procjena rizika od velikih nesreća općina mljet · web viewprocjena rizika od velikih nesreća za...

PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU MLJET

Svibanj, 2018. godine

Sadržaj:

Procjena rizika od velikih nesreća Općina Mljet

1. UVOD................................................................................................................................9

1.1 KRITERIJI ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA.............................................................11

2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE MLJET............................................................12

2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI...................................................................................12

2.1.1 Geografski položaj...............................................................................................12

2.1.2 Rijeke, jezera i dužina morske obale...................................................................13

2.1.3 Otoci.....................................................................................................................13

2.1.4 Planinski masivi....................................................................................................13

2.2 BROJ STANOVNIKA..................................................................................................14

2.2.1 Gustoća naseljenosti............................................................................................14

2.2.2 Razmještaj stanovništva......................................................................................14

2.2.3 Spolno – dobna raspodjela stanovništva.............................................................16

2.2.4 Broj stanovnika kojoj je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka..........................................................................................................................17

2.2.5 Prometna povezanost..........................................................................................19

2.2.5.1 Cestovni promet.......................................................................................................19

2.2.5.2 Pomorski promet......................................................................................................20

2.2.5.3 Zračni promet...........................................................................................................21

2.2.5.4 Mostovi, vijadukti i tuneli...........................................................................................21

3 DRUŠTVENO - POLITIČKI POKAZATELJI.....................................................................22

3.1 SJEDIŠTE UPRAVNOG TIJELA................................................................................22

3.2 ZDRAVSTVENE USTANOVE....................................................................................22

3.3 ODGOJNO – OBRAZOVNE USTANOVE..................................................................22

3.4 BROJ DOMAĆINSTAVA I BROJ ČLANOVA OBITELJI PO DOMAĆINSTVU...........23

3.5 BROJ, VRSTA (NAMJENA) I STAROST GRAĐEVINA.............................................23

4 EKONOMSKO – POLITIČKI POKAZATELJI...................................................................25

4.1 BROJ ZAPOSLENIH I MJESTA ZAPOSLENJA.........................................................25

4.2 BROJ PRIMATELJA SOCIJALNIH, MIROVINSKIH I SLIČNIH NAKNADA...............32

4.3 PRORAČUN OPĆINE MLJET....................................................................................32

4.4 GOSPODARSKE GRANE..........................................................................................33

4.4.1 Poljoprivreda........................................................................................................33

4.4.2 Turizam................................................................................................................35

4.5 VELIKE GOSPODARSKE TVRTKE...........................................................................35

4.6 OBJEKTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE.................................................................36

5 PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI......................................................................38

2 | 127


5.1 ZAŠTIĆENA PODRUČJA...........................................................................................38

5.2 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA.......................................................................38

6 POVIJESNI POKAZATELJI.............................................................................................41

6.1 PRIJAŠNJI DOGAĐAJI I ŠTETE USLIJED ELEMENTARNIH NEPOGODA.............41

6.2 UVEDENE MJERE NAKON DOGAĐAJA KOJI SU UZROKOVALI ŠTETU..............41

7 POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI.............................................................42

7.1 POPIS OPERATIVNIH SNAGA..................................................................................42

8 IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI - REGISTAR RIZIKA........................................................49

8.1 POTRES – OPIS SCENARIJA...................................................................................51

8.1.1 Naziv scenarija, rizik, radna skupina....................................................................51

8.1.2 Uvod.....................................................................................................................51

8.1.3 Prikaz posljedica..................................................................................................53

8.1.4 Prikaz vjerojatnosti...............................................................................................54

8.1.5 Prikaz utjecaja na infrastrukturu...........................................................................56

8.1.6 Kontekst...............................................................................................................57

8.1.7 Uzrok....................................................................................................................59

8.1.8 Događaj................................................................................................................59

8.2 POTRES - OPIS DOGAĐAJA....................................................................................59

8.2.1 Posljedice i informacije o posljedicama...............................................................59

8.2.2 Kriteriji društvenih vrijednosti...............................................................................64

8.2.3 Vjerojatnost / frekvencija događaja......................................................................66

8.2.4 Podaci, izvori i metode izračuna..........................................................................67

8.3 MATRICA RIZIKA.......................................................................................................68

8.4 OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR.............................................70


8.4.2 Uvod.....................................................................................................................70




8.4.6 Kontekst...............................................................................................................73

8.4.7 Uzrok....................................................................................................................74

8.5 OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR – OPIS DOGAĐAJA...........75




3 | 127



8.6 MATRICA RIZIKA.......................................................................................................81

8.7 OPIS SCENARIJA – SNIJEG I LED...........................................................................83


8.7.2 Uvod.....................................................................................................................83




8.7.6 Kontekst...............................................................................................................85

8.7.7 Uzrok....................................................................................................................87

8.8 SNIJEG I LED – OPIS DOGAĐAJA...........................................................................88





8.9 MATRICA RIZIKA.......................................................................................................92

8.10 POŽARI OTVORENOG TIPA – OPIS SCENARIJA.................................................94

8.10.1 Naziv scenarija, rizik, radna skupina..................................................................94

8.10.2 Uvod...................................................................................................................94

8.10.3 Prikaz posljedica................................................................................................95

8.10.4 Prikaz vjerojatnosti.............................................................................................95

8.10.5 Prikaz utjecaja na infrastrukturu.........................................................................97

8.10.6 Kontekst.............................................................................................................97

8.10.7 Uzrok..................................................................................................................99

8.11 POŽARI OTVORENOG TIPA – OPIS DOGAĐAJA...............................................102

8.11.1 Posljedice i informacije o posljedicama...........................................................102

8.11.2 Kriteriji društvenih vrijednosti...........................................................................103

8.11.3 Vjerojatnost / frekvencija događaja..................................................................106

8.11.4 Podaci, izvori i metode izračuna......................................................................107

8.12 MATRICA RIZIKA...................................................................................................108

9 USPOREDBA RIZIKA....................................................................................................110

9.1 NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ...........................................................110

9.2 DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA.........................................110

10 ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE.......................................................................111

10.1 PODRUČJE PREVENTIVE....................................................................................111

4 | 127


10.1.1 Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite...............................................................................111

10.1.2 Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave...............................................................................111

10.1.3 Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela 112

10.1.4 Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta..........................................................................112

10.1.5 Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive.................................................113

10.1.6 Baze podataka.................................................................................................113

10.2 PODRUČJE REAGIRANJA....................................................................................114

10.2.1 Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta..............................................114

10.2.2 Spremnost operativnih kapaciteta....................................................................115

10.2.3 Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta............................................................................................115

10.2.4 Područje reagiranja..........................................................................................115

10.3 TABLIČNI PRIKAZ SPREMNOSTI SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE........................125

10.4 VREDNOVANJE RIZIKA........................................................................................126

11 KARTOGRAFSKI PRIKAZ............................................................................................127

5 | 127


6 | 127


7 | 127


PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU MLJET

ČLANOVI RADNE SKUPINE:

Koordinator: Niko Kralj, Načelnik Stožera CZ

Član za potrese: Davor Dabelić

Član za olujno ili orkansko nevrijeme te jak vjetar: Dragan Medan

Član za snijeg i led: Petar Benković

Član za požare otvorenog tipa: Mario Dabelić

OVLAŠTENIK U SVOJSTVU KONZULTANTA - SAVJETNIKA:

VODITELJ: Anđela Dželalija, dipl. ing.biol. i eko.mora

Član: Marko Kadić, struč. spec.ing.secc.

Član: Antonija Mijić, mag.chem

Član: Jana Ivanišević, dipl. ing. kem. tehn.

Član: Hrvoje Marinac, dipl. ing. el.

Suradnik na izradi: Irena Žderić, mag. chem

DATUM ZAVRŠETKA IZRADE: svibanj, 2018.

MP

8 | 127


1. UVOD

Temeljem članka 17. stavka 3. alineje 7. Zakona o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, broj 82/15) izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća, te temeljem članka 17. stavka 1. alineje 2. predstavničko tijelo donosi procjenu rizika od velikih nesreća.

Odlukom načelnika o postupku izrade Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Mljet i osnivanju Radne skupine za izradu Procjene rizika od velikih nesreća za područje Općine Mljet (u daljnjem tekstu: Odluka), Klase: 810-01702-18-01/03, Urbroja: 2117-03/02-18-LD-01, od 17. svibnja 2018. uređen je sastav i obveze Radne skupine za izradu Procjene.

Procjena rizika od velikih nesreća za područje Općine Mljet (u daljnjem tekstu: Procjena) izrađuje se sukladno Smjernicama za izradu procjene rizika od velikih nesreća za područje Dubrovačko neretvanske županije).

Postupak izrade Procjene u skladu je s HRN ISO 31000:2012 – Upravljanje rizicima – Načela i smjernice, što služi za potrebe unaprjeđenja razumijevanja rizika na svim razinama, osobito u smislu povećanja efikasnosti već uspostavljenih mjera za smanjenje rizika od velikih nesreća kao i definiranje novih (Slika 1.).

9 | 127


Slika 1. ISO 31000 Od procjene rizika do upravljanja rizicima.

Izvor: Kriteriji za izradu smjenica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjene rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava

Glavni koordinator izrade procjene rizika je Načelnik Općine Mljet. Odlukom su određeni koordinatori za svaki pojedini rizik te nositelji i izvršitelji izrade rizika.Kao konzultant za izradu Procjene rizika od velikih nesreća odlukom je određen ovlaštenik za prvu grupu stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite, tvrtka Alfa atest d.o.o. iz Splita.

Koordinatori organiziraju i koordiniraju izradu svakog pojedinog rizika, nositelji izrađuju scenarije za određene rizike, kontaktiraju s nadležnim tijelima, te znanstvenim institucijama u svrhu prikupljanja informacija dok su izvršitelji dužni surađivati te u okviru svoje nadležnosti doprinositi razradi rizika. Procjenom rizika od velikih nesreća za područje Općine Mljet obrađivat će se slijedeći rizici: potres, olujno i orkansko nevrijeme, snijeg i led te požari otvorenog tipa. Procjena je složen proces identifikacije, analize i vrednovanja rizika, a izrađuje se na temelju scenarija za svaki navedeni rizik.Scenarij je, u kontekstu procjenjivanja rizika, način predstavljanja procijenjenih najvećih mogućih i

10 | 127


najvjerojatnijih rizika. Znači, za svaki identificirani rizik, izraditi će se najmanje dva scenarija.

Koordinator, nakon donošenja Procjene, nastavlja s praćenjem događaja i kretanja od značaja za procjenjivanje rizika iz područja nadležnosti te o promjenama, jedan puta godišnje ili po potrebi izvješćuje načelnika- glavnog koordinatora.Radna skupina za izradu Procjene predlaže glavnom koordinatoru pokretanje postupaka izmjena i dopuna Procjene, odnosno ažuriranja Procjene.Procjena se izrađuje najmanje jednom u tri godine te se usklađivanje i usvajanje mora provesti do kraja mjeseca ožujka u svakom trogodišnjem ciklusu. Procjena se može izrađivati i češće, ukoliko u trogodišnjem periodu nastupi značajna promjena ulaznih parametara u korištenim scenarijima i postupcima analiziranja rizika ili ako se prepozna nova prijetnja.

1.1 KRITERIJI ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA

Kako bi Procjena rizika bila usporediva s Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku te u skladu sa Smjernicama za procjenu rizika i kartiranje Europske komisije (Risk Assessment and Mapping Guidelines for Disaster Management, EC SEC (2010), 1626), obavezno mora sadržavati slijedeće dijelove:

1. Osnovne karakteristike područja JLP(R)S2. Identifikaciju prijetnji-registar svih poznatih rizika 3. Scenarije za jednostavne rizike kojima se opisuje događaj s najgorim mogućim posljedicama 4. Tablice Vjerojatnosti/frekvencije 5. Kriterije za procjenjivanje utjecaja prijetnji na kategorije društvenih vrijednosti na:

a/ Život i zdravlje ljudi, b/ Gospodarstvo i c/ Društvenu stabilnost i politiku

6. Matrice scenarija jednostavnog rizika te za svaki od kriterija zasebno 7. Matrice s uspoređenim rizicima na području Dubrovačko - neretvanske županije, odnosno

jedinice lokalne samouprave 8. Analiza sustava civilne zaštite 9. Vrednovanje rizika 10. Kartografski prikaz rizika 11. Popis sudionika u izradi Procjene

11 | 127


2 OSNOVNE KARAKTERISTIKE OPĆINE MLJET

2.1 GEOGRAFSKI POKAZATELJI

2.1.1 Geografski položaj

Općinu Mljet, u naravi, čini južnodalmatinski otok Mljet kojem je s južne strane otvoreno more, te ima značajke pučinskog otoka s izrazito maritimnim značajkama.Otok Mljet prostorno je smješten na 42°41’ - 42°48’ N i 17°45’ E, na cijelom otoku koji je i najjužniji među velikim otocima istočnojadranske obale. U njegovoj blizini nalaze se dva važna pomorska prolaza: s jedne strane Vratnik, između Pelješca i Jakljana, koji povezuje Koločepski i Mljetski kanal i, s druge strane, Pelješki kanal, između Korčule i Pelješca, koji predstavlja glavna “vrata” za srednju Dalmaciju.

Otok Mljet izduženog je oblika sa 37 km dužine i samo 3 km širine. Obzirom na dužinu obale, skupa s otočićima i grebenima, sa oko 165 km obale, ukazuje na razvedenost njegove obale sa koeficijentom 3,78, što znači da otok Mljet spada u dobro razvedene otoke.

Općinu Mljet čini 19 prostornih naselja: Babino polje, Blato, Goveđari, Korita, Kozarica, Maranovići, Njivice, Okuklje, Polače, Pomena, Pristanište, Prožura, Prožurska Luka, Ropa, Saplunara, Soline, Sobra, Tatinica i Velika Loza. Naselja Općine raštrkana su po otoku. Od toga je 14 statističkih naselja i to: Babino polje, Blato, Goveđari, Korita, Kozarica, Maranovići, Okuklje, Polače, Pomena, Prožura, Prožurska Luka, Ropa, Saplunara i Sobra za koje su dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Slika 2. Položaj Općine Mljet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

12 | 127


2.1.2 Rijeke, jezera i dužina morske obale

Mljet je najistočniji i najjužniji pučinski otok među jadranskim naseljenim velikim otocima. Osmi je po veličini jadranski otok dužine 37 km i prosječne širine 3 km. Ukupna dužina obalne crte iznosi oko 164,94 km i prema indeksu relativne razvedenosti (3,78). Obalna crta proteže se na 131,3 km zbog čega otok ima jedan od najvećih koeficijenata razvedenosti -3,75 km. Iako je Mljet dobro razveden otok, dobro razvedeni su samo njegovi krajnji dijelovi, područje NP "Mljet" na zapadu i područje Saplunare na istoku, dok je središnji dio slabo razveden. Uz mljetske obale nalazi se cijeli niz otoka (22), hridi (13) i grebena (3). Zapadna strana otoka, 1960. godine, proglašena je nacionalnim parkom i obuhvaća četvrtinu ukupne površine otoka. Istočna strana otoka, šire područje naselja Saplunare, proglašeno je zaštićenim prirodnim krajolikom (Velika i Mala Saplunara, 1965. godina).

2.1.3 Otoci

Općina obuhvaća područje otoka Mljeta s pripadajućim otočićima i grebenima ukupne površine 100,41 km2 s ukupno 14 statističkih naselja koja, prema Popisu stanovnika 2011. godine, imaju ukupno 1.088 stanovnika.Uz mljetske obale nalazi se cijeli niz otoka (22), hridi (13) i grebena (3). Najveći su smješteni uz najzaštićenije uvale. To su Pomeštak i Glavat ispred Pomene; Tajnik, Moračnik, Maharac, Ovrata i Kobrava ispred Polača te Galičnjak, Borovac i Planja ispred Prožurske luke.

2.1.4 Planinski masivi

Općenita značajka reljefa otoka Mljeta je brdovitost. Najviši vrh je Veliki grad koji se nalazi na 514 metara nadmorske visine, u središnjem dijelu otoka. Na otoku ima nekoliko vrhova koji prelaze 300 metara. Nekoliko lanaca uzvisina pruža se paralelno otokom tako da su, između uzvišenja, plodna kraška polja. Stijene su građene od dolomita i vapnenaca, a tlo je crvenica i smeđe tlo na vapnencu.

13 | 127


2.2 BROJ STANOVNIKA

Tablica 1. Broj stanovnika po naseljima Općine Mljet u razdoblju od 1910. do 2011. godine

NASELJE 2001. god 2011. god.Broj Index Broj Index

Babino Polje 336 0,84 270 0,80Blato 46 0,60 39 0,85

Goveđari 165 0,92 151 0,92Korita 74 0,82 46 0,62

Kozarica 28 0,88 28 1,00Maranovići 54 0,90 43 0,80

Okuklje 20 1,25 31 1,55Polače 115 0,94 113 0,98

Pomena 37 0,74 52 1,41Prožura 53 0,68 40 0,75

Prožurska Luka 14 0,93 40 2,86Ropa 32 1,68 37 1,16

Saplunara 35 1,09 67 1,91Sobra 102 1,50 131 1,28

Ukupno 1.111 0,90 1.088 0.98

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

2.2.1 Gustoća naseljenosti

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Općine Mljet živi 1.088 stanovnika, pa je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 10,84 stanovnika na km2, što je 6,3 puta manja gustoća od županijskog prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije (68,82 st/km2), odnosno više je nego 7 puta manja od hrvatskog prosjeka (78,1 st/km2). Najmanja gustoća naseljenosti je u naseljima Blato (39 stanovnika) i Kozarica (28 stanovnika).

Tablica 2. Osnovni podaci o naseljima Općine Mljet

Općina Površina/km² Broj naselja

Broj kućanstava Broj stanovnika Gustoća stanovnika/na km²2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

Mljet 100,41 14 423 469 1.111 1.088 11,1 10,8

Izvor: ARKOD, DZS, 2014.

2.2.2 Razmještaj stanovništva

Značajka ovog prostora je kontinuirani pad broja stanovnika (2,1% u razdoblju 2001. - 2011.) s naglašenom depopulacijom unutrašnjosti i premještanjem u priobalje. Administrativno sjedište Babino polje tako bilježi pad od 19,2% stanovnika. Naselja na obali, zahvaljujući svom turističkom potencijalu, bilježe porast broja stanovnika. Saplunara, u razdoblju od 2001. do 2011. godine bilježi rast od čak 91,4% a slijede ju Prožurska Luka s rastom od 65% te Okuklje s porastom broja stanovnika od 55%. Rast broja stanovnika prisutan je i u Ropi (16%) te Sobri (28%).

14 | 127


1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.0

500

1000

1500

2000

2500

1330 13811509

1623 1617

1915 19342050 2086 2054 1963

1638

13951237

1111 1088

Mljet

Slika 3. Stranovništvo Općine Mljet u razdoblju od 1857. - 2011. (Izvor podataka: DZS, 2015.)

Stanovništvo Općine Mljet prema stanju broja stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije po gradovima i općinama, prema popisu stanovništva iz 2011. godine i % smanjenja broja stanovnika u odnosu na popis iz 2001. godine vidljivo je iz slijedeće tablice.

Tablica 3. Prikaz trenda broja stanovnika na području Dubrovačko-neretvanske županije 2011. u odnosu na 2001.

Grad/općina

Broj st. 2011.

% u odnosu na 2001.

Grad/Općina

Broj st. 2011.

% u odnosu na 2001.

Grad/općina

Broj st.

2011.

% u odnosu na 2001.

Dubrovnik 42.615 -2,64 Konavle 8.577 +3,96 Slivno 1.999 -3,80

Korčula 5.663 -3,84 Kula Norinska 1.748 -9,24 Smokvica 916 -9,49

Metković 16.788 +9,13 Lastovo 792 -5,15 Ston 2.407 -7,60Opuzen 3.254 +0,37 Lumbarda 1.213 -0,66 Trpanj 721 -17,22Ploče 10.135 -6,45 MLJET 1.088 -2,07 Vela Luka 4.137 -5,55Blato 3.593 -2,36 Orebić 4.122 -1,03 Zažablje 757 -17,00

Dubrovačko primorje 2.170 -2,08 Pojezerje 991 -19,63

Župa Dubrovačk

a8.331 +25,03

Janjina 551 -7,08

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

U odnosu na popis stanovništva iz 2001. Općina Mljet bilježi pad broja stanovnika u 2011. godini od 2,07%.

15 | 127


2.2.3 Spolno – dobna raspodjela stanovništva

U sljedećoj tablici dana je spolna i dobna struktura stanovništva Općine prema Popisu stanovništva 2011. U spolnoj strukturi stanovništva 2011., gledajući cjelokupnu populaciju Općine, ženskog dijela populacije ima 50,28 %, a muškog dijela populacije 49,72 %. Možemo kazati da je u Općini praktično jednak udio muškaraca i žena. Najviše stanovništva nalazi se u dobnoj skupini 50-54 godine (7,54%), gdje je veći udio muškog stanovništva (56,1 % u odnosu na broj stanovnika te životne dobi). Mlađe stanovništvo - djeca (životne dobi 0-14 godina) sačinjava 11,12 % stanovništva.

