, sljedeći: Izgradnja centra za posjetioce Mogući uticaji na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Zagađenje okoline za vrijeme građenja svim vrstama građevinskog otpada (građevinski materijal, ambalaža, razređivači, farba, plastika itd.)

Faza izgradnje: Treba da se pripremi plan za rukovanje otpadom, koji bi pokrio cijelu fazu izgradnje. Kontejneri sa bravama za razne vrste smeća bi se mogli rasporediti po gradilištu i česta inspekcija bi trebalo da se sprovodi od strane autoriteta zaduženog za praćenje situacije. Poseban kontejner bi trebalo da postoji za opasan otpad, uključujući razređivače, farbe i druge toksične hemikalije.

Uništavanje staništa za endemske biljke i životinje Faza izgradnje:

Rizik od uništavanja staništa je veoma mali, ali oblast koja će se koristiti za centar za posjetioce treba da bude propisno ispitana da bi se izbjeglo uništavanje staništa za endemske biljke i životinje. Lokacija centara treba da bude pažljivo birana, uz minimizovanje mogućih negativnih uticaja. Centri za posjetioce ne moraju da budu smješteni blizu zabranjenih zona, ali treba da budu locirani blizu pristupnih puteva jer parking treba da bude omogućene posjetiocima.

Povećan nivo buke i opšte smetnje u zavisnosti od lokacije

Faza izgadnje: Manji i privremeni porast nivoa buke će se javiti kao posljedica uobičajnih građevinskih radova povezanih sa gradnjom centra. Gradnja bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja. Nisu neophodne ostale mjere ublažavanja. Faza upotrebe: Biće takođe povećan nivo buke u fazi korišćenja što u prvi plan stavlja izbor lokacije centra za posjetioce. Nisu potrebne mjere za ublažavanje, ali se u regulativi parka može spomenuti da bučno ponašanje generalno nije prihvatljivo u parku i da tako smanjuju šanse da se divlje životinje vide iz blizine.

Mogući problemi sa smećem od turista koji koriste centar za posjetioce

Faza upotrebe: Kante za smeće treba da budu postavljene u centru za posjetioce i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Problemi sa otpadnom vodom iz toaleta u centru ako nema valjanog instaliranog rješenja za sanitarije što bi pružilo loš primjer lokalnom stanovništvu i restoranima.

Faza upotrebe: Centar za posjetioce treba da bude opremljen odgovarajućim sanitarnim uređajima i treba da se vodi računa o lokalnoj otpadnoj vodi. To se može riješti ili mini postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, kao što je to slučaj u postojećem centru za posjetioce u Nacionalnom parku Skadarsko jezero u Crnoj Gori, ili pravljenjem moderne septičke jame. Ako je izabrano rješenje septička jama, treba obezbijediti sistem za pražnjenje jama i za odnošenje taloga na sigurno mjesto za odlaganje van parka.

U vezi sa izgradnjom/proširenjem dva centra za posjetioce, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje za životnu sredinu: Respektivni zakoni “o zaštićenim oblastima” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima” u Crnoj Gori bi

trebalo da budu poštovani kada se planira gradnja centra za posjetioce. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, dozvola treba da se dobije od odgovarajućeg autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu i da se odobri od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Pored toga, podprojekat može biti kategorizovan u Kategoriju “B” prema sistemu Svjetske banke, uključujući pripremu Plana za upravljanje životnom sredinom i javne konstultacije. (vidi Poglavlje 6). Izgradnja se pominje i albanskim i u crnogorskim zakonima o nacionalnim parkovima. Predložena gradnja centara za posjetioce treba da bude u skladu sa planovima upravljanja zaštićenih oblasti. Detalji su dati u odgovarajućim opisima zakonodavstva u vezi sa životnom sredinom u Albaniji i Crnoj Gori.

Kao što je to već pomenuto Nacionalni park Skadarsko jezero u Crnoj Gori već ima centar za posjetioce

za četiri nacionalna parka, i mora se razmisliti da li je još jedan neophodan. U Albaniji, centar za posjetioce je takođe sagrađen, ali se čini da nije dovoljno velik i čini se da nema odgovarajuće sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.

Komponenta D Komponenta D uključuje aktivnosti koje bi mogle biti štetne za životnu sredinu. Jedna od predloženih aktivnosti je klasifikovana kao Kategorija A prema klasfikacionom sistemu Svjetske banke je aktivnost koja se tiče čišćenja u KAP-u. Ostale su klasifikovane kao Kategorija B. Te aktivnosti su sljedeće: 1) Izmještanje ili deponovanje opasnog otpada iz KAP-a. i 2) Podrška izradi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za mala sela na jezeru i izolovane restorane. Mogući uticaji na životnu sredinu i problemi koji se mogu javiti prilikom izmještanja ili skladištenja opasnog otpada u krugu KAP-a su sljedeći: Tretman opasnog otpada u KAP-u Mogući problemi i uticaj na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Određivanje sadržaja i količine otpada Pripremna faza:

Predistraživanje I tehničke studije izvodljivosti, određivanje sadržaja i količine otpada, uključujući opcije za uklanjanje i organizaciju deponije sa opasnim otpadom. Svako pravljenje deponije će morati da bude u skladu sa Prostornim planom opštine Podgorica

Izmještanje opasnog otpada će stvoriti prašinu i raširiti zagađeno zemlju u susjedno zemljište

Za vrijeme izmještanja zagađenog zemljišta, može su malo poprskati vodom ukoliko je prašina problem. Otpad se ne smatra ozbiljnom opasnošću po zdravlje, ali će predloženo predistraživanje odrediti tip neophodne mjere ublažavanja.

U slučaju izmještanja u periodu pojačanih padavina, povećano je curenje kontaminanata u podzemne vode i kasnije u rijeku, a odatle u jezero.

Faza izgradnje/pripremna faza: Predlog je da se izmještanje obavlja u mjesecima kada je količina padavina manja, npr. za vrijeme proljeća i ljeta. Ako je voda i dalje problem, voda koja je iscurila na dno deponije se može ispumati u tanker kojeg treba isprazniti tamo gdje voda neće oteći u jezero.

U slučaju pokrivanja nepropusnom membranom postoji rizik od širenja u susjedno zemljište i u rijeku u slučaju poplava i klizišta

Prema informacijama iz Crne Gore, rizik od poplava je vrlo umjeren. Trebalo bi da je moguće izbjeći klizišta adekvatim lociranjem deponije.

Zagađenje podzemnih voda kao posljedica curenja kroz sistem procjednih voda

Trebalo bi da postoji sistem koji eliminiše curenje i kojeg treba redovno kontrolisati

Slaganje sa opštim zemljišnim planiranjem u oblasti

Opština Podgorica bi trebalo da bude dio priprema za predistraživanje, i oni treba da se postaraju da je lokacija deponije u skladu sa prostornim planom za Podgoricu.

Deponija koja nije dovoljno velika da se u nju smjesti otrovni otpad iz KAP-a u razuman vremenski period (10 do 30 godina).

Odvajanje dovoljne količine zemljišta za deponiju. Zavisi od pouzdanih cifara vezanih za proizvodnju KAP-a i da li će nekom drugom biti dozvoljeno da koristi deponiju.

Na osnovu pomenutih mogućih uticaja na životnu sredinu, preporučuje se sljedeće: Projektni zadatak za predistraživanje treba da budu pripremljen od strane uključenih autoriteta u Crnoj

Gori ili od strane Sekretarijata projekta ili od strane konsultanta kojeg su onu angažovali. Ishod predistraživanja treba da bude projektni dokument ili tehnička studija izvodljivosti koja je u skladu sa zahtjevima za opise projekata pod EIA zakonom u Crnoj Gori, koji će stupiti na snagu u januaru 2008. Sva postojeća dokumentacija koja se tiče opasnog otpada treba da se sakupi i analizira i ako je potrebno prevede na engleski, prije ili za vrijeme predistraživanja, sačinjavajući tkz. studiju nultog stanja. Pored toga, ova tehnička studija izvodljivosti treba da bude u skladu sa zahtjevima Svjetske banke jer je njihovo odobrenje jednako važno.

Opis projekta treba da se iskoristi za prijavu za dobijanje odobrenja od strane Ministarstva turizma i životne sredine i treba da prati uobičajene procedure EIA i da bude priložen Svjetskoj banci. Izmještanje opasnog otpada i gradnja deponija za opasni otpad će biti na spisku za pripremu mandatorne EIA studije prema EIA zakonu u Crnoj Gori. Još jedna debata/konsultacija treba da bude organizovana, pored one koja je obavezna crnogorskim EIA zakonom, od strane implementirajućeg minstartsva ili nekog koga su oni delegirali, čim opis projekta bude u skladu sa zahtjevima Svjetske banke za projekte Kategorije A.

Najvjerovatnije, ekspertiza za ovakvu vrstu tretmana i izgradnje deponija za opasni otpad ne postoji u Ministartsvu, jer do sada u Crnoj Gori nije izgrađena ni jedna deponija za opasni otpad. Stoga se preporučuje da se koristi međunarodna ekspertiza u ovom dijelu predistraživanja.

Ako se EIA studija odobri, implementacija treba da počne u skladu sa uslovima propisanim od strane Ministarstva turizma i životne sredine, uključujući i zahtjeve za monitoring. Nadalje, EIA studija treba da bude odobrena od strane Svjetske banke, i treba da se pripremi Plan za upravljanje životnom sredinom. Ministarstvo će biti odgovorno za monitoring i implementaciju.

Mogući uticaji na životnu sredinu ispuštanja neprečišćene vode iz malih sela pored jezera i izolovanih restorana i mjere za njihovo ublažavanje su, između ostalih, sljedeći: Prečišćavanje otpadnih voda iz malih sela pored jezera i izolovanih restorana Mogući problemi i uticaj na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Zagađenje okoline za vrijeme gradnje svim vrstama građevinkog otpada (ambalaža, razređivači, farba, plastika itd.)

Treba da se pripremi plan za rukovanje otpadom, koji bi pokrio cijelu fazu izgradnje. Kontejneri sa bravama za razne vrste smeća bi se mogli rasporediti po gradilištu i česta inspekcija bi trebalo da se sprovodi od strane autoriteta zaduženog za praćenje situacije. Poseban kontejner bi trebalo da postoji za opasan otpad, uključujući razređivače, farbe i druge toksične hemikalije.

Kontaminacija jezera lokalnom otpadnom vodom, koja sadrži fekalije, patogene i kontaminante(npr. deterdžente, dezinfektante, hloride itd.)

Treba razmotriti različita rješenja za prečišćavanje otpadnih voda, uključujuči filtere sa pijeskom, mini postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i moderne septičke jame. Ako se koriste septičke jame, trebalo bi imati i sistem za pražnjenje jama.

Uništenje rekreacionih vrijednosti usljed neprijatnih mirisa, i prljave vode na ispustima itd.

Prvo, potrebna je kampanja za podizanje svijesti o životnoj sredini da bi se spriječili novi građevinski projekti, prvenstveno na albanskoj strani jezera. Drugo, lokalne vlasti zadužene za životnu sredinu na obijema stranama jezera treba da pripreme prioritetne liste mogućih projekata, naglašavajući goruće probleme.

Rizik po zdravlje blizu ispusta

Lokalne vlasti zadužene za životnu sredinu na obijema stranama jezera treba da se pobrinu da budući programi monitoringa analiziraju uzorke vode na Ešerihiju koli i koliformne bakteriej da bi se javnosti predočila infrormacija o riziku po zdravlje na jezeru

Smanjenje količine kiseonika usljed visokih organskih sadržaja u vodi

Sadržaj kiseonika bi kao dio budućeg monitoring programa trebalo da bude redovno mjeren

Eutrofikacija usljed visokog sadržaja fosfora u otpadnim vodama

Kao što je već pomenuto, različita rješenja za prečišćavanje otpadnih voda treba razmotriti, uključujući filtere sa pijeskom, mini postrojenja za prečišćavanje vode I moderne septičke jame.

Što se tiče izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz malih sela na obalai jezera i izolovanih restorana, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje na životnu sredinu i predložene mjere za njihovo ublažavanje: Zakoni “o zaštićenim oblastima ” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima ” u Crnoj Gori, bi trebalo da budu

poštovani kada se pripremaju studije izvodljivosti za mala sela na obali jezera i izolovane restorane. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, mora se dobiti dozvola od vlasti u dvijema zemljama, Regionalne agencije za životnu koja se kasnije mora odobriti od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji, i u Crnoj Gori od Javnog preduzeća Nacionalni parkovi. Pored toga podprojekat može biti kategorisan kao Kategorija “B” prema sistemu Centralne banke, uključujući i

pripremu za Plana upravljanja životnom sredinom i javne konsultacije (vidi Poglavlje 6). Prečišćavanje otpadnih voda nije posebno pomenuto i albanskim i crnogorskim zakonima o nacionalnim parkovima i ono se mora posmatrati kao “gradnja”. Predložena gradnja manjih postrojenja za prečišćavanje vode takođe mora da bude u skladu sa planom upravljanja zaštićenim oblastima i prostornim planovima u Crnoj Gori.

Projektne zadatke za studije izvodljivosti priprema sekretarijat projekta, koji razmatra različite opcije za prečišćavanje vode u malim selima pored jezera i izolovanim restoranima koji moraju odgovarati i nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU (Direktiva EU koja se tiče urbanih otpadnih voda (91/271/EC) i Okvirna direktiva EU za vode). Na osnovu toga nekoliko podprojekata sa odgovarajućom dokumentacijom bi trebalo da se realizuje od strane sekretarijata projekta ili konsultanata koji su angažovani i da se u obzir uzmu ekonomski uslovi uz korišćenje predloženih opcija. Kriterijumi za selekciju treba da se pripreme koji bi uključivali mogućnosti dodatnog finansiranja od strane vlasnika.

Izabrani projekti u ovim zemljama moraju poštovati EIA procedure, uzevši u obzir predložene mjere za ublažavanje negativnih uticaja. Kako projekti mogu predstavljati potencijal za Prekogranično zagađenje, uobičajena procedura treba da bude uspostavljena bazirana na Memorandumu o razumijevanju između dvije zemlje i sljedeći Espoo principi treba da budu poštovani. Kao i obično, odabrani projekti treba da budu procijenjeni u skladu sa klasifikacionim sistemom Svjetske banke, i pored studije EIA, treba pripremiti i Plan upravljanja životnom sredinom, ako su klasfikovani u katogoriju “B”.

Analiza alternativa Komponenta A nema moguće negativne uticaje bilo koje od predloženih aktivnosti. Ipak, predloženi pregled ciljeva će poboljšati koordinaciju aktivnosti oko jezera, i moguće je da će izbjeći konfliktne pristupe od strane dvije zemlje. Scenario ‘van projekta’ ne bi poboljšao prekograničnu saradnju u vezi sa zaštitom i eksploatacijom prirodnih resursa jezera i ne smatra se dobrom alterntivom. Komponenta B takođe nema moguće negativne uticaje. Scenario ‘van projekta’ ne bi poboljšao stvari, jer opšti monitoring program se neće uspostaviti i neće biti moguće opisati ekološku i situaciju vezanu za životnu sredinu na jezeru i shodno tome preduzeti akcije. Postoji više alternativa za komponentu C, u vezi lokacija za biciklističke staze, osmatračnice za ptice I centre za posjetioce. Naravno, uvijek se može raspravljati o tome koliko obimna intervenicija treba da bude i koliko blizu mjestima gdje se ptice gnijezde treba postaviti platformu za posmatranje i biciklističke i staze za pješačenje. Ako su sve platforme i tornjevi daleko od mjesta gdje se ptice gnijezde to vjerovatno neće privući puno posjetilaca, i samo profesionalni ornitolozi sa velikim dvogledima će moći da vide ptice. Nadalje, može se razmotriti mogućnost da se kamufliraju neke od platformi i čak da se njihova unutrašnjost prekrije materijalom koji sprečava buku i da se stave krovovi. Stoga se predlaže da neke od platformi treba da budu relativno blizu mjesta gdje se ptice gnijezde, i da se u određeno vrijeme u godini uvedu zabrane ako se otkriju negativni uticaji. Sa druge strane, lokacija centra za posjetioce ne mora da bude blizu ptica koje se gnijezde. Bolje bi bilo da budu postavljeni na ivici parka, blizu prilaznim putevima i tamo gdje postoji mogućnost da se napravi parking. Ovdje se smatra važnijim da je zagađenje iz centra minimalno (da se otpadna voda prečišćava, i otpad sakuplja), i da postoje mjesta za osvježenje i parking. Alternativa ‘van projekta’ neće ispuniti cilj da se turizam razvije, jer će vjerovatno ostati na nivou na kom je sad ili možda nižem, ako se stekne utisak da parkovi na obije strane nemaju šta da ponude. To neće stvoriti svijest o vrijednosti zaštite jezera i na duge staze može biti negativno za razvoj aktivnosti oko jezera.

Ima nekoliko alternativa Komponenti D, i nekoliko njih će ovdje biti pomenuto. Ova komponenta ima za cilj da pruži finansijsku podršku u saniranju odredjenih lokacija zagadjenja koje su prepoznate kao visok prioritet u zajedničkom SAP-u. Što se tiče konkretnijih aktivnosti one su još uvijek grubo opisane, ali je pomenuto se opasni otpad iz KAP-a može ili uskladištiti ili izmjestiti. Od predloženog predistraživanja zavisi što će biti najbolje rješenje. Moguće je bi daleko najjeftinije rješenje moglo biti skladištenje otpada na njegovoj lokaciji, ali možda se ne razmišlja o tome da fabrici stalno treba prostor za odlaganje opasnog otpada, i u svakom slučaju se mora napraviti nova deponija. U vezi alternative predloženoj aktivnosti, možda postoje i drugi problemi u KAp-u koji su vezani za životnu sredinu, pored opasnog otpada. Jedan od aspekata koje valja razmotriti je velika potrošnja energije, i shodno tome i potrošnja fosilnih goriva. Inspekcija energije u fabrici bi mogla da otkrije da je moguće značajno smanjiti potrošnju energije. Još jedna opcija bi mogla uključiti ispitivanje da li neko čistije tehnološko rješenje može biti pronađeno kao i posmatranje nivoa emisije u vazduh iz dimnjaka i ispuštanja u rijeku iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Još jedan problem koji valja razmotriti je ispuštanje nepričišćene otpadne vode iz Skadra direktno u jezero, kad god pumpna stanica koja pumpa otpadne vode u Bojanu ne radi usljed nedostatka struje. Ovo je ozbiljan i vidljiv problem za životnu sredinu jezera koje se može podvesti pod ovu komponentu. Alternativa ‘bez projekta’ nije dobra u smislu očuvanja životne sredine, jer će pogoršati situaciju u jezeru jer 1) Kontaminanti iz KAP-a će nastaviti da cure u rijeku i kasnije u jezero, i 2) Mala sela na obali jezera i već postojeći restorani će nastaviti da zagađuju jezero. Procedure za praćenje u životnoj sredini i intervencije po komponentama Procedure koje trebaju biti praćene tokom implementacije projekta od strane resornih ministarstava, koja će imati glavnu ulogu u realizaciji projekta su opisane. Glavni princip razvoja ovih procedura je da su pitanja zaštite životne sredine kvalitetno riješena kada su integralni dio projektnog ciklusa-u ovom slučaju, bilo bi preuranjeno da sve aktivnosti u projektnom ciklusu budu finansirane iz ovog projekta.

Plan za upravljanje životnom sredinom i monitoring Plan upravljanja životnom sredinom (EMP) mora biti što je više moguće jednostavan, i mora jasno definisati negativne uticaje i sredstva ublažavanja koja se mogu lako implementirati. Predlaže se da se uključe sljedeće informacije: (a) Odgovorna strana: Autori koji su pripremili EMP zajedno sa datumom pripreme. (b) Opis projekta: Predstavlja kratak opis podprojekta. Uključuje prirodu investicije, lokaciju, i bilo koju karakteristiku oblasti koja bi bila od posebnog interesa (npr. blizu zaštićenih oblasti, oblasti od kulturno istorijskog značaj, osjetljivost te oblasti ). (c) Plan ublažavanja: Treba da uključi opis koraka koje treba preduzeti da se identifikuju svi svi anticipirani značajni efekti, da se ublaži nihov mogući uticaj na zemlju, vodu, vazduh i ostalo za vrijeme planiranja, osmišljavanja, gradnje i faza upotrebe. (d) Monitoring Plan: Treba da uključi opis ključnih parametara koji će se posmatrati (uključujući lokacije, raspored i odgovorne subjekte) i procedure za izvještaje koje će potvrditi da je projekat u skladu sa albanskim ili crnogorskim zakonom i ostalim relevantnim normama i standardima kao i uslovima koje je postavila Svjetska banka. Ako su ovakvi detalji sadržani u dozvolama ili ugovorima za gradnju ili monitoring, mogu se staviti u prilog.

(e) Institucionalno organizovanje: Trebalo bi da postoji usmena diskusija koja će dati kratku prezentaciju kako će se koristiti informacije dobijene monitoringom za zdravi pristup životnoj sredini – ko sakuplja podatke, ko ih analizira, ko priprema izvještaje, kome se izvještaji šalju i koliko često, šta odgovorni autoriteti rade pošto dobiju informacije; i kako se tretira neslaganje sa Planom upravljanja životnom sredinom. To bi trebalo da uključuje i (a) programe tehničke saradnje, (b) nabavku opreme i zaliha , i (c) organizacione promjene. (f) Raspored implementacije i procjena troškova: Za sva tri aspekta (ublažavanje, monitoring i razvoj kapaciteta), EMP obezbjeđuje (a) raspored implementacije za mjere koje se moraju preduzeti kao dio projekta a koje pokazuju faze i koordinaciju sa opštim planovima implementacije; i (b) procjene kapitala i rekurentnih troškova i izvore sredstava za implementaciju EMP. Ove cifre su takođe uključene u tabele za ukupne troškove projekta. (g) Konsultacije sa uključenim grupama i nevladinim organizacijama. Sljedeće treba da bude uključeno: Datum(i) konsultacije(a); Mjesta za konsultaciju (e); Detalji o prisutnima (ako je potrebno); Program/raspored sastanke: Šta će se prezentovati i ko će prezentovati; Zapisnik sa sastanka (komentari, pitanja i odgovori prezentera) Dogovorene aktivnosti.

Plan upravljanja životnom sredinom je sasatavni dio ovog dokumenta. Takodje, isti treba biti dio Vodiča za implementaciju projekta. Kako se dalje aktivnosti budu planirale, iste trebaju biti dodavane Planu upravljanja životnom sredinom, ako je to pottrebno.