Tablica 4. Dobna struktura stanovništva Općine Mljet

Općina Mljet

Spol

Ukupno

Starost

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-

29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-69 70-74 75-79 80-

8485-89

90-94

95 i više

sv. 1.088 42 36 43 49 74 66 51 68 49 71 82 78 72 64 89 60 55 27 8 4

m 541 21 15 27 26 33 40 26 39 23 36 46 40 38 33 45 26 19 6 - 2ž 547 21 21 16 23 41 26 25 29 26 35 36 38 34 31 44 34 36 21 8 2

Izvor: Popis stanovništva 2011., http://www.dzs.hr/

Iz navedenih podataka očigledno je da je najveći udio stanovnika (49,54 %) nalazi se u životnoj dobi od 20 do 59 godina starosti. S aspekta radne sposobnosti, vitaliteta i fertilne dobi, ovaj podatak je ohrabrujući. Analiza stanja po naseljima daje gotovo istovjetne rezultate. Prema navedenim pokazateljima stanovništvo u dobi do 20 godina čini 15,63 % ukupnog stanovništva, a u dobi od 60 i više godina 34,83 % ukupnog stanovništva.

16 | 127


2.2.4 Broj stanovnika kojoj je potrebna neka vrsta pomoći pri obavljanju svakodnevnih zadataka

Tablica 5. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema starosti i spolu

STAROSTSpo

lUkupn

o0-4

5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-74 70-74 75-79 80-84 85 i

višeOPĆINA MLJET

sv. 159 - - - 1 1 - 2 4 3 3 8 15 13 15 24 16 28 26m 70 - - - 1 1 - 2 3 3 3 5 9 7 8 9 2 11 6ž 89 - - - - - - - 1 - - 3 6 6 7 15 14 17 20

Udio (%) u ukupnom stanovništvusv. 14,6 - - - 2,0 1,4 - 3,9 5,9 6,1 4,2 9,8 19,2 18,1 23,4 27,0 26,7 50,9 66,7m 12,9 - - - 3,8 3,0 - 7,7 7,7 13,0 8,3 10,9 22,5 18,4 24,2 20,0 7,7 57,9 75,0ž 16,3 - - - - - - - 3,4 - - 8,3 15,8 17,6 22,6 34,1 41,2 47,2 64,5


Tablica 6. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju pomoći druge osobe, starosti i spolu

17 | 127


STAROST

Spol Ukupno

0-4

5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65-74 70-74 75-79 80-84 85 i

višeOPĆINA MLJET

Ukupnosv. 159 - - - 1 1 - 2 4 3 3 8 15 13 15 24 16 28 26m 70 - - - 1 1 - 2 3 3 3 5 9 7 8 9 2 11 6ž 89 - - - - - - - 1 - - 3 6 6 7 15 14 17 20

Osoba treba pomoć druge osobesv. 44 - - - - - - - 1 - - 2 3 2 1 6 6 8 15m 12 - - - - - - - 1 - - - 1 2 1 1 1 2 3ž 32 - - - - - - - - - - 2 2 - - 5 5 6 12

Osoba koristi pomoć druge osobesv. 38 - - - - - - - 1 - - 2 2 1 1 3 6 8 14m 11 - - - - - - - 1 - - - 1 1 1 1 1 2 3ž 27 - - - - - - - - - - 2 1 - - 2 5 6 11


18 | 127

http://www.dzs.hr/


2.2.5 Prometna povezanost

Prometna infrastruktura podrazumijeva ukupnu infrastrukturu koja uključuje sve grane prometa. Na području Općine Mljet najvažniji je cestovni promet, a za povezivanje Općine Mljet s ostalim naseljima pomorski promet. Značajka ove Općine su brojna naselja raštrkana po čitavom otoku koja se nalaze na relativno velikoj udaljenosti jedna od drugih. Položaj otoka nije od osobitog tranzitnog značaja.

2.2.5.1 Cestovni promet

Osnovna prometnica na području Općine je državna cesta D120 koja povezuje krajnje točke otoka. Na području Općine odvija se i javni prijevoz što olakšava dnevne i povremene migracije stanovništva.

Tablica 7. Cestovna mreža na području Općine Mljet

VRSTA CESTE OPIS DIONICE DULJINA CESTE

Državne ceste KmD120 Pomena – Saplunara sa zaobilaznicom Sobre i Babinog Polja 49,9D123 Spojna cesta D120 – trajektno pristanište Zaglavac 1,1

Županijske ceste Km/ / /

Lokalne ceste KmL69036 D120 – Goveđari – D120 (ambulanta) 1,8L69037 D120 – Blato – Kozarica 5,9L69070 Okuklje – Maranovići (D120) 3,0L69072 D120 Zabrežje – D120 Zadublje (kroz Babino Polje) 2,9L69081 D120 – Prožurska Luka 1,5

Nerazvrstane ceste KmNJC1 L-69036 – Pristanište – Soline 3,3NJC2 Pristanište – Babine Kuće - Bjejavka 6,9NJC3 D 120 – Sikirica - Plavilo 0,65NJC4 D 120 - Ropa 1,1NJC5 D 120 (Zlamenje) – Uvala Sutmiholjska 3,6NJC6 D 120 - Vodice 0,8NJC7 D 120 – Sobra – D 120 1,5NJC8 NJC 7 (Sobra) – Uvala Tanka 1,3NJC9 D 120 - Prožura 0,40NJC10 L-69070 – Crkva svetog Nikole 0,28NJC11 D 120 – Velika Plaža - Podškoji 0,70NJC12 NJC 12 (Velika plaža) - Vojarne 0,40NJC13 D 120 (Crna Klada)-Kozarica (groblje) 3,70NJC14 NJC 13 – Uvala Blace 1,20NJC15 NJC 4 - Garma 0,73NJC16 D120 (Mirogoj) – D120 (obilaznica B. Polje) 4,55NJC17 D120 Pomena – Parkiralište hotela 0,48NJC 18 NJC 5 (sjeverni ulaz) – NJC 5 (južni izlaz) 1,70

SVEUKUPNO: 99,39

Kolni promet na području Općine karakterizira nizak nivo opremljenosti i loše opće stanje kolničkih konstrukcija te otežano prometovanje tijekom turističke sezone jer su na pojedinim dijelovima

19 | 127


prometnice neprimjerene širine i nereguliran je promet u mirovanju. Neprimjerena su parkirališta izvan naselja te nedostaju parkirališna mjesta unutar naselja. Ovo se posebno odnosi na naselja na području Nacionalnog parka Mljet te na pristup atrakcijama na području Parka.U cilju nastavka rasta posjetitelja NP Mljet, do 2025. godine, potrebno je osigurati odgovarajuće površine za parkirališta (6.250 m2 samo na području Nacionalnog parka Mljet). Trenutno se veliki dio vozila na području Nacionalnog parka parkira na nelegalnim parkiralištima.Jedino brodskom linijom Prapratno-Sobra na otok Mljet stižu uz putnike i vozila. Koridori državnih i lokalnih cesta su, u pravilu, postojeći te je nužno podizati kvalitetu i unaprjeđivati prometno-tehničke i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mreži državnih i lokalnih cesta.Ukupna dužina nerazvrstanih putova i cesta iznosi 33,39 km od čega se većina nalazi na području Nacionalnog parka Mljet. DC 120 najvažnija je cesta na otoku koja spaja istočni i zapadni kraj otoka, prati središnja uzvišenja i povezuje nailazeća naselja. Na nju se spajaju sve ostale ceste koje vode prema obali (priobalnim naseljima, lukama i uvalama).Na području Općine Mljet nema izgrađenih parkirališta. S obzirom na potrebe starijeg stanovništva i školske djece na otoku prometuje jedna autobusna linija koja povezuje Sobru, Pomenu i Polače. Autobusni javni prijevoz putnika obavlja Libertas Dubrovnik d.o.o. kojemu je odobren posebni prijevoz učenika osnovne škole, a tu liniju koriste i ostali mještani.

2.2.5.2 Pomorski promet

Na području Općine nalaze se dvije luke županijskog značaja – Pomena i Sobra te pet luka lokalnog značaja - Kozarica, Okuklje, Polače, Prožura i Saplunara. Od navedenih luka na području Nacionalnog parka nalaze se luke Pomena i Polača. Ovim lukama upravlja Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, kojoj je osnivač Županija. Brodske linije do luka Sobra, Pomena i Polača su jedina veza otoka Mljeta sa Republikom Hrvatskom.

Luka Sobra obuhvaća i 2 izdvojena privezišta u uvali Sobra i uvali Gluha luka. Većina luka, pogotovo lokalnog značaja, nije redovno održavana.1

Za potrebe iskrcaja ribe određena su iskrcajna mjesta za ribarska plovila do 15 m u lukama Polače, Sobre, Saplunara.

S kopnom održava se dnevna veza katamaranom Sobra-Dubrovnik i trajektom Sobra-Prapratno. U Pomeni pristaju hidrogliseri i turistički brodovi s mogućnošću veza na pristaništu i sidrenja u zaljevu. Moguć je i trajektni ukrcaj i iskrcaj putnika i roba.

U okviru djelatnosti JUNP vrši se kontrola i nadzor akvatorija Solinskog kanala, te Velikog i Malog jezera i naplata ulaznica posjetiteljima. JUNP je nabavila plovila za prijevoz vatrogasne opreme, ljudi, goriva i dr.

Prostornim Planom Dubrovačko-neretvanske županije planirana je izgradnja 3 luke nautičkog turizma na području Općine i to Prožurska luka (do 100 vezova), Polače (do 100 vezova) 2 i Sobra (do 50 vezova).

1 Poglavlje 6.3. Pomorski promet (str. 23) Razvojne strategije Dubrovačko-neretvanske županije 2011.-2013.2 Preuzeto iz PP NP Mljet („Narodne novine“ broj 23/01)

20 | 127


Uz pojedine luke otvorene za javni promet lokalnog značaja planirana su privezišta i komunalna privezišta.

Promet u morskim lukama se povećava tijekom ljetne turističke sezone – broj putnika se u kolovozu povećava za 20 puta u odnosu na siječanj. Najznačajna luka je luka je luka Sobra preko koje na otok dolazi 78 % putnika, preko luke Polača dolazi 14 % putnika, a preko luke Pomena dolazi 8 % putnika. Gledajući ukupno 25 % korisnika brodskih linija su stanovnici Općine i oni ravnomjerno koriste brodski prijevoz tijekom cijele godine. Turisti čine 75 % korisnika. Također neprekidno raste broj polazaka koji dolaze s vozilima. Cilj politike NP Mljet i svih ostalih dionika je do 2020. godine smanjiti broj posjetitelja koji dolaze osobnim vozilima.

2.2.5.3 Zračni promet

Zračnih luka nema, a najbliža je zračna luka Dubrovnik koja je po prometu treća zračna luka u RH.

Sada je moguće spuštati i dizati helikoptere do tipa MI-8 MTV na lokacijama: Kulijer, Pomena, Soline, Sobra i Saplunara, u uvjetima danjeg svjetla.

2.2.5.4 Mostovi, vijadukti i tuneli

Na području Općine Mljet nema mostova, vijadukata i tunela.

3 DRUŠTVENO - POLITIČKI POKAZATELJI

3.1 SJEDIŠTE UPRAVNOG TIJELA

Sjedište upravnog tijela Općine Mljet je naselje Babino polje.

21 | 127


3.2 ZDRAVSTVENE USTANOVE

U naselju Babino Polje djeluje ambulanta liječnika opće prakse, zubna ambulanta i ljekarna. Druga ambulanta na otoku je u naselju Goveđari koja radi tri puta tjedno. Također, u sklopu Hitne medicinske pomoći, u pripravnosti je 24 sata jedno vozilo sa dva intervencijska tima koja se izmjenjuju svaka dva tjedna. Transport hitnih slučajeva rješava se transportom do Prapratnog, pa dalje do Dubrovnika ili pak gliserom Lučke kapetanije, po posebnom pozivu.

3.3 ODGOJNO – OBRAZOVNE USTANOVE

Na području Općine Mljet djeluje Osnovna škola Mljet u Babino Polju te područna škola u Goveđarima.

22 | 127


3.4 BROJ DOMAĆINSTAVA I BROJ ČLANOVA OBITELJI PO DOMAĆINSTVU

Tablica 8. Stambene jedinice prema broju kućanstava i članova kućanstava

Općina Mljet

Ukupno stambene jedinice Nastanjeni stanovi Ostale stambene jedinice Kolektivni stanovi

Broj stambenih jedinica

Broj kućanstava

Broj članova

kućanstavaUkupan broj

Broj kućanstava

Broj članova


Broj kućanstava

Broj članova


Broj institucionalnih

i privatnih kućanstava

Broj članova

kućanstava

457 469 1.088 456 468 1.084 1 1 4 - - -Izvor: Popis stanovništva 2011 stanovi,; www.dzs.hr

3.5 BROJ, VRSTA (NAMJENA) I STAROST GRAĐEVINA

Prema popisu iz 2011. godine na području Općine Mljet je izgrađeno 457 stambenih jedinica, od kojih je 456 stalno nastanjenih.

Tablica 9. Nastanjeni stanovi na području Općine Mljet po naseljima

Ime naseljaUkupan

broj stanova

OD TOGA SAGRAĐENIprije 1919.

1919. -1945.

1946. -1960.

1961. -1970.

1971. -1980.

1981. -1990.

1991-2000.

2001. -2005.

2006. i kasnije nepoznato nezavršen

stanbroj

kućanstavabroj članova kućanstava

Babino Polje 115 80 7 4 4 3 5 2 3 2 5 - 119 270Blato 18 16 2 - - - - - - - - - 18 39

Goveđari 53 30 5 2 1 3 3 - - 2 7 - 58 151Korita 18 10 2 4 - - 1 - 1 - - - 18 46

Kozarica 9 6 - 1 - - - 1 - - 1 - 9 28Maranovići 27 18 - 2 2 2 2 - - 1 - - 27 43

Okuklje 17 1 - 1 4 8 2 - 1 - - - 17 31Polače 38 5 5 2 10 10 3 1 1 1 - - 38 113

Pomena 19 1 - 6 1 5 1 - 3 2 - - 19 48Prožura 21 17 4 - - - - - - - - - 21 40

Prožurska Luka 19 - - - 2 12 5 - - - - - 19 40Ropa 11 4 - - - 1 2 3 1 - - - 14 37

Saplunara 30 - - - 5 4 5 7 5 4 - - 30 67

23 | 127


Ime naseljaUkupan

broj stanova

OD TOGA SAGRAĐENIprije 1919.

1919. -1945.

1946. -1960.

1961. -1970.

1971. -1980.

1981. -1990.

1991-2000.

2001. -2005.

2006. i kasnije nepoznato nezavršen

stanbroj

kućanstavabroj članova kućanstava

Sobra 61 4 2 2 11 21 12 6 2 1 - - 61 131Ukupno 456 192 27 24 40 69 41 20 17 13 13 - 468 1,084

Izvor: Popis stanovništva 2011 stanovi,; www.dzs.hr

Tablica 10. Pregled stambenog fonda prema popisu iz 2011. godine

Opći

na M

ljet

UkupnoStanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno Stanovi u kojima

se samo obavljaladjelatnostUkupno Nastanjeni Privremeno

nenastanjeni Napušteni Stanovi za odmor

U vrijeme sezonskihradova u poljoprivredi

broj 1.009 653 456 160 37 226 18 109 3m2 69.834 47.584 34.361 10.877 2.346 15.711 1.295 5.136 108


24 | 127

http://www.dzs.hr/


4 EKONOMSKO – POLITIČKI POKAZATELJI

4.1 BROJ ZAPOSLENIH I MJESTA ZAPOSLENJA

Tablica 11. Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu u Općini Mljet

Područje djelatnosti Spol Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i

više

Ukupnosv. 338 1 34 48 41 48 30 38 49 34 13 2m 211 - 18 33 22 30 18 23 30 25 10 2ž 127 1 16 15 19 18 12 15 19 9 3 -

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo

sv. 11 - - 3 - 1 1 3 1 2 - -m 11 - - 3 - 1 1 3 1 2 - -ž - - - - - - - - - - - -

Rudarstvo i vađenje

sv. - - - - - - - - - - - -m - - - - - - - - - - - -ž - - - - - - - - - - - -

Prerađivačka industrija

sv. 4 - - - 1 - 2 - - 1 - -m 3 - - - - - 2 - - 1 - -ž 1 - - - 1 - - - - - - -

Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i

klimatizacija

sv. 5 - - 1 - 2 - 2 - - - -m 5 - - 1 - 2 - 2 - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih

voda, gospodarenje otpadom te

djelatnost sanacije okoliša

sv. 17 - 2 2 4 3 1 2 - 3 - -

m 14 - 2 2 3 3 - 1 - 3 - -

ž 3 - - - 1 - 1 1 - - - -

25 | 127



više

Građevinarstvosv. 14 - 1 5 3 2 1 - 1 - 1 -m 12 - 1 4 3 1 1 - 1 - 1 -ž 2 - - 1 - 1 - - - - - -

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikala

sv. 26 1 4 3 2 4 2 4 4 1 1 -m 7 - 2 - - 2 1 2 - - - -

ž 19 1 2 3 2 2 1 2 4 1 1 -

Prijevoz i skladištenje

sv. 38 - 1 4 3 3 4 7 10 5 1 -m 32 - 1 3 3 3 4 6 7 4 1 -ž 6 - - 1 - - - 1 3 1 - -

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

sv. 81 - 10 7 12 8 9 8 15 9 3 -m 39 - 3 4 5 4 4 3 8 6 2 -

ž 42 - 7 3 7 4 5 5 7 3 1 -

Informacije i komunikacije

sv. 3 - - - 1 - - - 1 - - 1m 3 - - - 1 - - - 1 - - 1ž - - - - - - - - - - - -

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

sv. 1 - - - - 1 - - - - - -m 1 - - - - 1 - - - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Poslovanje nekretninama

sv. - - - - - - - - - - - -m - - - - - - - - - - - -ž - - - - - - - - - - - -

Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti

sv. 6 - 2 - 2 1 - - - - 1 -m 2 - 1 - - - - - - - 1 -ž 4 - 1 - 2 1 - - - - - -

Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti

sv. 4 - 1 - - 1 - - 1 1 - -m 3 - 1 - - 1 - - 1 - - -ž 1 - - - - - - - - 1 - -

Javna uprava i obrana, obvezno

socijalno

sv. 34 - 4 12 3 4 1 1 8 1 - -m 24 - 2 10 3 1 - 1 6 1 - -ž 10 - 2 2 - 3 1 - 2 - - -

26 | 127



više

osiguranje

Obrazovanjesv. 19 - - 2 4 1 1 4 2 2 3 -m 8 - - - 2 - - 1 1 1 3 -ž 11 - - 2 2 1 1 3 1 1 - -

Djelatnosti zdravstvene zaštite

i socijalne skrbi

sv. 15 - 2 1 - 4 3 2 1 1 1 -m 3 - - - - 1 - 1 1 - - -ž 12 - 2 1 - 3 3 1 - 1 1 -

Umjetnost, zabava i rekreacija

sv. 52 - 6 7 6 12 3 5 4 7 1 1m 38 - 5 5 2 9 3 3 3 6 1 1ž 14 - 1 2 4 3 - 2 1 1 - -

Ostale uslužne djelatnosti

sv. 6 - 1 1 - 1 1 - 1 - 1 -m 4 - - 1 - 1 1 - - - 1 -ž 2 - 1 - - - - - 1 - - -

Djelatnosti kućanstava kao

poslodavca, djelatnosti

kućanstva koja proizvode različitu

robu i obavljaju različite usluge za

vlastite potrebe

sv. - - - - - - - - - - - -

m - - - - - - - - - - - -

ž - - - - - - - - - - - -

Djelatnost izvanteritorijalnih

organizacija i tijela

sv. - - - - - - - - - - - -m - - - - - - - - - - - -ž - - - - - - - - - - - -

Nepoznatosv. 2 - - - - - 1 - - 1 - -m 2 - - - - - 1 - - 1 - -ž - - - - - - - - - - - -


Tablica 12. Zaposleni prema zanimanju, starosti i spolu u Općini Mljet

27 | 127



više

Ukupnosv. 338 1 34 48 41 48 30 38 49 34 13 2m 211 - 18 33 22 30 18 23 30 25 10 2ž 127 1 16 15 19 18 12 15 19 9 3 -

Zakonodavci, dužnosnici i

direktori

sv. 28 - 1 2 7 4 2 2 7 1 2 -m 22 - - 2 6 3 1 2 5 1 2 -ž 6 - 1 - 1 1 1 - 2 - - -

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci

sv. 35 - - 4 4 8 3 4 4 2 4 2m 16 - - - 1 3 1 1 4 1 3 2ž 19 - - 4 3 5 2 3 - 1 1 -

Tehničari i stručni suradnici

sv. 30 - 1 4 3 4 4 5 6 3 - -m 22 - - 3 2 3 2 3 6 3 - -ž 8 - 1 1 1 1 2 2 - - - -

Administrativni službenici

sv. 31 - 3 5 3 7 2 2 9 - - -m 8 - - 1 - 3 1 - 3 - - -ž 23 - 3 4 3 4 1 2 6 - - -

Uslužna i trgovačka zanimanja

sv. 131 1 19 24 17 12 12 15 13 14 4 -

m 74 - 10 19 8 7 7 7 4 9 3 -ž 57 1 9 5 9 5 5 8 9 5 1 -

Poljoprivrednici, šumari, ribari i

lovci

sv. 4 - - - - 1 1 1 1 - - -m 4 - - - - 1 1 1 1 - - -ž - - - - - - - - - - - -

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj

proizvodnji

sv. 14 - - 2 1 3 1 3 - 4 - -m 13 - - 2 1 2 1 3 - 4 - -

ž 1 - - - - 1 - - - - - -

Rukovatelji postrojenjima i

strojevima, industrijski

proizvođači i sastavljači proizvoda

sv. 41 - 5 6 4 7 3 5 7 3 1 -

m 41 - 5 6 4 7 3 5 7 3 1 -

ž - - - - - - - - - - - -

28 | 127



više

Jednostavna zanimanja

sv. 19 - 5 1 - 1 1 1 2 6 2 -m 9 - 3 - - - - 1 - 4 1 -ž 10 - 2 1 - 1 1 - 2 2 1 -

Vojna zanimanjasv. 1 - - - - 1 - - - - - -m 1 - - - - 1 - - - - - -ž - - - - - - - - - - - -

Nepoznatosv. 4 - - - 2 - 1 - - 1 - -m 1 - - - - - 1 - - - - -ž 3 - - - 2 - - - - 1 - -


29 | 127


Tablica 13. Zaposleni prema položaju u zaposlenju, starosti i spol

Starost Spol Ukupno ZaposleniciSamozaposleni Pomažući

članoviOstale

zaposlene osobe

NepoznatoSvega Poslodavci Osobe koje rade za vlastiti račun

Ukupno sv. 338 291 46 33 13 1 - -m 211 178 32 23 9 1 - -ž 127 113 14 10 4 - - -

15-19 sv. 1 1 - - - - - -m - - - - - - - -ž 1 1 - - - - - -

20-24 sv. 34 33 1 1 - - - -m 18 17 1 1 - - - -ž 16 16 - - - - - -

25-29 sv. 48 43 4 3 1 1 - -m 33 29 3 2 1 1 - -ž 15 14 1 1 - - - -

30-34 sv. 41 34 7 5 2 - - -m 22 18 4 3 1 - - -ž 19 16 3 2 1 - - -

35-39 sv. 48 40 8 8 - - - -

m 30 25 5 5 - - - -ž 18 15 3 3 - - - -

40-44 sv. 30 21 9 7 2 - - -m 18 12 6 4 2 - - -ž 12 9 3 3 - - - -

45-49 sv. 38 34 4 3 1 - - -m 23 19 4 3 1 - - -

ž 15 15 - - - - - -

50-54 sv. 49 41 8 5 3 - - -

m 30 24 6 4 2 - - -ž 19 17 2 1 1 - - -

55-59 sv. 34 31 3 1 2 - - -

30 | 127


Starost Spol Ukupno ZaposleniciSamozaposleni Pomažući

članoviOstale

zaposlene osobe

NepoznatoSvega Poslodavci Osobe koje rade za vlastiti račun

m 25 23 2 1 1 - - -ž 9 8 1 - 1 - - -

60-64 sv. 13 11 2 - 2 - - -m 10 9 1 - 1 - - -ž 3 2 1 - 1 - - -

65 i više sv. 2 2 - - - - - -m 2 2 - - - - - -ž - - - - - - - -


31 | 127


4.2 BROJ PRIMATELJA SOCIJALNIH, MIROVINSKIH I SLIČNIH NAKNADA

Tablica 14. Broj primatelja socijalnih, mirovinskih i sličnih naknada prema starosti i spolu u Općini Mljet

Općina Mljet

Spol Ukupno Starosna mirovina

Ostale mirovine

Prihodi od imovine

Socijalne naknade

Ostali prihodi

Povremena potporadrugih

Bez prihoda Nepoznato

sv. 1008 261 105 32 21 24 42 264 -m 541 155 31 14 3 11 10 105 -ž 547 106 74 18 18 13 32 159 -


4.3 PRORAČUN OPĆINE MLJET

Proračun Općine Mljet iznosi 15 100 000 kuna.

32 | 127


4.4 GOSPODARSKE GRANEGospodarske djelatnosti koje se ističu na otoku Mljetu su poljoprivreda, turizam i obrtništvo.

4.4.1 Poljoprivreda

Područje Općine dijelom je zahvaćeno procesom deagrarizacije što je razvidno iz podatka da 203 kućanstva (43,28 %) nema u posjedu poljoprivredno zemljište.

Tablica 15. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Općina Mljet

Broj kućanstav

a

Ukupna raspoloživa poljoprivredna

zemljišta/ha

Korišteno poljoprivredno zemljište/ha Ostalo zemljište/

ha

Broj parcela korištenog

poljoprivrednog zemljišta

Ukupno korišteno U vlasništu Uzeto u zakup Dano u zakup

317 1.421,07 198,87 198,72 0,15 - 1.222,20 3.809Izvor: Popis stanovništva 2011 stanovi,; www.dzs.hr

Najvažnija poljoprivredna područja smještena su u krškim poljima. Raspoloživo poljoprivredno zemljište je relativno visoke vrijednosti i ekološki očuvano. Nedostatak toga je što poljoprivredna gospodarstva imaju male i fragmentirane brojne čestice. Ekološkom proizvodnjom značajnijih razmjera bavi se svega jedno poljoprivredno gospodarstvo na otoku.Poljoprivredne površine ne zauzimaju velike površine i pretežito se nalaze u području krških dolina. Najznačajnije su:

- Dugo Polje u zapadnom dijelu otoka uz samu granicu prema NP "Mljet", - Blatsko Polje na čijem se rubu nalazi naselje Blato, a u zapadnom dijelu polja je blatina. Podzemne vode potiskuju se crpnom stanicom iz bunara u

lokalni vodovod. - Babino Polje je na prisojnoj blagoj padini podno naselja Babino Polje. U središtu je otoka i po površini najveće. Dobro je obrađeno.

33 | 127


- Donja Žara malo je polje u istočnom dijelu otoka uz naselja Korita i Saplunara. - Manje obradive poljodjelske površine su uz naselja Maranoviće, Prožuru, Ropu i Kozaricu.

Melioracija blatine u Kozarici omogućuje za mljetske prilike obilan prinos. Dio poljoprivrednih površina je u privatnom vlasništvu, a dio je u državnom i daje se u najam, zakup ili prodaju sukladno posebnim propisima.

Tablica 16. Poljoprivredne površine prema kategorijama korištenja u Općini Mljet

Poljoprivredna površina cca u ha %Kategorija U Nacionalnom Parku Izvan NP Ukupnooranica 13 79 92 8,6voćnjak 26 215 241 22,6vinograd 19 73 92 8,6pašnjak 85 555 640 60,1ukupno 143 922 1065 100,0

Izvor: Procjena ugroženosti od požara Općina Mljet, 2015.

Stočarska proizvodnja i akvakultura

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na području Općine svega 6 poljoprivrednih gospodarstva uzgaja ukupno 44 grla ovaca i koza (stanje 14.12.2015.) Samo jedno poljoprivredno gospodarstvo se bavi pčelarstvom (35 košnica).Na području Općine, dvije tvrtke se bave akvakulturom (uzgoj bijele ribe i školjaka), dok se na otoku Mljetu nalazi prvo ekološko uzgajalište ribe u Hrvatskoj (Riba Mljet d.o.o.)Prostornim planom je predviđeno preseljenje uzgajališta sa lokaliteta Sobra u idućih 5 godina. Planirane nove lokacije za marikulturu se nalaze kod otočića Goličnjaka i na sjevernoj obali otoka između naselja Kozarica i Sobra. Ukupno planirana površina za marikulturu iznosi 231,80 ha.U Sobri je jedino uzgajalište ribe na Mljetu (Riba Mljet d.o.o.) sa kaveznim uzgojem lubina (brancina), orade (komarče), hama (krap) i mušula (dagnji), koje je ujedno, gore navedeno, u sustavu ekološke proizvodnje.

Biljna proizvodnja

Od kultura najvažnije su masline, vinova loza te miješani nasadi voća.

Šumarstvo, lov

Šumska vegetacija ima razmjerno veliku prirodnu vrijednost. Vegetacija se javlja u tri osnovna oblika: alepski bor, zimzelena lisnata šuma hrasta česmine, makija. Istočnim dijelom otoka prevladavaju makije, šikare i garig u grmolikim oblicima. Najzastupljenije vrste su: vrijes, somina, mrča, leprika, šmrijek. Najšumovitiji predjeli otoka su na zapadnom dijelu na području NP Mljet i područje poluotoka Gruj istočno od naselja Saplunara.Na području Općine Mljet ustanovljeno je jedno zajedničko lovište koje je u zakupu lovačkog društva ''Mljet''. Glavne vrste divljači su jelen lopatar, muflon, divlja svinja i zec obični. Lovište je ustanovljeno izvan zaštićenog područja NP Mljet. Na području Općine nema lovačkog doma.

34 | 127


4.4.2 Turizam

Turizam i ugostiteljstvo najznačajnije su gospodarske grane na području Općine Mljet. Tu se nalaze 43 ugostiteljska objekta od kojih su najbrojnije konobe. Gastronomske specifičnosti otočke ponude su, osim obilja svježe ribe i jela od konzervirane ribe, mljetske jegulje, jela od kozletine i divljači, mljetski kozji sir te razne grahorice, jela od motara i kapara. Prema podacima turističke zajednice Mljet na otoku se nalazi jedan hotel sa 155 soba i 2 apartmana, tri kampa u naseljima Babino polje, Ropa i Kozarica (za 312 gostiju u 104 kamp jedinice) te 130 privatnih iznajmljivača koji u obiteljskim kućama imaju više smještajnih jedinica, soba i apartmana. Prosječna duljina boravka turista na otoku Mljetu u 2015. godini je 4,84 dana.Procjenjuje se (refentna godina 2014.) da je unutar parka oko 60 turističkih noćenja u hotelu i privatnom smještaju.

Tablica 17. Turistički pokazatelji Općine Mljet

Proizvod Postelje Dolasci Noćenja2011. 1.507 14.728 69.5012012. 1.289 15.053 72.8342013. 1.638 17.139 80.6872014. 1.640 18.884 88.3842015. 21.445 103.796

Izvor: Turizam u 2011., 2012., 2013., 2014., DZS, Općina Mljet

Na području Općine registrirano je 54 obrta. Najbrojniji su obrti čija je pretežna djelatnost priprema i posluživanje hrane i pića (25), trgovina na malo (9) te ribarstvo (8). Obrtnici su registrirani i za usluge smještaja, razne građevinske radove. Ugostiteljstvo, kao komplementarna djelatnost turizmu, najviše se organizira u objektima kojima upravljaju obrti.

4.5 VELIKE GOSPODARSKE TVRTKE

Na području Općine Mljet nema izgrađenih poduzetničkih zona. Na području Općine nema značajnijih gospodarskih subjekata osim JUNP Mljet i Hotela Odisej u Pomeni koji bi bili akcelerator razvoja u sadašnjim gospodarskim okolnostima.

4.6 OBJEKTI KRITIČNE INFRASTRUKTURE

Proizvodnja i distribucija električne energije

Pokrivenost Općine niskonaponskom mrežom je 100%. Naponsku razinu 10(20)kV prenosi HEPODS s Pelješca koridorom podmorskih kabela na pravcu uvala Zalaz - uvala Srednja i (planirani) uvala Prapratna - Zaglavci. TS 10(20)/0,4kV su ili u zidanim objektima (samostojeći, tipski ili interpolirani) ili

35 | 127


na stupovima. Distribucija do potrošača je preko TS 10(20)/0,4kV u mreži dalekovoda na drvenim/betonskim nosačima, malim dijelom i kabelski, ukupne dužine preko 50 km.

Distribucija 10kV podzemna trasa (kabel) Distribucija 10kV nadzemna trasa (zračni vod)

Granica Nacionalnog parka - Debela Ponta Polače - Goveđari – PristaništePomena – Kulijer Goveđari – Pomena

Pristanište - Sv. Marija Pomena – KoritaPolače - TS Tatinica - TS Ropa

Sobra - Zaglavac - TS Prožurski PoratKorita – Saplunara

U cilju unapređenja elektroenergetske mreže potrebno je izgraditi sljedeće građevine na distribucijskom sustavu:

TS 35(20) kV “Blato“ – Mljet. Podzemni kabel 35(20) kV K Rt Goli (Mljet) – Ropa; dalekovod 35(20) kV D Zaglavac (Mljet) – Ropa; dalekovod + podmorski kabel D+K 35(20) kV Ston - Prapratno – Zaglavac (Mljet).

Vodoopskrbni i kanalizacijski sustav

Na otoku Mljetu nema pitke vode. Vodoopskrbni sustav otoka Mljeta trenutačno se zasniva na sustavu opskrbe pojedinih naselja vodom dobivenom postupkom desalinizacije. Vodoopskrba se vrši iz 3 desalinizatora na području Općine Mljet - Sobra,Blato,Kozarica. Većina kućanstava se opskrbljuje pomoću cisterni koje razvoze vodu po otoku. Samo naselja Blato i dijelom Sobra imaju vodoopskrbu mrežu i priključena su direktno na desalinizatore.Otok Mljet u ovom trenutku nema tehničke mogućnosti dobave vode s regionalnog sustava NPKLM, premda je položen podmorski cjevovod između Pelješca i Mljeta. Mogućnost dobave vode s kopna ostvarit će se tek po izgradnji vodoopskrbnog sustava otoka Mljeta gdje će težište potrošnje biti upravo na području NP „Mljet“, budući da podmorski cjevovod dotiče Mljet upravo na području Nacionalnog parka u uvali Zaklopita.Prosječna godišnja potrošnja po stanovniku (prerađena voda i kišnica) iznosi 3306 litara prerađene vode (desalinizirane) i 2400 litara kišnice. U ljetnim mjesecima zbog turističke sezone i slabih oborina, odnosno, suše potrošnja prerađene vode iznosi 2.543 litre, odnosno 53,84 % više nego u zimskim mjesecima dok se potrošnja kišnice poveća za 50 %.Na području Općine nalaze se vodospreme uz naselja Kozarica (30 m3), Blato (50 m3), iznad naselja Ropa (20 m3), Žukovac (100 m3), iznad naselja Prožurska Luka (100 m3), iznad naselja Sobra (200 m3), zapadno od naselja Saplunara (100 m3) te u predjelu Sikjerica (100 m3),Nedostaje još 9 vodosprema ukupne zapremine (1200 m3).Potrošnja pitke vode raste značajno tijekom ljetne turističke sezone u odnosu na zimsku potrošnju vode. Vodoopskrbnim sustavom upravlja općinsko društvo Vodovod Mljet d.o.o. u 100%-tnom vlasništvu Općine (trgovačko društvo je registrirano za poslove vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda).

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

36 | 127


Na području Općine nema sustava odvodnje otpadnih voda. Odvodnja oborinskih voda svih naselja na području Općine Mljet se vrši površinskim otjecanjem u otvorene kanale, a zatim u manje prirodne vodotoke - potoke i kanale koji utječu u more.Odvodnja fekalnih voda riješena je izgradnjom sabirnih (septičkih) jama i gnojnica, na koje se postavlja obvezan uvjet vodonepropusnosti. Procjeđivanje fekalnih voda u podzemlje realna je opasnost od zagađenja bunara za pitku vodu, koji se nerijetko nalaze u neposrednoj blizini septičkih jama i gnojnica.

5 PRIRODNO – KULTURNI POKAZATELJI

5.1 ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Na području Općine Mljet zakonom su zaštićena slijedeća područja otoka Mljeta:- Zapadni dio otoka - Nacionalni park Mljet - Velika dolina, posebni rezervat šumske vegetacije unutar NP Mljet- Predjel Saplunare (s akvatorijem) na krajnjem istoku otoka, zaštićeni krajobraz.

Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije određeni su posebno vrijedni predjeli – prirodni krajobrazi: Blatina kod Blata, Blatine kod Sobre, Slatina, Prožura, Vela spilja kod Blata, špilja kod Grabove Glave, Movrica, Ostaševica, polušpilja kod Sobre, bočate jame (na rtu Lenga ispod Stupe, jama ispod Maranovića, izvori bočate i slatke vode, izvor Vodice), obalna linija od luke Gonoturska do

37 | 127


rta Zaglavac, sjeverna obala od Pustog rta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje sa svim otocima i akvatorijem, područje Kozarice.

Tablica 18. Površine zaštićenih područja nacionalnog značaja

Zaštićeno područje Površina kopna (apsolutna)/ha

Površina mora (apsolutna)/ha

Ukupna površina (apsolutna)/ha

Nacionalni park Mljet 2.845,21 2.442,31 5.287,83Poseban rezervat šumske vegetacije /unutar NP Mljet

14,22 0,00 14,22

Zaštićeni krajobraz – područje Saplunare 58,39 0,00 58,39

Izvor: http://www.iszp.hr/gis/, (bioportal), 2016.

5.2 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA

Područje Općine Mljet izuzetno je bogato kulturnom i etnološkom baštinom. Kulturna dobra vežu se na povijest otoka i namjenu tako da su podjeljena na sakralna, svjetovna te arheološke lokalitete. Nositelji kulturnog života u Općini Mljet su TZ Mljet i Općina Mljet, uz sufinanciranje pojedinih manifestacija od strane JUNP Mljet. Od ostalih aktera u kulturi ističu se manifestacije u organizaciji Galerije „Stara Skula“ u Goveđarima. Na području otoka Mljeta registrirano je 31 kulturno dobro. Od kulturnih dobara najznačajnija je zaštićena arheološka zona Polače koja se sastoji od ruševina kasnoantičke palače (rimska palača), ruševnih ostataka zgrade starog lazareta, ruševnih ostataka istočne i zapadne starokršćanske crkve (2 bazilike), utvrde Kaštio, sjevernog kompleksa (ostaci termi), arhitektonskih ostataka neutvrđene namjene u obalnom dijelu sjeverozapadno od palače, a koji tvore zajedničku cjelinu.

Tablica 19. Kulturna baština na području Općine Mljet

Redni broj Naselje Opis kulturne baštine Registarska oznaka Ministarstva kulture

1 Babino Polje Crkva sv. Andrije Z-64192 Babino Polje Crkva sv. Mihajla Z-24613 Babino Polje Inventar crkve sv. Vlaha P-4812

4 Babino polje Ostatci crkve sv. Pankracija u Babinom Polju Z-6156

5 Goveđari Pjevalište crkve sv. Marije P-48596 Goveđari Podmorska arheološka zona otoka Mljeta Z-6562

7 Goveđari Podmorsko arheološko nalazište s istočne strane otoka Glavat P-4746

8 Goveđari Samostan i crkva sv. Marije Z-9489 Korita Crkva Gospe od Brijega Z-183610 Korita Kaštio Z-1677

11 Korita Novovjekovni brodolom kod pliči Sv. Pavao, Mljet Z-6178

12 Korita Oltarna pala Bogorodica s Djetetom i Z-4360

38 | 127


Redni broj Naselje Opis kulturne baštine Registarska oznaka Ministarstva kulture

svecima iz crkve Gospe na brijegu

13 Korita Oltarna pala Navještenje sa sv. Lovrom i sv. Petrom iz crkve sv. Vida Z-4361

14 Korita Podvodno arheološko nalazište kod otočića Veli Škoj Z-89

15 Korita Slika Uznesenje Blažene Djevice Marije iz crkve sv. Marije na otočiću sv. Marije Z-4362

16 Okuklje Podvodno arheološko nalazište kod rta Maharac Z-91

17 Okuklje Podvodno arheološko nalazište kod rta Stobi Z-82

18 Okuklje Podvodno arheološko nalazište na položaju Klačine Z-88

19 Okuklje Podvodno arheološko nalazište u uvali Okuklje Z-92

20 Polače Arheološka zona Polače Z-252921 Polače Arheološko nalazište ''Istočna bazilika'' RST-0065/1961

22 Polače Ostaci kasnoantičke gradnje i pripadajući lučki uređaji Z-228

23 Polače Podvodno arheološko nalazište kod rta Glavat Z-227

24 Polače Ruševina kasnoantiče palače (vile) RST-1208-1986.25 Polače Ruševine zgrade starog lazareta RST-0066-1963.26 Polače Sidrište kod otočića Ovrata RST-0783/197427 Pomena Antički brodolom kod otoka Glavata RST-0785/197428 Prožura Crkva sv. Martina Z-183729 Saplunara Ostaci antičkog brodoloma kod rta Vratnički P-423730 Sobra Antički brodolom u uvali Sobra Z-9031 Sobra Ostaci antičkog brodoloma kod Vele Doline Z-5752

Izvor: Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH, Zagreb, 2015.

39 | 127


Možemo ih podijeliti na sakralnu arhitekturu, svjetovnu arhitekturu i arehološke lokalitete.Najznačajnija sakralna baština pripada predromaničkom i romaničkom te gotičkom razdoblju. Dio crkvi građen je i u doba renesanse. Mnogi sakralni objekti su, tijekom vremena, uslijed različitih rekonstrukcija, mijenjali svoj prvobitni izgled i/ili su zapuštani.Najznačajniji sakralni objekti na otoku su benediktinski samostan i crkva koji datiraju iz XII. stoljeća i nalaze se na otočiću Svete Marije sred Velikog jezera.