Institucionalno jačanje Administracija prirodnog parka, Skadar Trenutno se prirodni park sastoji od 10 čuvara. Niko od njih nema iskustvo u upravljanju, i prema informacijama dobijenim u Skadru, nivo inspekcije je nizak, i vjerovatno ne postoje opisi posla za njihove zadatke. Direktor parka još uvijek nije postavljen. Administracija parka bi trebalo da je zadužena za dnevne operacije u parku, ojačanje regulative za park kad ova bude napravljena. Nadalje, predviđa se da će dio inspekcijskih radnji za tekuće aktivnosti u parku biti obavljan od strane administracije parka. Preporučuje se da se : Postavi upravnik što je moguće prije i da se shodno tome pripremi i regulativa za park. Zaposleni čuvari idu na obuku koja bi bila odgovarajuća njihovim zadacima, uključujući i obuku u

sprovođenju regulative u prirodnim parkovima, kao što su aktivnosti protiv nelegalnog ribolova, ilegalne gradnje, ilegalnog odlaganja otpada itd . Obuka treba da bude sprovedena u skladu sa Regionalnom Agencijom za zaštitu životne sredine u Skadru.

Regionalna agencija životnu sredinu Skadar Agencija ima važnu ulogu u izdavanju dozvola i praćenju gradnje unutar prirodnih parkova i analiziranju EIA projekata u regionu , prije nego što se oni predaju Ministartsvu u Tirani. Drugi odobreni EIA projekti u regionu takođe podliježu inspekciji REA. Čini se da agencija nije pretjerano prisutna u Skadru, i projekat bi mogao to da poboljša, obezbjeđivanjen obuke u oblastima inspekcije i revizije u životnoj sredini. Predlaže se da: Projekat podržava obuku osoblja agencije u oblastima inspekcije i revizije.

Univerzitet u Skadru Univerzetet ima specijaliste koji su potrebni za obavljanje većine monitoringa flore i faune u jezeru. Ako se uzmu u obzir fizičko-hemijski parametri, koji se moraju prilično često mjeriti, ne smatra se dobrom idejom uključivati Univerzitet u Skadru, jer zbog svojih predavanja generalno imaju teškoća da nađu vremena za ovakve aktivnosti. U svakom slučaju, treba da budu dio radne grupe, koja bi osmislila opšti monitoring program, a koji bi trebalo da bude u skladu sa pripremama statusa površinskih voda za jezera u Okvirnoj direktivi za vode EU (2000/60/EC, Aneks V). Preporučuje se da: Univerzitet u Skadru bude uključen u monitoring flore i faune jezera i osmišljanje opšteg monitoring

programa za jezero, u skladu sa Okvirnom direktivom za vode (2000/60/EC, Aneks V). Univerzitet u Tirani, Fakultet za prirodne nauke Ovaj univerzitet bi trebalo da pomogne Univerzitetu u Skadru u nekim od disciplina zahtijevanih za monitoring faune slatkovodnih beskičmenjaka u jezeru, jer imaju veću ekspertizu i više zaposlenih od istog fakulteta u Skadru. Pored toga, univerzitet može biti uključen u mjerenje teških metala i organskih hemikalija, ako monitoring program bude spreman, prije nego što Hidrometeorološki Institut obavi neophodnu ekspertizu. Preporučuje se da: Univerzitet u Tirani pomogne Univerzitetu u Skadru prilikom monitoringa faune jezera, npr prilikom

monitoringa slatkovodnih beskičmenjaka i riba Univerzitet u Tirani pomogne monitoringu organskih hemikalija i teških metala, ako Hidrometeorološki

zavod nema spremnu ekspertizu kada monitoring počne. Hidrometeorološki institut Akademije nauka, Tirana Hidrometeorološki institut je izabran za instituciju koja je u najboljem položaju da obavlja monitoring teških metala i organskih jedinjenja na albankoj strani jezera. Trenutno institutu pruža pomoć projekat EU (Ojačavanje sistema monitoringa životne sredine u Albaniji, StEMA), koji im je i i obezbijedio potrebnu opremu kao i obuku, i glavni zadatak te institucije je monitoring životne sredine. Preporučuje se da: Hidrometeorološki zavod bude uključen u osmišljavanje opšteg monitoring programa za jezero, i u

budućnosti bi trebalo da budu glavna institucija odgovorna za monitoring teških metala i organskih jedinjenja. Dok ne budu spremni da preuzmu zadatak, tehnička pomoć treba da se omogući Univerzitetu u Tirani, Fakultetu za prirodne nauke.

Preporučuje se da institut učestvuje i zajedničkoj kalibraciji sa ostalim laboratorijama u regionu, čim savladaju novu opremu. Nadalje, preporučuje se da dobiju akreditaciju za analize teških metala i izvjesnog broja relevantnih organskih polutanata.

Javno preduzeće Nacionalni parkove Crne Gore Ova institucija koja funkcioniše pod Ministartsvom turizma i zaštite životne sredine je zadužena za četiri nacionalna parka u Crnoj Gori, i takođe je kompetentan autoritet u vezi sa zaštitom životne sredine u parkovima. Uprava Nacionalnog parka Skadarsko jezero radi dobar posao, i jedini su nacionalni park u Crnoj Gori koji je uspio da stvori finansijski suficit u njihovom radu. Administracija parka ima ulogu inspekcije svih tekućih aktivnosti u parku, uključujuči i aktivnosti gradnje. Institut za zaštitu prirode Ovaj institut ima relevantnu ekspertizu u vezi sa monitoringom flore i faune na crnogorskom dijelu jezera. On nije pod Ministartsvom turizma i životne sredine več pod Ministarstvom kulture. Ima veoma nizak budžet za

monitroing flore i faune u cijeloj Crnoj Gori, samo oko 12 hiljada Eura godišnje. Ima relevantno iskustvo sa jezera i sarađivao je sa Univerzitetom u Skadru na monitoringu živog svijeta. Preporučuje se da: Instutut za zaštitu prirode bude uključen u proces stvaranja opšteg monitoring programa za floru i faunu

jezera, i da takođe bude aktivni partner u budućem monitoringu, zajedno sa osobljem Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Predlaže se da se projektom finansira učešće instituta u monitoringu jezera, najmanje prve dvije godine. Javna institucija “Centar za ekotoksikološka ispitivanja” Centar ima visoku ekspertizu u analiziranju zagađivača u različitim sredinama i smatra se značajnom institucijom Crne Gore za monitoring životne sredine. Centar ima akreditacije za nekoliko analiza i redovno učestvuje u međukalibraciji sa drugim evropskim laboratorijama. Već je radio analize uzoraka iz jezera i obučavao druge institucije u regionu. Pored toga, centar radi za Kombinar aluminijuma na komercijalnoj osnovi, i ima veliko znanje o problemima vezanim za životnu sredinu u zemlji. Preporučuje se da: Centar bude uključen u osmišljavnje i implementaciju opšteg programa monitoringa fizičko-hemijskih

parametara u jezeru, teških metala i organskih hemikalija. Centar je vjerovatno jedini u regionu koje će biti u stanju da uradi predistraživanje deponije opasnog

otpada u Kombinatu aluminijuma i treba da bude korišten u tu svrhu. Analize uzoraka iz Kombinata aluminijuma treba da radi Centar. Osoblje centra može da obavlja posao trenera za ostale institucije za monitoring u Crnoj Gori.

Hidrometeorološki institut Institut ima relevantnu ekspertizu u monitoringu životne sredine, ali mu je i dalje potrebno više opreme za teške metale i organske hemikalije kao i obuka za njihovo korišćenje. Ovaj institut nema akreditacije i ne učestvuje u međukalibracijama sa ostalim laboratorijama. Sredstva instituta su veoma skromna i jedino imaju novca za monitoring jezera u ljetnjim mjesecima. Institut bi trebalo da bude uključen u pripremu stvaranja opšteg monitoring program, i trebalo bi da bude odgovoran za mjerenje fizičko-hemijskih parametara. U budućnosti, mogu biti institucija odgovorna za mjerenje svih fizičko-hemijskih parametara Preporučuje se da: Institut bude uključen u osmišljavanje opšteg programa monitoringa za fizičko-hemijske parametre za

jezero, i da u ovoj fazi bude uključen u mjerenja osnovnih fizičko-hemijskih parametara na crnogorskom dijelu jezera. Na duže staze, kada se ojačaju kapaciteti i kupi adekvatna oprema, institut bi takođe mogao biti odgovoran za mjerenje teških metala i organskih hemikalija.

7.2 Organizacija upravljanja Moguća organizacija upravljanja projektom je predložena, uključujući personal projektnog sekretarijata, uspostavljanje projeknog Komiteta za upravljanje projektom, sastav istog I osnovni zdaci.

1. UVOD

1.1 Opšte informacije Skadarsko jezero je karstno jezero neolitskog porijekla. To je najveće jezero na Balkanu sa površinom koja varira od 370 do 540 km2. Površina sliva se procjenjuje na oko 5,490 km2, sa oko 80 % ove površine u Crnoj Gori i 20% u Albaniji. Jezero je plitko, sa prosječnom dubinom od oko 3 metra. Rijeka Morača u Crnoj Gori je najveća pritoka ovog jezera. Prosječna količina vode koja se uliva je oko 200 m3/s. Značajni dodatni ulivi dolaze od podzemnih i izvora koji otiču u sjeverni dio jezera. Jezerska voda utiče u Jadransko more kroz rijeku Bojanu. Procijenjeno isticanje je oko 330 m3/s. Tokom oluje, 1846. godine, rijeka Drim je skrenula svoj primarni tok u rijeku Bojanu nekoliko kilometara sjeverno od svog izvora u Skadarskom jezeru. Velike količine sedimenta koje je ova katastrofalna promjena nanijela u rijeku Bojanu znatno su podigle nivo korita rijeke i povećale vrijeme zadržavanje vode u Skadarskom jezeru. Rezultirajući porast nivoa vode u jezeru je poplavio okolne ravnice i od tog vremena se zadržao viši nivo. Trenutno je period zadržavanja vode u jezeru 120 dana. Jezero je močvarno područje od međunarodnog značaja. Ima jedinstvenu i bogatu floru i raznovrsnu faunu koja uključuje brojne endemske vrste. To je jedno od najznačajnijih zimskih boravišta za vodene ptice u Evropi, uključujući mnoge vrste koje su globalno ugrožene. Devedeset posto vrsta ptica su selice. Jezero ima raznovrsnu riblju koloniju sa velikom produktivnošću. Ribolov je važan izvor prihoda za lokalno stanovništvo u obije zemlje. Albanska strana Skadarskog jezera je proklamovana u “Upravljani prirodni rezervat” i klasifikovana je u četvrtu kategoriju zaštite, prema IUCN klasifikacionom sistemu. U Crnoj Gori jezero je zaštićeno kao nacionalni park i pripada drugoj kategoriji zaštite prema IUCN sistemu klasifikacije. Skadarsko jezero je takodje i Ramsarsko područje, u obije zemlje (zaštićeno prema odredbama Ramsarske konvencije). Predloženi projekat „Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera” se fokusira na samo jezero i oblast u neposrednom okruženju. Ukupan broj stanovnika u oblasti koja je pokrivena projektom u Albaniji je oko 170 000 i oni naseljavaju sedam opština i seoskih zajednica u tri regije skadarske oblasti. U Crnoj Gori, jezero i njegovo neposredno okruženje potpadaju direktno pod Nacionalni park Skadarsko jezero, koji uključuje djelove teritorija tri opštine sa oko 250 000 stanovnika u oblasti sliva. Broj stanovnika u samom parku je oko 12 500 i oni su raspoređeni u 17 malih naselja. Skorašnja ekonomska istorija u projektnoj oblasti odražava dvije zemlje kao cjelinu, sa teškim ekonomskom krizom u 1990-im koja je bila praćena propašću mnogih poslovnih aktivnosti i velikih poljoprivrednih preduzeća u slivu jezera. Dok je, sa jedne strane, to izazivalo teškoće za stanovništvo, sa druge strane, ta je situacija imala pozitivni uticaj na ekologiju jezera kroz smanjeno industrijsko zagađenje. Obije vlade sada pokušavaju da ožive ekonomsku osnovu u ovoj oblasti, sa turizmom kao glavnim predloženim pokretačem. Trenutno postoji izgledna mogućnost da se realizuje strateško, koordinisano planiranje za područje Skadarskog jezera. Obije vlade teže da harmonizuju svoje politike, zakonodavsvo i praksu sa instrumentima Evropske unije, kao što je Okvirna direktiva za vode koja postavlja standarde za kvalitet voda i poziva na integrisano upravljanje slivom i prekograničnu saradnju. Memorandum o razumijevanju (MoU) između dva Ministarstva za zaštitu životne sredine je potpisan 20031. On poziva na zajedničko praćenje vode, vazduha i kvaliteta zemljišta i zagađenja kao i saradnju u procjeni uticaja na životnu sredinu, zajedničke strategije za čist industrijski i energetski razvoj, saradnju za zaštitu prirodnog životnog okruženja, stvaranje zajedničke regulative za kontrolisanje međunarodne trgovine industrijskim i toksičnim otpadima i ostalim opasnim supstancama, ugrožene flore i faune, zajedničke edukativne i aktivnosti obuke i stvaranje radnih grupa i Akcionog plana za sprovođenje MoU. Ako se izuzmu aktivnosti koje su dio pripreme ovog projekta, nije preduzet niti jedan konkretan korak da se implementira ovaj Memorandum, sem što postoje neki oblici 1 Memorandum o razumijevanju za saradnju u polju zaštite životne sredine i principa održivog razvoja između Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Albanije i Ministarstva zaštite životne sredine i uredjenja prostora Republike Crne Gore

saradnje između naučnih institucija. Činjenica da obije strane jezera spadaju u pravno zaštićene oblasti, iako ne sa istim statusom u obije zemlje, je pozitivan faktor u smislu da se uspostavlja zaštita životne sredine, održivo korišćenje prirodnih resursa i razvoj održivog turizma, kao centralnih upravljačkih ciljeva za cijelu oblasti. Ipak, kapacitet za zaštitu i upravljanje obijema zaštićenim oblastima treba da se znatno ojača ako se ovi ciljevi žele ostvariti. U Albaniji, posebno, to se mora uraditi u koordinciji sa lokalnim vladama koje imaju imaju značajne odgovornosti za upravljanje životnim okruženjem i prirodnim resursima. Što se turizma tiče, crnogorski Master plan za razvoj turizma smješta Skadarsko jezero u zonu turističkog razvoja, sa kulturnim turizmom i plovidbom, šetanjem i ribolovom kao glavnim potencijalnim atrakcijama. Prostorni i razvojni planovi u Albaniji postavljaju slične ciljeve za ovu oblast. Ovakav turizam bi mogao biti pozitivna snaga koja bi stvorila važnu vezu između prirode i očuvanja kulturnih vrijednosti i lokalnih i nacionalnih ekonomskih interesa. Ipak, tekući trend nekontrolisanog građenja stambenih objekata, restorana i drugih objekata duž obale jezera će se morati zamijeniti pažljivim planiranjem i efikasnom regulativom za razvoj turizma.

1.2 Pristup procjeni životne sredine (EA) Procjena životne sredine će se uraditi u skladu sa smjernicama Svjetske banke (Operaciona politika Svjetske banke 4.01) i ona će pokriti stavke iz Projektnih zadataka, kao što su politika, pravni i administrativni okviri u dvije zemlje, opis projekta, uticaje na životnu sredinu, analizu alternativa, opcije koje bi ublažile potencijalne uticaje na životnu sredinu, procedure za praćenje investicija u životnu sredinu, plan upravljanja životnom sredinom i monitoring. Pod planom upravljanja životnom sredinom biće opisani načini ublažavanja potencijalnih negativnih uticaja, institucionalno ojačavanje i praćenje projektnih intervencija. Projekat kao takav je definisan i opisan, i konačni oblik je unešen u zajednički Strateški akcioni plan za Skadarsko jezero, Albanija i Crna Gora, gdje su i opisane aktivnosti oko kojih su se obije strane dogovorile za svaku od komponenti. Ipak, procjena potkomponenti nije završena i iz tog razloga EA/EMP (procjena životne sredine/plan upravljanja životnom sredinom) će biti okvirni EA/EMP, koji će obezbijediti dalje procedure, kada projekat bude spreman za sprovođenje. Moguće je, doduše, da će se konačna verzija projekta malo razlikovati, u zavistnosti od ishoda ocjene projekta i konačnog dogovora između dvije zemlje i Svjetske Banke. Kao finalni dio priprema za ovaj projekat, EA projekta je započela sredinom februara i međunarodni konsulstant je izabran. Kao dio EA terenski put je organizovan u Albaniju i Crnu Goru od 15. februara do 1. marta 2007. Za vrijeme boravka u Albaniji i Crnoj Gori, konsultant je posjetio više relevantnih faktora da bi se dobila šira slika o mišljenjima u vezi sa predloženim projektom, ali ne i sve. U Albaniji se konsultant se sreo sa predstavnicima Ministarstva za životnu sredinu, šumarstvo i vodoprivredu, predstavnicima opštine Skadar, sekretarijata LSIEMP , Regionalnog centra za životnu sredinu, Univerziteta u Skadru, Regionalne agencije za životnu sredinu, Ribolovne inspekcije Skadra, Fakulteta prirodnih nauka sa Univerziteta u Tirani, Instituta za hidrometeorologiju, i StEMA projekta kojeg finansira Evropska Unija. Svi oni su bili veoma pozitivni u vezi sa projektom i ponudili su svoju saradnju. Nije bilo susreta ni sa jednom nevladinom organizacijom za životnu sredinu. U Crnoj Gori, konsultant se sreo sa predstavnicima Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, opštine Podgorica, Centra za ekotoksikološka istraživanja, Hidrometeorološkog instituta Crne Gore, Instituta za zaštitu prirode, Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, Kombinata aluminijuma iz Podgorice, Nacionalnog parka Skadarsko jezero, i četiri nevladine organizacije (Green Home, Zeleni Crne Gore, Centar za zaštitu i proučavanje ptica i „Godinje”). Svi predstavnici sa kojima se konsultant sreo u Crnoj Gori su takođe bili pozitivni u vezi sa projektom i nevladine organizacije su pomenule da je važno da projekat prati novo EIA zakonodavstvo u Crnoj Gori. Spisak ljudi sa kojima se konsultant sreo se može naći u Dodatku 2.

2. POLITIKA, PRAVNI I ADMINISTRATIVNI OKVIR (ALBANIJA I CRNA GORA) Ovaj dio opisuje relevantne politike, pravni i administrativni okvir u dvijema zemljama. Na kraju se procjenjuje da li albanski i crnogorski pravni sistem imaju instrumente koji se odnose na EA, u u kojoj mjeri se slažu sa EA procedurama Svjetske banke i da li postoje neslaganja. Nadalje, biće razmotreni prekogranični dogovori i konvencije koje su potpisale ove dvije zemlje.

2.1 Politika, pravni i administrativni okvir u sektoru životne sredine u Albaniji Ministarstvo za životnu sredinu (MoE), formirano 2001., je glavna javna instutucija za pravljenje politke očuvanja životne sredine u zemlji. Do nedavno, Ministarstvo za poljoprivredu, ishranu, šumarstvo i vodoprivredu je bilo djelimično odgovorno za zaštitu životne sredine i očuvanje biodiverztiteta. Generalni Direktorati za ribolov, šumarstvo i pašnjake pod ovim Ministarstvom su bili odgovorni za ribolov (u Skadarskom jezeru), nacionalne parkove i zaštićene oblasti. Memorandumom su date i dodatne odgovornosti za sektore šumarstva i vodoprivrede i sada je to Ministarstvo za životnu sredinu, šumarstvo i vodoprivredu. Albanija je 1992. počela da razvija okvir za razrješavanje problema vezanih za životnu sredinu koji su se pojavili u decenijama industrijalizacije i zanemarivanja. Ustav ove zemlje predviđa da republika mora održati 'zdravu i ekološki odgovarajuću životnu sredinu za sadašnje i buduće generacije. Nacionalni resurse valja 'racionalno iskorišćavati' u skladu sa 'održivim razvojnim principom.' Nekoliko pozitivnih razvoja je proisteklo iz ove ustavne direktive. Vlada je 1993. godine objavila svoj prvi Nacionalni akcioni plan za zaštitu životne sredine (NEAP). Planom su zacrtani albanski ciljevi u vezi sa životnom sredinom i preporučen je akcioni plan. On je takođe identifikovao nekoliko kratkoročnih prioriteta koji uključuju:

• praćenje industrijskog i urbanog zagađenja, uključujući zagađenje vazduha i vode; • uspostavljanje prihvatljivih standarda zagađenja; • sprječavanje nelegalne sječe šuma i investiranje u mjere za sprječavanje erozije zemljišta; • procjenu potreba za očuvanje životne sredine u albanskom priobalju; • regenerisanje jako zagađenih zona; i • implementaciju mehanizama zaštite životne sredine na evropskom nivou.