Arheološki lokaliteti / baština

Arheološki lokaliteti su iznimno brojni na otoku Mljetu i stalno se otkrivaju novi, do danas nepoznati lokaliteti.Na otoku je pronađen rimski novac Antonina, Augusta, Agripe, Aleksandra Severa, Konstantina, Salonina. Rimskih grobova nađeno je i oko polja Pomijente, a u Pomeni se još vide ostaci rimske villae rusticae.Iznimno je značajno nalazište palače u Polačama na otoku Mljetu koje se kontinuirano istražuje. Rimska palača u Polačama (op.a. po njoj je naselje najverojatnije dobilo ime) je naziv za fortifikacijsku cjelinu, koja se sastoji od antičke palače, termi, dviju ranokršćanskih bazilika, arsenala, skladišta za galije i ostataka gatova (danas se nalaze pod morem), a nalazi se u naselju Polače, u istoimenom zaljevu. Palača je podignuta zbog zaštite rimskih strateških interesa: zaljev je bio siguran od vjetra, a izvor pitke vode je bio niti pedeset metara od mora. Palača je jedan od najznačajnijih spomenika rimskog razdoblja, a ubraja se među najmonumentalnije spomenike na našoj obali Jadrana.Otok Mljet se nalazio na plovidbenoj ruti sjever – jug te je pružao moreplovcima zaklon od nevremena. Stoga je, oko otoka Mljeta, velik broj podmorskih ostataka brodoloma. Podmorje otoka Mljeta izuzetno je bogato neistraženim i očuvanim lokalitetima, ostacima brodoloma na kojima se nalaze amfore, keramika, sidra, i sl.: Ovi lokaliteti nalaze se na cjelokupnom akvatoriju otoka Mljeta, a u morskom pojasu širine 300 m od otoka, kao i svih ostalih otočiča o hridi na udaljenosti do 2000 m. Unutar preventivno zaštićene zone, za sada se nalazi 11 registriranih, 3 preventivno zaštićena i 8 evidentiranih podmorskih arheoloških lokaliteta.Osim arheološke zone Polača koja je zaštićeno kulturno dobro na području otoka nalazi se više različitih arheoloških zona (10) i lokaliteta (12) iz pretpovijesnog doba te antike, a koja su evidentirana u PPUO Mljet.

Od etnološke baštine značajno je istaknuti:

Mljetski košic je okrugla košara s ručkom, izrađena od mladih grana mrče (mirte), leprike ili divlje masline sa skromnom ukrasnom pletenicom na vrhu. Za pletenje košica nije se koristio ni alat ni konac. Košic je bio neizostavan dio svakog mljetskog domaćinstva. Mljetska vrša je tradicionalna i univerzalna lovna ribarska alatka kojom se stanovnici otoka Mljeta služe od davnina. Izrađena u potpunosti od prirodnih materijala, jednostavnim i široko dostupnim alatom, od kvalitetnog pruća somine. Mogla je trajati i do 20 godina, uz minimalno održavanje. Mljetski vez osnovni je dekorativni element ženske nošnje koji se vezao na oglavlju, škufiji žene ili djevojačkoj počelici. Karakterističan i jedinstven vez škufije izvezen je svilom dobivenom od dudovih svilaca koje su žene na otoku same uzgajale i proizvodile. Svaka ga je žena vezla po vlastitom predlošku, pa je svaka škufijica bila različita, no motivi su uvijek bili floralni ili zoomorfni. Specifičnost mljetskog veza je u tome što je čitav vez popunjen, te nema praznih ploha. Prevladava samo jedan motiv kod kojeg je vrlo važan raspored grana s cvijetom, žabica, poma i listića.

40 | 127


Izoliranost od kopna doprinijela je zadržavanju i drugih oblika etno baštine kao što je narodna nošnja (ženska), usmena predaja, plse, glazba i napjevi, pučka medicina, gastro baština te graditeljska baština.

6 POVIJESNI POKAZATELJI

6.1 PRIJAŠNJI DOGAĐAJI I ŠTETE USLIJED ELEMENTARNIH NEPOGODA

Tablica 20. Pregled elementarnih nepogoda s prikazom posljedica i štete uslijed istih

Elementarne nepogodeUništene kulture/građevine Štete uslijed elementarnih

nepogodaGodina Uzrok

2011. suša

U vrijeme izrade Procjene rizika nisu nam bili dostupni podaci o uništenim građevinama/kulturama i podatak o šteti uslijed elementarne nepogode.

6.2 UVEDENE MJERE NAKON DOGAĐAJA KOJI SU UZROKOVALI ŠTETU

Nakon događaja koji su uzrokovali štetu uslijedila je prijava Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda koje je Predmet dalje proslijedilo u Državno povjerenstvo.

41 | 127


7 POKAZATELJI OPERATIVNE SPOSOBNOSTI

7.1 POPIS OPERATIVNIH SNAGA

a) Stožer civilne zaštite Općine Mljet

Općinski načelnik je donio odluku o osnivanju i imenovanju članova Stožera civilne zaštite u sastavu od 10 članova. Stožer civilne zaštite Općine Mljet je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja. Osniva se za upravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe i veće nesreće s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće na području Općine Mljet.

Načelnik Stožera civilne zaštite Općine Mljet je zamjenik načelnika Općine. Radom Stožera civilne zaštite rukovodi načelnik Stožera civilne zaštite. U slučaju spriječenosti načelnika zamjenjuje ga njegov zamjenik. Kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima načelnik Općine.

Pozivanje i aktiviranje Stožera civilne zaštite nalaže načelnik Stožera, a provodi se prema planovima djelovanja civilne zaštite.

Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnostima nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na području Općine Mljet, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

b) Operativne snage vatrogastva

Na području Općine Mljet djeluju JVP Mljet (osnivač Općina) i 2 DVD-a Mljet, Montokuc. Nositelj svih aktivnosti u Općini je JVP Mljet koja ima 26 operativnih vatrogasaca. Područje Općine trenutno ne pokriva zadovoljavajući broj profesionalnih vatrogasaca u smjeni. Također i Javna ustanova NP Mljet raspolaže sa 21 operativnim vatrogascem (od toga 4 profesionalna i 17 dobrovoljnih). JUNP Mljet je ugovorno prenio obaveze na JVP Mljet s popunom i lokacijom, ali ispomoć za intervenciju u slučaju potrebe ostaje na osposobljenim zaposlenicima JUNP.

JVP Mljet uspijeva izvršiti pravovremen prvi izlaz s vatrogasnom grupom, a drugi izlaz (s drugom grupom) već unutar 25 minuta, na području cijele JLS osim krajnjeg istočnog dijela (Korita, Saplunara).

42 | 127


Tablica 21. Materijalno tehnička sredstva JVP Mljet

Materijalno – tehničko sredstvo Broj komadaNavalno vozilo 1

Vatrogasna cisterna 3

Kombi vozilo 1

Šumsko vozilo 2

Prijenosna vatrogasna pumpa 6

Motorna muljna pumpa 1

električna potopna pumpa 1

Leđna vatrogasna pumpa 3

Plutajuća pumpa 2

Visoko tlačna pumpa „tamanini“ 1

Zaštitna maska 11

Zaštitno odijelo za prilaz vatri 20

Naprava za vezivanje vatrogasne cijevi 1

Vatrogasna kaciga 20

Mobilna radio postaja 8

Ručna radio postaja 8

Stabilna radio postaja 8

Punjač baterija 4

Mobilni telefon 18

Trodjelna razdjelnica 12

Usisna cijev 14

Hidrantski nastavak 2

Ručni monitor za tešku pjenu 2

Nosilo 1

Trodjelne ljestve rastegače 3

Ručna vatrogasna akumulatorska svjetiljka 3

Svijetlo rotaciono (magnetsko) 5

Dvogled 1

Produžni kabel (50 m) 1

Mlaznice 32

Prijelaznice 32

Tlačna vatrogasna cijev 230

Međumješalica za pjenu L-400 2

Univerzalni ključ za cijevi 13

43 | 127


Materijalno – tehničko sredstvo Broj komadaVisokotlačno vitlo sa 100 m cijevi 1

Helikopterski PVC rezervoar za vodu 2

Kosor sa drvenom ručkom 30

Motorna pila STIHL 6

Telefonski aparat 3

Dišni aparat sa stlačenim zrakom 4

Naprtnjača 20

Roll car za premještaj vozila 4

Kožna torbica za motorolu gp-340 1

Punjač akumulatora 2

Kosilica 2

120 l pjenilo „plurex“ – n (litara) 1

Vatrogasni aparat 17

Dizalica od 20 tona 3

Dizalica od 10 tona 1

Dizalica od 3,5 tona 1

Komplet za pomoć unesrećenima (prsluk, dječji i odrasli ovratnik) 1

Lopata, motika, kramp 9

Agregat za struju 6 kw i tehničko vozilo 25 kw 2

Vatrogasni alat za razvaljivanje 2

Plutajuća zaštitna brana (150 m) 1

Brodica Zrinski: Pasara Maestral 500, oznaka: 11SR Kapacitet (max broj ljudi): 7

Putnički brod Moračnik: 9AA8607, HRB:16132 Kapacitet (max broj ljudi): 70

Motorni brod Štit: 9A6742 Kapacitet (max broj ljudi): 27

Gumena brodica Maestral 420: 59SR Kapacitet (max broj ljudi): 6

Gliser ZODIAC PRO II 420: 6 Kapacitet (max broj ljudi): 6

Motorna brodica za osobne potrebe: 41SR Kapacitet (max broj ljudi): 6

brodica za osobne potrebe: 20SR Kapacitet (max broj ljudi): 3

Izvor: Općina Mljet

DVD Montokuc ima 56 članova od toga je 38 operativnih članova koji na raspolaganju imaju osobnu zaštitnu opremu (kombinezon, čizme, rukavice, kaciga sa svjetiljkom).

44 | 127


c) Operativne snage Gradskog društva Crveni križ Dubrovnik

U Gradskom društvu Crvenog križa Dubrovnik u prosincu 2012. god. pokrenut je Gradski interventni tim, koji broji 35 članova obučenih i opremljenih djelatnika i volontera Crvenog križa za djelovanje u kriznim situacijama. Svi članovi interventnog tima su prošli obuku prve pomoći, sigurnosti i samozaštite u intervenciji i veze i komunikacije.

Uložena su značajna sredstva za nabavu (20 kompleta uniformi Crvenog križa, šator, 100 pokrivača, 30 poljskih kreveta, 30 kanistara za vodu, 1 pokretnu kuhinju ,1 caddy vozilo).

Nakon nastanka katastrofe važno je brzo i adekvatno djelovati kako bi se sve štetne posljedice po ljudsko zdravlje i materijalne štete svele na minimum. Ovisno o procjeni situacije na terenu nakon nastanka nesreće ili katastrofe dio članova i opreme će se uputiti na područje Općine Mljet.

d) Operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanica Orebić

Tablica 22. Opremljenost HGSS stanica Orebić

HGSS Stanica Orebić

SPAŠAVATELJI s licencom 1NAPOMENA:

Pripadnici stanice su iz dubrovačkog

bazena, a 4 njih su iz Neretve

Ukupno:PRIPRAVNICI (nemaju sve licence) 7

SURADNICI (nemaju nijednu licencu spaš.) 10

PSI 2TERENAC LANDROVER 1 18 LJUDI

2 PSA2 VOZILA

2 GLISERA

OSOBNO VOZILO LAGUNA 1

GLISER 6 m / 90 KS 1

e) Udruge

Tablica 23. Popis udruga na području Općine Mljet

Naziv udruge Broj članova Oprema

U vrijeme izrade ove Procjene rizika nisu nam dostavljeni podaci o udrugama od interesa sustava civilne zaštite.

45 | 127


f) Postrojbe i povjerenici civilne zaštite

Postrojba civilne zaštite opće namjene

Postrojba opće namjene osniva se za provođenje mjera civilne zaštite asanacije terena, potporu u provođenju mjera evakuacije, spašavanja, prve pomoći, zbrinjavanja ugroženog stanovništva te zaštitu od poplava.Općina Mljet donijela je Odluku o osnivanju Postrojbe civilne zaštite opće namjene prema Zakonu o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15). Sukladno Uredbi o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite sastav postrojbe civilne zaštite opće namjene po strukturi je upravljačka i 2 operativne skupine. Upravljačka skupina se sastoji od dva pripadnika, a svaka operativna skupina sastoji se od osam do deset pripadnika i dva voditelja. Općinsko Vijeće na prijedlog Načelnika Općine Mljet dužno je izvršiti reorganizaciju Postrojbe opće namjene civilne zaštite Općine Mljet prema shemi na sljedećoj slici.

Slika 4. Shematski prikaz postrojbe civilne zaštite opće namjene

46 | 127

POSTROJBA CIVILNE ZAŠTITE

OPĆE NAMJENE

UPRAVLJAČKA SKUPINA

2 pripadnika

OPERATIVNA SKUPINA

Voditelj + 9 pripadnika

OPERATIVNA SKUPINA

Voditelj + 9 pripadnika


Povjerenici civilne zaštite

Općina Mljet mora donijeti novu Odluku o imenovanju povjerenika i zamjenika povjerenika civilne zaštite na području Općine, kako je navedeno u sljedećoj tablici.

Tablica 24. Potreban broj povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika Općine Mljet

Redni broj Naselja Općine Mljet Broj stanovnika Broj povjerenika CZ Broj zamjenika

povjerenika CZ1. Babino Polje 270 1 12. Polače 113

1 13. Pomena 524. Goveđari 1515. Kozarica 28

1 16. Blato 397. Ropa 378. Sobra 131

1 19. Prožura 4010. Prožurska Luka 4011. Okuklje 3112. Maranovići 43

1 113. Korita 4614. Saplunara 67

Dobro educirana mreža povjerenika civilne zaštite bila bi značajna potpora načelniku Općine u provedbi mjera i aktivnosti civilne zaštite u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe ili velike nesreće na području Općine.

g) Koordinatori na lokaciji

Koordinatora na lokaciji, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja, određuje načelnik stožera civilne zaštite iz redova operativnih snaga sustava civilne zaštite.

47 | 127


h) Pravne osobe u sustavu civilne zaštite

Pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na području Općine su one pravne osobe koje su svojim proizvodnim, uslužnim, materijalnim, ljudskim i drugim resursima najznačajniji nositelji tih djelatnosti na području Općine.

Potrebno je donijeti Odluku o određivanju pravnih osoba u sustavu civilne zaštite sukladno članku 17. stavak 1. podstavak 3. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN br. 82/15) koje raspolažu potrebnim sredstvima (materijalno – tehničkim sredstvima, smještajnim kapacitetima, pripremom prehrane i prijevozom) koje će odgovoriti procijenjenim potrebama Općine Mljet ovisno o obrađenim rizicima. U sljedećoj tablici se predlaže minimalan broj potrebnih sredstava te broj ljudi.

Tablica 25. Minimalan broj potrebnih sredstava te ljudi na području Općine

Potrebna sredstva Minimalan broj sredstava Broj ljudi za opsluživanje građevinskim mehanizmom

Materijalno – tehnička sredstva

Kamioni 3

6Utovarivači 3

Strojevi za razbijanje betona 3

Potrebna sredstva Minimalan broj sredstava Broj ljudi za opsluživanje prijevoznim sredstvima

Prijevoz

Prijevozna sredstva (autobusi) 5 5

Potrebna sredstva Minimalan broj ljudi koje je potrebno zbrinuti i osigurati prehranu

Smještaj i hrana

Smještajni kapaciteti 254

Osiguranje prehrane 254

48 | 127


8 IDENTIFIKACIJA PRIJETNJI - REGISTAR RIZIKA

Prijetnja Kratak opis scenarija Utjecaj na društvene vrijednosti Preventivne mjere Mjere odgovora

POTRES

Potres je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja

ljudi i uništenja materijalnih dobara. Potresi su uzrok katastrofa koje

karakterizira brz nastanak, događaju se učestalo i bez prethodnog upozorenja.

Dubrovačko-neretvanska županija jedno je od najugroženijih područja od potresa. Potresi mogu uzrokovati sljedeće: veliki postotak

oštećenosti stambenih građevina, industrijske i komunalne infrastrukture, problemi u

komunikaciji, neprotočne prometnice, određen broj povrijeđenih i poginulih, štetu na

materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu, nedovoljni kapaciteti za zbrinjavanje ozlijeđenih i

evakuiranih itd. te sekundarne katastrofalne opasnosti i posljedice.

Protupotresno projektiranje i građenje građevina sukladno

odgovarajućim tehničkim propisima i hrvatskim/europskim

normama. Izgradnja sustava ranog upozoravanja. Edukacija i

osposobljavanje operativnih snaga sustava civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske

županije.

Uzbunjivanje i obavješćivanje,

evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje,

spašavanje, pružanje prve pomoći.

OLUJNO I ORKANSKO NEVRIJEME

Područje Općine izloženo je učincima olujnog/orkanskog i jakog vjetra.

Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar ima utjecaj na objektima kritične infrastrukture

(elektroenergetika, telekomunikacije, vodoopskrba) mogu učiniti znatne materijalne

štete. Nedostatak energenata kod stanovništva stvara probleme u svakodnevnim aktivnostima.

Poštivanjem urbanističkih mjera u izgradnji objekata smanjit će se

posljedice uzrokovane navedenim prirodnim uzrocima.

Operativne snage sustava civilne zaštite

SNIJEG I LED Snijeg i led imaju utjecaj na život i zdravlje ljudi, Preventivne mjere su redovito Operativne snage

49 | 127


Prijetnja Kratak opis scenarija Utjecaj na društvene vrijednosti Preventivne mjere Mjere odgovoraSnijeg i led mogu uzrokovati ozljede ili gubitke života, štete na građevinama i

drugoj infrastrukturi, prekide u odvijanju i nesreće u prometu kao i prekide u

opskrbi uslugama (struja i voda, telekomunikacije). U područjima gdje snijeg rijetko pada čak i male visine

snijega mogu izazvati negativne posljedice na ljude i odvijanje

normalnog života

gospodarstvo te društvenu stabilnost i politiku

čišćenje prometnica, pločnika, pristupnih putova, zatim čišćenje

snijega i leda sa vozila prije uključivanja u promet

te korištenje zimske opreme na vozilu i sl.

sustava civilne zaštite

Sustav zdravstvene zaštite

Kapaciteti za zbrinjavanje i

prehranu

POŽARI OTVORENOG

TIPA

Požari otvorenog prostora zbog visokih temperatura u ljetnim mjesecima,

nepristupačnog terena i velikog broja posjetitelja predstavlja jednu od

mogućih ugroza. Međutim, važno je naglasiti u dobru organizacije

vatrogastva Dubrovačko – neretvanske županije te iste ugroze nastoje smanjiti

ili dovesti do minimuma.

Neke od posljedica uslijed izbijanja požara su zatvaranje cesta požarom te stoga i otežan

pristup ugroženim područjima, prekidi u distribuciji sa strujom ili plinom.

Osposobljavanje vatrogasnih snaga, opremanje, edukacija.

Uzbunjivanje i obavješćivanje,

evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje,

spašavanje, pružanje prve pomoći

Izvor: Smjernice za izradu procjene rizika

50 | 127


8.1 POTRES – OPIS SCENARIJA

8.1.1 Naziv scenarija, rizik, radna skupina

NAZIV SCENARIJAPodrhtavanje tla na području Općine Mljet uzrokovano potresom na razini povratnog razdoblja usklađenog s propisima za projektiranje potresne opasnostiGRUPA RIZIKAPotresRIZIKPotresRadna skupinaKoordinator:Niko Kralj, načelnik Stožera CZGlavni nositelj:Davor DabelićGlavni izvršitelj:

8.1.2 Uvod

Potres3 je jedna od najneugodnijih prirodnih pojava. Potres se očituje podrhtavanjem tla zbog naglog oslobađanja energije u Zemljinoj kori. Pojava potresa pripada skupini prirodnih uzroka koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom vjerojatnošću mogu dogoditi u bilo kojem trenutku.Budući da potrese nije moguće spriječiti provođenje mjera za ublažavanje posljedica potresa i pripremljenost društvene zajednice u slučaj njegove pojave od iznimne su važnosti.Za procjenu posljedica potresa po seizmičkim zonama za objekte i po stanovništvo u ovoj Procjeni ugroženosti korištena je MSK-78 ljestvica (prema autorima: Medvedev-Sponheuer-Karnik, s izmjenama i dopunama iz 1980. god.)4

3Potres (hrv. još i trus, trešnja; engl. earthquake) je prirodna pojava prouzročena iznenadnim oslobađanjem energije u Zemljinoj kori i dijelu gornjega plašta koja se očituje kao potresanje tla.4 Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U Republici Hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva MSK-64 (prema autorima: Medvedev - Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na građevinama i opažaja ljudi. Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti, sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni. U novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagođena i modernizirana ljestvica MSK-78. Preračunavanje intenziteta iz ljestvice MCS u MSK – 64 ljestvicu nije potrebno, jer obje ljestvice imaju dvanaest jednakih stupnjeva intenziteta, samo što je MSK ljestvica detaljnije obrađena tako da više odgovara potrebama graditelja. IZVOR: www.duzs.hr/download.aspx?f=dokumenti/Stranice/POTRESI.pdf

51 | 127


Slika 5. Seizmološka karta Hrvatske

Izvor: Prof.dr.sc. D., Morić, Potresno inžinjerstvo, Katedra za betonske konstrukcije, Zavod za materijale i konstrukcije, Građevinski fakultet – Osijek, 2009.

Područje Općine Mljet zahvaća područje inteziteta VIII° MSK ljestvice koja može izazvati veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve. Područje Dubrovačko-neretvanske županije do sada je bilo zahvaćeno s tri katastrofalna potresa i to: 6. travnja 1667. godine, strahovit potres u gradu Dubrovniku nanio je katastrofalne štete. Velike

ruševine (srušen skoro sav stambeni prostor osim zidina) i smrt oko 3000 ljudi (1/3 gradske populacije) uzdrmala je njegov napredak. Potres se osjetio u mjestima udaljenim i do 500 kilometara.

15. travnja 1979. godine, jaki potres nanosi štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u staroj jezgri grada Dubrovnika, gdje je stradao 1071 spomenik kulture. Cijela serija podrhtavanja tla zahvatila je širi prostor Hrvatskog primorja.

52 | 127


5. rujna 1996. godine, jaki potres nanosi velike materijalne štete (8,2 milijuna USD) gradu Stonu i selima Dubrovačkog primorja. Nakon glavnog potresa 5. rujna, s epicentrom između Stona i Slanog, u razdoblju od 2 mjeseca u ovom području registrirano je preko 2000 naknadnih potresa od kojih je preko stotinu bilo makro-seizmički zamjetljivo.

Kratki opis scenarija

Scenarij za područje Općine Mljet obuhvaća dvije razine podrhtavanja tla uzrokovanog potresom. Prema zadanim kriterijima procjene posljedica, očekivani intenzitet odabranih događaja usklađen je s razinom seizmičkog hazarda5 koja odgovara povratnom razdoblju prihvaćenom u važećim propisima za projektiranje potresne otpornosti (Eurocode 8), odnosno 95 godina za najvjerojatniji neželjeni događaj (NND, slabiji potres) i 475 godina za događaj s najgorim mogućim posljedicama (DNP, jači potres). Iako je za događaj s najgorim mogućim posljedicama bilo moguće odabrati i duže povratno razdoblje (primjerice 2.000 godina), čime bi očekivani gubici bili znatno veći, vjerojatnost takvog događaja bi bila višestruko manja, a vezu s važećim propisima za projektiranje seizmičke otpornosti građevinskih konstrukcija i odgovarajućom kartom seizmičkog hazarda ne bi bilo moguće izravno uspostaviti.

8.1.3 Prikaz posljedica

Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente kritične infrastrukture (vodovod, prometnice, energetski vodovodi, telekomunikacije, kanalizacijski sustav ...). Moguće posljedice na stanovništvo ovise o gustoći naseljenosti u pojedinim naseljima te stambenim građevinama (vrsta gradnje i građevni materijal koji se koristi prilikom izrade).

8.1.4 Prikaz vjerojatnosti

S obzirom da su intenziteti potresa za odabrani scenarij usklađeni s razinom seizmičkog hazarda koja je prihvaćena u važećim propisima za projektiranje potresne otpornosti (Eurocode 8 [22, 23]), vjerojatnost događaja određena je odgovarajućim povratnim razdobljima:

54 Seizmički hazard predstavlja vjerojatnost pojave potresa i seizmički induciranih geoloških procesa (gibanje tla, likvefakcija, klizanje)

53 | 127


1. za najvjerojatniji neželjeni događaj (slabiji potres) a. poredbeno povratno razdoblje: 95 godina b. vjerojatnost premašaja: 10% u 10 godina

Slika 6. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR=95 godina

54 | 127


2. za događaj s najgorim mogućim posljedicama (jači potres)

a. poredbeno povratno razdoblje: 475 godina b. vjerojatnost premašaja: 10% u 50 godina

Slika 7. Karta potresnih područja Republike Hrvatske za poredbeno povratno razdoblje potresa TNCR=475 godina

55 | 127


Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2) za naselja na području Općine Mljet prikazan je u sljedećoj tablici.

Tablica 26. Iznos horizontalnih vršnih ubrzanja tla za povratna razdoblja 95 i 475 g na području Općine Mljet

Naselja Općine Mljet agr za Tp 95 godina agr za Tp 475 godinaBabino Polje 0,155 0,291

Blato 0,153 0,287Goveđari 0,143 0,27

Korita 0,16 0,301Kozarica 0,154 0,288

Maranovići 0,158 0,296Okuklje 0,161 0,302Polače 0,144 0,273

Pomena 0,143 0,27Prožura 0,16 0,299

Prožurska Luka 0,161 0,301Ropa 0,149 0,281

Saplunara 0,159 0,3Sobra 0,159 0,297

IZVOR: http://seizkarta.gfz.hr/karta.php

8.1.5 Prikaz utjecaja na infrastrukturu

UTJECAJ SEKTOR

X energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)

X komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

X promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)X zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)X vodnogospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)X financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)X javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)X nacionalni spomenici i vrijednosti

8.1.6 Kontekst

Stanovništvo, društvo, administracija i upravljanje

56 | 127

http://seizkarta.gfz.hr/karta.php


Prema posljednjem Popisu stanovništva 2011. godine na području Općine Mljet živi 1.088 stanovnika.

Poslovni subjekti Općina Mljet * Republika Hrvatska %Pravne osobe 298.161

Trgovačka društva 160.323Poduzeća i zadruge 66.705

Ustanove, tijela, udruge, fondovi i organizacije 71.133

Obrt i slobodna zanimanja 80.911Izvor: Općina Mljet

* Prilikom izrade Procjene rizika od velikih nesreća, nisu bili dostupni navedeni podaci

Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja stambenih objekata, te objekata gdje boravi puno ljudi. Osim toga, među pučanstvom došlo bi do uznemirenosti i panike, te su mogući dodatni ljudski gubitci. U sljedećoj tablici navedeni su objekti u kojima boravi veći broj ljudi.

Tablica 27. Pregled objekata u kojima boravi veći broj osoba

Rednibroj Naziv građevine Lokacija Broj osoba koji

Boravi u objektu1. Osnovna škola „Mljet“ Babino Polje 522. Područna osnovna škola Goveđari Goveđari 65. Općinska zgrada Babino Polje

Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općina Mljet, Listopad 2015.

57 | 127


Funkcioniranje elemenata kritične infrastrukture

Potres je nepogoda sa jednim od najvećih očekivanih razaranja. Utjecaj ovog razaranja na otvoreni prostor je manje izražen, izuzev mogućih razornih posljedica na elemente infrastrukture (vodovod, prometnice te energetski vodovi).

Proizvodnja i distribucija

električne energije

Elektroenergetski objekti – 10 kV podmorski kabel Prapratno – Zaglavac te 35 kV/10 kV podmorski kabel Borak (Dingač) – Sparožni vrt pretrpjeli bi oštećenja koja bi dovela do prekida u napajanju električnom energijom šireg područja Općine. Oštećenjem na nekoj/nekim od TS 10 kV došlo bi do prekida u napajanju električnom energijom užeg područja Općine (ovisno o tome koja je TS oštećena). Očekuju se prekidi u dobavi el. energije u trajanju od 24 sata.

Komunikacija i informacijska

tehnologija

Oštećenjem TV pretvarača Goveđari dolazi do prekida TV programa. Oštećenjem automatske telefonske centrale Goveđari (digitalna AXE-10 RSS) dolazi do

prekida fiksne telefonije na području JUNP Mljet. Oštećenjem automatske telefonske centrale Babino Polje i automatske telefonske centrale

Maranovići dolazi do prekida fiksne telefonije na području Općine Mljet.Oštećenjem podmorskog optičkog kabela između otoka Mljeta (Rt Goli) i Korčule (ATC

Korčula) dolazi do prekida fiksne, mobilne telefonije i interneta.

Promet

Oštećenje prometnice D 120 može imati za posljedicu prekid javnog prijevoza, izolaciju, prekid u distribuciji hrane i lijekova, povećan broj prometnih nesreća. Očekuje se

sanacija šteta u vremenu od 24 h do 15 dana.Manje oštećenje, odnosno oštećenje prometnice do pristaništa (trajektno pristanište

Sobra) može imati za posljedicu prekid pomorskog prometa. Ne očekuju se veće štete na trajektnom pristaništu.

ZdravstvoOnemogućavanje i prekid pružanja medicinskih usluga na području Općine.

Uspostava pružanja medicinskih usluga bi se organizirala na drugoj lokaciji. Smanjena zdravstvena skrb.

Vodno gospodarstvo

Došlo bi do oštećenja izvora vode Vodice i Vinino vrelo što bi uzrokovalo zamućenje i prestanak snabdjevanja.

Oštećenje vodospreme 2 * 200 m3 i 2 * 300 m3 na lokaciji Sikirice dovelo bi do nestanka pitke vode - voda zamućena i zagađena, prekid distribucije.

Oštećenje vodospreme Goveđari, Žukovac, Crnač, Saplunara dovelo bi do nestanka pitke vode - voda zamućena i zagađena, prekid distribucije.

Hrana Kod oštećenja objekata za osiguranje prehrane dolazi do prekida u proizvodnji hrane. Dobava bi se po potrebi organizirala brzim brodskim linijama s kopna.

FinancijeKod rušenja poštanskog ureda u Goveđarima (20 226 Goveđari) dolazi do prestanka

distribucije poštanskih pošiljaka, prestanak rada centale. Kod oštećenja bankomata (2 kom.) dolazi do prestanka novčanih usluga. Problemi u turističkoj sezoni.

Proizvodnja, skladištenje i

prijevoz opasnih tvari

Objekti u kojima se skladišti i prevoze opasne tvari uslijed razornog potresa mogu biti oštećeni, došlo bi do oštećenja, izlijevanja opasnih tvari, požara (IV kategorija gradnje)

te dolazi do prekida distribucije, štete na instalacijama, izlijevanje derivata u more, požar, eksplozija.

Javne službe Moguća su oštećenja objekata od posebnog značaja što će bitno otežati normalno funkcioniranje zajednice.

Nacionalni spomenici i vrijednosti

Pri potresu intenziteta VIII° MSK ljestvice dolazi do oštećenja objekata od posebnog značaja i rušenja kulturnih dobara na području Općine.

58 | 127


8.1.7 Uzrok

Razvoj događaja koji prethode katastrofi

U skladu s globalnom teorijom tektonskih ploča koja objašnjava pomake Zemljine litosfere i učestalost pojave potresa u graničnim područjima, uzrok nastanka potresa u priobalnom dijelu Republike Hrvatske povezan je s podvlačenjem Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče u odnosu na Euro-azijsku. Rasjedi kao potencijalne žarišne točke osim toga nastaju unutar pojedinih tektonskih ploča kao posljedica diferencijalnih naprezanja u Zemljinoj kori. Unatoč suvremenim uvjetima i uz naprednu tehnologiju predviđanje potresa koje bi omogućilo pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih građana nije moguće. Razvijenije države u seizmički aktivnim područjima ipak ne odustaju od pokušaja kratkoročnog upozoravanja na pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem minimalne vremenske prednosti u slučaju katastrofalnog događaja. naime u slučaju potresa iz žarišta se širi više vrsta potresnih valova; longitudinalni (ili primarni) P-valovi brže se šire, ali razorno djelovanje potječe od tranzverzalnih (ili sekundarnih) S-valova koji se šire manjom brzinom. Stoga je moguće posebnim senzorima zabilježiti dolazak P-valova, identificirati polžaj žarišta i odrediti očekivanu jačinu potresa, barem nekoliko sekundi prije dolaska S-valova koji mogu uzrokovati podrhtavanje tla s razornim posljedicama.

Okidač koji je uzrokovao katastrofu

Potres se može opisati kao endogeni proces prouzročen tektonskim pokretima u Zemljinoj unutrašnjosti uz naglo oslobađanje energije koja se u obliku seizmičkih valova širi prema površini Zemlje. Pojava potresa pripada skupini prirodnih rizika koji se ne mogu predvidjeti, a s određenom vjerojatnošću se mogu dogoditi u bilo kojem trenutku. Osim s podrhtavanjem tla seizmički rizik može biti povezan i s drugim događajima kao pojavom klizišta.

8.1.8 Događaj

Potpunost i vjerojatnost/dosljednost i logičnost

Svijest o mogućoj opasnosti zbog posljedica učinaka potresa na postojeće građevine i iskustveni podaci značajno su se odrazili na razvoj i učestale promjene propisa za projektiranje konstrukcija. Posljednjih godina posebna pozornost posvećena je donošenju ujednačenih Europskih normi za projektiranje seizmičke otpornosti a temeljem suvremenih istraživanja su propisani zahtjevi kojima građevine moraju udovoljiti da bi postigle prihvatljivu razinu sigurnosti znatno postroženi.

8.2 POTRES - OPIS DOGAĐAJA

8.2.1 Posljedice i informacije o posljedicama

Kod razmatranja potresa kao prirodne katastrofe u Općini Mljet u obzir su uzete dvije vjerojatnosti, najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj sa najgorim mogućim posljedicama.Najvjerojatniji neželjeni događaj podrazumijeva potres intenziteta VI°MSK ljestvici što za posljedicu može imati neznatne posljedice na stanovništvo i kritičnu infrastrukturu. Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VIII°MSK ljestvice. Obzirom na posljedice ova kategorija potresa detaljno je obrađena kroz slijedeće naslove.

59 | 127


Opis posljedica na stanovništvo, imovinu, okoliš, kritičnu infrastrukturu, društvo i institucije

Procjena obujma i stupnja ugroženosti od potresa obuhvaća razorne potrese. Polazi se od pretpostavke da ljudi stradavaju uslijed rušenja objekata, oštećenja opreme, instalacije i uređaja. Zbog navedenog je nužno pronaći vezu između intenziteta potresa i mehaničke rastresitosti objekata. Prvo treba utvrditi mogući stupanj oštećenja raznih kategorija objekata pri različitim stupnjevima intenziteta potresa. Obzirom na mehaničku otpornost i obujma oštećenja objekata utvrđuje se stupanj oštećenja.

a) Posljedice potresa za stambene objekte u Općini Mljet

Način gradnje objekata za stanovanje i gustoća naseljenosti diktira povredljivost nekog naselja.Poznajući vrijeme izgradnje pojedine skupine zgrada može se dobiti grubi zaključak o njihovoj seizmičkoj otpornosti. U slučaju potresa VIIIo po MSK dolazi do oštećenja i rušenja starih objekata, pogotovo imajući u vidu da u svim naseljima Općine Mljet se takve skupine objekata građenih u dalmatinskom stilu. Skupine se sastoje od starijih kamenih kuća ponekad višekatnih koje nemaju armirano-betonske konstrukcije. Prostor novije izgradnje predstavlja zonu manje ugroženosti. Broj stambenih jedinica na području Općini Mljet u 2011. godini je 457. Svi objekti po starosti gradnje mogu se podijeliti u 5 kategorija kako je dano u slijedećoj tablici.

Tablica 28. Konstruktivni sustav stanova prema godinama izgradnje

Konstruktivni sustav Tip zgrade Godina izgradnje

I zidane zgrade do 1940.II zidane zgrade s armirano betonskim serklažama 1945. – 1960.III armiranobetonske skeletne zgrade 1960. do danasIV zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova 1960. do danasV skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima 1960. do danas

Ovisno o tipovima gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I do V) po vremenu gradnje i došlo se do slijedećih najbližih aproksimacija:

- 40 % zidane zgrade Tip I- 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II - 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III - 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV - 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V

Iz navedene analize dolazimo do podatka o broju stanova i stanovnika u Općini Mljet kako je prikazano:

Tablica 29. Stanovi po godinama izgradnje i broj stanovnika u Općini Mljet

Naselja Broj stanova/ Stanovnika I II III IV V Ukupno

Ukupno broj stanova 183 183 46 23 23 457broj stanovnika 188 188 47 23 23 469

Izvor: Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice po naseljima, prvi rezultati Popisa 2011.; www.dzs.hr

60 | 127

http://www.dzs.hr/


Šteta na stambenom fondu izražava se putem postotka uništenosti stambenog fonda spram početnog stanja - broja stanova pojedinog konstruktivnog sustava i stupnja oštećenja. Sljedeća tablica predstavlja matricu oštećenosti pet navedenih konstruktivnih sustava za potres intenziteta VIII° MSK ljestvice. Oštećenja su svrstana u šest kategorija, koje su označene brojevima 1 do 6. Svakom stupnju oštećenja i svakom konstruktivnom sustavu odgovara jedan element matrice – postotak oštećenja ukupnog broja zgrada.

Tablica 30. Matrica oštetljivosti za intenzitet potresa VIII° MSK ljestvice za pet konstruktivnih sustava gradnje

Redni broj Stupanj oštećenjaPostotak oštećenja za konstruktivni sustav u

odnosu prema ukupnom broju stanova (*) Građevinska šteta % (**)I II III IV V

C G1 nikakvo - nema 8 50 15 5 15 02. neznatno 10 25 25 70 20 63. umjereno 30 15 33 25 50 204. jako 45 10 15 - 15 405. totalno 4 - 5 - - 626. rušenje 3 - 2 - - 100

Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.) 2, 135 – 143.

Uvrštavanjem broja stanova iz tablice 29. i izračunom prema matrici oštetljivosti prikazanoj tablicom 30. dobije se broj oštećenih stanova po stupnjevima oštećenja prikazanim u tablici 31.

Tablica 31. Ukupan broj oštećenih objekata raznih kategorija pri intenzitetu potresa VIIIo MSK ljestvice

Općina Mljet Stupanj oštećenja I II III IV V Ukupno

1. nikakvo -nema 15 91 7 1 3 1172. neznatno 18 46 11 16 5 963. umjereno 56 28 16 6 12 1184. jako 82 18 8 0 3 1115. totalno 7 0 3 0 0 106. rušenje 5 0 1 0 0 6

183 183 46 23 23 457Za pretpostaviti je da u slučaju snažnijeg potresa (od VIIIo po MSK ljestvici) dolazi do rušenja stambenog fonda, pogotovo imajući u vidu da u pojedinim područjima naselja postoje stariji objekti građeni u dalmatinskom stilu kao što su starije kamene kuće posebice višekatne koje nemaju armirano-betonske konstrukcije.

Obzirom na vrijeme izgrađenosti na području Općine Mljet procjenjuje se stupanj oštećenja određenih konstruktivnih sustava.

U Općini Mljet procjenjuje se da ukupno 117 stana neće biti oštećeno, 96 stanova neznatno oštećeno, 118 stanova umjereno oštećeno,111 stanova će biti jako oštećeno, 10 totalno oštećeno te 6 srušenih stanova. Ukupno 127 stanova će biti oštećeno tako da u njima više nije moguće stanovanje.

Ukupno na području Općine biti će potrebno organizirati privremeni smještaj za oko 254 osoba. U tablici 32. procjenjen je broj ranjenih i poginulih osoba na području Općine.

b) Posljedice potresa po industrijske objekte

61 | 127


Na području Općine ne postoje industrijske i gospodarske zone.

c) Procjena količine građevinskog otpada

Proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti privremeno pohranjen. Otpad se može proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE).

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa. Stoga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period.U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih.

Dakle, procjenjuje se da će na području Općine ukupno biti totalno oštećeno ili srušeno 16 stanova, te će pri tom nastati 5.696 m3 građevinskog otpada za koje će trebati osigurati privremeni deponij veličine 11.392 m2. Dakle, za raščišćavanje građevinskog otpada na području cijele Općine bit će dostupna 3 kipera, 3 utovarivača te 3 stroja za razbijanje betona. Ukupan broj ljudi potreban za opsluživanje građevinske mehanizacije iznosi 6.

d) Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvo

U žrtve potresa ubrajamo ranjene i poginule osobe. Broj ranjenih izračunava se prema formuli (1), a broj poginulih prema formuli (2) (Izvor: D. Aničić – Civilna zaštita 1 (1992.) 2, 135 – 143.)

gdje je:

(BR )=A⋅∑i=1

n

Bi⋅(∑i=1

m

Cij⋅Dij) (1)

(BP )=A⋅∑i=1

n

Bi⋅(∑j=1

m

Cij⋅Eij) (2)

BR - broj ranjenih osoba BP - broj poginulih osoba

62 | 127


A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području B i C B – postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada C - postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava D - postotak ranjenih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu E - postotak poginulih za j – to oštećenje u i – tom konstruktivkom sustavu i – konstruktivni sustavi (I,II,III), j – stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6)n = 3; m = 4.

Kako je Općina Mljet turistička, prema podacima od turističke zajednice Općine Mljet, 2015. godine u Općini je ostvareno 103.796 noćenja.

Tablica 32. Broj ranjenih i poginulih osoba pri intenzitetu potresa od VIII°MSK ljestvice

Općina MljetBroj stanovnikaprema Popisu

stanovništva 2011. god.

broj ranjenih broj poginulih% brojčano % brojčano

Ukupno 1.088 2,3 25 0,28 3

U slučaju potresa tijekom održavanja određenih manifestacija pri čemu se broj stanovnika tijekom dana može povećati, doći će prvenstveno do povećanja broja povrijeđenih i ranjenih osoba (koncentracija većeg broja osoba na otvorenom) kao i poginulih u slučaju urušavanja sakralnih objekata koji su u određenim manifestacijama mjesto okupljanja većeg broja ljudi. Tom prilikom se gore navedene brojke mogu povećati do 10 %.

Objekti u kojima može boraviti veći broj ljudi su crkve na području Općine, centar naselja trgovine na području Općine, škole, ambulante opće medicine.