Zakon o zaštiti životne sredine, ključni okvirni Statut, je donešen 1993. a izmjene i dopune su stupile na snagu 1998. On se odnosi na cijeli spektar pitanja u vezi sa politikom zaštite životne sredine. Njime se takođe zahtijeva objavljivanje Izvještaja o stanju životne sredine. Prvi zvanični Izvještaj o stanju životne sredine je bio objavljen 1995. a drugi 1999. Albanska vlada je 1998 stvorila Nacionalnu agenciju za životnu sredinu (NEA), koja direktno odgovara Premijeru. Misija agencije je da razvija i sprovodi inicijative vlade vezane za životnu sredinu, određuje granice zagađenja i koordiniše politikama sa ostalim autoritetima koji su odgovorni za zaštitu životne sredine. Agencija se sastoji iz šest direktorata: Direktorata za zaštitu životne sredine, Direktorata za kvalitet vode i vazduha i tretman otpada, Direktorata za implementaciju projekata, Direktorata za ljudske resurse i usluge, Direktorata za procjenu uticaja na životnu sredinu i Direktorata za pravnu i spoljašnu saradnju. Agencija takođe ima dvanaest regionalnih kancelarija koje su odgovorne za zaštitu životne sredine, po jednu u svakoj prefekturi i jednu u Tirani . Regionalne kancelarije sprovode inspekcije, razmatraju prijave za dozvole, sprovode regulative i pružaju ograničenu tehničku podršku. Revidirani Nacionalni akcioni plan za životnu sredinu iz 2002 je revidirao politiku za životnu sredinu u zemlji. Plan je odobren od strane Savjeta ministara u januaru 2002. i objavljen u službenom listu broj 3/1 u februaru 2002. Ovaj revidirani plan predočava mjere koje treba preduzeti da bi se zaštitili različiti mediji životne sredine i da bi se odobrila normativna akta. Intersektorski komitet je formiran 2003. za

implementaciju ovog akcionog plana. Ovim komitetom predsjedava Premijer i on se sastoji od 12 članova koji su na nivou ministara ili zamjenika ministara datih ministarstava. Nekoliko drugih vladinih tijela ima značajnu ulogu u kreiranju politike za životnu sredinu: Ministarstvo poljoprivrede i ishrane, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo za javnu ekonomiju i privatizaciju, Ministarstvo javnih radova, Ministarstvo zdravlja, Nacionalni savjet za vode, Javni institut za zdravlje, Hidrometeorološki institut, Savjet za teritorijalno prilagođavanje i Institut za zemljište. Mnogo veća saradnja i koordinacija je potrebna među ovim organizacijama da bi se raspoloživi resursi najefikasnije iskoristili, podigla svijest o životnoj sredini kod Vlade i povećali napori za upravljanje životnom sredinom. Životna sredina još uvijek nije realni prioritet i principi životne sredine i briga o njoj uglavnom ne uspijevaju da budu integrisani u ostale sektorske politike u Albaniji. Nevladine organizacije u Albaniji trenutno hvataju zalet i relevantni su faktori i procesu EIA, gdje, prema EIA zakonu treba da budu pozvane na javne debate. Ima ih nekoliko u oblastima oko Skadarskog jezera, kako je spomenuto u publikaciji Regionalnog centra Albanije

2.1.1 Zakonodavstvo vezano za životnu sredinu u Albaniji Albanija se potrudila u toku posljednjih godina da napravi sveobuhvatni zakonodavni okvir. Zakoni u vezi sa zaštitom životne sredine uzimaju u razmatranje zahtjeve međunarodnih konvencija i sporazuma i pokrivaju cijeli spektar zaštitnih mjera. Ipak, izazov i nije toliko u zakonodavstvu, već u njegovoj primjeni i sprovođenju. Ovo je posljedica nedovoljnog napora da se stvore statuti (odredbe, odluke i druga normativna akta), neadekvatnih i slabo kvalifikovanih i opremljenih lokalnih struktura u vezi sa životnom sredinom i inspekcija (Regionalnih agencija za životnu sredinu), slabo razvijene svijesti o životnoj sredini i rada javne administracije, opšte javnosti i onih koji donose odluke. Aktivnosti koje treba sprovesti u projektu za integrisano upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera i za sprovođenje plana upravljanja životnom sredinom moraju se slagati sa tekućim zakonima u Albaniji i moraju odgovarati relevantnim zakonima za zaštitu životne sredine, uključujući sljedeće:

• Zakon “O zemljištu” (1991.) • Zakon “O sjemenima i sadnicama” (1992.) • Zakon o “Šumarstvu i šumarskoj politici ” (1992.) • Zakon o “Zaštiti biljaka” (1993.) • Zakon o “zaštiti ljekova iz prirode, eteričnih ulja i Tanifer biljaka” (1993.) • Zakon o “Zaštiti životne sredine” (1993, dopunjen1998. i 2002.) • Zakon o “Zaštiti divljači i lovu” (1994.) • Zakon o “Zakon o zaštiti ukrasnog drveća” (1995.) • Zakon o “Ribolovu i podvodnom životu” (1995.) • Zakon o “Pašnjacima i livadama” (1995) • Zakon o “Regulatornom okviru za sektor snabdijevanja vodom i odlaganje i tretman otpadnih

voda” (1996) • Zakon o “Vodenim resursima” (1996, dopunjen 1998. and 2000.) • Zakon o “Zaštiti prekograničnih jezera” (2003.) • Zakon o “Zaštićenim oblastima” (2002.) • Zakon o “Procjeni uticaja na spoljašnju sredinu” (2003.)

Zakon o zaštiti spoljašnje sredine (1993,dopunjen 1998. i 2002.) čini osnovu upravljanja životnom sredinom u Albaniji. Zakon se odnosi na sprječavanje i smanjenje zagađenja, održivo upravljanje prirodnim resursima,

monitoring i načine za definisanje nivoa zagađenja. On obezbjeđuje obavezne odredbe za procjenu životne sredine i primjenu principa novčanog kažnjavanja zagađivača.

Zakon o zaštićenim oblastima je odobren u junu 2002. Svrha zakona je deklaracija, očuvanje, administracija, upravljanje i korišćenje zaštićenih oblasti i njihovih prirodnih i bioloških resursa, regulatornih uslova za razvoj turizma baziranog na životnoj sredini i edukaciju javnosti i za ekonomske aktivnosti od strane lokalnog stanovništva, države ili privatnog sektora. Zakon reguliše zaštitu šest (6) kategorija zaštićenih oblasti koje se nalaze na teritoriji Albanije. Kategorizacija oblasti, statusa i nivoa zaštite za svaku od oblasti je zasnovana na kriterijumima IUCN. Skadarsko jezero je u kategoriji IV, prema klasifikaciji i, na primjer, građenje je dozvoljeno ako je dozvola izdata od strane kompetentnog autoriteta, koji je u ovom slučaju Regionalna agencija za životnu sredinu. Pored toga, svako građenje u nacionalnim parkovima mora biti odobreno od strane Nacionalnog i Regionalnog savjeta za teritorijalno prilagođavanje, koje je nadležno za izdavanje građevinske dozvole. Ako postoji plan upravljanja za zaštićenu oblast, bilo koja dozvola mora biti u skladu sa time. Za Albansku stranu jezera još uvijek nije sačinjen plan upravljanja. Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu je odobren u januaru 2003. Ovaj zakon definiše pravila i procedure za identifikaciju i procjenu direktnih i indirektnih uticaja projekata i aktivnosti na životnu sredinu. Ovaj zakon sadrži odredbe za sve korake koji su potrebni da se primijene EIA procedure: Prezentacija aplikacije, preliminarni pregled, selekcija i klasfikacija kriterijuma, javne konsulstacije, pristup informacijama i dužnosti i prava ostalih tijela. Zakon sadrži listu aktivnosti koje bi trebalo da budu dio proširenog EIA procesa, kao što su rafinerije nafte i gasa, termoelektrane, topionice, ispitivanje nafte i minerala, visoke peći određenih kapaciteta itd. Ostale liste aktivnosti uključuju npr. poljoprivredne projekte, šumarske projekte, akvakulturu, kamenolome, proizvodnju hrane i ostale aktivnosti koje nisu uključene u prvu listu. Na aktivnosti navedene u ovom dodatku se odnosi skraćena EIA procedura. Zakon je blizak Direktivama EU koje se odnose na procjenu efekata određenih javnih i privatnih projekata na životnu sredinu (85/337/EC sa amandmanima), i sadrži provizije u vezi sa primjenom Strateške procjene životne sredine, i angažovanje licenciranog specijaliste za pripremu EIA izvještaja. Zakon o EIA se smatra najsavremenijim EIA zakonom sa sličnim zahtjevima u vezi sa opisom projekta, javnim konsultacijama itd. kao u pomenutoj EU Direktivi. Zakon o zaštiti prekograničnih jezera je odobren u julu 2003. Ovaj je zakon usmjeren na zaštitu prekograničnih jezera, garantujući odgovarajuće uslove za razvoj života i ekosistema u ovim jezerima, i zaustavljajući aktivnosti koji bi ih ugrozile. Zakon ima za cilj da zaštiti prekogranične vode i slivove albanskog dijela skadarskog jezera, albanskog dijela Ohridskog jezera i albanskog dijela Prespanskog jezera. Albanija je pored toga i potpisnica Espoo Konvencije od 1991. godine. Konvencija utvrđuje obaveze strana da procijene uticaji na životnu sredinu određenih aktivnosti u ranoj fazi planiranja. Ona takođe naglašava generalne obaveze država da obavijeste i konsultuju jedna drugu u vezi sa svim većim projektima koji bi mogli da predstavljaju negativan uticaj na spoljašnju sredinu preko granice. Albanija je takođe potpisnica Ramsarske konvencije i albanski dio Skadarskog jezera i kompleks rijeke Bojane su od 2005 odobrena Ramsarska područja (uključeni su u listu međunarodno priznatih močvarnih oblasti, posebno kao stanište vodenih ptica).

2.2 Politika, pravni i administrativni okvir u sektoru za životnu sredinu u Crnoj Gori Glavno kompetentno tijelo u vezi sa politikom očuvanja životne sredine u Republici Crnoj Gori predstavlja Ministarsvo turizma i zaštite životne sredine, kao organ koji je odgovoran za većinu aktivnosti vezanih za zaštitu životne sredine. Ministarstvo trenutno ima 81 zaposlenog koji su podijeljeni u 3 sektora: Sektor za zaštitu životne sredine, Sektor za turizam, Sektor za pravne i inspekcijske poslove. Pored toga postoje dvije jedinice koje su odgovorne za Evropske integracije i finansijska pitanja. Ministarstvo nadgleda sljedeće institucije u oblasti životne sredine: Hidrometeorološki institut, Javno preduzeće “Nacionalni parkovi Crne Gore” i Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore.

Parlament Republike Crne Gore je 1991. godine usvojio Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori ", činjenicu koja je ponovljena u Članu 1 Ustava iz 1992.: "Crna Gora je demokratska, socijalna i ekološka država". Crna Gora se brzo kreće ka evropskim integracijama i započela je aktivnosti koje se zahtijevaju za proces stabilizacije i pridruživanja EU. Bivše Ministarstvo zaštite životne sredine i uredjenja prostora (danas Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine) učestvovalo je u pripremi različitih dokumenata koji su bili zahtijevani za uspostavljanje partnerstva sa EU, kao što su realizacija Akcionog plana za implementaciju preporuka evropskog partnerstva, učešče u Sastancima stalnog proširenog dijaloga i pripremama za kvartalne i godišnje izvještaje o napretku.

Poslije Samita u Johanesburgu 2002. godine, osnovan je Nacionalni savjet za održivi razvoj. Njime predsjedava Premijer i sačinjavanju ga predstavnici različitih ministarstava, poslovnih sektora i nevladinih organizacija. Uloga Savjeta je da rukovodi usvajanjem Nacionalne strategije održivog razvoja (NSSD) i zadacima definisanim dokumentom “Pravci razvoja Crne Gore ekološke države”, kao i pregled strateških dokumenata razvojne politike, investicionih programa, podrške javnom učešću i uspostavljanju međunarodne saradnje. Za svrhe sprovođenja konkretnih aktivnosti, 2005. godine je otvorena Kancelarija za održivi razvoj. Takodje, u toku je proces formiranja Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore, Očekuje se da će početi sa radom 2007. godine. Mandat Agencije će uključivati:

• Dozvole vezane za životnu sredinu i EIA, SEA i IPPC procedure; • Inspekciju i sprovođenje aktivnosti pod regulativom koje se odnosi na životnu sredinu; • Sakupljanje i obradu podataka dobijenih praćenjem životne sredine dostavljenih od strane

autorizovanih institutucija, uspostavljanje, baza podataka koje se odnose na životnu sredinu i organizovanje širenja informacija i njihovim javnim pristupom;

• Izvještavanje u vezi sa kompletnim EU zakonodavstvom vezanim za životnu sredinu, nacionalnim zahtjevima u zakonu u vezi sa životnom sredinom i sporazumima; i

• Objavljivanje Izvještaja o stanju životne sredine poslije vladinog odobrenja i prenošenja svih relevantnih informacija vezanih za životnu sredinu svim zainteresovanim relevantnim faktorima, uključujući i međunarodne organizacije.

Pored toga će uključivati komunikacione aktivnosti, kao što su podizanje javne svijesti, održavanje mreže relevantnih faktora (kao IMPEL i ECENA), i saradnju sa Evropskom agencijom za životnu sredinu u Kopenhagenu. Nadalje, uspostavljanje Agencije će značiti striktnu podjelu između pravljenja politike i zakonodavnih zadataka koji će biti odgovornost Ministarstva. Izvršni zadaci će biti odgovornost Agencije. U protkelom periodu crnogorska Vlada je usvojila nekoliko važnih strateških dokumenata koji definišu njen budući razvoj na održiv način. Tadašnje Ministarstvo zaštite životne sredine i uredjenja prostora je iniciralo pripremu NSSD. Ovo je jedan od najvažnijih strateških dokumenata u Crnoj Gori, jer omogućava harmonizaciju sa primjenom direktiva i strategija UN i EU kao što su Milenijumski razvojni ciljevi, Agenda 21, Plan za implementaciju iz Johanesburga, Mediteranska strategija održivog razvoja i Evropska strategija za održivi razvoj. NSSD uključuje akcioni plan koji definiše prioritetne aktivnosti, mjere za njihovu implementaciju, vremenski okvir i tijela/partnere za sprovođenje. Bivše Ministarstvo je takođe pripremilo i usvojilo nacionalnu politiku za upravljanje otpadom i strateške dokumente za prečišćavanje otpadnih voda: Master plan za vodosnabdijevanje priobalnih područja Crne Gore i Cetinja , Studiju izvodljivosti za otpadne vode – priobalno područje, Strateški Master Plan za kanalizaciju i otpadne vode za centralne i sjeverne predjele kao i Strateški master plan za upravljanje otpadom na republičkom nivou. Ojačavanje kapaciteta lokalnih javnih kompanija je u toku i preduzete su aktivnosti da se

sagrade regionalne sanitarne deponije i stanice za reciklažu i upravljanje vodosnabdijevanjem, kanalizacijom i sistemima za prečišćavanje vode u nekoliko gradova . Pitanje vezana za očuvanje životne sredine su se značajno uvrstila u razvojne politike sektora koji su indirekno povezani sa životnom sredinom, npr. Strategija za energetsku efikasnost (2005-2006) definiše aktivnosti koje relevantne institucije moraju da preduzmu da bi stvorile sistem efikasnog korišćenja energije kroz promovisanje obnovljivih energetskih izvora, minimizovanje uticaja na životnu sredinu i promovisanje aktivnosti za čuvanje energije. Konačno, u proteklih nekoliko godina, porasli su kapaciteti sektora nevladinih organizacija, tako da je ojačala uključenost javnosti u pitanja vezana za životnu sredinu. Kroz različite aktivnosti i kampanje, kao što je kampanja za zaštitu rijeke Tare od izgradnje hidroelektrane, sektor nevladinih organizacija se ostvario kao jako bitan faktor u oblasti životne sredine. Shodno tome taj sektor je uključen u pripreme mnogih strateških dokumenata, uključujući NSSD.

2.2.1 Zakonodavstvo vezano za životnu sredinu u Crnoj Gori Kao što je već pomenuto, glavni prioritet Republike Crne Gore su evropske integracije, tako da je država već započela proces harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. U 2005. godini crnogorska Skupština je usvojila pet pravnih akata: Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu (EIA), Zakon o strateškoj procjeni životne sredine (SEA), Zakon o integrisanoj kontroli sprečavanja zagađenja (IPPC), Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o buci, koji su harmonizovani sa relevantim direktivama EU, uključujući i one u vezi sa javnim pristupom informacijama koje se tiču životne sredine, javnom učešću u donošenju odluka i pristupu sudovima. U 2007. godini planirano je da se usvoji Zakon o kvalitetu vazduha, Zakon o osnivanju fonda za životnu sredinu, Zakon o zaštiti od jonizujućeg zračenja i radijacije i da se uradi revizija Zakona o životnoj sredini. Aktivnosti koje će se odvijati u okviru projekta integralnog upravljanja ekosistemom crnogorsko/albanskog Skadarskog jezera i sprovođenje Plana za upravljanje životnom sredinom moraće da budu u skladu sa postojećim zakonima i moraće da se slažu sa relevantnim zakonima iz oblasti zaštite životne sredine, uključujući sljedeće :

• Zakon o Nacionalnim parkovima (Službeni list RCG, Br.47/91, 27/94) • Zakon o životnoj sredini (Službeni list RCG, Br.12/96, 55/00) • Uredba o procjeni uticaja na životnu sredinu (Službeni list RCG, Br.14/97) • Zakon o zaštiti prirode (Službeni list RCG, Br. 36/77,2/89) • Rješenje o zaštiti rijetkih, endemskih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (Službeni list RCG,

Br.36/82) • Zakon o slatkovodnom ribolovu, (Službeni list RCG, Br. 39/76,51/76,34/88,29/89,39/89,48/91, 4/92,

17/92, 27/94) • Zakon o vodama (Službeni list RCG, Br. 16/95) • Dekret o zabrani korišćenja plovila sa motorom snage veće od 4.5 KS od strane fizičkih lica na

Skadarskom jezeru (Službeni list RCG, Br.9/86) • Odluka o nivou i metodu naplate korišćenja sredstava Nacionalnog paraka za izvođenje ekonomskih

aktivnosti i pružanje usluga (Službeni list RCG, Br.31/02) • Zakon o zaštiti spomenika kulture (Službeni list RCG, Br.47/91) • Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni list RCG, Br.27/94) • Zakon o gradnji (Službeni list RCG, Br.55/00) • Zakon o lokalnoj samoupravi (Službeni list RCG, Br.75/05) • Zakon o inspekciji (Službeni list RCG, Br.50/92).

Nadalje, sljedeći zakoni će stupiti na snagu od januara 2008:

• Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu (Službeni list RCG, Br. 80/05) • Zakon o strateškoj procjeni uticaja (Službeni list RCG, Br.80/05) • Zakon o integrisanoj prevenciji i kontroli zagađenja (Službeni list RCG, Br.80/05).

Zakon o Nacionalim parkovima je donešen po prvi put 1991. godine i dopunjen je 1994. Zakon definiše granice i nivoe zaštite i dozvoljene mjere razvoja, eksploataciju resursa i način za upravljanje nacionalnim parkovima. Postoje četiri nacionalna parka u Crnoj Gori: Biogradska gora, Durmitor, Lovćen i Skadarsko jezero. Prostorni plan je razvijen za jezero i definiše status, razvojne smjernice, granice, režim eksploatacije, mjere za zaštitu životne sredine i zahtjeve u vezi sa gradnjom u parkovima. Javno preduzeće “Nacionalni park” je zaduženo za iniciranje i sprovođenje prostornih planova za parkove. Izgradnja turističkih i zdravsvenih objekata i infrastrukture je dozvoljena u nacionalnim parkovima ako je dato odobrenje od strane Javnog preduzeća “Nacionalni park”, i ako su oni u skladu sa prostornim planom. Praksa je da se građevinske dozvole u Crnoj Gori izdaju od strane Ministarstva za ekonomski razvoj. Zakon o životnoj sredini je izglasan u crnogorskom Parlamentu 1996. Zakon opisuje ciljeve i uspostavlja osnovne prinicipe zaštite životne sredine u Crnoj Gori . Ukratko, principi su sljedeći: 1) Čuvanje nacionalnih resursa, 2) Očuvanje biološkog diverziteta, 3) Smanjenje rizika u oblasti životne sredine, 4) Procjena uticaja na životnu sredinu, 5) Alternativna rješenja, 6) Zamjena hemijskih preparata, 7) Ponovno korišćenje i reciklaža, 8) Novčane kazne za zagađivače, 9) Kazne za potrošače/korisnike, 10) Mandatorno osiguranje od zagađenja, 11) Javni pristup i učestvovanje, i 12) Javno informisanje o stanju životne sredine. Zakonom se takođe uspostavljaju generalne smjernice za mjere zaštite životne sredine, monitoring, sistem informisanja o životnoj sredini, posljedice zagađenja životne sredine, finansiranje pokreta za zaštitu životne sredine, prava nevladinih organizacija, supervizija zakona i izvedenih regulativa i opisivanje kazni. Prvi pravni akt u vezi sa Procjenom uticaja na životnu sredinu –Uredba o procjeni uticaja, odobren je 1997. Dok novi zakon o EIA ne stupi na snagu u januaru 2008., pomenuti podzakonski akt će biti na snazi. Novi zakon opisuje sve procedure koje su potrebne za pripremu EIA izvještaja, i takođe pominje da studija treba da bude elaborirana od strane pravnika ili preduzetnika koji su upisani u odgovarajući registar za izvršenje planiranja i inženjerske aktivnosti i elaboracije studija i analiza. Zakon opisuje tip projekata koji podliježu EIA kao projekte koji mogu imati veliki značaj za životnu sredinu ili zdravlje ljudi, i projekte iz oblasti industrije, rudarstva, proizvodnje energije, transporta, turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede ili komunalnih usluga. Zakon uzima u razmatranje Direktive EU vezane za procjenu efekata određenih javnih i privatnih projekata na životnu sredinu (85/337/EC sa amandmanima), i čak koristi iste definicije kao i Direktiva EU. Vlada Crne Gore je takođe odobrila anekse koji opisuju liste projekata, za koje je procjena uticaja na životnu sredinu obavezna, i listu projekata za koje se može zahtijevati procjena uticaja na životnu sredinu, i sve to u skladu sa Direktivom EU. Ostale regulative ovog zakona treba da budu finalizovane za vrijeme 2007. Sve u svemu zakon se smatra najmodernijim EIA zakonodavsvom i u osnovi je transpozicija pomenute Direktive EU, iako se u određenim aspektima može smatrati strožijim. Crna Gora nije potpisnik Espoo Konvencije i njen status u tom smislu nije jasan. Ipak to je problem pokriven, jer Član 30 Zakona o EIA ima odredbe kojima se moraju obezbijediti sve relevantne informacije drugim zemljama čija životna sredina može biti značajno ugrožena unaprijed planiranim projektima, kao i odlukama donešenim u tom smislu. Primjedbe drugih zemalja se, po zakonu, moraju uzeti u razmatranje, kada se odluke donose. Crna Gora nije potpisnica Ramsarske konvencije, ali je bivša Zajednica država SCG bila i 1995. Nacionalni park Skadarsko jezero je uključen u Ramsarsku listu (močvarna područja od međunarodnog značaja). Ipak, Crna Gora je trenutno u procesu re-ratifikacije i uskoro se očekuje da bude potpisnica.

2.3 Upoređenje smjernica Svjetske banke u vezi sa EA sa smjernicama EIA u Albaniji i Crnoj Gori Već su objašnjenja EIA zakonodavstva u Albaniji i Crnoj Gori. Da bi se napravilo upoređenje smatralo se važnim pomenuti minumum operacione politike banke u vezi sa EA. Svjetska banka je razvila više Sigurnosnih operacionih politika da se osigura da su svi mogući negativni uticaji uzeti u razmatranje i da su mjere ublažavanja prisutne prije implementacije bilo kojeg predloženog projekta. Cilj ovakvih politika je da je kvalitet izvodjenja projekata jednak u različitim uslovima širom svijeta. Ako se donese odluka da Sigurnosna politika treba da se primjenjuje, moraju se razviti sredstva ublažavanja negativnih posljedica i planovi prije implementacije predloženog projekta. U ovom dijelu opis sistema banke je jako kratak. Duži opis se može naći u Poglavlju 6 u dijelu praćenja životne sredine u projektnim intervencijama. Prema Operativnoj politici banke 4.01 EA procjenjuje moguće rizike projekta na životnu sredinu i uticaje na njegove sfere aktivnosti, razmatra alternative projekta, identifikuje načine unapređivanja i selekcije projekata, planiranje, dizajn i implementaciju putem sprječavanja, minimizovanja, ublažavanja ili kompenzovanja negativnih uticaja na životnu sredinu i naglašavanja pozitivnih uticaja i uključuje procese ublažavanje i rješavanja ozbiljnih negativnih uticaja na životnu sredinu u implementaciji projekta (ili podprojekta). Za vrijeme implementacije projekta, banka treba da dobije izvještaj o sljedećem:

a) Slaganju sa mjerama koje je Banka odobrila na osnovu nalaza i rezultata EA, uključujući implementaciju Plana za upravljanje životnom sredinom, na način na kako je to dato u projektnoj dokumentaciji,

b) Statusu sredstava za ublažavanje negativnih uticaja, i c) Nalazima programa za monitoring.

Kada se uporede smjernice Svjetske banke sa zakonodavstvom EIA respektivnih zemalja, samo dvije specifične razlike su identifikovane. Projekti u kategoriji “B” prema smjernicama Banke ne zahtijevaju aktivnosti u smislu zaštite životne sredine prema nacionalnom zakonodavstvu (npr. staze za bicikliste pod Komponentom C) u Albaniji i Crnoj Gori, ali procedure banke predviđaju pripremu EMP i javnu debatu. Projekti u kategoriji “A”, prema smjernicama Banke, treba da sadrže dvije javne debate/konsultacije dok po zakonodavstvu Albanije i Crne Gore treba da sadrže samo jednu debatu. Odgovarajuća ministarstva treba da povedu računa o ovim specifičnim zahtjevima (ili osobe koje su delegirane u implementaciji projetkta) i da organizuju još jednu debatu/konsultaciju, ako će se neka od aktivnosti projekta svrstati u Kategoriju “A”. Slično tome, aktivnosti svrstane u kategoriju “B” moraju sadržati pripremu EMP i javnu debatu, ako postoji želja da budu finansirane pod ovim projektom. Aktivnosti pod Komponentom D koje se tiču čišćenja opasnog otpada u Kombinatu aluminijuma su klasifikovane kao aktivnosti Kategorije “A” i Ministarstvo turizma i životne sredine će biti odgovorno za organizaciju dodatne debate. Termini ovih konsultacija su predloženi u Poglavlju 6. Sem ovih, nisu primijećene veće razlike. Pravosuđe EIA u obije zemlje je sačinjeno po uzoru na pravosuđe EU za EIA, što se smatra prednošću zbog ambicija obije zemlje da budu budući članovi EU.

3. OPIS PROJEKTA Ovaj dio će ukratko prestaviti suštinu projekta i njegove komponente. Pored toga donekle će se razmotriti i strateški ciljevi za svaku od komponenti koja je dogovorena u procesu finalizacije Zajedničkog strateškog akcionog plana kojeg su pripremili Albanija i Crna Gora sa svojim odgovarajućim operativnim ciljevima i programskim zadacima.

3.1 Kratak opis projekta Opšti cilj Projekta “Integralno upravljanje ekosistemom Skadarskog jezera” je da se pomogne Vladama Albanije i Crne Gore da se postigne održivije korišćenje prirodnih resursa Skadarskog jezera i njegovog sliva. Globalni cilj vezan za životnu sredinu u ovom projektu je da se smanji zagađenje i konzervira jezero i njegov biodiverzitet kao međunarodno važno prirodno stanište, posebno za vodene ptice. Zbog kompleksne prirode problema jezera, projekat zahtijeva integrisani pristiup pitanjima vezanim za zemlju i vazduh uz promovisanje međusektorske saradnje kroz sliv. Projekat će postići svoje ciljeve implementacijom prioritetnih mjera koje su identifikovane u Zajedničkom strateškom akcionom planu za Skadarsko jezero kojeg su obije zemlje zajedno pripremile. Projekat će postići svoje ciljeve kroz tri seta aktivnosti: (i) uspostavljanje i ojačavanje nacionalnih i međugraničnih institucija i sistema i kapaciteta za efikasno ekološko upravljanje; (ii) stvaranje odgovarajućeg okruženja koje bi motivisalo lokalne i nacionalne vlasti da poboljšaju regulativu vezanu za životnu sredinu podižući nivo svijesti kod ljudi i da pomognu lokalnom stanovništvu i preduzećima da se usklade za zahtjevima; i (iii) pomažući da se eliminišu ili smanje neke od najhitnijih postojećih prijetnji za ekosistem jezera. Projekat uključuje i zajedničke i “unilateralne” aktivnosti. Projekat se sastoji iz četiri komponente: Komponenta A. Koordinisanje upravljanjem jezera. Ova komponenta će pomoći da se formira institucionalna struktura za koordinisanje zaštitom i upravljanjem Skadarskim jezerom i njegovim prirodnim resursima. Za uspostavljanje međugranične vlasti rječnog basena, kako to zahtijeva Okvirna direktiva voda EU će vjerovatno biti potrebne godine, i trebalo bi koristiti pristup u fazama. Projekat će podržati stvaranje nekoliko bilateralnih Radnih grupa koje bi koordinirale sprovođenje ključnih aktivnosti iz Memoranduma o razumijevanju iz 2003. i zajedničkog Strateškog akcionog plana. Radne grupe će se formirati za: (i) osmišljavanje i uspostavljanje trajne prekogranične institucionalne strukture (uključujuči harmonizaciju politika, procedura i zakonodavstva, kako je to zahtijevano); (ii) razvoj širokog zoniranja jezera i plan upravljanja (komplementaran sa individualnim planovima upravljanja koji su pravno zahtijevani za obije Zaštićene oblasti); (iii) osmišljavanje i organizovanje ekološkog monitoring programa na cijelom jezeru; (iii) razvijanje i stimulisanje javnog mnjenja i edukativnih programa; i (iv) pripremanje i koordinisanu strategiju i plan promovisanja održivog razvoja turizma. Komponenta B. Monitoring i istraživanje: Ova komponenta će biti podrška kroz tehničku pomoć, obuku, kupovinu opreme i uvećane operativne troškove (po opadajućoj osnovi) potrebne da bi se stvorio stalni zajednički monitoring sistem, vođen zahtjevima upravljanja i parametrima istaknutim u Okvirnoj direktivi za vode i Ramsarskoj konvenciji. Monitoring za posebne svrhe kao što su sprječavanje ptičjeg gripa i detaljni ornitološki pregled će takođe biti uvršteni. Tipovi i obim pomoći će se unekoliko razlikovati u dvije zemlje, u zavisnosti od njihovih postojećih kapaciteta. Važan dio monitoring programa će biti uspostavljanje zajedničke baze podataka i mreže za razmjenu informacija. Monitoring programi i protokoli će biti osmišljeni i nadgledani od strane prekogranične Radne grupe, biće podržani od strane Sekretarijata i implementirani od strane odgovarajućih nacionalnih institucija. Projekat će takođe finansirati ograničen broj istraživanja “po zahtjevu” koji bi bili u vezi sa specifičnim problemima upravljanja identifikovanim kroz monitoring program, kao što je traženje uzroka za smanjenje broja određene vrste ili testiranje različitih pristupa za obnovu staništa. U prvoj godini ciljni program istraživanja će uključiti detaljnu socio-ekonomsku studiju i konsultacije sa relevantnim faktorima povezane sa razvojem Okvirnog procesa povezanog sa mogućom povećanim ograničenjem ribolova. Istraživanje će biti ugovoreno sa kompetentim istraživačkim institucijama od strane Sekretarijata u ime Radne grupe, kroz proces nadmetanja. Komponenta C. Upravljanje zaštićenim oblastima i prirodnim resursima. Održivo korišćenje prirodnih resursa i ograničavanja njihovih ekoloških uticaja su bitan i zahtjevan dio upravljanja zaštićenim oblastima i

važan i dugoročan strateški cilj za Skadarsko jezero u obije zemlje. Projekat će podržati razvoj održivog turizma pomaganjem da se stvori privlačno i ekološki odgovarajuće okruženje za prirodni turizam koji bi obuhvatao dobro obilježene biciklističke i staze za pješačenje, platforme za posmatranje ptica, informativne oznake i materijale, restauraciju mjesta sa spomenicima kulture i uspostavljanje dva centra za posjetioce (poželjno bi bilo putem renoviranja postojećih istorijskih građevina). Ostali tipovi lokalnog ekonomskog razvoja će biti podržani kroz partnerske inicijative administracije zaštićenih oblasti kao npr. obezbjeđivanje tehničke podrške za organsku poljoprivredu i razvoj lokalnih “skadarskih” specijaliteta i rukotvorina baziranih na resursima koji nisu škodljivi za sredinu i koji su održivi. Projekat će pružiti tehničku pomoć, obuku, opremu i materijale i neke povećane operativne troškove da bi se ojačali kapaciteti administracije zaštićenih zona i dala im se mogućnost da integrisano i efikasno upravljaju zaštićenim oblastima i njihovim prirodnim resursima. Ovo upravljanje će se obavljati kroz koordinaciju obije strane (prekogranično) i u saradnji sa lokalnim vlastima i zajednicama i ostalim relevantnim faktorima. Specifične aktivnosti će biti: TA za procjenu i reviziju politika i regulative (Albanija); razvoj zoniranja i planova upravljanje za zaštićene oblasti (da bude uvršteno u zoniranje na cijelom jezeru i planove upravljanja) i demarkacija zona; komunikaciona i druga oprema koje će povećati efikasnost upravljanja na zemljištu ; infrastruktura manjeg obima za upravljanjem zaštićenim zonama i za turizam (uključujući i manji centar za posjetioce); i troškovi zaštićenih oblasti i operacioni troškovi koji će omogućiti poboljšati programe u oblastima, npr. promocija turizma, edukacije i aktivnosti u cilju pomaganja materijalno ugroženim. Komponenta D. Hitne investicije u životnu sredinu Projekat će obezbijediti sredstva koja če pomoći da se saniraju neki gorući problemi koji su identifikovani kao visokoprioritetni u zajedničkom Strateškom akcionom planu. Finansiranje od strane GEF će ili biti dio većeg finansijskog paketa (npr. da se ukloni ili uskladišti opasan otpad u Kombinatu aluminijuma) ili će biti dopuna, proširenje ili dodatak aktivnostima koje finansiraju drugi (npr. pogoni za tretman otpadnih voda za mala sela na obali jezera i izolovane restorane, koji su dio većih projekata kojim se želi postići poboljšani tretman otpadnih voda u velikim gradovima). Pored rješavanja postojećih problema, projekat će finansirati pilot program koji bi promovisao organsku poljoprivredu/poljoprivredu sa niskom količinom aditiva u okolnim oblastima, kao sredstvo za sprječavanje unosa agrohemijskih sredstava u jezero.

4. UTICAJI NA ŽIVOTNU SREDINU I AKTIVNOSTI ZA NJIHOVO UBLAŽAVANJE U ovom dijelu različite komponente i njihov mogući uticaj na životnu sredinu će biti razmotreni, uzimajući u obzir činjenicu da projekat još uvijek nije konačno napravljen.

4.1 Komponenta A Ako se zna da nema fizičkih aktivnosti u Komponenti A , u samom ojačavanju pravnog i insitucionalnog okvira, stvaranju radnih grupa i tome slično nisu identifikovani negativni uticaji na životnu sredinu.

4.2 Komponenta B Komponenta B će se baviti monitringom i istraživanjem i nisu identifikovani negativni uticaji. U osnovi, potrebni su čamci koji se mogu koristiti tokom cijele godine, kao i oprema za uzimanje uzoraka na različitim unaprijed određenim lokacijama na jezeru. Oprema za uzimanje uzoraka vode za analizu na osnovne fizičko hemijske parametre može biti prilično jednostavna i može sadržati različite vrste staklenih predmeta, ali može biti i komplikovanija sa automatskim jedinicama za monitoring i ugrađenom opremom za emitovanje, koja uzima uzorke i automatski ih analizira šaljući rezultate u odgovarajuću laboratoriju. Oprema za floru i faunu može se sastojati od različitih vrsta mreža, za životinje koje žive na dnu i u sedimentima

mogu se koristiti različite vrste sedimentnih uzorkivača. Da bi se uzorci vode analizirali na teške metale i organske hemikalije postoje različiti metodi, i takva staklena oprema i poklopci su obično skuplji, jer npr. organske hemikalije u vodi mogu da se zalijepe za poklopac ako su oni od silikona a ne od teflona, te bi se stoga mogli bi se dobiti nepouzdani rezultati analize. Nadalje, oprema od nerđajućeg čelika je poželjnija za druge vrste uzorkovanja, a termalne kutije su potrebne da bi se uzorci čuvali prilikom transporta u laboratoriju. Kako će aktivnosti monitoringa i istraživanja biti osmišljene od strane eksperata za životnu sredinu, preduslov mora biti da oni neće biti štetni po okolinu. Stanice za monitoring se moraju birati tako da se vodi računa o životnoj sredini i da se što je najmanje moguće ne uzurpiraju mjesta gdje se ptice gnijezde i ribe mrijeste. Pozitivni uticaji na životnu srednu sistematičnijeg monitoringa jezera leži u tome da će detektovanje naglih viših nivoa određenih hemikalija ili štetnih efekata biti otkriveno, i u ranoj fazi će se skrenuti pažnja onima koji donose odluke u obijema zemljama. Još jedan pozitivan uticaj je to da naučnici mogu redovno da izvještavaju o stanju životne sredine na jezeru, i stvaraju svijest o važnosti da se zaštiti njegov osjetljivi ekosistem.

4.3 Komponenta C Komponenta C uključuje aktivnosti koje bi potencijalno mogle biti škodljive po životnu sredinu. Neke od predloženih aktivnosti su klasifikovane u kategoriju B prema Klasifikacionom sistemu Svjetske banke. To su sljedeće: 1) Pravljenje dobro označenih biciklističkih i staza za pješačenje, 2) Pravljenje platformi za postmatranje ptica, i 3) Formiranje dva centra za posjetioce. Svaka od ovih aktivnosti će biti razmotrena u nastavku.

4.3.1 Pravljenje dobro označenih biciklističkih i staza za pješačenje Većina nacionalnih parkova ima procedure za pravljenje biciklističkih i staza za pješačenje i u obzir se uzimaju mogući uticaji na životnu sredinu i poželjno je što je manje moguće ugrožavanje životne sredine U Nacionalnom parku Skadarsko jezero u Crnoj Gori napravljene su neke pješačke staze uz pomoć GTZ, i iskustvo prikupljeno u pravljenju tih staza može biti korisno u ovom kontekstu. U Albaniji su mogli biti preduzeti slični koraci u ostalim nacionalnim parkovima ali nisu dobijene nikakve informacije od albanskih vlasti. U Albaniji relevantan je zakon “o zaštićenim oblastima ” i on daje vlast Regionalnoj agenciji za životnu sredinu da izdaje dozvole za aktivnosti gradnje koja kasnije mora da bude odobrena od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavnje. U Crnoj Gori “Zakon o nacionalnim parkovima” omogućava da Javno preduzeće Nacionalni parkovi izdaje dozvole. To znači da prije bili kakve implementacije, dozvole treba da budu izdate od strane respektivnih vlasti u obije zemlje kao i od Svjetske banke. Mogući uticaji na životnu sredinu izgradnje biciklističkih i staza za pješačenje i mjere njigovoh ublažavanja u sljedeće: Pravljenje dobro označene biciklističkih i staza za pješačenje Mogući uticaji na životnu sredinu Sredstva za ublažavanje Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja

Faza izgradnje: Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na nekim lokacijama. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su oblasti propisno istražene prije formiranja staza.

Uništavanje staništa endemskih biljaka i životinja Faza izgradnje: Rizik da se unište staništa je veoma mali, ali oblast koja će se koristiti za staze treba da bude propisno istražena da bi se izbjeglo uništavanje staništa za endemske biljke i životinje. Staze treba da budu trasirane tamo gdje je minimizovan bilo kakav uticaj a da se ne uništi svrha staze

Povećana buka i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Faza izgradnje: Manji i privremeni porast nivoa buke će se desiti kao rezultat konstrukcionih aktivnosti u vezi sa izgradnjom staze. Gradnje bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja i mora se uzeti u razmatranje sezona pravljenja gnijezda. Faza upotrebe: Kada se završi izgradnja staze, nivo buke bi trebalo da bude jedva primijetan kada se pješaci upute u raznim pravcima i koriste sistem staza.

Mogući problemi sa smećem od turista koji koriste biciklističke i staze za pješačenje

Faza upotrebe: Kante za smeće se mogu postaviti u pravilnim razmacima duž staze i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Lakši pristup zabranjenim zonama na jezeru

Faza upotrebe: U nekim slučajevima može biti potrebno da se ograde zabranjene zone na jezeru, kao i da se stave znaci upozorenja i da se ta zona markira znacima. Nadalje, čuvari parka bi trebalo da u redovnim intervalima kontrolišu staze a mape u parku bi trebalo da ukazuju na lokacije zabranjenih zona.

Nestabilnost tla ili promjene u geološkoj podstrukturi, izmještavanj tla, erozija, sabijanje tla, gubljenje vlažnosti, pretjerano prekrivanje zemljišta čime bi se smanjila plodnost ili produktivnost

Faza upotrebe: Manja količina izmještavanja zemlje će biti prisutna usljed izgradnje staze. Poremećaji zemljišta bi trebalo da budu minimalni i ublaženi putem uređaja za kontrolu erozije i na strmim padinama treba da postoje zavojite staze i krivine. Staza bi se mogla trasirati na nekom kompaktnom, manje produktivnom tlu. Ukoliko bi se desila dalja šteta za vrijeme izgradnje, na toj oblasti bi se mogla ponovo posijati trava npr.mješavina lokalne trave.

Donošenje i širenje štetnih vrsta

Faza upotrebe: Potencijal za širenje štetnih vrsta može se uvećati sa većim broja posjetilaca parka na obije strane. Ako ne postoji, trebalo bi da se sačini Plan za kontrolu štetnih vrsta. Ako štetne vrste postoje u predloženim oblastima za stazu, izgradnja staze bi mogla biti od pomoći zaposlenima u parku u njihovoj kontroli tako što bi bio olakšan pristup u oblasti zahvaćene korovom.

Fekalna kontaminacija okolnih oblasti

Faza upotrebe: Trebalo bi postaviti poljski WC na odgovarajućim mjestima duž staze i trebalo bi da postoji sistem za čišćenje u pravilnim intervalima.

Ovi mogući uticaji i sredstva za njihovo ublažavanje bi trebalo da budu briga kompetentnih vlasti u dvije zemlje, prilikom izdavanja dozvole. U ovoj fazi, informacije u vezi sa ovim “podprojektima” moraće da budu poboljšane, prije nego što se dozvola izda, što će uključivati i planiranu lokaciju, opremu za raščićavanje vegetacije, materijale koje treba koristiti “posipanje staza”, održavanje, trajanje radova itd. U vezi sa izgradnjom dobro označene biciklističke staze, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje za životnu sredinu: Respektivni zakoni “o zaštićenim oblastima” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima” u Crnoj Gori bi

trebalo da budu poštovani kada se planiraju i trasiraju biciklističke i staze za pješake Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, treba da se dobije dozvola od odgovarajućeg autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu i da se odobri od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Pored toga, podprojekat može biti kategorizovan u Kategoriju “B” prema sistemu Svjetske banke, uključujući pripremu Plana za upravljanje životnom sredinom i javne konstultacije. (vidi Poglavlje 6). Biciklističke i staze za planinarenje nisu posebno pomenute u albanskim i crnogorskim zakonima o nacionalnim parkovima, i moraju da se posmatraju kao “izgradnja”. Predložena izgadnja biciklističkih i staza za pješačenje takođe mora da bude u skladu sa planom upravljanja zaštićenim oblastima i prostornim planovima u Crnoj Gori.

Ako kampovi treba da budu izgrađeni zajedno sa stazama za pješačenje, dozvole treba da budu dobijene od odgovarajućih autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu u Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Takođe bi se moglo razmotriti da se kampovi usklade sa kriterijumima EU za pružanje usluga kampovanja (2005/338/EC). Nadalje, kao što je to ranije pomenuto, kampovi bi trebalo da budu procijenjeni prema sistemu klasfikacije Svjetske banke trebalo bi da budu podložni relevantnim procedurama.

4.3.2 Izgradnja platformi za posmatranje ptica Mnogi nacionalni parkovi imaju procedure za izgradnju platformi za posmatranje ptica gdje je posvećena pažnja mogućim uticajima na životnu sredinu i što je moguće manjem ugrožavanu životne sredine. U Nacionalnom parku Skadarsko jezero u Crnoj Gori sagrađeni su četiri tornja za posmatranje i jedna platforma za posmatranje uz pomoć od strane GTZ, i iskustvo stečeno u gradnji platforme i četiri tornja za posmatranje može biti korisno ovom kontekstu. U Albaniji slične stvari su mogle biti urađenje u drugim nacionalnim parkovima, ali nisu dobijene informacije od albanskih vlasti vezane za ovo pitanje. U Albaniji, zakon “o zaštićenim oblastima” je onaj koji reguliše ovo pitanje i on ovlašćuje Regionalnoj agenciji za životnu sredinu da izdaje dozvole za ovakve aktivnosti, koje takođe moraju da budu odobrene od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje. U Crnoj Gori “Zakon o nacionalnim parkovima” reguliše ovo pitanje dajući Javnom preduzeću Nacionalni parkovi vlast da izdaje dozvole. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, dozvole treba da budu izdate od strane vlasti u dvije zemlje. Pored toga, aktivnosti moraju da podliježu pod smjernice Svjetske banke u vezi sa ovim pitanjem, i moraju se pratiti procedure Svjetske banke takođe, ako se žele dobiti sredstva za ovaj projekat. Mogući uticaji na životnu sredinu konstruisanja platformi za posmatranje ptica u nacionalnim parkovima i prirodnim parkovima su sljedeći: Izgradnja platformi za posmatranje ptica Mogući uticaj na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Moguće uništenja staništa za endemske biljke i životinje

Faza izgradnje: Rizik da će se uništiti stanište je veoma mali, ali oblast koja će koristiti za platforme za posmatranje ptica treba da bude propisno istražena da bi se izbjeglo uništenje staništa za endemske biljke i životinje. Smještanje platforme treba da bude pažljivo izabrano uz minimalne moguće negativne uticaje bez uništavanja svrhe platformi za posmatranje.