8.2.2 Kriteriji društvenih vrijednosti

a) Najvjerojatniji neželjeni događaj

Najvjerojatniji neželjeni događaj na području Općine Mljet podrazumijeva potres intenziteta VI°MSK ljestvici. Pri potresu inteziteta VI°MSK za posljedicu može imati neznatne posljedice na stanovništvo i kritičnu infrastrukturu te je za takav slučaj dan pregled posljedica po društvene vrijednosti:

Život i zdravlje ljudi

Tablica 33. Posljedice na život i zdravlje ljudi

ŽIVOT I ZDRAVLJE LJUDIKATEGORIJA POSLJEDICE % ODABRANO

1 Neznatne ≤ 0,01092 Malene 0,0109 – 0,05 x3 Umjerene 0,051 – 0,11974 Značajne 0,1306 – 0,38085 Katastrofalne ≥ 0,392

63 | 127


Gospodarstvo

Tablica 34. Posljedice na gospodarstvo

GOSPODARSTVOKATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO

1 Neznatne 75 500 – 1 51 0002 Malene 1 51 000 – 75 5 000 x3 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000

Društvena stabilnost i politika

Tablica 35. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku – štete/gubici na građevinama od javnog društvenog značaja

DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKAŠTETE/GUBICI NA GRAĐEVINAMA OD JAVNOG DRUŠTVENOG ZNAČAJA

KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO1 Neznatne 75 500 – 1 51 0002 Malene 1 51 000 – 75 5 000 x3 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000

Tablica 36. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura

DRUŠTVENA STABILNOST I POLITIKAOŠTEĆENA KRITIČNA INFRASTRUKTURA


Odabirom scenarija koji odgovara potresnom djelovanju prema karti potresnih područja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 95 godina definirana je vjerojatnost od 10% u 10 godina.

b) Događaj s najgorim mogućim posljedicama

Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VIII°MSK ljestvice, te je za takav slučaj dan pregled posljedica po društvene vrijednosti:


64 | 127




1 Neznatne ≤ 0,01092 Malene 0,0109 – 0,053 Umjerene 0,051 – 0,11974 Značajne 0,1306 – 0,38085 Katastrofalne ≥ 0,392 x

Gospodarstvo



1 Neznatne 75 500 – 1 51 0002 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 000 x5 Katastrofalne ≥ 37 75 000




KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO1 Neznatne 75 500 – 1 51 0002 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 000 x5 Katastrofalne ≥ 37 75 000

Tablica 40. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, Oštećena kritična infrastruktura


KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO1 Neznatne 75 500 – 1 51 0002 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 000 x5 Katastrofalne ≥ 37 75 000

65 | 127


Odabirom scenarija koji odgovara potresnom djelovanju prema karti potresnih područja s prikazom poredbenih vršnih ubrzanja tla za povratni period od 475 godina definirana je vjerojatnost od 10% u 50 godina.

8.2.3 Vjerojatnost / frekvencija događaja


Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 20 do 100 godina, a vjerojatnost ovoga događaja je 1-5%. Kategorija pojave potresa intenziteta VI°MSK ljestvice na području Općine Mljet je mala.

KATEGORIJA VJEROJATNOST/FREKVENCIJAKVALITATIVNO VJEROJATNOST FREKVENCIJA ODABRANO

1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe

2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina x

3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godine5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće


Frekvencija događaja iznosi 1 događaj u 100 godina i rjeđe, a vjerojatnost ovoga događaja je manja od 1%. Kategorija pojave potresa intenziteta VIII°MSK ljestvice na području Općine Mljet je iznimno mala.


1 Iznimno mala <1% 1 događaj u 100 godina i rjeđe x

2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godine5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće

8.2.4 Podaci, izvori i metode izračuna

Za izradu scenarija: podrhtavanje tla u Općini Mljet uzrokovano potresom na razini povratnog razdoblja usklađenog s propisima za projektiranje potresne opasnosti korištena je slijedeća dokumentacija:

- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Mljet, listopad 2015. - Karta potresnih područja Republike Hrvatske

66 | 127


- Proračun Općine Mljet- Državni zavod za statistiku

8.3 MATRICA RIZIKA

67 | 127


METODOLOGIJA I NEPOUZDANOST

Ne postoji dovoljna količina statističkih, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog čega se očekuju značajnije greške

Vrlo visoka nepouzdanost 4 XVisoka nepouzdanost 3Niska nepouzdanost 2Vrlo niska nepouzdanost 1

Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene zbog čega je pojavljivanje grešaka vrlo malo vjerojatno

SUDIONICI

KOORDINATOR: Niko Kralj, Načelnik Stožera CZNOSITELJI: Davor DabelićIZVRŠITELJI:

68 | 127


8.4 OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR


NAZIV SCENARIJAOlujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar na području Općine MljetGRUPA RIZIKAEkstremne vremenske pojaveRIZIKVjetarRadna skupinaKoordinator:Niko Kralj, Načelnik Stožera CZGlavni nositelj:Dragan MedanGlavni izvršitelj:

8.4.2 Uvod

Geografski položaj Hrvatske i njezina složenost reljefa tla, osobito jadranskog dijela, uvjetuje složenu cirkulaciju atmosfere pri tlu i na visini. Uz termičku uvjetovanu obalnu cirkulaciju i cirkulaciju obronka, veliki utjecaj na strujanje na Jadranu ima blizina i položaj planinsko-kopnenog zaleđa. Sve to pogoduje razvoju vremenskih situacija s jakim vjetrom za koji je karakteristično jako horizontalno i vertikalno smicanje, izražena turbulencija te velika brzina uzlaznih i silaznih gibanja zraka. Osnovna značajka vjetrene klime je znatno veća brzina vjetra u priobalju i na otocima nego u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Na jadranskoj obali i otocima prevladavaju dva tipična vjetra bura i jugokoji mogu doseći i orkansku jačinu. Bura je suh, hladan i mahovit sjeveroistočni vjetar s maksimalnim udarima i većim od 200 km/h. Jugo je vlažan, topao i jednoličan jugoistočni vjetar.Olujni i orkanski vjetrovi manifestiraju se jakim oborinama (često u obliku pljuskova), olujnim ili orkanskim vjetrom, jakim električnim izbijanjima, a nerijetko i tučom. Karakteristično je za nevrijeme njegova prostorna i vremenska ograničenost i veliki intenzitet. U načelu zahvaća mala područja i kratko traje, uglavnom se pojavljuje u toploj polovici godine, osobito svibanj - srpanj. Učinci nevremena su raznovrsni, ovisno o tome u kojim se vremenskim pojavama ono manifestira i to kao: olujni i orkanski vjetar, pljusak, tuča, atmosferskim električnim izbijanjima i sl.Prema definiciji olujni vjetar je onaj koji, prema Beafortovoj ljestvici za ocjenu jačine vjetra ima 8 stupnjeva – bofora (na ljestvici od 1 do 12). On njiše cijela veća stabla, lomi velike grane, sprječava svako hodanje protiv vjetra. Takvom vjetru odgovaraju brzine od 17,2 do 20,7 m/s, odnosno 62 do 74 km/h. Pod orkanom smatramo onaj koji prema Beafortovoj ljestvici ima oznaku 12, najveću moguću na Zemljinoj površini. Prema opisu učinka: ima uništavajuće djelovanje i pustoši cijeli kraj. Takvom vjetru odgovara brzina vjetra od 32,7 do 36,9 m/s odnosno od 118 do 133 km/h. Odgovarajuće brzine vjetra odnose se na izmjerene na 10 metara iznad tla.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Općine Mljet analizirani su podaci s meteorološke postaje Dubrovnik 1981. – 2000.

69 | 127


Tablica 41. Broj dana s jakim i olujnim vjetrom

MJESECI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GODBROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 8,7 8,8 9,2 6,2 3,7 2,4 3,1 3,4 3,7 7,6 9,2 10,6 76,5STD 5,5 4,1 4,1 4,1 3,0 2,5 2,0 3,3 2,6 4,7 3,9 5,1 27,4MIN 1 3 3 1 0 0 0 0 0 0 4 4 29

MAKS 25 16 16 15 8 10 8 11 9 17 19 23 12,5BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM

SRED 2,7 2,0 1,9 0,9 0,4 0,1 0,2 0,2 0,5 1,6 3,3 3,5 16,9STD 3,6 2,0 2,2 1,0 0,6 0,4 0,4 0,4 1,2 1,8 3,0 3,9 12,3MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 13 7 7 3 2 2 1 1 5 5 12 11 44MAKSIMALNI UDARI VJETRA (m/s)

MAKS31,9 29,7 28,1 23,2 28,3 21,6 19,5 24,1 25,1 25,0 30,7 33,9 33,9

NNE N NW N S NNE N NNW NNE NNE NNE NE NE

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

Prema navedenim podacima iz gornje tablice vidljivo je da je godišnji prosjek dana s jakim vjetrom na području Općine Mljet, doseže 76 dana, s olujnim vjetrom doseže 17 dana, a maksimalni udari vjetra godišnje doseže 34 m/s.

Kratak opis scenarija


Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa gotovo svake godine. Jak vjetar čija brzina prelazi 12 m/s uzrokuje savijanje velikih grana, teško je nositi otvoren kišobran, telefonske žice zvižde, uzrokuje polegnutost usjeva te eroziju tla. Nošeni jakim vjetrom, ulicama Općine lete različiti papirnati i metalni otpatci te kante za smeće.


Nevere su iznenadna i kratkotrajna pogoršanja vremena velikog intenziteta. Zbog svoje nenadanosti, brzog nailaska i žestokih udara vjetra nevere su vrlo opasne. Olujnih dana sa brzinom vjetra preko 18 m/s je najviše u kasnu jesen ili zimu. Naročito veliki utjecaj olujni i orkanski vjetrovi imaju na odvijanje pomorskog prometa kada uslijed djelovanja vjetra može doći do nesreća na moru što za posljedicu ima materijalnu štetu, ali i gubitke ljudskih života. Uslijed olujnog ili orkanskog nevremena može doći do štete na staklenicima, krovištima, drvenim stupovima javne rasvjete, gubitka električne energije zbog kvara na dalekovodu, kidanja telekomunikacijskih vodova, lomljenja grana i čupanja stabala te pojave posolice, po cestama može biti odlomljenih grana, prometnih znakova, kontejnera za smeće što znatno otežava promet. Na cestama može doći do prekida prometa uslijed, primjerice, pada stabla na dio prometnice. Olujno ili orkansko nevrijeme može prouzročiti materijalne štete na brojnim objektima i vozilima. S obzirom na svoje

70 | 127


rušilačko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost jer onemogućava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedene građevinske objekte.

Olujno ili orkansko nevrijeme za sobom često nosi jaku kišu i nerijetko pojavu tuče što još više otežava svakodnevno funkcioniranje života stanovništva, kao i dodatne materijalne štete.


S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost jer onemogućava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedene građevinske objekte. U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se električni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosači. Ujedno uzrokuje velike materijalne štete na objektima (nosi krovove), nasadima i ostalim materijalnim sredstvima. Naročito veliki utjecaj olujni i orkanski vjetrovi imaju na odvijanje pomorskog prometa kada uslijed djelovanja vjetra može doći do nesreća na moru što za posljedicu ima materijalnu štetu ali i gubitke ljudskih života.

Orkanski ili olujni vjetar može uzrokovati nestanak električne energije zbog kidanja vodova. Dolazi do prekida prometa. Nemogućnost snabdjevanja dijela stanovništva. Prekid pomorskog prometa. Kod pojave olujnog ili orkanskog nevremena u ljetnim mjesecima kad ono kraće traje, doći će do oštećivanja objekata, prekida prometa zbog rušenja stabala na prometnice, odronjavanja zemlje i kamenja na prometnice, uništenja vozila i brodica. Očekuju se i štete na pomorskoj infrastrukturi. U zimskom periodu kada se olujno ili orkansko nevrijeme pojavljuje u dužem trajanju kao posljedica prolaza ciklona pored gore navedenih učinaka može doći i do zagađenja dijelova otoka gdje more naplavljuje otpad sa otvorenog mora, ova je pojava naročito izražena u periodima puhanja juga . U Jadranu, pa tako i na području Općine Mljet, vjetrovi koji pušu iz jugoistoka - jugo povisuju razinu mora što za posljedicu ima pojavu pozitivnih uspora koji poplavljivaju obalnih područja.


Bura je na području Dubrovačko-neretvanske županije najučestalija zimi i zabilježena je u 27.6% slučajeva. Zimi je još velika učestalost N i NNW vjetra koji je poznat pod nazivom tramontana (11.0% i 9.1% redom) i predznak je prave bure. Na području Dubrovačko-neretvanske županije nakon bure i tramontane najčešće puše jugo, vjetar ESE i SE smjerova kojeg je iz oba smjera godišnje zabilježeno 16.7%. Jugo je najučestalije u proljeće (24.5%) kada postiže i olujnu jačinu. Jako jugo stvara velike valove, nastaje na prednjoj strani sredozemne ciklone, a zbog dizanja vlažnog zraka na fronti i uz brda često puta je praćeno velikom količinom oborine. Nakon prolaska fronte i pomaka središta ciklone na istok vjetar najčešće skreće na buru. Dakle, bura najčešće zamjenjuje jugo. Ni za vrijeme jakog i olujnog juga ni za vrijeme jake i olujne bure ne preporuča se izlazak na more. Bura i jugo su češći i jači u hladnom dijelu godine iako i ljetna bura svojom jačinom može stvoriti probleme u cestovnom i morskom prometu.

Ljeti je vjetar iz NE kvadranta slabiji i pored bure javlja se i NE vjetar u sklopu obalne cirkulacije kao noćni vjetar s kopna na more (kopnenjak) koji prelazi u burin kad pojača. Za razliku od toga, danju ljeti prevladava NNW vjetar (7.8%) poznat kao maestral.

71 | 127



UTJECAJ SEKTOR



X promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)vodnogospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)

X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)

X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)

X nacionalni spomenici i vrijednosti

8.4.6 Kontekst


S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost jer onemogućava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedene građevinske objekte. U području elektroprivrede i telekomunikacija, kidaju se električni i telekomunikacijski vodovi, ruše njihovi nosači. Ujedno uzrokuje velike materijalne štete na objektima (nosi krovove), nasadima i ostalim materijalnim sredstvima. Naročito veliki utjecaj olujni i orkanski vjetrovi imaju na odvijanje pomorskog prometa kada uslijed djelovanja vjetra može doći do nesreća na moru što za posljedicu ima materijalnu štetu ali i gubitke ljudskih života. Jugo na području Općine Mljet stvara velike probleme objektima uz obalu, zbog plavljenja podrumskih objekata uz more, ali isto tako dolazi i do zagađenja otoka, jer uslijed juga naplavljuje otpad s otvorenog mora. Zagađenje otoka nikako ne ide u prilog Općini Mljet, u prvom redu jer je zapadni dio otoka Nacionalni park Mljet, dok je istočni dio otoka, područje Saplunare kao zaštićeni prirodni krajolik.



Može doći do kidanja električnih vodova, kvarova na dalekovodu i prekida opskrbe i distribucije električne energije.

Komunikacija i informacijska tehnologija

Može doći do kidanja telekomunikacijskih vodova.

Promet Uslijed olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra na nekim dionicama ceste

72 | 127


može doći do prekida prometa zbog odlomljenih grana, isčupanih prometnih znakova, kontejnera za smeće. Uslijed nevremena može doći do i stvaranja

potoka na prometnicama zbog velikih količina oborina. Može doći do utjecaja na odvijanje pomorskog prometa.

Zdravstvo Nema direktnog utjecaja na objekte zdravstva.

Vodno gospodarstvoNema direktnog utjecaja na objekte vodnogospodarstva.

Hrana Uslijed zatvaranja prometnica može doći do privremenog prekida u opskrbi hranom na području Općine. Dugoročno može doći do uništenja usjeva te

smanjenog prinosa pojedinih kultura.Financije Nema direktnog utjecaja na financije.

Proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari

Uslijed zatvaranja prometnica može doći do privremenog zastoja u prijevozu opasnih tvari.

Javne službe Nema direktnog utjecaja na objekte javne službe.

Nacionalni spomenici i vrijednosti Uslijed olujnog nevremena može doći do oštećenja objekata kulturne baština.

Zaštita od olujnih ili orkanskih vjetrova koji nisu posljedica nevremena kao kompleksne atmosferske pojave moguće je ostvariti provođenjem preventivnih mjera već pri gradnji naselja, zgrada za stanovanje i drugih građevinskih i industrijskih objekata napose tamo gdje se očekuju olujni i jači vjetrovi. Također i u gradnji prometnica.

8.4.7 Uzrok

Geografski položaj Hrvatske i njezina složenost reljefa tla, osobito jadranskog dijela, uvjetuje složenu cirkulaciju atmosfere pri tlu i na visini. Uz termički uvjetovanu obalnu cirkulaciju i cirkulaciju obronka, veliki utjecaj na strujanje na Jadranu ima blizina i položaj planinsko-kopnenog zaleđa. Sve to pogoduje razvoju vremenskih situacija s jakim vjetrom za koji je karakteristično jako horizontalno i vertikalno smicanje, izražena turbulencija te velika brzina uzlaznih i silaznih gibanja zraka.

73 | 127


Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći

Olujni i orkanski vjetar opaža se u slijedećim vremenskim situacijama: za vrijeme lokalnog nevremena, povezanog s kumulonimbusima; prilikom vrlo izraženih prodora hladnog zraka, najčešće sa sjeverozapada, kad zahvaća šire

područje; prilikom puhanja određenih lokanih vjetrova, kao što su bura i jugo.

Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću

Do šteta većih razmjera dolazi u slučaju nevere koja najčešće nastupa iznenadno i uzrokuje kratkotrajna pogoršenja vremena velikog inteziteta. Upravo zbog svoje iznenadnosti i kratkotrajnosti, stanovnici i stručne službe ne stignu uvijek reagirati na vrijeme. Zbog svoje nenadanosti, brzog nailaska i žestokih udara vjetra nevere mogu uzrokovati velike materijalne štete te predstavljati opasnost po stanovništvo.

8.5 OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR – OPIS DOGAĐAJA


Kod razmatranja olujnog ili orkanskog vremena i jakog vjetra u Općini Mljet razmatra se najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj sa najgorim mogućim posljedicama. Budući da najvjerojatniji događaj na razini Općine uslijed pogoršanja vremena i jačanja vjetra vrlo brzo može prerasti u najgori mogući slučaj, u nastavku će biti obrađeni zajedno. U sklopu najgoreg mogućeg slučaja objašnjene su posljedice olujnog i orkanskog vjetra zajedno, budući da oba uzrokuju materijalne štete, posebice kad olujni vjetar prijeđe u orkanski vjetar.

Jak vjetar uzrokuje savijanje velikih grana, teško je nositi otvoren kišobran, telefonske žice zvižde. Nošeni jakim vjetrom, ulicama Općine lete različiti papirnati i metalni otpatci te kante za smeće. Prilikom jakih vjetrova najviše je ugrožena nadzemna elektro-distribucijska mreža koja zna pretrpiti kvarove koji za posljedicu znaju imati kraće prekide u snabdijevanju električnom energijom što je moguće na cijelom području Općine. Pogoršanjem vremena i pojačavanjem jačine vjetra jak vjetar može prijeći u olujni ili čak orkanski vjetar. Nevere su iznenadna i kratkotrajna pogoršanja vremena velikog intenziteta. Zbog svoje nenadanosti, brzog nailaska i žestokih udara vjetra nevere su vrlo opasne.

Naročito veliki utjecaj olujni vjetrovi imaju na odvijanje pomorskog prometa kada uslijed djelovanja vjetra može doći do nesreća na moru što za posljedicu ima materijalnu štetu, ali i gubitke ljudskih života. U zimskom periodu kada se olujno ili orkansko nevrijeme pojavljuje u dužem trajanju kao posljedica prolaza ciklona pored gore navedenih učinaka može doći i do zagađenja dijelova otoka gdje more naplavljuje otpad sa otvorenog mora, ova je pojava naročito izražena u periodima puhanja juga. U Jadranu, pa tako i na području Općine Mljet, vjetrovi koji pušu iz jugoistoka - jugo povisuju razinu mora što za posljedicu ima pojavu pozitivnih uspora koji poplavljivaju obalnih područja.

Uslijed olujnog ili orkanskog nevremena može doći do gubitka električne energije zbog kvara na dalekovodu, kidanja telekomunikacijskih vodova, po cestama može biti odlomljenih grana, prometnih

74 | 127


znakova, kontejnera za smeće što znatno otežava promet. Na cestama može doći do prekida prometa uslijed, primjerice, pada stabla na dio prometnice. Olujno ili orkansko nevrijeme može prouzročiti materijalne štete na brojnim objektima i vozilima. S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost jer onemogućava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedene građevinske objekte.

Jak ili olujni vjetar udružen s većom količinom oborine ili čak i tučom stvara velike štete na poljoprivrednim usjevima. U prosjeku 5% gospodarskih šteta u RH je zbog jakog vjetra, posebice bure. Negativno djelovanje vjetra na biljke je mehaničko (polegnutost usjeva, lomljenje grana i drveća, čupanje drveća, ali ii rušenje staklenika i plastenika), posolica (isparene kapljice mora koje su bura ili jugo nanijeli u morskom dimu na biljke i tlo uzrokuju zaslanjivanje i ogoljenost tla), naslage leda (zbog kiše koja se smrzava i jakog vjetra nastaju debele naslage leda na vegetaciji), erozija tla vjetrom, pojačano isušivanje tla, pospješuje širenje požara raslinja, itd. Polegnutost usjeva te eroziju tla uzrokuje jak vjetar dok olujni vjtar uzrokuje lomljenje grana i čupanje stabala te posolicu.



Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa gotovo svake godine. Jak vjetar čija brzina prelazi 12 m/s uzrokuje savijanje velikih grana, teško je nositi otvoren kišobran, telefonske žice zvižde. Nošeni jakim vjetrom, ulicama Općine lete različiti papirnati i metalni otpatci te kante za smeće. Prilikom jakih vjetrova najviše je ugrožena nadzemna elektro-distribucijska mreža koja zna pretrpiti kvarove koji za posljedicu znaju imati kraće prekide u snabdijevanju električnom energijom što je moguće na cijelom području Općine.