Povećani nivo buke i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Faza izgradnje: Manji i privremeni porast nivoa buke će se desiti kao rezultat aktivnosti gradnje povezanih sa izgradnjom platforme. Gradnja bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja i mora se uzeti u razmatranje sezona pravljenja gnijezda. Faza upotrebe: Biće povećan nivo buke u fazi korišćenja takođe, što izbor lokacije posmatranja čak i važnijim. Prilikom izgradnje treba birati boje koje se slažu sa okolinom i površine koje ne reflektuju svjetlost

Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja

Faza izgradnje: Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na odabranim lokacijama za platformu. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su oblasti propisno istražene prije gradnje platforme

Mogući problemi sa smećem od turista koji korise platforme za posmatranje ptica

Faza upotrebe: Kante za smeće treba da budu postavljene pored platformi za posmatranje ptica i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Lakši pristup zabranjenim zonama na obalama jezera

Faza upotrebe: U nekim slučajevima može biti potrebno da se ograde zabranjene

zone na jezeru, kao i da se stave znaci upozorenja i da se ta zona markira znacima. Nadalje, čuvari parka bi trebalo da u redovnim intervalima kontrolišu platforme za posmatranje ptica a mape u parku bi trebalo da ukazuju na lokacije zabranjenih zona.

Rizik od zagađenja tla za vrijeme održavanje platformi (čišćenje i farbanje) i curenje sredstava za impregnaciju sa drvenih građevinskih materijala

Faza upotrebe: Za vrijeme održavanja platformi, ostaci od sredstva za impregniranje bi trebalo da budu pokupljeni plastičnim poklopcima na zemlji ili na osnovi platforme. Ako se platforma pravi od drveta ne treba koristiti svježe impregnirano drvo, nego već korišćeno drvo gdje je curenje sredstva za impregnaciju minimalno, jer su neke supstance u impregnaciji toksčne za životnu sredinu.

Donošenje i širenje štetnih vrsta Faza upotrebe: Potencijal za širenje štetnih vrsta može se uvećati sa većim brojem posjetilaca parka na obije strane. Ako ne postoji, trebalo bi da se sačini Plan za kontrolu štetnih vrsta. Ako štetne vrste postoje u predloženim oblastima za platformu, izgradnja platforme bi mogla biti od pomoći zaposlenima u parku u njihovoj kontroli tako što bi bio olakšan pristup u oblastima zahvaćenim korovom.

Fekalna kontaminacija okolnih oblasti Faza upotrebe: Trebalo bi postaviti poljski WC na odgovarajućim mjestima pored platforme za posmatranje ptica i trebalo bi da postoji sistem za čišćenje u pravilnim.

Ovi mogući uticaji i sredstva za njihovo ublažavanje bi trebalo da budu briga kompetentnih vlasti u dvije zemlje, prilikom izdavanja dozvole. U ovoj fazi, informacije u vezi sa “podprojektima” moraće da budu poboljšane prije nego što se dozvola izda, i biće uključena i planirana lokacija, oprema za raščićavanje vegetacije, materijali koje treba koristiti za izgradnju, održavanje, trajanje radova itd. U vezi sa izgradnjom platforme za posmatranje ptica, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje za životnu sredinu: Respektivni zakoni “o zaštićenim oblastima” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima” u Crnoj Gori bi

trebalo da budu poštovani kada se planiraju platforme za posmatranje ptica. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, treba da se dobije dozvola od odgovarajućeg autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu i da se odobri od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Pored toga, podprojekat može biti kategorizovan u Kategoriju “B” prema sistemu Svjetske banke, uključujući pripremu Plana za upravljanje životnom sredinom i javne konstultacije. (vidi Poglavlje 6). Predložena gradnja platformi za posmatranje ptica treba da bude u skladu sa planovima upravljanja zaštićenih oblasti.

Kao što je to pomenuto, Nacionalni park skadarsko jezero u Crnoj Gori već ima četiri tornja za posmatranje i jednu platformu koja je napravljena u saradnji sa GTZ, i stečena iskustva mogu biti korisna u Crnoj Gori u ovom kontekstu.

4.3.3 Izgradnja centara za posjetioce Centar za posjetioce je već postoji u Crnoj Gori i on služi za sva četiri nacionalna parka u Crnoj Gori, iako je smješten pored jezera. On se nalazi blizu puta koji ide kroz park i u njemu je takođe smještena administracija parka. Centar je nov i moderan. Zajedno sa centrom je i prodavnica za lokalno vino iz ove oblasti a napravljen je i parking. Centar u Crnoj Gori ima odgovarajuće prostorije za tretman otpadnih voda u formi mini postrojenja koji se nalazi blizu centra. Izložba u centru sadrži informacije vezane sa tri ostala nacionalna parka u Crnoj Gori i ostavlja dobar utisak. Takođe treba uzeti u obzir da je centar za posjetioce izgrađen u Široki, u Albaniji, veoma blizu jezera i da je bio finansiran od strane nacionalnog budžeta. Centar još uvijek nije proradio a detaljne informacije u vezi sa gradnjom ne postoje na engleskom jeziku. Kratkom inspekcijom centra nije se moglo utvrditi prisustvo septičkih jama ili nekih drugih načina za tretman otpadnih voda. Centar za posjetioce se učinio malim i ne baš odgovarajućim za svrhu, a njegova lokacija ne dozvoljava parkiranje više od nekoliko vozila.

Shodno tome, treba razmisliti da li je potrebno graditi više centara, ili se investicija iz projekta treba iskoristiti za poboljšanje postojećih centara. Mogući uticaji na spoljašnju sredinu građenja centra za posjetioce u nacionalnim parkovima i prirodnim parkovima i odgovarajuće mjere za njihovo ublažavanje su, između ostalih, sljedeći: Izgradnja centra za posjetioce Mogući uticaji na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Zagađenje okoline za vrijeme građenja svim vrstama građevinskog otpada (građevinski materijal, ambalaža, razređivači, farba, plastika itd.)

Faza izgradnje: Treba da se pripremi plan za rukovanje otpadom, koji bi pokrio cijelu fazu izgradnje. Kontejneri sa bravama za razne vrste smeća bi se mogli rasporediti po gradilištu i česta inspekcija bi trebalo da se sprovodi od strane autoriteta zaduženog za praćenje situacije. Poseban kontejner bi trebalo da postoji za opasan otpad, uključujući razređivače, farbe i druge toksične hemikalije.

Uništavanje staništa za endemske biljke i životinje Faza izgradnje: Rizik od uništavanja staništa je veoma mali, ali oblast koja će se koristiti za centar za posjetioce treba da bude propisno ispitana da bi se izbjeglo uništavanje staništa za endemske biljke i životinje. Lokacija centara treba da bude pažljivo birana, uz minimizovanje mogućih negativnih uticaja. Centri za posjetioce ne moraju da budu smješteni blizu zabranjenih zona, ali treba da budu locirani blizu pristupnih puteva jer parking treba da bude omogućene posjetiocima.

Povećan nivo buke i opšte smetnje u zavisnosti od lokacije

Faza izgadnje: Manji i privremeni porast nivoa buke će se javiti kao posljedica uobičajnih građevinskih radova povezanih sa gradnjom centra. Gradnja bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja. Nisu neophodne ostale mjere ublažavanja. Faza upotrebe: Biće takođe povećan nivo buke u fazi korišćenja što u prvi plan stavlja izbor lokacije centra za posjetioce. Nisu potrebne mjere za ublažavanje, ali se u regulativi parka može spomenuti da bučno ponašanje generalno nije prihvatljivo u parku i da tako smanjuju šanse da se divlje životinje vide iz blizine.

Mogući problemi sa smećem od turista koji koriste centar za posjetioce

Faza upotrebe: Kante za smeće treba da budu postavljene u centru za posjetioce i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Problemi sa otpadnom vodom iz toaleta u centru ako nema valjanog instaliranog rješenja za sanitarije što bi pružilo loš primjer lokalnom stanovništvu i restoranima.

Faza upotrebe: Centar za posjetioce treba da bude opremljen odgovarajućim sanitarnim uređajima i treba da se vodi računa o lokalnoj otpadnoj vodi. To se može riješti ili mini postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, kao što je to slučaj u postojećem centru za posjetioce u Nacionalnom parku Skadarsko jezero u Crnoj Gori, ili pravljenjem moderne septičke jame. Ako je izabrano rješenje septička jama, treba obezbijediti sistem za pražnjenje jama i za odnošenje taloga na sigurno mjesto za odlaganje van parka.

Ovi mogući uticaji i sredstva za njihovo ublažavanje bi trebalo da budu briga kompetentnih vlasti u dvije zemlje, ako se odluči da se uključi izgradnja centra za posjetioce u opis konačnog projekta. U ovoj fazi informacije u vezi sa ovim “podprojektima” moraće da budu poboljšane prije nego što se dozvola izda, moraće da uključuju i planiranu lokaciju, opremu za raščićavanje vegetacije, materijale koje treba koristiti za izgradnju, održavanje, trajanje radova itd. U ovom slučaju centri već postoje, ali su potrebne iste vrste informacija ako se planiraju poboljšanja/proširenja. U vezi sa izgradnjom/proširenjem dva centra za posjetioce, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje za životnu sredinu: Respektivni zakoni “o zaštićenim oblastima” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima” u Crnoj Gori bi

trebalo da budu poštovani kada se planira gradnja centra za posjetioce. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, dozvola treba da se dobije od odgovarajućeg autoriteta u dvije zemlje, Regionalne agencije za životnu sredinu i da se odobri od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji i Javnog preduzeća Nacionalni parkovi u Crnoj Gori. Pored toga, podprojekat može biti kategorizovan u Kategoriju “B” prema sistemu Svjetske banke, uključujući pripremu Plana za upravljanje životnom sredinom i javne konstultacije. (vidi Poglavlje 6). Izgradnja se pominje i albanskim i u crnogorskim zakonima o nacionalnim parkovima. Predložena gradnja centara za posjetioce treba da bude u skladu sa planovima upravljanja zaštićenih oblasti. Detalji su dati u odgovarajućim opisima zakonodavstva u vezi sa životnom sredinom u Albaniji i Crnoj Gori.

Kao što je to već pomenuto Nacionalni park Skadarsko jezero u Crnoj Gori već ima centar za posjetioce

za četiri nacionalna parka, i mora se razmisliti da li je još jedan neophodan. U Albaniji, centar za posjetioce je takođe sagrađen, ali se čini da nije dovoljno velik i čini se da nema odgovarajuće sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.

4.3.4 Uspostavljanje efikasnog upravljanja zaštićenim zonama i sistem zoniranja Uspostavljanje efikasnog upravljanja zaštićenim zonama i sistem zoniranja jezera, koji su pomenuti operacionom cilju u Zajedničkom strateškom planu će imati pozitivan uticaj na životnu sredinu, jer će ograničiti pristup ugroženim djelovima, kao što su mjesta za mriješćenje nekih ribljih vrsta ili mjesta gdje se gnijezde ptice. U Crnoj Gori je pomenuto da jedno preduzeće ima dozvolu da eksploatiše pijesak i šljunak iz jezerskih sedimenata i da oni često dolaze blizu ugroženih djelova. U nedostatku zoniranja, teško je sprovesti zaštitu ovih djelova. U jezeru se to može uraditi pomoću bova koji bi označavale zabranjene zone. Stoga se preporučuje:

Pozitivan uticaj na životnu sredinu uspostavljanja efikasnog upravljanja zaštićenim zonama i sistema zoniranja na jezeru bi trebalo da se iskoristi u javnom promovisanju projekta, kao jedan od pozitivnih uticaja.

4.4 Komponenta D Komponenta D uključuje aktivnosti koje bi mogle biti štetne za životnu sredinu. Jedna od predloženih aktivnosti je klasifikovana kao Kategorija A prema klasfikacionom sistemu Svjetske banke je aktivnost koja se tiče čišćenja u KAP-u. Ostale su klasifikovane kao Kategorija B. Te aktivnosti su sljedeće: 1) Izmještanje ili deponovanje opasnog otpada iz KAP-a. i 2) Podrška izradi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za mala sela na jezeru i izolovane restorane. Svaka od ovih aktivnosti će biti elaborirane u nastavku

4.4.1 Izmještanje ili deponovanje opasnog otpada iz KAP-a Kadgod čišćenja kontaminiranih mjesta, kao što je deponija opasnog otpada, treba da započnu, temeljno predistraživanje se mora obaviti. Predistraživanje će odrediti količinu zagađenog zemljišta, vrstu zagađivača, i mogućnosti da se prijetnja sanira. Pored toga, ono će specifikovati opremu, trajanje, zagađenje za vrijeme čišćenja, zdravstvena pitanja u vezi sa zanimanjem radnika itd. Kada se to uradi, treba razmotriti različite opcije da se prijetnje ublaže, uzimajući u obzir da fabrika još uvijek proizvodi aluminijum te stoga i otpad, što znači da bilo koje rješenje u vezi sa otpadom može biti adekvatno primijenjeno tek u narednim godinama. Sljedeći korak je da se finalizuje studija EIA i da se proslijedi kompetentnim autoritetima. Gruba procjena Centra za ekotoksikološka ispitivanja u vezi sa deponijom opasnog otpada pokazuje količinu od 300 000 tona koji pokriva površinu od približno tri jutra zemlje u sloju od oko 7 metara. Prema znanju koje se posjeduje o otpadu iz fabrika aluminujuma, glavni otpadni proizvod je crveni mulj sa visokom pH vrijednošću koji sadrži okside alumunijuma, silicijuma, gvožđa, titanijuma, natrijuma, kalcijuma i ostalih elemenata. Ovaj crveni mulj se trenutno skladišti u dva velika basena unutar fabrike. Pored toga, otrovni otpad iz fabrika aluminijuma obično uključuje i istrošenu sumpornu kisjelinu u tankovima i cijevima. Informacije u vezi sa rukovanjem ovim otpadom nisu pružene za vrijeme posjete KAP-u , a pokušaji da se informacije dobiju na engleskom jeziku putem Centra za ekotoksikološka istraživanja nisu bili uspješni, ali bi trebalo da se dobiju kao dio predistraživanja. Iz topionice se dobija količina od 40-60 kg izmiješanog čvrstog otpada po toni prizvoda, sa istrošenim katodama koje sačinjavaju najveći dio tog otpada. Ovakav otpad obično sadrži aluminijum i okside silicijuma, fluoride i jedinjenja cijanida (oko 400 ppm). Postoje tri opcije za deponiju opasnog otpada po obavljanju predistraživanja. Nova deponija se formira na drugoj lokaciji unutar kruga KAP-a, stavi se zaštitni pokrivač i opasni otpad se izmjesti na novo mjesto, gdje bi trebalo da postoji prostora za deponovanje otpada u sljedećih, recimo, 10 godina. Druga opcija je da se sadašnja deponija prekrije nepropusnim prekrivačem, koji bi spriječio da kišu prođe kroz njega, pa zatim da se kontaminanti transportuju u podzemne vode i kasnije u rijeku. Ovo rješenje takođe zahtijeva izgradnju nove deponije za otpad, ali izmještanje ‘starog’ otpada sa njegove sadašnje lokacije nije neophodno. Samo izmještanje će povećati zagađenje vazduha u obliku prašine. Treća opcija je da se napravi skladište van kruga KAP-a, tamo izmjesti opasni otpad i deponija se takođe koristi za otpad iz drugih fabrika. Gradnja deponije u sve tri opcije treba da bude u skladu sa regulativom iz Direktive o deponijama za otpad (1999/31/EC). Mogući uticaji na životnu sredinu i problemi koji se mogu javiti prilikom izmještanja ili skladištenja opasnog otpada u krugu KAP-a su sljedeći: Tretman opasnog otpada u KAP-u Mogući problemi i uticaj na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Određivanje sadržaja i količine otpada Pripremna faza:

Predistraživanje I tehničke studije izvodljivosti, određivanje sadržaja i količine otpada, uključujući opcije za uklanjanje i organizaciju deponije sa opasnim otpadom. Svako pravljenje deponije će morati da bude u skladu sa Prostornim planom opštine Podgorica

Izmještanje opasnog otpada će stvoriti prašinu i raširiti zagađeno zemlju u susjedno zemljište

Za vrijeme izmještanja zagađenog zemljišta, može su malo poprskati vodom ukoliko je prašina problem. Otpad se ne smatra ozbiljnom opasnošću po zdravlje, ali će predloženo predistraživanje odrediti tip neophodne mjere ublažavanja.

U slučaju izmještanja u periodu pojačanih padavina, povećano je curenje kontaminanata u podzemne vode i kasnije u rijeku, a odatle u jezero.

Faza izgradnje/pripremna faza: Predlog je da se izmještanje obavlja u mjesecima kada je količina padavina manja, npr. za vrijeme proljeća i ljeta. Ako je voda i dalje problem, voda koja je iscurila na dno deponije se može ispumati u tanker kojeg treba isprazniti tamo gdje voda neće oteći u jezero.

U slučaju pokrivanja nepropusnom membranom postoji rizik od širenja u susjedno zemljište i u rijeku u slučaju poplava i klizišta

Prema informacijama iz Crne Gore, rizik od poplava je vrlo umjeren. Trebalo bi da je moguće izbjeći klizišta adekvatim

lociranjem deponije. Zagađenje podzemnih voda kao posljedica curenja kroz sistem procjednih voda

Trebalo bi da postoji sistem koji eliminiše curenje i kojeg treba redovno kontrolisati

Slaganje sa opštim zemljišnim planiranjem u oblasti

Opština Podgorica bi trebalo da bude dio priprema za predistraživanje, i oni treba da se postaraju da je lokacija deponije u skladu sa prostornim planom za Podgoricu.

Deponija koja nije dovoljno velika da se u nju smjesti otrovni otpad iz KAP-a u razuman vremenski period (10 do 30 godina).

Odvajanje dovoljne količine zemljišta za deponiju. Zavisi od pouzdanih cifara vezanih za proizvodnju KAP-a i da li će nekom drugom biti dozvoljeno da koristi deponiju.

Ovim pitanjima bi, između ostalih, trebalo da se pozabave kompetentni autoriteti u Crnoj Gori, prilikom razmatranja njihovog odobravanja studije EIA. Nadalje, ova pitanje bi trebalo da budu posebno odobrena od strane Svjetske banke. U ovoj fazi, informacije u vezi sa ovim “podprojektom” će morati biti poboljšane, prije dobijanja saglasnosti, uključujući i sve rezultate predistraživanja, planirane lokacije deponija, oprema koja će koristiti za izmještanje otrovnog otpada, materijali koji će se koristiti za membranu, trajanje membrane, dužina posla itd. Kompetentni autoritet za ovakvu vrstu projekata u Crnoj Gori je Ministartvo turizma i životne sredine. Na osnovu pomenutih mogućih uticaja na životnu sredinu, preporučuje se sljedeće: Projektni zadatak za predistraživanje treba da budu pripremljen od strane uključenih autoriteta u Crnoj

Gori ili od strane Sekretarijata projekta ili od strane konsultanta kojeg su onu angažovali. Ishod predistraživanja treba da bude projektni dokument ili tehnička studija izvodljivosti koja je u skladu sa zahtjevima za opise projekata pod EIA zakonom u Crnoj Gori, koji će stupiti na snagu u januaru 2008. Sva postojeća dokumentacija koja se tiče opasnog otpada treba da se sakupi i analizira i ako je potrebno prevede na engleski, prije ili za vrijeme predistraživanja, sačinjavajući tkz. studiju nultog stanja. Pored toga, ova tehnička studija izvodljivosti treba da bude u skladu sa zahtjevima Svjetske banke jer je njihovo odobrenje jednako važno.

Opis projekta treba da se iskoristi za prijavu za dobijanje odobrenja od strane Ministarstva turizma i životne sredine i treba da prati uobičajene procedure EIA i da bude priložen Svjetskoj banci. Izmještanje opasnog otpada i gradnja deponija za opasni otpad će biti na spisku za pripremu mandatorne EIA studije prema EIA zakonu u Crnoj Gori. Još jedna debata/konsultacija treba da bude organizovana, pored one koja je obavezna crnogorskim EIA zakonom, od strane implementirajućeg minstartsva ili nekog koga su oni delegirali, čim opis projekta bude u skladu sa zahtjevima Svjetske banke za projekte Kategorije A.

Najvjerovatnije, ekspertiza za ovakvu vrstu tretmana i izgradnje deponija za opasni otpad ne postoji u Ministartsvu, jer do sada u Crnoj Gori nije izgrađena ni jedna deponija za opasni otpad. Stoga se preporučuje da se koristi međunarodna ekspertiza u ovom dijelu predistraživanja.

Ako se EIA studija odobri, implementacija treba da počne u skladu sa uslovima propisanim od strane Ministarstva turizma i životne sredine, uključujući i zahtjeve za monitoring. Nadalje, EIA studija treba da bude odobrena od strane Svjetske banke, i treba da se pripremi Plan za upravljanje životnom sredinom. Ministarstvo će biti odgovorno za monitoring i implementaciju.

4.4.2 Prečišćavanje otpadnih voda u malim selima pored jezeru i izolovanim restoranima Kao što je to već dokumentovano u TDA, zajedničkm Strateškom akcionom planu i ostalim dokumentima, mala sela pored jezera postoje u obije zemlje a da nemaju odgovarajuće prečišćavanje otpadnih voda. U Albaniji, štaviše, postoji nekoliko malih restorana na obali jezera, bez ogovarajućeg prečišćavanje otpadnih voda. Prema zakonodavstvu vezanom za životnu sredinu u obije zemlje, ovakve aktivnosti treba da budu odobrene od strane kompetentnih vlasti, ako se one odvijaju unutar nacionalnih ili prirodnih parkova. Kao što je to pomenuto ranije, kompetente vlasti su Javno preduzeće Nacionalni parkovi i Regionalni autoritet za životnu sredinu u Crnoj Gori i Albaniji, respektivno.

Mogući uticaji na životnu sredinu ispuštanja neprečišćene vode iz malih sela pored jezera i izolovanih restorana i mjere za njihovo ublažavanje su, između ostalih, sljedeći: Prečišćavanje otpadnih voda iz malih sela pored jezera i izolovanih restorana Mogući problemi i uticaj na životnu sredinu Mjere za ublažavanje Zagađenje okoline za vrijeme gradnje svim vrstama građevinkog otpada (ambalaža, razređivači, farba, plastika itd.)

Treba da se pripremi plan za rukovanje otpadom, koji bi pokrio cijelu fazu izgradnje. Kontejneri sa bravama za razne vrste smeća bi se mogli rasporediti po gradilištu i česta inspekcija bi trebalo da se sprovodi od strane autoriteta zaduženog za praćenje situacije. Poseban kontejner bi trebalo da postoji za opasan otpad, uključujući razređivače, farbe i druge toksične hemikalije.

Kontaminacija jezera lokalnom otpadnom vodom, koja sadrži fekalije, patogene i kontaminante(npr. deterdžente, dezinfektante, hloride itd.)

Treba razmotriti različita rješenja za prečišćavanje otpadnih voda, uključujuči filtere sa pijeskom, mini postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i moderne septičke jame. Ako se koriste septičke jame, trebalo bi imati i sistem za pražnjenje jama.

Uništenje rekreacionih vrijednosti usljed neprijatnih mirisa, i prljave vode na ispustima itd.

Prvo, potrebna je kampanja za podizanje svijesti o životnoj sredini da bi se spriječili novi građevinski projekti, prvenstveno na albanskoj strani jezera. Drugo, lokalne vlasti zadužene za životnu sredinu na obijema stranama jezera treba da pripreme prioritetne liste mogućih projekata, naglašavajući goruće probleme.

Rizik po zdravlje blizu ispusta

Lokalne vlasti zadužene za životnu sredinu na obijema stranama jezera treba da se pobrinu da budući programi monitoringa analiziraju uzorke vode na Ešerihiju koli i koliformne bakteriej da bi se javnosti predočila infrormacija o riziku po zdravlje na jezeru

Smanjenje količine kiseonika usljed visokih organskih sadržaja u vodi

Sadržaj kiseonika bi kao dio budućeg monitoring programa trebalo da bude redovno mjeren

Eutrofikacija usljed visokog sadržaja fosfora u otpadnim vodama

Kao što je već pomenuto, različita rješenja za prečišćavanje otpadnih voda treba razmotriti, uključujući filtere sa pijeskom, mini postrojenja za prečišćavanje vode I moderne septičke jame.

Ovim pitanjima bi, između ostalih, trebalo da se pozabave kompetentni autoriteti u dvije zemlje prilikom procjene uticaja na životnu sredinu podprojekata. U ovoj fazi, informacije u vezi sa ovim “podprojektima” ne postoje kao ni svi vrste detalji ulključujući lokaciju, opremu koja će se koristiti, materijali, trajanje posla itd. Ono što je u stvari potrebno su male studije izvodljivosti za odabrane projekte a i kriterijumi za selekciju takođe treba da budu razvijeni. Studija izvodljivosti bi trebalo takođe da se pozabavi potrebama za dokumentaciju koju zahtijeva Svjetska banka. Što se tiče izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda iz malih sela na obalai jezera i izolovanih restorana, sljedeće se može preporučiti, uzevši u obzir pomenute moguće uticaje na životnu sredinu i predložene mjere za njihovo ublažavanje: Zakoni “o zaštićenim oblastima ” u Albaniji i “Nacionalnim parkovima ” u Crnoj Gori, bi trebalo da budu

poštovani kada se pripremaju studije izvodljivosti za mala sela na obali jezera i izolovane restorane. Ovo znači da prije bilo kakve implementacije, mora se dobiti dozvola od vlasti u dvijema zemljama, Regionalne agencije za životnu koja se kasnije mora odobriti od strane Savjeta za teritorijalno prilagođavanje u Albaniji, i u Crnoj Gori od Javnog preduzeća Nacionalni parkovi. Pored toga podprojekat može biti kategorisan kao Kategorija “B” prema sistemu Centralne banke, uključujući i pripremu za Plana upravljanja životnom sredinom i javne konsultacije (vidi Poglavlje 6). Prečišćavanje otpadnih voda nije posebno pomenuto i albanskim i crnogorskim zakonima o nacionalnim parkovima i ono se mora posmatrati kao “gradnja”. Predložena gradnja manjih postrojenja za prečišćavanje vode takođe mora da bude u skladu sa planom upravljanja zaštićenim oblastima i prostornim planovima u Crnoj Gori.

Projektne zadatke za studije izvodljivosti priprema sekretarijat projekta, koji razmatra različite opcije za prečišćavanje vode u malim selima pored jezera i izolovanim restoranima koji moraju odgovarati i

nacionalnom zakonodavstvu i zakonodavstvu EU (Direktiva EU koja se tiče urbanih otpadnih voda (91/271/EC) i Okvirna direktiva EU za vode). Na osnovu toga nekoliko podprojekata sa odgovarajućom dokumentacijom bi trebalo da se realizuje od strane sekretarijata projekta ili konsultanata koji su angažovani i da se u obzir uzmu ekonomski uslovi uz korišćenje predloženih opcija. Kriterijumi za selekciju treba da se pripreme koji bi uključivali mogućnosti dodatnog finansiranja od strane vlasnika.

Izabrani projekti u ovim zemljama moraju poštovati EIA procedure, uzevši u obzir predložene mjere za ublažavanje negativnih uticaja. Kako projekti mogu predstavljati potencijal za Prekogranično zagađenje, uobičajena procedura treba da bude uspostavljena bazirana na Memorandumu o razumijevanju između dvije zemlje i sljedeći Espoo principi treba da budu poštovani. Kao i obično, odabrani projekti treba da budu procijenjeni u skladu sa klasifikacionim sistemom Svjetske banke, i pored studije EIA, treba pripremiti i Plan upravljanja životnom sredinom, ako su klasfikovani u katogoriju “B”.

5. ANALIZA ALTERNATIVA Ono što slijedi je kraća diskusija o alternativama predloženom projektu. S obzirom na postojanje dvije komponente sa mogućim uticajem na životnu sredinu, na ovom mjestu se nećemo baviti konkretnim rješenjima, zbog nedostatka precizno opisanih aktivnosti. Za sve komponente biće razmatran scenario 'van projekta'.

5.1 Alternative Komponenti A Komponenta A nema moguće negativne uticaje bilo koje od predloženih aktivnosti. Ipak, predloženi pregled ciljeva će poboljšati koordinaciju aktivnosti oko jezera, i moguće je da će izbjeći konfliktne pristupe od strane dvije zemlje. Scenario ‘van projekta’ ne bi poboljšao prekograničnu saradnju u vezi sa zaštitom i eksploatacijom prirodnih resursa jezera i ne smatra se dobrom alterntivom.

5.2 Alternative Komponenti B Komponenta B takođe nema moguće negativne uticaje bilo koje opisanih aktivnosti i kroz monitoring će dati dobar prikaz situacije u vezi sa životnom sredinom na jezeru i takođe će obezbijediti osnovu da se vlade odluče za smanjenje izvora zagađenja jer će dio monitoring programa biti od koristi i identifikovanju izvora zagađenja. U ovom kontekstu važno je pomenuti da institucije za monitoring na obije strane što je prije moguće budu podignute na isti tehnički nivo, jer će procjena ekološkog statusa jezera biti veoma teška, ako se ekspertize, oprema i učestalost previše razlikuju u ove dvije zemlje Scenario ‘van projekta’ ne bi poboljšao stvari, jer opšti monitoring program se neće uspostaviti i neće biti moguće opisati ekološku i situaciju vezanu za životnu sredinu na jezeru i shodno tome preduzeti akcije.

5.3 Alternative Komponenti C Komponenta C ima neke negativne uticaje određenih aktivnosti, ali se one ne svrstavaju u Kategoriju “A”, već u “B”. Postoje različiti načini da se povećaju turističke aktivnosti, ali je ovdje pristup takav da se pažljivo procijene mogući uticaji, prije nego što aktivnosti započnu i da se uvedu neophodne preventivne i mjere ublažavanja u svim implementacijama. Predložene aktivnosti u vezi sa stvaranjem dobro označene biciklističkih i pješačkih staza, gradnjom platforme za posmatranje ptica, otvaranje dva centra za posjetioce su normalne aktivnosti u nacionalnim parkovima i služe svrsi. Naravno, uvijek se može raspravljati o tome koliko obimna intervenicija treba da bude i koliko blizu mjestima gdje se ptice gnijezde treba postaviti platformu za posmatranje i biciklističke i staze za pješačenje. Ovdje je važno naći ravnotežu između želje da se ne uznemiravaju ptice i želje da se posjetioci parka dovedu blizu divljih životinja da bi mogli da vide ptice kako valja. Ako su sve platforme i tornjevi daleko od mjesta gdje se ptice gnijezde to vjerovatno neće privući puno posjetilaca, i samo profesionalni ornitolozi sa velikim dvogledima će moći da vide ptice. Postoji mogućnost da se ograniči pristup nekim platformama i tornjevima u

određeno vrijeme u godini, ako se osjeti da se ptice previše uznemiravaju Nadalje, može se razmotriti mogućnost da se kamufliraju neke od platformi i čak da se njihova unutrašnjost prekrije materijalom koji sprečava buku i da se stave krovovi. Stoga se predlaže da neke od platformi treba da budu relativno blizu mjesta gdje se ptice gnijezde, i da se u određeno vrijeme u godini uvedu zabrane ako se otkriju negativni uticaji. Takođe je važno uzeti u obzir da treba evakuisati posjetioce u slučaju da dođe do šumskih požara ili nesreća. Ovo iziskuje dodatne zahtjeve za staze, ali sa druge strane takođe treba obezbijediti pristup za kamione koji bi praznili kante za smeće i za timove koji bi praznili poljske WC-e. Sa druge strane, lokacija centra za posjetioce ne mora da bude blizu ptica koje se gnijezde. Bolje bi bilo da budu postavljeni na ivici parka, blizu prilaznim putevima i tamo gdje postoji mogućnost da se napravi parking. Ovdje se smatra važnijim da je zagađenje iz centra minimalno (da se otpadna voda prečišćava, i otpad sakuplja), i da postoje mjesta za osvježenje i parking. Alternativa ‘van projekta’ neće ispuniti cilj da se turizam razvije, jer će vjerovatno ostati na nivou na kom je sad ili možda nižem, ako se stekne utisak da parkovi na obije strane nemaju šta da ponude. To neće stvoriti svijest o vrijednosti zaštite jezera i na duge staze može biti negativno za razvoj aktivnosti oko jezera.

5.4 Alternative Komponenti D Ova komponenta je usmjerena na obezbjeđivanja finansijske pomoći da se razriješe neki gorući problemi koji su identifikovani kao visoko prioritetni u zajedničkom Strateškom akcionom projektu. Ima nekoliko alternativa Komponenti D, i nekoliko njih će ovdje biti pomenuto. Što se tiče konkretnijih aktivnosti one su još uvijek grubo opisane, ali je pomenuto se opasni otpad iz KAP-a može ili uskladištiti ili izmjestiti. Od predloženog predistraživanja zavisi što će biti najbolje rješenje. Moguće je bi daleko najjeftinije rješenje moglo biti skladištenje otpada na njegovoj lokaciji, ali možda se ne razmišlja o tome da fabrici stalno treba prostor za odlaganje opasnog otpada, i u svakom slučaju se mora napraviti nova deponija. Lokacija deponije je još jedan aspekt kojeg treba razmotriti. U svakom slučaju, ove aktivnosti će poboljšati situaciju u vezi sa životnom sredinom u sadašnjoj deponiji i na jezeru. Ipak ,možda postoje i drugi problemi u KAp-u koji su vezani za životnu sredinu, pored opasnog otpada. Jedan od aspekata koje valja razmotriti je velika potrošnja energije, i shodno tome i potrošnja fosilnih goriva. Inspekcija energije u fabrici bi mogla da otkrije da je moguće značajno smanjiti potrošnju energije. Još jedna opcija bi mogla uključiti ispitivanje da li neko čistije tehnološko rješenje može biti pronađeno kao i posmatranje nivoa emisije u vazduh iz dimnjaka i ispuštanja u rijeku iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Još jedan problem koji valja razmotriti je ispuštanje nepričišćene otpadne vode iz Skadra direktno u jezero, kad god pumpna stanica koja pumpa otpadne vode u Bojanu ne radi usljed nedostatka struje. Ovo je ozbiljan i vidljiv problem za životnu sredinu jezera koje se može podvesti pod ovu komponentu. Što se tiče postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za mala sela na obali jezera i izolovane restorane, takođe nema bližeg opisa aktivnosti, ali će implementacija dovesti do poboljšanja u životnoj sredini u formi manje problematičnih ispuštanja u jezero. Alternativa izmještanja izolovanih restorana ili zahtjeva putem sile da se obezbijede postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda neće popraviti stanje, te stoga vjerovatno nije izvodljiva.

Alternativa ‘bez projekta’ nije dobra u smislu očuvanja životne sredine, jer će pogoršati situaciju u jezeru jer 1) Kontaminanti iz KAP-a će nastaviti da cure u rijeku i kasnije u jezero, i 2) Mala sela na obali jezera i već postojeći restorani će nastaviti da zagađuju jezero.

6. PROCEDURE ZA ANALIZU INTERVENCIJA U OKVIRU KOMPONENTI

6.1 Procedure za procjenu stanja životne sredine U nastavku su opisane procedure koje treba slijediti za vrijeme implementacije projekta od strane Albanskog ministarstva za životnu sredinu šumarstvo i vodoprivredu i crnogorskog Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, koji će imati opštu odgovornost za implementaciju ovog projekta. Principi razvoja ovih procedura bi bili da se pitanja životne sredine najbolje razrješavaju kada su integralni dio ciklusa projekta – u ovom konkretnom slučaju, bilo bi rano u projeknom ciklusu da se sve aktivnosti finansiraju iz projekta. Proces koji bi trebalo ustanoviti bi se sastojao iz sljedećih koraka:

6.2 Praćenje stanja životne sredine Za bilo koji podprojekat, odgovarajuće ministarstvo ili neko ko je delegiran će obaviti odgovarajuću Procjenu životne sredine za aktivnosti koje su dio glavnog projekta. Prije odobravanja podprojekta, Sekretarijat projekta verifikuje (kroz sopstveno osoblje, spoljašnje eksperte ili postojeće institucije za životnu sredinu) da je potprojekat u skladu sa zahtjevima odgovarajućih nacionalnih i lokalnih autoriteta i u vezi sa životnom sredinom i da odgovara OP 4.01 i ostalim primjenljivim politikama Banke u vezi sa životnom sredinom Sekretarijat će poslati procjenu Banci na konačno odobrenje rezultata pregleda procjene životne sredine. Praćenje stanja životne sredine će se obavljati da bi se odredio odgovarajući nivo i tip procjene životne sredine. Predloženi podprojekti će biti klasifikovani prema tipu, lokaciji, osjetljivosti i obimu projekta i veličini mogućih uticaja na životnu sredinu. Najveće rangiranje dato posebnim podprojektima će odrediti kategoriju procjene životne sredine. (a) KategorijaA: Predloženi projekat se svrstava u Kategoriju A ako će vjerovatno imati značajne negativne uticaje na životnu sredinu koji su osjetljivi, raznorodni ili su bez presedana. Ovi uticaji mogu djelovati na oblast koja je šira od mjesta ili objekta gdje se fizički rad obavlja. Procjena za projekta Kategorije A ispituje moguće negativne i pozitivne uticaje projekta na životnu sredinu, upoređuje ih sa izvodljivim alternativama (uključujući i situaciju "van projekta"), i preporučuje mjere koje se potrebne da se spriječe, minimizuju, ublaže ili kompenzuju negativni uticaji i poboljša životna sredina. (b) Kategorija B: Predloženi projekat se svrstava u Kategoriju B ako su njegovi mogući negativni uticaji na ljudsku populaciju ili oblasti važne za očuvanje životne sredine – uključujući močvare, šume, ravnice pod travom i ostala prirodna staništa – manje opasni od uticaja projekata Kategorije A Ovi uticaji su karakteristični za određena mjesta; za većinu od njih (ako ne i za sve) se može reći da su reverzibilni, i u većini slučajeva mjere za ublažavanje se mogu lakše primijeniti nego u slučajevima projekata Kategorije A. Obim procjene životne sredine za projekte Kategorije B se razlikuje od projekta do projekta, ali je ipak uži nego kod Kategorije A. Kao i kod Kategorije A, procjena se bavi potencijalnim negativnim i pozitivnim uticajima na životnu sredinu i predlaže mjere koje su potrebne da bi se spriječili, minimizovali, ublažili ili kompenzovali negativni uticaji i poboljšala životna sredina. (c) Kategorija C: Predloženi projekat se svrstava u Kategoriju C ako se smatra da ima minimalan negativan uticaj na životnu sredinu ili da nema nikakav uticaj. Pored praćenja, nije potreban nikakva dodatna radnja procjene za projekte Kategorije C.

Tabela 6.1 na sljedećoj strani pokazuje kako se praćenje može vršiti, i razlike između sistema dvije zemlje i Svjetske banke:

Tabela 6.1: Kriterijumi za albanske ili crnogorske procedure procjene životne sredine i kriterijumi Svjetske banke pod Projektom

Kat

egor

ija

Svje

tske

ban

ke Kategorija prema albanskom

zakonodavstvu

ZAKON O PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU, BR.8990, IZ 23.1.2003.

Procedure koje treba poštovati (Odgovaraju ili albanskim ili crnogorskim ili standardima Svjetske banke)

Kategorije prema crnogorskom zakonodavstvu ZAKON O PROCJENI UTICAJA NA ŽIVTONU SREDINU (SLUŽBENI LIST RCG, BR 80/05)

• EIA studija treba da bude pripremljena od strane Sekretarijata projekta ili konsultanta koji je angažovan i da bude proslijeđena Regionalnoj agenciji za životnu sredinu (REA). Poslije pregleda kategorija, REA će je, sa svojim sugestijama, poslati Ministarstvu koje će donijeti odluku.

• Svi projekti i aktivnosti opisane Dodatku 1 zakona, treba da podliježu detaljnoj proceduri EIA.

• Ako radi o zaštićenoj oblasti treba takođe obaviti detaljnu proceduru EIA, ako se procijenilo da ima značajnog uticaja na životnu sredinu

• Lokalne vlasti će u roku od mjesec dana organizovati javnu debatu/konsultacije po zahtjevu Ministarstva životne sredine

• Komitet će procjenjivati EIA i ako bude odobrena, Ministarstvo će izdati dozvolu

• EIA studija će biti pripremljena od strane Sekretarijata projekta ili konsultanta koji je angažovan da bude u skladu sa albanskim ili crnogorskorskim zakonodavstvom vezanim za EIA i sa zahtjevima Svjetske banke

• Prošireni izvršnni pregled (ES) i Plan ze upravljanje prirodnom sredinom (EMP) će biti pripremljeni na engleskom

• Biće održane dvije Javne konsultacije • Dobiće se odobrenje za od albankog ili

crnogorskog ministarstva, i relevantno Odobrenje u skladu sa očuvnjam životne sredine sa specifikovanim mjerama ublažavanja, prevencije i monitoringa

• Svjetska banka će pregledati (ES i EMP) i podržati rezultat konsultacija i konačnu EIA

• EIA studija treba da bude pripremljena od strane Sekretarijata projekta ili konsultanata koji su angažovani i predata Ministarstvu turizma i životne sredine (trenutno kompetentan autoriter dok se ne formira nova Agencija za zaštitu životne sredine).

• Vlada Crne Gore će propisati regulativu kojom se utvrđuje lista projekata za koje je EIA mandatorna, onih projekata sa mogućim najjačim negativnim uticajem na životnu sredinu. Dok se ne propiše, stara EIA regulativa je na snazi.

• Prema novom Zakonu o EIA, procedura procjene uticaja će uključiti definiciju sadržaja i obima EIA studije.

• Najviše za mjesec dana, Ministarstvo turizma i životne sredine će organizovati javnu debatu /konstultaciju o primjeni EIA.

• Komisija će procjenjivati EIA studiju i izraziće svoje zvanično mišljenje. Konačno, Ministarstvo će započeti proceduru odobrenja EIA studije.

A

• Ne postoje obaveze da se pripremi Plan za upravljanje životnom sredinom (EMP) u albanskom EIA zakonodavstvu

• EIA/EMP će biti pripremlje od strane Sekretarijata projekta ili konsultanta koji je angažovan (da sve bude u skladu sa zahtjevima Svjetske banke).

• Dvije javne konsultacije će biti održane

• Dobiće se odobrenje za od strane ministarstva u okviru kojeg se projekat odvija, i izdaće se relvantno odobrenje.

• Svjetska banka će pregledati i podržati rezultate konsultacija i konačne EIA/EMP.

• Ne postoje obaveze da se pripremi Plan za upravljanje životnom sredinom (EMP) u crnogorskom EIA zakonodavstvu

B

• Pregled EIA treba da bude pripremljen od strane Sekretarijata projekta ili angažovanih konultanata

• Svi projekti i aktivnosti opisane u Dodatku 2 zakona treba da podliježu procesu pregeda EIA.

• EIA će biti pripremljena od strane Sekretarijata projekta ili angažovanog konsultanta da bi sve bilo u skladu sa albanskim ili crnogorskim zakonodavstvom vezanim za Procjenu uticaja na životnu sredinu (EIA)

• Plan upravljanja životnom sredinom (EMP) će biti pripremljen na engleskom

• Obaviće se jedna javna konsultacija • MEPPPC odobrenje za EIA/EMP će

se izdati, kao i relevantno odobrenje u skladu sa zaštitom životne sredine.

• Svjetska banka će pregledati i podržati rezultate konsultacija i konačne.

• Druga lista projekata zakona je za za koje se može tražiti procjena uticaja.