1 Neznatne ≤ 0,0109 x2 Malene 0,0109 – 0,053 Umjerene 0,051 – 0,11974 Značajne 0,1306 – 0,38085 Katastrofalne ≥ 0,392

75 | 127


Gospodarstvo



1 Neznatne 75 500 – 1 51 000 x2 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000




KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO1 Neznatne 75 500 – 1 51 000 x

2 Malene 1 51 000 – 75 5 000

3 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000

Tablica 45. Posljedice na društvenu stabilnost i politiku, oštećena kritična infrastruktura


KATEGORIJA POSLJEDICE KRITERIJ (kn) ODABRANO1 Neznatne 75 500 – 1 51 000 x2 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000

76 | 127



Nevere su iznenadna i kratkotrajna pogoršanja vremena velikog intenziteta. Zbog svoje nenadanosti, brzog nailaska i žestokih udara vjetra nevere su vrlo opasne. Olujnih dana sa brzinom vjetra je najviše u kasnu jesen ili zimu. Naročito veliki utjecaj olujni vjetrovi imaju na odvijanje pomorskog prometa kada uslijed djelovanja vjetra može doći do nesreća na moru što za posljedicu ima materijalnu štetu, ali i gubitke ljudskih života. Uslijed olujnog ili orkanskog nevremena može doći do gubitka električne energije zbog kvara na dalekovodu, kidanja telekomunikacijskih vodova, lomljenja grana i čupanja stabala te pojave posolice, po cestama može biti odlomljenih grana, prometnih znakova, kontejnera za smeće što znatno otežava promet. Na cestama može doći do prekida prometa uslijed, primjerice, pada stabla na dio prometnice. Olujno ili orkansko nevrijeme može prouzročiti materijalne štete na brojnim objektima i vozilima. S obzirom na svoje rušilačko djelovanje, olujni i orkanski vjetar vrlo štetno djeluje na građevinarsku djelatnost jer onemogućava radove, ruši dizalice, krovove i loše izvedene građevinske objekte. Olujno ili orkansko nevrijeme za sobom često nosi jaku kišu i nerijetko pojavu tuče što još više otežava svakodnevno funkcioniranje života stanovništva, kao i dodatne materijalne štete.




1 Neznatne ≤ 0,01092 Malene 0,0109 – 0,053 Umjerene 0,051 – 0,1197 x4 Značajne 0,1306 – 0,38085 Katastrofalne ≥ 0,392

Gospodarstvo





77 | 127












2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godine5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće x




2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina x4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godine5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće


Za izradu scenarija: Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar na području Općine Mljet

78 | 127


- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Mljet, listopad 2015. - Državni zavod za statistiku- Proračun Općine Mljet

8.6 MATRICA RIZIKA

79 | 127



80 | 127



Vrlo visoka nepouzdanost 4Visoka nepouzdanost 3Niska nepouzdanost 2 XVrlo niska nepouzdanost 1


SUDIONICI

KOORDINATOR: Niko Kralj, Načelnik Stožera CZNOSITELJI: Dragan MedanIZVRŠITELJI:

8.7 OPIS SCENARIJA – SNIJEG I LED


81 | 127


NAZIV SCENARIJAPrometni i energetski kolaps na području Općine Mljet uzrokovan snijegom i ledomGRUPA RIZIKAEkstremne vremenske pojaveRIZIKSnijeg i ledRadna skupinaKoordinator:Niko Kralj, Načelnik Stožera CZGlavni nositelj:Petar BenkovićGlavni izvršitelj:

8.7.2 Uvod

Područje Općine Mljet ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima (višim temperaturama i ljetnim sušama), relativno kratkim, blagim i vlažnim zimama te toplijim i vlažnijim jesenima od proljeća. Iako snijeg i led nisu česta pojava na području Općine Mljet, u zimskim razdobljima može doći do njihove pojave . Na otoku postoji mehanizacija za čišćenje i posipanje soli.

Ova prirodna pojava uzrokuje štete na građevinama i drugoj infrastrukturi, prekide u odvijanju prometa, prekide u opskrbi struje, vode i telekomunikacijama te štete na poljoprivrednim kulturama.


Najvjerojatniji neželjeni događaj

Snijeg potpomognut pojačanim vjetrom na području Općine otežava cestovni promet i obavljanje svakodnevnih poslova stanovništva. Ne očekuju se velike štete na infrastrukturi ukoliko se u obzir uzme spremnost odgovarajućih službi.

Događaj s najgorim mogućim posljedicama

Događaj s najgorim mogućim posljedicama predstavlja pojavu ledene kiše praćene snijegom uz pojavu poledice što znatno utječe na prohodnost prometnica i svakodnevno funkcioniranje života na području Općine, a mogu se javiti i štete na okućnicama, infrastrukturi i poljoprivrednim kulturama.

82 | 127



Snježne klimatske prilike Dubrovačko-neretvanske županije modificirane su prisutnošću mora i prodiranjem tog maritimnog utjecaja duboko u unutrašnjost dolinom rijeke Neretve, te orografskom razvijenošću brdsko-planinskog zaleđa. Snježne oborine se očekuju obično u prosincu ili siječnju, ali uglavnom manjeg intenziteta u priobalnom dijelu, dok su nešto izraženije u zagorskom dijelu.

Zbog pojave snijega može doći do poremećaja u životu i radu ukupnih sustava na području Općine. Posljedice su prije svega vezane za probleme u prometu. Mogući su problemi na cestama uslijed iznenadnog nanosa snijega može prekinuti ili otežati cestovni promet. U periodu pojave snijega dolazi do prekida ili otežanog pružanja zdravstvene skrbi, ali ne izaziva veće štete u poljoprivredi i stočarstvu.

Poledica (posebno kasni proljetni mrazevi) može prouzročiti velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji, pa je potrebna individualna briga radi zaštite.


Značajnije snježne oborine na području DNŽ koje su djelomično uzrokovale i povremene zastoje u prometu te nanijele štete poljoprivrednim kulturama dogodile su se 1985., 2005., 2009. i 2012. godine. Visina snijega kretala se od 20 do 30 centimetara, te se u pojedinim područjima zadržao i 10-ak dana. Inače drugih godina snijeg je kratkotrajna pojava, visine do 5 cm te ne uzrokuje nikakva oštećenja niti zastoje u prometu.Pojava snijega na području Općine Mljet nije česta pojava.

Na području Općine poledice se javljaju 1-2 puta godišnje. Poledice na kompletnom ovom području su uglavnom kratkotrajne i pojavljuju se u kasnim noćnim satima, te su prisutne i u ranim jutarnjim satima, nakon čega uslijed povećanja temperature nestaju.

Uglavnom na području Općine poledice se javljaju kao posljedica smrzavanja vode na tlu, dok je izuzetno rijetka pojava ledene kiše. Može se zaključiti da poledica na ovom području ne uzrokuje ograničavanje ili zastoje u prometu.


UTJECAJ SEKTOR



X promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)X zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)

83 | 127


X vodnogospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)

javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)X nacionalni spomenici i vrijednosti

8.7.6 Kontekst


Zbog pojave snijega može doći do poremećaja u životu i radu ukupnih sustava na području Općine.

Fizički, klimatološki, geografski, demografski, ekonomski i politički uvjeti

Značajnije snježne oborine na području Dubrovačko – neretvanske županije koje su djelomičnu uzrokovale i povremene zastoje u prometu te nanijele štete poljoprivrednim kulturama dogodile su se 1985., 2005., 2009. i 2012. godine. Visina snijega kretala se od 20 do 30 centimetara, te se u pojedinim područjima zadržao i 10-ak dana. Inače drugih godina snijeg je kratkotrajna pojava, visine do 5 cm te ne uzrokuje nikakva oštećenja niti zastoje u prometu.Snježne oborine na području Dubrovačko – neretvanske županije su uobičajena pojava svake godine, obično u prosincu ili siječnju, ali uglavnom manjeg intenziteta u priobalnom dijelu, dok su nešto izraženije u zaleđskom dijelu.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana sa snijegom i ledom na području Općine Mljet uzeti su podaci s meteorološke postaje Dubrovnik.

Tablica 50. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara za Dubrovnik, 1981. 2000.

MJESECI

7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMABROJ DANA S PADANJEM SNIJEGA

SRED 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,3 0,4 0,5 0,5 0,2 0,0 0,0 1,3STD 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,6 1,0 1,0 0,9 0,4 0,0 0,0 1,6MIN 0 0 0 0 0 2 4 4 3 1 0 0 6

MAKS 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 3MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)

MAKS 0 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 3MAKS-

T508

84 | 127


IZVOR: M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara DNŽ, DHMZ, Zagreb 2006.

Povoljni, odnosno potencijalni meteorološki uvjeti za stvaranje poledice pri tlu pojavljuju se u onim danima kada se javlja oborina (oborinski dani s dnevnom količinom oborine Rd ≥ 0.1 mm) i temperatura zraka je pri tlu 0 ºC odnosno na 2 m 3 ºC.Za analizu pojave poledice u Dubrovačko – neretvanskoj županiji odabrana je meteorološka postaja Dubrovnik, a analiza je napravljena prema podacima u razdoblju 1981. – 2000. godine.

Tablica 51. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara, Dubrovnik, 1981. 2000.

BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m3.0°C)MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

SRED 1,3 0,9 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,2 0,7 3,4STD 5,2 4,4 4,7 3,0 3,6 2,9 2,7 2,9 3,5 4,0 3,8 4,1 13,1MIN 12 7 9 13 16 19 20 20 17 13 11 13 238

MAKS 29 25 29 24 28 28 29 31 29 30 26 27 277

IZVOR: M., Gajić-Čapka, Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara DNŽ, DHMZ, Zagreb 2006.

Analiza godišnjeg hoda broja dana s povoljnim uvjetima za poledicu u gornjoj tablici pokazuje vrlo mali rizik od poledice samo u mjesecu siječnju u kojem je srednji broj povoljnih dana manji od 2. siječanj ujedno ima najveće varijacije i bilježi maksimalni broj od 9 povoljnih dana za poledicu 1985. godine. U prosincu i veljači, te ožujku i studenom vjerojatnost za poledicu je minimalna, dok u ostalim mjesecima uvjeti za poledicu uopće nisu zabilježeni u promatranom razdoblju.Dubrovačko – neretvanska županija, s obzirom na svoj najjužniji položaj i prvenstveno maritimni utjecaj Jadranskog mora, očekivano ima najmanji rizik od poledice u cijeloj Hrvatskoj, a poledica se u pojedinim godinama niti ne pojavljuje.



Za vrijeme zimskih perioda s niskim temperaturama i visokim nanosima snijega i leda mogu se javiti poteškoće u opskrbi električnom energijom radi eventualnog pucanja žica i nemogućnosti pristupu u otklanjanju kvarova. Isto se događa kod

pojave ledene kiše kada led optereti žice koje pucaju pod težinom leda.


Može doći do kidanja telekomunikacijskih vodova.

Promet Uslijed snijega i leda na nekim dionicama ceste može doći do prekida prometa.

Zdravstvo Onemogućavanje i prekid pružanja medicinskih usluga na području Općine. Smanjena zdravstvena skrb.

Vodno gospodarstvo Snijeg i led također mogu utjecati i na probleme u vodoopskrbi jer je iskustveno utvrđeno da kod jačih zima dolazi do zamrzavanja elemenata mjesne vodovodne

mreže koja nije svugdje ukopana na dostatnoj dubini, te je kod mogućih ekstremnih situacija moguć i višednevni problem u mjesnoj vodoopskrbi uz

85 | 127


kasnije moguće probleme u otklanjanju nastalih kvarova na vodovodnoj mreži.Hrana Može doći do težeg snabdijevanja hranom uslijed zakrčenja prometnica.

Financije Nema direktnog utjecaja na financije.


Uslijed zatvaranja prometnica može doći do privremenog zastoja u prijevozu opasnih tvari.

Javne službe Nema direktnog utjecaja na objekte javne službe.

Nacionalni spomenici i vrijednosti

Štetne posljedice i oštećenja na sakralnim i kulturnim objektima, naročito onim starijih godišta izgradnje, može prouzročiti obilni mokri i teški snijeg.

8.7.7 Uzrok

Razvoj događaja koji prethode katastrofi

U siječnju 2017. godine preko naših krajeva premjestila se hladna fronta i visinska dolina. U izraženoj sjevernoj struji pritjecao je vrlo hladan, čak i ekstremno hladan zrak. Stoga je posebice u kopnenom području bilo snijega, a snježni pokrivač je uglavnom bio između 5 i 10 cm. Ekstremno hladan zrak zahvatio je cijelu zemlju. Na Jadranu je bura pojačavala osjet hladnoće.

86 | 127


8.8 SNIJEG I LED – OPIS DOGAĐAJA


Kod razmatranja pojave snijega i leda kao prirodne katastrofe u Općini razmatra se najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj sa najgorim mogućim posljedicama.

Zbog pojave snijega može doći do poremećaja u životu i radu ukupnih sustava na području Općine. Posljedice su prije svega vezane za probleme u prometu. Mogući su problemi na cestama uslijed iznenadnog nanosa snijega može prekinuti ili otežati cestovni promet. U periodu pojave snijega dolazi do prekida ili otežanog pružanja zdravstvene skrbi, ali ne izaziva veće štete u poljoprivredi i stočarstvu.

Poledica (posebno kasni proljetni mrazevi) može prouzročiti velike štete u poljoprivrednoj proizvodnji, pa je potrebna individualna briga radi zaštite.

Elementarna nepogoda radi snježnih oborina nije proglašena u proteklih 10 godina.



Snijeg potpomognut pojačanim vjetrom na području Općine otežava cestovni promet i obavljanje svakodnevnih poslova stanovništva. Ne očekuju se velike štete na infrastrukturi ukoliko se u obzir uzme spremnost odgovarajućih službi.




1 Neznatne ≤ 0,0109 x2 Malene 0,0109 – 0,053 Umjerene 0,051 – 0,11974 Značajne 0,1306 – 0,38085 Katastrofalne ≥ 0,392

Gospodarstvo

87 | 127




1 Neznatne 75 500 – 1 51 000 x2 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 0004 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000





2 Malene 1 51 000 – 75 5 000






Događaj s najgorim mogućim posljedicama predstavlja pojavu ledene kiše praćene snijegom uz pojavu poledice što znatno utječe na prohodnost prometnica i svakodnevno funkcioniranje života na području Općine, a mogu se javiti i štete na okućnicama, infrastrukturi i poljoprivrednim kulturama.



88 | 127




Gospodarstvo














89 | 127









Za izradu scenarija: Prometni i energetski kolaps na području Općine Mljet uzrokovan snijegom i ledom

- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Mljet, listopad 2015. - Državni zavod za statistiku- Proračun Općine Mljet

8.9 MATRICA RIZIKA

90 | 127



91 | 127



Vrlo visoka nepouzdanost 4Visoka nepouzdanost 3Niska nepouzdanost 2 XVrlo niska nepouzdanost 1


SUDIONICI

KOORDINATOR: Niko Kralj, Načelnik Stožera CZNOSITELJI: Petar BenkovićIZVRŠITELJI:

8.10 POŽARI OTVORENOG TIPA – OPIS SCENARIJA


NAZIV SCENARIJA

92 | 127


Požari raslinja na otvorenom prostoruGRUPA RIZIKAPožari otvorenog tipaRIZIKPožari otvorenog tipaRadna skupinaKoordinator:Niko Kralj, Načelnik Stožera CZGlavni nositelj:Mario DabelićGlavni izvršitelj:

8.10.2 Uvod

Požar otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare raslinja, složena su pojava u kojoj se isprepliću različita termodinamička i aerodinamična događanja. Na njih značajno utječe konfiguracija terena kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije koja gori te lokalni meteorološki uvjeti na mjestu požarišta. Opasnosti od požara ljeti pridonosi smanjena pojava oborina i pojave ljetnih suša.

Obzirom na geografski položaj i značajne površine pod šumama i drugim raslinjem, kao i periode suša, Općina Mljet ima određeni potencijal ugroze požarima otvorenog tipa. Požari raslinja stvaraju znatne izravne i neizravne štete, a njihovo gašenje ponekad iziskuje angažiranje velikog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala sustava civilne zaštite.

Zbog izrazito velike opasnosti od izbijanja požara na otvorenom prostoru, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama zabranjeno je bilo kakvo loženje vatre u blizini šumskih površina ili površina pod usjevima, stambenih naselja, željezničkih pruga, vodova dalekovoda, plinovoda, naftovoda i sl. Prije početka spaljivanja površinu na kojoj se vrši spaljivanje treba izolirati od ostalih površina odoravanjem ili na drugi pogodni način. Zabranjeno je spaljivanje za vjetrovita vremena, a za vrijeme spaljivanja potrebna je stalna nazočnost izvršioca spaljivanja s priručnom opremom za gašenje požara, sve do potpunog završetka procesa gorenja. Upravo zbog nekontroliranog spaljivanja biljnog i drugog gorivog otpada, u zadnje vrijeme je evidentirano više požara na otvorenim prostorima.



Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja, kao i ljeti na području priobalja nastaje više istovremenih požara raslinja. Požari mogu mjestimično ugrožavati ljude i

93 | 127


imovinu te je moguće kratkotrajno (od nekoliko sati ili jedan do dva dana) premještanje ljudi i imovine na sigurna područja. Takvi požari na jednom području neće trajati dulje vremensko razdoblje.


Događaj s najgorim mogućim posljedicama događa se svakih 20-ak godina. Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura zraka, suša, udari groma) pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više požara, ali zbog ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće staviti pod nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć, međutim često puta je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta (jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim snagama (više dana ili tjedana), a opožarena površina se povećava. Na nekim požarima moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana.


Požari raslinja stvaraju znatne izravne i neizravne štete, a njihovo gašenje ponekad iziskuje angažiranje velikog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala sustava civilne zaštite.


Požar otvorenog prostora, pri čemu se prije svega misli na požare raslinja, složena su pojava u kojoj se isprepliću različita termodinamička i aerodinamična događanja. Na njih značajno utječe konfiguracija terena kojim se požar kreće, karakteristike vegetacije koja gori te lokalni meteorološki uvjeti na mjestu požarišta. Zbog nekontroliranog spaljivanja biljnog i drugog gorivog otpada, u zadnje vrijeme je evidentirano više požara na otvorenim prostorima.

U zadnjim godinama 20. stoljeća i u svim godinama 21. stoljeća uočava se porast najtoplijih proljeća i ljeta. U istom razdoblju zapaža se i naglašeni porast broja toplih noći, toplih i vrućih dana. Ukratko, u zadnjem razdoblju od nekoliko desetljeća, a posebno od sredine zadnjeg desetljeća proljeća i ljeta prošlog stoljeća, a posebno proljeća su sve toplija i sve sušnija. Zbog visokih temperatura i nedostataka oborina pojava suše ljeti gotovo je redovita pojava.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Općine Mljet analizirani su podaci s meteorološke postaje Dubrovnik 1981. – 2000.

Tablica 10. Godišnji hod broja dana bez oborine s glavne meteorološke postaje Dubrovnik, razdoblje od 1981. – 2000. godine

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

94 | 127


SRED 21,6 17,9 20,6 19 22,3 23,7 26,6 26,7 23,6 20,7 18,4 19,3 260,3

STD 5,2 4,4 4,7 3,0 3,6 2,9 2,7 2,9 3,5 4,0 3,8 4,1 13,1

MIN 12 7 9 13 16 19 20 20 17 13 11 13 238

MAKS 29 25 29 24 28 28 29 31 29 30 26 27 277

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske

Tijekom godine najviše bezoborinskih dana u prosjeku imaju srpanj i kolovoz (oko 26 dana mjesečno), a zatim svibanj, lipanj, rujan i listopad (23 dana mjesečno), dok ih je najmanje u studenom i veljači (oko 19 dana). Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno odstupanje od srednjaka, na cijelom analiziranom području upućuju na veću stabilnost bezoborinskih dana od travnja do kolovoza što znači da se srednji mjesečni broj dana bez oborine u tim mjesecima od godine do godine ne razlikuje mnogo. U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najsušniji mjesec na meteorološkoj postaji bio je kolovoz 1986. koji je bio potpuno bez oborine.

Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode.

S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati još veće i češće suše.

Na području Općine Mljet zabilježena su dva ekstremno sušna razdoblja i to u ljeto 2000. godine i proljeće 2003. godine, a 23.9.2011. za cijelu Dubrovačko-neretvansku županiju proglašena je elementarna nepogoda izazvana sušom.

95 | 127



UTJECAJ SEKTOR

X energetika (proizvodnja, uključivo akumulacije i brane, prijenos, skladištenje, transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)komunikacijska i informacijska tehnologija (elektroničke komunikacije, prijenos podataka, informacijski sustavi, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga)

X promet (cestovni, željeznički, zračni, pomorski i promet unutarnjim plovnim putovima)X zdravstvo (zdravstvena zaštita, proizvodnja, promet i nadzor nad lijekovima)X vodnogospodarstvo (regulacijske i zaštitne vodne građevine i komunalne vodne građevine)X hrana (proizvodnja i opskrba hranom i sustav sigurnosti hrane, robne zalihe)

financije (bankarstvo, burze, investicije, sustavi osiguranja i plaćanja)X proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (kemijski, biološki, radiološki i nuklearni materijali)x javne službe (osiguranje javnog reda i mira, zaštita i spašavanje, hitna medicinska pomoć)X nacionalni spomenici i vrijednosti

8.10.6 Kontekst


Požari živog i mrtvog goriva na otvorenom prostoru na površinama šumskog, poljoprivrednog i ostalog neobrađenog i zapuštenog zemljišta generiraju velike poremećaje cijelog ekosustava i teško nadoknadive gospodarske štete, velike troškove obnove i druge posredne i neposredne gubitke. Potrebno je navesti da takvi požari kontaminiraju zrak na užem prostoru, ali i uzrokuju dugoročne štete emisijom ugljičnog dioksida. Osim toga požari raslinja mogu trajati relativno duže vrijeme (više dana ili tjedana) uslijed nepovoljnih meteoroloških uvjeta, a osobito je zahtjevno gašenje na teško pristupačnim područjima gdje ne postoji razvijena infrastruktura (prometnice, vodovod, mogućnost komunikacije između interventnih snaga). Požari raslinja i ostalog mrtvog goriva na otvorenom prostoru (sva goriva tvar iznad mineralnog dijela tla) su prirodna pojava koja će pojavljivati i u budućnosti, bez obzira na širinu i intenzitet poduzetih mjera.