• Kompetentni autoritet će odlučiti o potrebama za procjenu uticaja za svaki od individualnih slučaja projekta

Tabela 6.1: Kriterijumi za albanske ili crnogorske procedure procjene životne sredine i kriterijumi Svjetske banke pod Projektom K

ateg

orija

Sv

jets

ke b

anke

Kategorija prema albanskom zakonodavstvu

ZAKON O PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU, BR.8990, IZ 23.1.2003.

Procedure koje treba poštovati (Odgovaraju ili albanskim ili crnogorskim ili standardima Svjetske banke)

Kategorije prema crnogorskom zakonodavstvu ZAKON O PROCJENI UTICAJA NA ŽIVTONU SREDINU (SLUŽBENI LIST RCG, BR 80/05)

• EMP se pravi ako to zathijeva Svjetska banka .

• Dobiće se relevantno odobrenje za EMP od strane Ministarstva kao i relevanto odobrenje u skladu sa zaštitom životne sredine

C • Ne postoji treća katogorija u albanskom EIA zakonu. • Za ovu kategoriju se na zathijeva EIA • Ne postoji treća kategorija u

crnogorskom EIA zakonu. Javne konsultacije i razmjena informacija Kod svih podprojekata Kategorija “A” i “B”, za vrijeme procesa EA, odgovarajuće ministarstvo će konsultovati grupe uključene u projekat i lokalne nevladine organizacije (NGO) o aspektima projekta vezanim za životnu sredinu i uzeće njihovo mišljenje u razmatranje. Za projekte Kategrorije “A”, ministarstva ili oni koji su delegirani od njih, će konsultovati ove grupe najmanje dva puta: (i) odmah poslije analize procesa; and (ii) čim se sačini nacrt izvještaja EA. Pored toga, ministarstvo se konsultuje sa uključenim subjektima redovno za vrijeme implementacije projekta putem javnih kampanja. Ministartsva će obezbijediti relevantan materijal na vrijeme, prije konsultacija sa grupama koje učestvuju u projektu i lokalnim nevladinim organizacijama u obliku i na jeziku koji su razumljivi grupi sa kojom se konsultacija vrši. Za projekte Kategorije “A”, ministarstva obezbjeđuju za početne konsultacije pregled predloženih ciljeva projekta, opise i moguće uticaje. Pored toga, ministarstva se staraju da su izvještaji EA za podprojekte Kategorije A dostupni uključenim grupama i lokalnim nevladinim organizacijama. Svi posebni izvještaji za projekte Kategorije B će takođe biti dostupni uključenim grupama i nevladinim organizacijama. Samo je jedan podprojekat kategorisan pod Kategoriju A, a to je izmještanje ili skladištenje opasnog otpada u Kombinatu aluminijuma u Podgorici, i samo za taj podprojekat biće potrebne dvije konsultacije.

7. PLAN ZA UPRAVLJANJE ŽIVOTNOM SREDINOM I MONITORING Kao što je pomenuto, neke od aktivnosti imaju eksplicitan negativan uticaj na životnu sredinu i zbog toga se zahtijeva specifičan plan da se uspostave i prate mjere ublažavanja i da se preduzmu željene akcije što je prije moguće. Sljedeći sadržaj je razvijen na osnovu OP 4.01 Dodatak C, Svjetske banke i adaptiran je za Projekat integralnog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera. Plan upravljanja životnom sredinom (EMP) mora biti što je više moguće jednostavan, i mora jasno definisati negativne uticaje i sredstva ublažavanja koja se mogu lako implementirati. Obim podprojekta će odrediti dužinu plana Plan upravljanja za manji projekat se može elaborirati u nekoliko pasusa ili u formi tabele, i u njemu treba da postoje konkretne radnje ublažavanja, vremenski rokovi i odgovorni ljudi. Kao što je to rečeno u prethodnom dijelu EMP se traži za projekte koji spadaju u Kategorije A i B Svjetske banke. Predlaže se da se uključe sljedeće informacije: (a) Odgovorna strana: Autori koji su pripremili EMP zajedno sa datumom pripreme.

(b) Opis projekta: Predstavlja kratak opis podprojekta. Uključuje prirodu investicije, lokaciju, i bilo koju karakteristiku oblasti koja bi bila od posebnog interesa (npr. blizu zaštićenih oblasti, oblasti od kulturno istorijskog značaj, osjetljivost te oblasti ). (c) Plan ublažavanja: Treba da uključi opis koraka koje treba preduzeti da se identifikuju svi svi anticipirani značajni efekti, da se ublaži nihov mogući uticaj na zemlju, vodu, vazduh i ostalo za vrijeme planiranja, osmišljavanja, gradnje i faza upotrebe. (d) Monitoring Plan: Treba da uključi opis ključnih parametara koji će se posmatrati (uključujući lokacije, raspored i odgovorne subjekte) i procedure za izvještaje koje će potvrditi da je projekat u skladu sa albanskim ili crnogorskim zakonom i ostalim relevantnim normama i standardima kao i uslovima koje je postavila Svjetska banka. Ako su ovakvi detalji sadržani u dozvolama ili ugovorima za gradnju ili monitoring, mogu se staviti u prilog. (e) Institucionalno organizovanje: Trebalo bi da postoji usmena diskusija koja će dati kratku prezentaciju kako će se koristiti informacije dobijene monitoringom za zdravi pristup životnoj sredini – ko sakuplja podatke, ko ih analizira, ko priprema izvještaje, kome se izvještaji šalju i koliko često, šta odgovorni autoriteti rade pošto dobiju informacije; i kako se tretira neslaganje sa Planom upravljanja životnom sredinom. To bi trebalo da uključuje i (a) programe tehničke saradnje, (b) nabavku opreme i zaliha , i (c) organizacione promjene. (f) Raspored implementacije i procjena troškova: Za sva tri aspekta (ublažavanje, monitoring i razvoj kapaciteta), EMP obezbjeđuje (a) raspored implementacije za mjere koje se moraju preduzeti kao dio projekta a koje pokazuju faze i koordinaciju sa opštim planovima implementacije; i (b) procjene kapitala i rekurentnih troškova i izvore sredstava za implementaciju EMP. Ove cifre su takođe uključene u tabele za ukupne troškove projekta. (g) Konsultacije sa uključenim grupama i nevladinim organizacijama. Sljedeće treba da bude uključeno: Datum(i) konsultacije(a); Mjesta za konsultaciju (e); Detalji o prisutnima (ako je potrebno); Program/raspored sastanke: Šta će se prezentovati i ko će prezentovati; Zapisnik sa sastanka (komentari, pitanja i odgovori prezentera) Dogovorene aktivnosti. Uključeni relevantni faktori u Crnoj Gori i Albaniji (npr. predstavnici odgovarajućih ministartava i opština Podgorica i Skadar) moraju učestvovati i razvoju EMP, jer je lokalno znanje važno u identifikaciji, osmišljavanju i planiranju implementacije. Pored toga, uspjeh implementacije EMP će zavisiti od podrške zajednice i njene aktivnosti; vlasništvo je presudno. EMP za aktivnosti pod četiri komponente koje mogu da negativno utiču na životnu sredinu se može naći u Prilogu 3. Detalji pomenuti u vezi sa EMP treba da budu dio Uputsva za implementaciju projekta. Ako postoje dodatne aktivnosti treba ih svrstati u EMP ako su važne.

7.1 Institucionalno jačanje Da bi projekat bio uspješan, neopodno je obratiti pažnju na moguće jačanje institucija u Albaniji i Crnoj Gori. U nastavku će biti predstavljene predložene ulog pomenutih institutcija kao i neophodno ojačavanje.

7.1.1 Institucije u Albaniji Administracija prirodnog parka, Skadar.

Prema zajedničkom SAP-u, administracija upravljanog prirodnog rezervata Skadarsko jezero u Albaniji se sastoji od deset zaposlenih (čuvari), koji zavise od Ministarstva za životnu sredinu, šumarstvo i vodoprivredu. Ovo ministartvo ima za zadatak da pripremi nacrt za regulativu administracije, plan upravljanja i monitoring

program za upravljani prirodnim rezervatom Skadarsko jezero u saradnji sa lokalnom vladom, neprofitnim organizacijama, predstavnicima zajednice i naučnim institucijama. Trenutno se prirodni park sastoji od 10 čuvara. Niko od njih nema iskustvo u upravljanju, i prema informacijama dobijenim u Skadru, nivo inspekcije je nizak, i vjerovatno ne postoje opisi posla za njihove zadatke. Direktor parka još uvijek nije postavljen. Administracija parka bi trebalo da je zadužena za dnevne operacije u parku, ojačanje regulative za park kad ova bude napravljena. Nadalje, predviđa se da će dio inspekcijskih radnji za tekuće aktivnosti u parku biti obavljan od strane administracije parka. Preporučuje se da se : Postavi upravnik što je moguće prije i da se shodno tome pripremi i regulativa za park. Zaposleni čuvari idu na obuku koja bi bila odgovarajuća njihovim zadacima, uključujući i obuku u

sprovođenju regulative u prirodnim parkovima, kao što su aktivnosti protiv nelegalnog ribolova, ilegalne gradnje, ilegalnog odlaganja otpada itd . Obuka treba da bude sprovedena u skladu sa Regionalnom Agencijom za zaštitu životne sredine u Skadru.

Regionalna agencija životnu sredinu Skadar Agencija ima važnu ulogu u izdavanju dozvola i praćenju gradnje unutar prirodnih parkova i analiziranju EIA projekata u regionu , prije nego što se oni predaju Ministartsvu u Tirani. Drugi odobreni EIA projekti u regionu takođe podliježu inspekciji REA. Sekretarijat projekta će morati da tijesno sarađuje sa agencijom, i sve aktivnosti projekta na albanskoj strani bi trebalo da budu koordinisane sa agencijom uključući i aktivnosti za podizanje svijesti kod stanovništva. Čini se da agencija nije pretjerano prisutna u Skadru, i projekat bi mogao to da poboljša, obezbjeđivanjen obuke u oblastima inspekcije i revizije u životnoj sredini. Predlaže se da: Projekat podržava obuku osoblja agencije u oblastima inspekcije i revizije.

Univerzitet u Skadru Univerzetet ima specijaliste koji su potrebni za obavljanje većine monitoringa flore i faune u jezeru. Ipak, čini se da će morati da budu zamijenjeni u nekim od disciplina od strane Fakulteta za prirodne nauke Univerziteta u Tirani, npr. slatkovodni beskičmenjaci i ribe. Ako se uzmu u obzir fizičko-hemijski parametri, koji se moraju prilično često mjeriti, ne smatra se dobrom idejom uključivati Univerzitet u Skadru, jer zbog svojih predavanja generalno imaju teškoća da nađu vremena za ovakve aktivnosti. U svakom slučaju, treba da budu dio radne grupe, koja bi osmislila opšti monitoring program, a koji bi trebalo da bude u skladu sa pripremama statusa površinskih voda za jezera u Okvirnoj direktivi za vode EU (2000/60/EC, Aneks V). Preporučuje se da: Univerzitet u Skadru bude uključen u monitoring flore i faune jezera i osmišljanje opšteg monitoring

programa za jezero, u skladu sa Okvirnom direktivom za vode (2000/60/EC, Aneks V). Univerzitet u Tirani, Fakultet za prirodne nauke Kao što je već pomenuto, ovaj univerzitet bi trebalo da pomogne Univerzitetu u Skadru u nekim od disciplina zahtijevanih za monitoring faune slatkovodnih beskičmenjaka u jezeru, jer imaju veću ekspertizu i više zaposlenih od istog fakulteta u Skadru. Pored toga, univerzitet može biti uključen u mjerenje teških metala i organskih hemikalija, ako monitoring program bude spreman, prije nego što Hidrometeorološki Institut obavi neophodnu ekspertizu.

Preporučuje se da: Univerzitet u Tirani pomogne Univerzitetu u Skadru prilikom monitoringa faune jezera, npr prilikom

monitoringa slatkovodnih beskičmenjaka i riba Univerzitet u Tirani pomogne monitoringu organskih hemikalija i teških metala, ako Hidrometeorološki

zavod nema spremnu ekspertizu kada monitoring počne. Hidrometeorološki institut Akademije nauka, Tirana Hidrometeorološki institut je izabran za instituciju koja je u najboljem položaju da obavlja monitoring teških metala i organskih jedinjenja na albankoj strani jezera. Trenutno institutu pruža pomoć projekat EU (Ojačavanje sistema monitoringa životne sredine u Albaniji, StEMA), koji im je i i obezbijedio potrebnu opremu kao i obuku, i glavni zadatak te institucije je monitoring životne sredine. Preporučuje se da: Hidrometeorološki zavod bude uključen u osmišljavanje opšteg monitoring programa za jezero, i u

budućnosti bi trebalo da budu glavna institucija odgovorna za monitoring teških metala i organskih jedinjenja. Dok ne budu spremni da preuzmu zadatak, tehnička pomoć treba da se omogući Univerzitetu u Tirani, Fakultetu za prirodne nauke.

Preporučuje se da institut učestvuje i zajedničkoj kalibraciji sa ostalim laboratorijama u regionu, čim savladaju novu opremu. Nadalje, preporučuje se da dobiju akreditaciju za analize teških metala i izvjesnog broja relevantnih organskih polutanata.

7.1.2 Institucije u Crnoj Gori Javno preduzeće Nacionalni parkove Crne Gore Ova institucija koja funkcioniše pod Ministartsvom turizma i zaštite životne sredine je zadužena za četiri nacionalna parka u Crnoj Gori, i takođe je kompetentan autoritet u vezi sa zaštitom životne sredine u parkovima. Uprava Nacionalnog parka Skadarsko jezero radi dobar posao, i jedini su nacionalni park u Crnoj Gori koji je uspio da stvori finansijski suficit u njihovom radu. Administracija parka ima ulogu inspekcije svih tekućih aktivnosti u parku, uključujuči i aktivnosti gradnje. Institut za zaštitu prirode Ovaj institut ima relevantnu ekspertizu u vezi sa monitoringom flore i faune na crnogorskom dijelu jezera. On nije pod Ministartsvom turizma i životne sredine več pod Ministarstvom kulture. Ima veoma nizak budžet za monitroing flore i faune u cijeloj Crnoj Gori, samo oko 12 hiljada Eura godišnje. Ima relevantno iskustvo sa jezera i sarađivao je sa Univerzitetom u Skadru na monitoringu živog svijeta. Preporučuje se da: Instutut za zaštitu prirode bude uključen u proces stvaranja opšteg monitoring programa za floru i faunu

jezera, i da takođe bude aktivni partner u budućem monitoringu, zajedno sa osobljem Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Predlaže se da se projektom finansira učešće instituta u monitoringu jezera, najmanje prve dvije godine. Javna institucija “Centar za ekotoksikološka ispitivanja” Centar ima visoku ekspertizu u analiziranju zagađivača u različitim sredinama i smatra se značajnom institucijom Crne Gore za monitoring životne sredine. Centar ima akreditacije za nekoliko analiza i redovno učestvuje u međukalibraciji sa drugim evropskim laboratorijama. Već je radio analize uzoraka iz jezera i

obučavao druge institucije u regionu. Pored toga, centar radi za Kombinar aluminijuma na komercijalnoj osnovi, i ima veliko znanje o problemima vezanim za životnu sredinu u zemlji. Preporučuje se da: Centar bude uključen u osmišljavnje i implementaciju opšteg programa monitoringa fizičko-hemijskih

parametara u jezeru, teških metala i organskih hemikalija. Centar je vjerovatno jedini u regionu koje će biti u stanju da uradi predistraživanje deponije opasnog

otpada u Kombinatu aluminijuma i treba da bude korišten u tu svrhu. Analize uzoraka iz Kombinata aluminijuma treba da radi Centar. Osoblje centra može da obavlja posao trenera za ostale institucije za monitoring u Crnoj Gori.

Hidrometeorološki institut Institut ima relevantnu ekspertizu u monitoringu životne sredine, ali mu je i dalje potrebno više opreme za teške metale i organske hemikalije kao i obuka za njihovo korišćenje. Ovaj institut nema akreditacije i ne učestvuje u međukalibracijama sa ostalim laboratorijama. Sredstva instituta su veoma skromna i jedino imaju novca za monitoring jezera u ljetnjim mjesecima. Institut bi trebalo da bude uključen u pripremu stvaranja opšteg monitoring program, i trebalo bi da bude odgovoran za mjerenje fizičko-hemijskih parametara. U budućnosti, mogu biti institucija odgovorna za mjerenje svih fizičko-hemijskih parametara Preporučuje se da: Institut bude uključen u osmišljavanje opšteg programa monitoringa za fizičko-hemijske parametre za

jezero, i da u ovoj fazi bude uključen u mjerenja osnovnih fizičko-hemijskih parametara na crnogorskom dijelu jezera. Na duže staze, kada se ojačaju kapaciteti i kupi adekvatna oprema, institut bi takođe mogao biti odgovoran za mjerenje teških metala i organskih hemikalija.

7.2 Organizacija upravljanja Organizacija upravljanja projektom je pomenuta u nastavku. Prije nego što projekat započne, o ovim pitanjima treba da se slože ministarstva i banka.

7.2.1 Sekretarijat projekta Uobičajeno je da se, kada se ovakvi projekti organizuju, formiraju sekretarijat projekta ili jedinica za podršku projektu, da bi se postigla laka implementacija i dnevno upravljanje projektom. Ovdje se formiraju dvije jedinice za implementaciju projekta, u Albaniji i Crnoj Gori, ali kada projekat započne, sekretarijat treba da se oformi odmah poslije iniciranja. O mjestu sekretarijata takođe treba da se odluči, ali se to ne posmatra kao nešto veoma važno u vezi sa sekretarijatom i njegovom funkcijom. Osnovni zadaci sekretarijata su navedeni u nastavku:

Sekretarijat treba da predstavlja dnevno upravljanje projektom i da bude u redovnom kontaktu sa oba implementirajuća ministarstva

Sekretarijat treba da pripremi godišnje planove rada i budžete Sekretarijat bi trebalo da bude u stanju da napravi nacrt projektnih zadataka za konsultante i da sačini

ugovor sa njima Sekretarijat bi trebalo da bude u stanju da obavlja nabavke, i prema smjernicama Svjetske banke i

prema aktovima o nabavkama u obije zemlje Sekretarijat bi trebalo da izvještava o napretku projekta redovno (npr. kvartalno), i tehnički i

finansijski

Sekretarijat ima ulogu sekretarijata Upravnog komiteta, uključujući i slanje pozivnica i pisanje zapisnika na sastancima. O dnevnom redu bi trebalo da se dogovore dva ministarstva, iako bi standardni dnevni red bio normalno korišćen, izvještavanje o napretku itd.

Sekretarijat bi mogao da otvori veb sajt za projekat i da omogući javnosti da bude informisana o napretku i inicijativama.

Osoblje sekretarijata bi moralo da uključi sljedeće:

Izvršnog sekretara, sa bar 10 godina iskustva, koji ima upravljačko i administrativno iskustvo iz privatnog ili javnog sektora. To ne mora nužno da bude osoba sa iskustvom u inženjerstvu, biologiji ili nauci o životnoj sredini, jer je potrebno nešto više od samo tehničkih vještina. Izvršni sekretar treba da govori tečno engleski jezik.

Dvoje specijalista za životnu sredinu, po jedan iz svake zemlje, sa najmanje 6-8 godina iskustva u upravljanju životnom sredinom, i/ili pitanjima konzervacije. Obojica treba da tečno govore engleski.

Računovođa sa iskustvom, upoznat sa nabavkama, u bar jednoj od zemalja. Takođe treba da govori tečno engleski jezik.

Sekretar kancelarije, takođe sa tečnim znanjem engleskog jezika. Trebalo bi da bude u stanju da organizuje radionice i osnovnu logistiku

7.2.2 Komitet za upravljanje projektom Kao što se to vidi iz gore pomenutog, takođe se predlaže i Komitet za upravljanje projektom. Komitet bi, na primjer mogao da se sastoji od predstavnika iz dva ministarstva , Regionalne agencije za životnu sredinu iz Skadra, Nacionalnog parka Skadarsko jezero, opštine Skadar, opštine Podgorica, i Svjetske banke. Kada se formira prava uprava prirodnog parka na albanskoj strani, predstavnici Regionalne agencije za zaštitu životne sredine mogu biti zamijenjeni predstavnicima parka. Komitet odobrava godišnje planove rada i budžete kao i izvještaje o napretku. Komitet se sastaje kvartalno ili kad je to potrebno. Predsjedavajući Komiteta treba da bude predstavnik jednog od ministarstava, i može se dogovoriti da se svake godine mijenja svake godine između dvije zemlje. Odluke bi trebalo donositi konsenzusom i Projektne zadatke i procedure Komiteta bi trebalo dogovoriti na prvom sastanku

8. BIBLLIOGRAFIJA Zajednički SAP, 2006. Strateški akcioni plan za Skadarsko jezero – Albanija i Crna Gora APAWA, SNV – Crna Gora, CETI. REC, 2004. Uloge i odgovornosti relevantnih faktora za Skadarsko jezero u Albaniji i Crnoj Gori REC projekat.

REC, 2005. Lokalni akcioni plan za životnu sredinu (LEAP) za Skadar. TDA, 2005. Prekogranična dijagnostička analiza Skadarskog jezera – Albanija & Crna Gora. Royal Haskoning, Holandija.

Grupa Svjetske banke. 1998. Priručnik o prevenciji zagađenja i njegovom smanjivanju – Ka čistijoj proizvodnji. Vašington D.C., SAD.

Svjetska banka, 1991. Priručnik za procjenu životne sredine. Tom I: Izdanja za politike, procedure i međukulturalna pitanja. Tehničko izdanje Svjetske banke, broj 139. Vašington D.C., SAD.

Svjetska banka, 2006. Nacrt procjene projekta: Projektat za upravljanje integrisanim ekosistemom Skadarskog jezera u Crnoj Gori i Albaniji.

PLAN UPRAVLJANJA U ŽIVOTNOJ SREDINI

PLAN MONITORINGA I IZVODJENJA MJERA POBOLJŠAVANJA

Plan monitoringa i izvodjenja mjera poboljšavanja za izgradnju biciklističkih i planinanrskih staza

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Uništavanje staništa endemskih biljaka i životinja

Rizik da se unište staništa je veoma mali, ali oblast koja će se koristiti za staze treba da bude propisno istražena da bi se izbjeglo uništavanje staništa za endemske biljke i životinje. Staze treba da budu trasirane tamo gdje je minimizovan bilo kakav uticaj a da se ne uništi svrha staze

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Izgr

adnj

a

Povećana buka i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Manji i privremeni porast nivoa buke će se desiti kao rezultat konstrukcionih aktivnosti u vezi sa izgradnjom staze. Gradnje bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja i mora se uzeti u razmatranje sezona pravljenja gnijezda.

Nema dodatnih troškova

Nema dodatnih troškova

Terenski obilasci

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja

Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na nekim lokacijama. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su oblasti propisno istražene prije formiranja staza.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Upo

treba

Povećana buka i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Kada se završi izgradnja staze, nivo buke bi trebalo da bude jedva primijetan kada se pješaci upute u raznim pravcima i koriste sistem staza.

Nema dodatnih troškova

Nema dodatnih troškova

Nema izgradnje

Terenski obilasci

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Mogući problemi sa smećem od turista koji koriste biciklističke i staze za pješačenje

Kante za smeće se mogu postaviti u pravilnim razmacima duž staze i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Lakši pristup zabranjenim zonama na jezeru

U nekim slučajevima može biti potrebno da se ograde zabranjene zone na jezeru, kao i da se stave znaci upozorenja i da se ta zona markira znacima. Nadalje, čuvari parka bi trebalo da u redovnim intervalima kontrolišu staze a mape u parku bi trebalo da ukazuju na lokacije zabranjenih zona.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Nestabilnost tla ili promjene u geološkoj podstrukturi, izmještavanj tla, erozija, sabijanje tla, gubljenje vlažnosti, pretjerano prekrivanje zemljišta čime bi se smanjila plodnost ili produktivnost

Manja količina izmještavanja zemlje će biti prisutna usljed izgradnje staze. Poremećaji zemljišta bi trebalo da budu minimalni i ublaženi putem uređaja za kontrolu erozije i na strmim padinama treba da postoje zavojite staze i krivine. Staza bi se mogla trasirati na nekom kompaktnom, manje produktivnom tlu. Ukoliko bi se desila dalja šteta za vrijeme izgradnje, na toj oblasti bi se mogla ponovo posijati trava npr.mješavina lokalne trave.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Donošenje i širenje štetnih vrsta

Potencijal za širenje štetnih korova može se uvećati sa većim broja posjetilaca parka na obije strane. Ako ne postoji, trebalo bi da se sačini Plan za kontrolu korova. Ako štetni korovi postoje u predloženim oblastima za stazu, izgradnja staze bi mogla biti od pomoći zaposlenima u parku u njihovoj kontroli tako što bi bio olakšan pristup u oblasti zahvaćene korovom.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Fekalna kontaminacija okolnih oblasti

Trebalo bi postaviti poljski WC na odgovarajućim mjestima duž staze i trebalo bi da postoji sistem za čišćenje u pravilnim intervalima.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije I dužine staza

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Plan monitoringa i izvodjenja mjera poboljšavanja za izgradnju osmatračnica za posmatranje ptica

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Uništenja staništa za endemske biljke i životinje

Rizik da će se uništiti stanište je veoma mali, ali oblast koja će koristiti za platforme za posmatranje ptica treba da bude propisno istražena da bi se izbjeglo uništenje staništa za endemske biljke i životinje. Smještanje platforme treba da bude pažljivo izabrano uz minimalne moguće negativne uticaje bez uništavanja svrhe platformi za posmatranje.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Izgr

adnj

a

Povećani nivo buke i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Manji i privremeni porast nivoa buke će se desiti kao rezultat aktivnosti gradnje povezanih sa izgradnjom platforme. Gradnja bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja i mora se uzeti u razmatranje sezona pravljenja gnijezda.

Nema dodatnih troškova

Nema dodatnih troškova

Terenski obilasci

Redovni pregledi tokom

izgradnje

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja .

Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na odabranim lokacijama za platformu. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su oblasti propisno istražene prije gradnje platforme

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Upo

treba

Povećani nivo buke i uznemiravanje ptica koje se gnijezde

Biće povećan nivo buke u fazi korišćenja takođe, što izbor lokacije posmatranja čak i važnijim. Prilikom izgradnje treba birati boje koje se slažu sa okolinom i površine koje ne reflektuju svjetlost

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Mogući problemi sa smećem od turista koji korise platforme za posmatranje ptica

Kante za smeće treba da budu postavljene pored platformi za posmatranje ptica i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Lakši pristup zabranjenim zonama na obalama jezera

U nekim slučajevima može biti potrebno da se ograde zabranjene zone na jezeru, kao i da se stave znaci upozorenja i da se ta zona markira znacima. Nadalje, čuvari parka bi trebalo da u redovnim intervalima kontrolišu platforme za posmatranje ptica a mape u parku bi trebalo da ukazuju na lokacije zabranjenih zona

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Rizik od zagađenja tla za vrijeme održavanje platformi (čišćenje i farbanje) i curenje sredstava za impregnaciju sa drvenih građevinskih materijala

Za vrijeme održavanja platformi, ostaci od sredstva za impregniranje bi trebalo da budu pokupljeni plastičnim poklopcima na zemlji ili na osnovi platforme. Ako se platforma pravi od drveta ne treba koristiti svježe impregnirano drvo, nego već korišćeno drvo gdje je curenje sredstva za impregnaciju minimalno, jer su neke supstance u impregnaciji toksčne za životnu sredinu.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Donošenje i širenje štetnih korova

Potencijal za širenje štetnih korova može se uvećati sa većim broja posjetilaca parka na obije strane. Ako ne postoji, trebalo bi da se sačini Plan za kontrolu korova. Ako štetni korovi postoje u predloženim oblastima za platformu, izgradnja platforme bi mogla biti od pomoći zaposlenima u parku u njihovoj kontroli tako što bi bio olakšan pristup u oblastima zahvaćenim korovom.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka U Albaniji, nije za očekivati da bude uradjeno prije uspostavljanja jedinice za zaštitu Skadarskog jezera

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Fekalna kontaminacija okolnih oblasti

Trebalo bi postaviti poljski WC na odgovarajućim mjestima pored platforme za posmatranje ptica i trebalo bi da postoji sistem za čišćenje u pravilnim.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled osmatračnice I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Plan monitoringa i izvodjenja mjera poboljšavanja za izgradnju centara za posjetioce

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Izgr

adnj

a

Zagađenje okoline za vrijeme građenja svim vrstama građevinskog otpada (građevinski materijal, ambalaža, razređivači, farba, plastika itd.)

Treba da se pripremi plan za rukovanje otpadom, koji bi pokrio cijelu fazu izgradnje. Kontejneri sa bravama za razne vrste smeća bi se mogli rasporediti po gradilištu i česta inspekcija bi trebalo da se sprovodi od strane autoriteta zaduženog za praćenje situacije. Poseban kontejner bi trebalo da postoji za opasan otpad, uključujući razređivače, farbe i druge toksične hemikalije.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Pod-ugovarač angažovan od strane parka ili projektnog Sekretarijata

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Jednom nedjeljno tokom izgradnje, i prilikom prijema

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Uništavanje staništa za endemske biljke i životinje

Rizik od uništavanja staništa je veoma mali, ali oblast koja će se koristiti za centar za posjetioce treba da pode propisno ispitana da bi se izbjeglo uništavanje staništa za endemske biljke i životinje. Lokacija centara treba da bud pažljivo birana, uz minimizovanje mogućih negativnih uticaja. Centri za posjetioce ne moraju da budu smješteni blizu zabranjenih zona, ali treba da budu locirani blizu pristupnih puteva jer parking treba da bude omogućene posjetiocima.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Povećan nivo buke i opšte smetnje u zavisnosti od lokacije

Manji i privremeni porast nivoa buke će se javiti kao posljedica uobičajnih građevinskih radova povezanih sa gradnjom centra. Gradnja bi trebalo da se odvija u vrijeme slabe posjećenosti turista ili radnim danima kada je posjeta manja. Nisu neophodne ostale mjere ublažavanja. životinje vide iz blizine.

Nema dodatnih troškova

Nema dodatnih troškova

Terenski obilasci

Raščišćavanje vegetacije, uključujući moguće uklanjanje stabala i žbunja .

Raščišćavanje vegetacionog pokrivača će biti neophodno na odabranim lokacijama za centre za posjetioce. Ova izgadnja će promijeniti vegetacioni pokrivač, ali se uticaj smatra minimalnim, ako su oblasti propisno istražene prije gradnje centara

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Upo

treba

Povećan nivo buke i opšte smetnje u zavisnosti od lokacije

Biće takođe povećan nivo buke u fazi korišćenja što u prvi plan stavlja izbor lokacije centra za posjetioce. Nisu potrebne mjere za ublažavanje, ali se u regulativi parka može spomenuti da bučno ponašanje generalno nije prihvatljivo u parku i da tako smanjuju šanse da se divlje životinje vide iz blizine.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku, prije nego se definišu lokacije, izgled centara za posjetioce I material za gradnju.

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka, ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

U redovnim intervalima, kao dio uobičajene inspekcije parka

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Mogući problemi sa smećem od turista koji koriste centar za posjetioce

Kante za smeće treba da budu postavljene u centru za posjetioce i sistem bi trebalo da postoji da se one redovno prazne. Nadalje, regulativa parka bi trebalo da naglasi da bacanje smeća nije dozvoljeno i da će se novčano kažnjavati.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku

Troškovi ne mogu biti procjenjeni u ovom trenutku

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori. U Albaniji, čuvari u zaštićenom području će biti odgovorni. Do tada, to će kontrolisati Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Moguć problem u fazi upotrebe.

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Problemi sa otpadnom vodom iz toaleta u centru ako nema valjanog instaliranog rješenja za sanitarije što bi pružilo loš primjer lokalnom stanovništvu i restoranima.

Centar za posjetioce treba da bude opremljen odgovarajućim sanitarnim uređajima i treba da se vodi računa o lokalnoj otpadnoj vodi. To se može riješti ili mini postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, kao što je to slučaj u postojećem centru za posjetioce u Nacionalnom parku Skadarsko jezero u Crnoj Gori, ili pravljenjem moderne septičke jame. Ako je izbrano rješenje septička jama, treba obezbijediti sistem za pražnjenje jama i za odnošenje taloga na sigurno mjesto za odlaganje van parka.

Troškovi izgradnje mini postrojenja za otpadne vode ili septičke jame ne mogu biti procjenjeni, bez poznavanja tipa ovih instalacija I planiranog kapaciteta centara za posjetioce

Troškovi izgradnje mini postrojenja za otpadne vode ili septičke jame ne mogu biti procjenjeni, bez poznavanja tipa ovih instalacija I planiranog kapaciteta centara za posjetioce

Uprava parka ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka u Crnoj Gori. U Albaniji, Ministarstvo dok ne bude uspostavljana jedinica za upravljanje zaštićenim područjem

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I prijema. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Plan monitoringa i izvodjenja mjera poboljšavanja za izgradnju deponije opasnog otpada iz KAP-a

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Izgr

adnj

a

Određivanje sadržaja i količine otpada

Predistraživanje ili tehničke studije izvodljivosti, određivanje sadržaja i količine otpada, uključujući opcije za uklanjanje i organizaciju deponije sa opasnim otpadom. Svako pravljenje deponije će morati da bude u skladu sa Prostornim planom opštine Podgorica

Predistraživanje je procjenjeno na 60-70.000 dolara. Budget za konstrukciju deponije opasnog otpada i aktivnosti na uklanjanju otpada ne može biti definisan prije završetka predistražnih radnji.

Budget za konstrukciju deponije opasnog otpada i aktivnosti na uklanjanju otpada ne može biti definisan prije završetka predistražnih radnji.

Pod-ugovarač angažovan od strane projektnog sekretarijata.

Treba biti definisano. Ukoliko će deponija biti na raspolaganju drugim operaterima, a ne samo KAP-u, to može biti opština Podgorica. Ukoliko deponija bude na teritoriji KAP-a, ova kompanija će upravljati njome.

Ministarstvo turizma I zaštite životne sredine. Terenski

obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Izmještanje opasnog otpada će stvoriti prašinu i raširiti zagađeno zemlju u susjedno zemljište

Za vrijeme izmještanja zagađenog zemljišta, može su malo poprskati vodom ukoliko je prašina problem. Otpad se ne smatra ozbiljnom opasnošću po zdravlje, ali će predloženo predistraživanje odrediti tip neophodne mjere ublažavanja.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni, prije nego što se odrede količina I tip otpada.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni, prije nego što se odrede količina I tip otpada.

Pod-ugovarač angažovan od strane projektnog sekretarijata.

Treba biti definisano. Ukoliko će deponija biti na raspolaganju drugim operaterima, a ne samo KAP-u, to može biti opština Podgorica. Ukoliko deponija bude na teritoriji KAP-a, ova kompanija će upravljati njome.

Ministarstvo turizma I zaštite životne sredine. Terenski

obilasci

Faza izmještanja otpada I saniranja lokacije

U slučaju izmještanja u periodu pojačanih padavina, povećano je curenje kontaminanata u podzemne vode i kasnije u rijeku, a odatle u jezero.

Predlog je da se izmještanje obavlja u mjesecima kada je količina padavina manja, npr. za vrijeme proljeća i ljeta. Ako je voda i dalje problem, voda koja je iscurila na dno deponije se može ispumati u tanker kojeg treba isprazniti tamo gdje voda neće oteći u jezero.

Neće biti dodatnih troškova ukoliko se aktivnosti sprovode tokom proljeća I ljeta.

Neće biti dodatnih troškova ukoliko se aktivnosti sprovode tokom proljeća I ljeta.

Pod-ugovarač angažovan od strane projektnog sekretarijata.

KAP, ukoliko se deponija nalazi na teritoriji ove kompanije

Ministarstvo turizma I zaštite životne sredine

Za vrijeme izvodjenja radova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

U slučaju pokrivanja nepropusnom membranom postoji rizik od širenja u susjedno zemljište i u rijeku u slučaju poplava i klizišta

Prema informacijama iz Crne Gore, rizik od poplava je vrlo umjeren. Trebalo bi da je moguće izbjeći klizišta adekvatim lociranjem deponije.

Neće biti dodatnih troškova ukoliko se izvrši pravilno lociranje deponije.

Neće biti dodatnih troškova ukoliko se izvrši pravilno lociranje deponije.

Pod-ugovarač

angažovan od strane

projektnog sekretarijata.

KAP, ukoliko se deponija nalazi na teritoriji ove kompanije

Ministarstvo turizma I zaštite životne sredine

Terenski obilasci

Za vrijeme izvodjenja radova.

Zagađenje podzemnih voda kao posljedica curenja kroz sistem ocjednih voda

Trebalo bi da postoji sistem koji kontroliše curenje i kojeg treba redovno kontrolisati

Troškovi izgradnje sistema procjednih voda trebaju biti odredjeni kada se definiše količina I tip otpada, kao I lokacija za deponiju

Troškovi izgradnje sistema procjednih voda trebaju biti odredjeni kada se definiše količina I tip otpada, kao I lokacija za deponiju

Pod-ugovarač angažovan od strane projektnog sekretarijata.

KAP, ukoliko se deponija nalazi na teritoriji ove kompanije, ili pod-ugovarač angažovan od strane projektnog sekretarijata

Ministarstvo turizma I zaštite životne sredine,

ili pod-ugovarač

angažovan od strane

projektnog sekretarijata

Procjedne vode, koje predstavljaju tečnost koja je prošla kroz otpadne materije na deponiji, trebaju biti analizirane na zagadjujuće materije koje su detektovane kao rezultat predistražnih radnji

4 do 6 puta tokom godine O

pera

tion

Slaganje sa opštim zemljišnim planiranjem u oblasti

Opština Podgorica bi trebalo da bude dio priprema za predistraživanje, i oni treba da se postaraju da je lokacija deponije u skladu sa prostornim planom za Podgoricu.

Nema dodatnih troškova.

Nema dodatnih troškova.

Opština Podgorica

Ministarstvo turizma I zaštite životne sredine.

Usaglašenost sa prostorno-

planskom dokumentacijom treba biti

provjerena

Prije odredjivanja konačne lokacije za deponiju

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Deponija koja nije dovoljno

velika da se u nju smjesti

otrovni otpad iz KAP-a u

razuman vremenski period

(10 do 30 godina).

Odvajanje dovoljne količine zemljišta za deponiju. Zavisi od pouzdanih cifara vezanih za proizvodnju KAP-a i da li će nekom drugom biti dozvoljeno da koristi deponiju.

Nema dodatnih troškova ukoliko se deponija nalazi na teritoriji KAP-a. Ukoliko se nalazi van teritorije KAP-a, onda zavisi od veličine deponije

Nema dodatnih troškova ukoliko se deponija nalazi na teritoriji KAP-a. Ukoliko se nalazi van teritorije KAP-a, onda zavisi od veličine deponije

Pod-ugovarač

angažovan od strane

projektnog sekretarijata

KAP, ukoliko se deponija nalazi na teritoriji ove kompanije, ili pod-ugovarač angažovan od strane projektnog sekretarijata

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine

Terenski obilasci

Prije odredjivanja konačne lokacije za deponiju

Plan monitoringa i izvodjenja mjera poboljšavanja za izgradnju uredjaja za prečišćavanje otpadnih voda za naselja obali Skadarskog jezera, kao i za izolovane restorane

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring

Faza

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Izgr

adnj

a

Zagađenje okoline za vrijeme gradnje svim vrstama građevinkog otpada (ambalaža, razređivači, farba, plastika itd.)

Treba da se pripremi plan za rukovanje otpadom, koji bi pokrio cijelu fazu izgradnje. Kontejneri sa bravama za razne vrste smeća bi se mogli rasporediti po gradilištu i česta inspekcija bi trebalo da se sprovodi od strane autoriteta zaduženog za praćenje situacije. Poseban kontejner bi trebalo da postoji za opasan otpad, uključujući razređivače, farbe i druge toksične hemikalije.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Uprava parka, opštine, lokalne zajednice, ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Kontaminacija jezera lokalnom otpadnom vodom, koja sadrži fekalije, patogene i kontaminante(npr. deterdžente, dezinfektante, hloride itd.)

Treba razmotriti različita rješenja za prečišćavanje otpadnih voda, uključujuči filtere sa pijeskom, mini postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i moderne septičke jame. Ako se koriste septičke jame, trebalo bi imati i sistmem za pražnjenje jama.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Uprava parka, opštine, lokalne zajednice, ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Uništenje rekreacionih vrijednosti usljed neprijatnih mirisa, i prljave vode na ispustima itd.

Prvo, potrebna je kampanja za podizanje svijesti o životnoj sredini da bi se spriječili novi građevinski projekti, prvenstveno na albanskoj strani jezera. Drugo, lokalne vlasti zadužene za životnu sredinu na obijema stranama jezera treba da pripreme prioritetne liste mogućih projekata, naglašavajući goruće probleme

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Uprava parka i Regionalna agencija za životnu sredinu u Albaniji. Uprava parka i opštine sa crnogorske strane jezera

Uprava parka i Regionalna agencija za životnu sredinu u Albaniji. Uprava parka i opštine sa crnogorske strane jezera

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Upo

treba

Rizik po zdravlje blizu ispusta

Lokalne vlasti zadužene za životnu sredinu na obijema stranama jezera treba da se pobrinu da budući programi monitoringa analiziraju uzorke vode na Ešerihiju koli i koliformne bakteriej da bi se javnosti predočila infrormacija o riziku po zdravlje na jezeru

Nema dodatnih troškova.

Nema dodatnih troškova.

Monitoring timovi iz različitih institucija, kao što su Univerzitet u Skadru I Centar za ekotoksikološka ispitivanja u Crnoj Gori

Regionalna agencija za životnu sredinu u Albaniji I opštine na crnogorskoj strani jezera

Monitoring timovi iz različitih institucija, kao što su Univerzitet u Skadru I Centar za ekotoksikološka ispitivanja u Crnoj Gori

Sakupljanje uzoraka vode i njihova analiza na relevantne bakteriološke parametre

Jednom mjesečno ili u skladu sa učestalošću mjerenja drugih parametara

Troškovi Odgovornosti institucija

Monitoring Fa

za

Problem Mjere poboljšavanja

Postavljanje Upravljanje Postavljanje

Upravljanje

Monitoring Kako Kada

Smanjenje količine kiseonika usljed visokih organskih sadržaja u vodi

Sadržaj kiseonika bi kao dio budućeg monitoring programa trebalo da bude redovno mjeren

Nema dodatnih troškova.

Nema dodatnih troškova.

Monitoring timovi iz različitih institucija, kao što su Univerzitet u Skadru I Centar za ekotoksikološka ispitivanja u Crnoj Gori

Regionalna agencija za životnu sredinu u Albaniji I opštine na crnogorskoj strani jezera

Monitoring timovi iz različitih institucija, kao što su Univerzitet u Skadru I Centar za ekotoksikološka ispitivanja u Crnoj Gori

Analiza uzoraka vode

Jednom mjesečno ili u skladu sa učestalošću mjerenja drugih parametara

Eutrofikacija usljed visokog sadržaja fosfora u otpadnim vodama

Kao što je već pomenuto, različita rješenja za prečišćavanje otpadnih voda treba razmotriti, uključujući filtere sa pijeskom, mini postrojenja za prečišćavanje vode i moderne septičke jame.

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Troškovi ne mogu biti procjenjeni sada, dok ne budu pripremljene tehničke studije izvodljivosti

Uprava parka, ili pod-ugovarač angažovan od strane parka

Uprava parka

Nadzor I monitoring trebaju biti izvedeni od strane uprave parka u Crnoj Gori, u Albaniji to je Regionalna agencija za životnu sredinu, dok se ne uspostavi upravljačka jedinica za zaštićeno područje

Terenski obilasci

Za vrijeme izgradnje I na kraju izvodjenja poslova. Broj terenskih obilazaka će zavisiti od dužine trajanja posla

Budžet za predistraživanje Analiza 20 uzoraka zagadjenog zemljišta, uključujući uzimanje uzoraka: Odabrane organske komponente po uzorku: 1000 US dolara Odabrani teški metali po uzorku: 500 US dolara Ukupno: 30000 dolara Konsultanti iz Crne Gore: 60 dana, 250 dolara po danu: 15000 dolara (različiti profili eksperata za pisanje izvještaja, logistiku, uzorkovanje) Lokalni prevoz 1500 dolara Medjunarodni konsultant (idejno rješenje deponije): 20 dana, 600 dolara po danu: 12000 dolara Ostali troškovi (dnevnice I smještaj): 2600 dolara Avionska karta 1000 dolara Ukupno 62 100 dolara.