Po procjeni opasnosti, državne šume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. razvrstane su u četiri stupnja opasnosti od požara: - I stupanj/vrlo velika opasnost 22.584 ha ili 1,17% površina (sve na kršu), - II stupanj/velika 257.145 ha ili 13,3 % površina (90% krš, 10 % kontinentalni dio RH), - III stupanj/umjerena 659.145 ha ili 34,15 % (38% krš, 62% kontinentalni dio RH) i - IV stupanj/mala opasnost 991.116 ha ili 51,35 % (25% krš, 75% kontinentalni dio RH).

Stupanj opasnosti od požara državnih šuma i šumskih zemljišta na kršu u jadranskom/primorskom pojasu procjenjuje se kao: - I stupanj/vrlo velika opasnost - 23% površina, - II stupanj/velika – 45%, - III stupanj/umjerena – 30% i

96 | 127


- IV stupanj/mala opasnost – 2% površina.

Gašenje požara raslinja uvjetuje značajan angažman resursa što iziskuje dodatna financijska sredstva svake godine. Prije svake požarne sezone planski se obavlja slijedeće: - priprema zemaljskih snaga, edukacija i opremanje vatrogasaca, - servisiranje tehnike i opreme i obnavljanje pričuvne opreme, - priprema zrakoplova i posada, servisiranje zrakoplova, edukacija zrakoplovno-tehničkog osoblja, nabava goriva, maziva, pjenila i retardanata, - redovna dislokacija vatrogasaca i tehnike iz kontinentalnog na priobalni dio zemlje te logistička potpora, - priprema izvanrednih dislokacija i sustav brzog prebacivanja dodatnih brojnijih snaga na ugrožena područja što podrazumijeva planiranje pomoći između susjednih županija, ali i angažiranje vatrogasaca i tehnike iz cijele zemlje.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje početkom svake godine Vladi Republike Hrvatske predlaže donošenje Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku. Programom su integrirane sve aktivnosti subjekata (ministarstava, državnih upravnih organizacija, javnih ustanova, vatrogasnih postrojbi, udruga) u cilju učinkovitijeg djelovanja pri gašenju požara na otvorenom prostoru. Izradom takvog ciljanog Programa, nastoji se pridati važnost vatrogastvu u vrijeme požarne sezone kada je on najopterećeniji. Na taj način dobivena su dodatna financijska sredstva za funkcioniranje sustava u specifičnim okolnostima. Svi subjekti Programa aktivnosti provode svoje zadaće kontinuirano tijekom cijele godine na području cijele zemlje i daju svoj doprinos u provedbi preventivnih i operativnih mjera zaštite od požara.


Proizvodnja i distribucija električne energije Može doći do prekida opskrbom i distribucijom električne energije.


Nema značajnijeg utjecaja na komunikacijsku i informacijsku tehnologiju.

Promet Uslijed velikih požara može doći do zatvaranja državnih i lokalnih prometnica.

Zdravstvo Nema direktnog utjecaja na objekte zdravstva. Eventualno može doći do povećanog broja hitnih medicniskih intervencija uslijed gutanja

dima ili pojave opekotina.Vodno gospodarstvo Može doći do prekida u opskrbi vodom, te redukcija vode.

Hrana Uslijed zatvaranja prometnica može doći do privremenog prekida u opskrbi hranom na području Općine. Dugoročno može doći do

uništenja usjeva te smanjenog prinosa pojedinih kultura.Financije Nema direktnog utjecaja na financije.


Požar može utjecati na skladištenje opasnih tvari ukoliko je požar izbio u blizini skladišta. Ukoliko ne dođe do brze intervencije ovakav

scenarij može se pretvoriti u katatastrofu.Javne službe Može utjecati na objekte javne službe.

97 | 127


Nacionalni spomenici i vrijednosti Požar može uništiti nacionalne spomenike i vrijednosti ukoliko izbije u blizini istih.

8.10.7 Uzrok

Mediteranske šume otoka, priobalnog pojasa, srednje i južne Dalmacije, zaobalja i Zagore šumska su područja sastojina hrasta crnike u uskom obalnom pojasu, mješovitih šuma hrasta crnike i alepskog bora i čiste šume alepskog bora na otocima, hrasta medunca, bijelog i crnog graba iznad pojasa hrasta crnike iznad 400 m nadmorske visine, te šuma dalmatinskog crnog bora na većim nadmorskim visinama. Cijeli taj jadranski pojas primorskog krša karakteriziraju velike površine šuma i šumskih zemljišta i nepovoljna struktura šumskih sastojina u kome s 83% prevladavaju degradirani oblici šumske vegetacije, degradirane niske šume, makija (guste i niske šume porijeklom panjače, grmolikog oblika, relativno gustog sklopa), garig (prorijeđene svijetle šikare) i veliki kompleksi kamenjara sa šibljacima i biljnim vrstama različite vegetacijske degradacije, dok 17% čine visoke šume. U skladu s tim, šume i šumska vegetacija na kršu prvenstveno imaju zaštitnu funkciju, hidrološku i protuerozivnu, te rekreativnu i estetsku ulogu, a tek potom i ekonomski značaj. Načelno, starija stabla i sastojine otpornije su od mlađih, između ostaloga i stoga što razvijenije krošnje propuštaju manje svjetla i topline, te nema ili je slabije razvijeno grmlje i biljni pokrov, a isušivanje je manje. Osim što starija stabla imaju deblju koru i sloj pluta, mlade sastojine tanje kore imaju grane bliže tlu i gušći sklop, te su osjetljivije na požar, posebno njegovo širenje. U nepovoljnim vremenskim uvjetima opasnost od požara prijeti mladim, travom obraslim sastojinama i kulturama svih vrsta. Osim gorivog materijala, količina vlage u gorivu najočitiji je presudni čimbenik za nastanak i širenje požara u šumi. Količina vlage je posljedica istovremenog utjecaja niza čimbenika koji smanjuju opasnost ili pogoduju pojavi i širenju šumskih požara: okolišni uvjeti klime i tla, vrsta drveća, starost sastojina, oblik gospodarenja šumom, stanje pokrova šumskog tla, godišnje doba i vrijeme, te uspostavljeni šumski red.Gledano s aspekta reljefa, na razvoj požara utječe više faktora – nagib terena, područja različite vlažnosti, temperature zraka i tla, temperaturne inverzije, izloženost suncu ili zasjene, izloženost vjetru ili zavjetrine.Uvjeti ekološkog okruženja i šumski požari usko su povezani kao uzročno posljedična veza klime, tla, ljudske aktivnosti, količine i stanja gorivog materijala. Za učinkovito preventivno i osmišljeno dugoročno djelovanje s ciljem smanjenja broja požara i opožarenih površina, potrebno je poznavanje višegodišnjeg utjecaja svih tih poveznica i njihovo integriranje u sustav zaštite šuma od požara.

Svako mjesto ima svoj požarni režim koji se može opisati izvedenim veličinama koje su rezultat međudjelovanja vlažnosti/suhoće prirodnog gorivog materijala i klimatskih prilika određenog kraja. Jedna od takvih bezdimenzionalnih veličina je ocjena žestine. Ona može biti mjesečna (Monthly Severity Rating, MSR) i sezonska (Seasonal Severity Rating, SSR), a određuje se kanadskom metodom za procjenu opasnosti od požara raslinja (Canadian Forest Fire Weather Index System, CFFWIS) ili poznatija kao skraćenica FWI (Fire Weather Index). Ocjena žestine u sebi sadrži meteorološke uvjete i stanje vlažnosti mrtvog šumskog gorivog materijala i služi za klimatsko-požarni prikaz prosječnog stanja na nekom području. Općenito se smatra da je potencijalna opasnost od požara raslinja vrlo velika ako je SSR > 7.

98 | 127


Prema analizi razdoblja 1981. – 2010. srednje vrijednosti SSR na području oko Općine Mljet su veće od sedam.

Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća je pokazala širenje područja s velikom potencijalnom opasnošću od požara raslinja od dalmatinskih otoka i obale prema zaleđu u odnosu na standardno klimatsko razdoblje 1961. – 1990. Analiza linearnih trendova pokazuje produljenje požarne sezone na Jadranu od svibnja do listopada zbog klimatskih promjena.

Slika 8. Prostorna analiza srednjih sezonskih žestina (SSR) posljednja tri desetljeća

Prema vlasničkoj strukturi, šume u državnom vlasništvu su zastupljene sa 3:1 u odnosu na površine šuma u privatnom vlasništvu. Međutim, udio državnih šuma u ukupnoj opožarenoj površini u odnosu na šume privatnih šumoposjednika je skoro 1:1 što je posljedica nedovoljne brige šumovlasnika i neprovođenja potrebnih mjera zaštite u smislu izgradnje protupožarnih prosjeka, čuvanja šume i provođenja uzgojnih mjera u funkciji zaštite od požara.

Vremenski uvjeti u većini požara na otvorenom imaju odlučujuću ulogu u njihovom razvoju, širenju i ponašanju. Kao što je već spomenuto dugotrajna sušna i vruća razdoblja su vrlo povoljna za nastanak požara raslinja. Stoga meteorološki elementi koji najviše utječu na pojavu požara su Sunčevo zračenje, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka i količina oborine, a na njegovo širenje jačina i smjer vjetra.

99 | 127


Vjetar je meteorološki element koji u sprezi s gorivim materijalom najjače utječe na ponašanje požara. Vjetar utječe na požar raslinja na više načina:- odnosi zrak bogat vlagom i ubrzava isparavanje i sušenje goriva- pomaže sagorijevanju dovođenjem nove količine kisika- širi požar noseći toplinu i goreće čestice na ne zahvaćena goriva- uglavnom određuje smjer širenja požara- otežava vatrogasnu intervenciju i djelovanje zemaljskih snaga i zrakoplova.

Godišnji prosjek dana s jakim vjetrom na području Općine Mljet, doseže 76 dana, s olujnim vjetrom doseže 17 dana, a maksimalni udari vjetra godišnje doseže 34 m/s.

Razvoj događaja koji prethodi velikoj nesreći

Pojava manjeg ili većeg broja požara raslinja, ponajviše ovisi o slijedećim čimbenicima: - parametrima vegetacije (vrsta i vlažnost vegetacije) - ukupnost klimatskih i meteoroloških čimbenika i pojava u atmosferi na određenom mjestu - antropološkim parametrima (gustoća stanovništva i ljudske aktivnosti, sociološki, ekonomski i socijalni elementi)

Postoje dva kritična razdoblja povećane pojave požara na otvorenom prostoru:

1. proljetno – mjeseci veljača, ožujak i travanj (osobito praćeno sušom i vjetrom, dok nije počeo proces ozelenjivanja vegetacije) kada nastaje povećan broj požara, najviše u kontinentalnom području, ali nije isključeno i u priobalnom području. Povećani broj požara osobito je izražen poradi spaljivanja korova i ostalog bio-otpada zaostalog nakon čišćenja poljoprivrednih i šumskih površina.

2. ljetno - mjesec srpanj, kolovoz, rujan, također nastaje povećan broj požara, najvećim dijelom na priobalnom području s otocima. Žestina takvih požara osobito je pojačana ukoliko se poklopi i sušno razdoblje i ostalih ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura i suhoća zraka, udari groma).

100 | 127


Okidač koji je uzrokovao veliku nesreću

Nastanak požara raslinja uglavnom povezan s ljudskom djelatnošću. Najčešći način izazivanja je nemar ili nepažnja poradi paljenja korova i biootpada, radova u šumi, nepažnja sa ložištima za roštilje, neugašenoj vatri, dječje igre i zapuštenih neuređenih deponija organskog i anorganskog otpada.Najčešći uzroci požara su otvoreni plamen, a nešto manji postotak požara je uzrokovan pražnjenjem atmosferskog elektriciteta ili toplinom koja nastaje trenjem.Potencijalnu opasnost predstavlja i iskrenje metala, iskrenje električnih uređaja i trošila, neoprezna uporaba otvorenog plamena, pušenje i drugo.Turizam je sve značajnija gospodarska djelatnost koja povisuje rizik od izbijanja požara. Odbacivanje staklenih plastičnih predmeta kao i odbacivanje gorućih žigica i opušaka prilikom šetnji i boravka u autokampovima, turističkim naseljima, parkovima, borovim šumama i sličnim mjestima, predstavlja potencijalnu opasnost za nastanak i širenje požara. Ovi slučajevi su naročito izraženi u toku ljetne turističke sezone, pogotovo zato što je povećan broj posjetitelja, turista upravo u suhom ljetnom razdoblju. Moguća je i namjerna paljevina.

8.11 POŽARI OTVORENOG TIPA – OPIS DOGAĐAJA

Ekstremni meteorološki uvjeti (jak vjetar, visoka temperatura, suša, udari groma) pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak i iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više požara, ali zbog ekstremnih metoroloških uvijeta nije ih moguće staviti u nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su iscrpljene, a opožarena površina se povećava, moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana.


Požari mjestimično mogu ugroziti veći broj ljudi i imovinu (kampovi), te je potrebna evakuacija lokalnog stanovništva, turista i imovine i njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta, ugrožena je kritična infrastruktura, pojavljuju se zastoji u cestovnom, zračnom, pomorskom prometu, poremećaj opskrbe energijom, vodom, namirnicama. Mogući su masovni otkazi turističkih aranžmana. Mjere oporavka vegetacije i opožarenih prostora su dugoročne. Posljedice za općekorisne funkcije šuma su dugoročne.

Kod razmatranja požara u Općini Mljet u obzir su uzete dvije vjerojatnosti, najvjerojatniji neželjeni događaj te događaj sa najgorim mogućim posljedicama.

Najvjerojatniji neželjeni događaj u načelu se događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja, kao i ljeti na području priobalja nastaje više istovremenih požara raslinja. Požari mogu mjestimično ugrožavati ljude i imovinu te je moguće kratkotrajno (od nekoliko sati ili jedan do dva dana) premještanje ljudi i imovine na sigurna područja. Takvi požari na jednom području neće trajati dulje vremensko razdoblje.

Događaj s najgorim mogućim posljedicama događa se svakih 20-ak godina. Ekstremni meteorološki uvjeti pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje takvih

101 | 127


požara zahtijeva angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više požara, ali zbog ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće staviti pod nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć, međutim često puta je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta (jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim snagama (više dana ili tjedana), a opožarena površina se povećava. Na nekim požarima moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana.

Posljedice su iskazane na osnovi subjektivne odluke, a broj ljudi koje je potrebno evakuirati ovisan je o lokaciji požara te ga je kao takvog nemoguće točno izračunati. S obzirom da se radi o požarima raslinja na otvorenom prostoru moguće je mjestimično ugrožavanje građevina gdje ima veći broj posjetitelja.



Najvjerojatniji scenarij se u načelu događa svake godine. Tijekom sušnih razdoblja, kao i ljeti na području priobalja nastaje više istovremenih požara raslinja. Požari mogu mjestimično ugrožavati ljude i imovinu te je moguće kratkotrajno (od nekoliko sati ili jedan do dva dana) premještanje ljudi i imovine na sigurna područja. Takvi požari na jednom području neće trajati dulje vremensko razdoblje, budući da nakon što prođe opasnost od topline i produkata gorenja, život i rad ljudi može se normalno nastaviti. Moguć je nastanak štete na građevinama, pokretninama kao i određeni broj stradalih osoba (lake ozljede/teže ozljede/smrtno stradavanje), što se ne može uvijek izbjeći. Moguć je i kratkotrajni prekid (do par dana) opskrbe energijom, vodom, namirnicama ili zastoji u prometu. Ne očekuje se značajniji efekt na odvijanje turističke sezone, ali mjere oporavka vegetacije su dugoročne. Posljedice za općekorisne funkcije šuma su dugoročne.

Podaci o broju ugroženih stanovnika dobiveni su na osnovi prikupljenih podataka s terena. Srećom, podaci pokazuju da nije bilo stradalih stanovnika, a posljedice potencijalne ugroze procjenjuju se obzirom na broj stanovnika na prostoru zahvaćenom rizikom od požara otvorenih prostora. S obzirom da se radi o požarima raslinja na otvorenom prostoru moguće je mjestimično ugrožavanje građevina gdje ima veći broj posjetitelja.

102 | 127






Gospodarstvo








2 Malene 1 51 000 – 75 5 000






103 | 127


Događaj s najgorim mogućim posljedicama događa se svakih 20-ak godina. Ekstremni meteorološki uvjeti pogoduju razvoju više istovremenih požara raslinja (na većoj površini) na priobalju. Gašenje takvih požara zahtijevaju angažiranje značajnog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala, ponekad iz više županija pa čak iz cijele zemlje. Snage su razvučene na više požara, ali zbog ekstremnih meteoroloških uvjeta nije ih moguće staviti pod nadzor više dana. Budući da požari traju i više dana, vatrogasne snage su iscrpljene. U takvim izvanrednim situacijama je potrebna i međunarodna pomoć, međutim često puta je situacija kritična i u drugim mediteranskim zemljama, pa pomoć izostaje ili je nedostatna. Bitno je naglasiti da kod nepovoljnih meteoroloških uvjeta (jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim snagama (više dana ili tjedana), a opožarena površina se povećava. Na nekim požarima moguće je smrtno stradavanje, hrvatskih i/ili stranih državljana.




1 Neznatne ≤ 0,01092 Malene 0,0109 – 0,053 Umjerene 0,051 – 0,11974 Značajne 0,1306 – 0,38085 Katastrofalne ≥ 0,392 x

Gospodarstvo



1 Neznatne 75 500 – 1 51 0002 Malene 1 51 000 – 75 5 0003 Umjerene 75 5 000 – 2 265 000 x4 Značajne 2 265 000 – 37 75 0005 Katastrofalne ≥ 37 75 000



104 | 127











2 Mala 1-5% 1 događaj u 20 do 100 godina3 Umjerena 5-50% 1 događaj u 2 do 20 godina4 Velika 51-98% 1 događaj u 1 do 2 godine5 Iznimno velika >98% 1 događaj godišnje ili češće x






Za izradu scenarija: Požari raslinja na otvorenom prostoru Općine Mljet

- Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

105 | 127


- Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Mljet, listopad 2015. - Državni zavod za statistiku- Proračun Općine Mljet

8.12 MATRICA RIZIKA

106 | 127



Ne postoji dovoljna količina statističkih, iskustva stručnjaka i ostalih podataka te pouzdana metodologija procjene posljedica zbog čega

107 | 127


se očekuju značajnije greškeVrlo visoka nepouzdanost 4

Visoka nepouzdanost 3 XNiska nepouzdanost 2

Vrlo niska nepouzdanost 1Postoji dovoljna količina statističkih podataka, iskustva stručnjaka i pouzdana metodologija procjene zbog čega je pojavljivanje grešaka

vrlo malo vjerojatno

SUDIONICI

KOORDINATOR: Niko Kralj, Načelnik Stožera CZNOSITELJI: Mario Dabelić

IZVRŠITELJI:

9 USPOREDBA RIZIKA

108 | 127


Završetkom procesa izrade procjena rizika te obrade svih scenarija i izražavanja rezultata dobivena je mogućnost usporedbe rezultata i njihovog iskazivanja u zajedničkim matricama.

9.1 NAJVJEROJATNIJI NEŽELJENI DOGAĐAJ

9.2 DOGAĐAJ S NAJGORIM MOGUĆIM POSLJEDICAMA

10 ANALIZA SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

10.1 PODRUČJE PREVENTIVE

109 | 127


10.1.1 Usvojenost strategija, normativne uređenosti te izrađenost procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite

Općina Mljet je donijela sljedeće dokumente:

- Procjenu ugroženosti stanovništva, materijalnih, kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća Općine Mljet (2016. godine)- Plan zaštite i spašavanja i Plan civilne zaštite na području Općine Mljet (2016. godine)- Odluku o osnivanju postrojbe civilne zaštite Općine Mljet (2013. godina)- Odluku o povjerenicima civilne zaštite Općine Mljet (2015. godina)- Odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite Općine Mljet (2016. godina)- Odluku o osnivanju i imenovanju Stožera civilne zaštite Općine Mljet (2017. godina) - Operativni plan za postupanje u nepovoljnim zimskim uvjetima za 2017. / 2018. godinu (2017. godina)- Plan razvoja sustava civilne zaštite na području Općine Mljet za 2018. godinu (2017. godina)- Plan vježbi civilne zaštite na području Općine Mljet za 2018. godinu (2017. godina)- Poslovnik o radu stožera civilne zaštite Općine Mljet (2017. godina)- Analizu stanja sustava civilne zaštite na području Općine Mljet za 2017. godinu (2017. godina)- Smjernice za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite na području Općine Mljet za 2018. – 2021. godinu

Spremnosti sustava civilne zaštite na temelju izrađenosti sektorskih strategija, normativne uređenosti te izrađenosti procjena i planova od značaja za sustav civilne zaštite uzimajući u obzir sve izrađene dokumente iz navedene kategorije, njihovu međusobnu povezanost i usklađenost te na temelju procjene implementiranosti ciljeva strategija u javne politike upravljanja rizicima na lokalnoj razini te do koje mjere su korišteni za potrebe definiranja sastava i strukture operativnih kapaciteta kao i za potrebe izrade planova djelovanja civilne zaštite procjenjuje se niskom.

10.1.2 Sustavi ranog upozoravanja i suradnja sa susjednim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Upozoravanje načelnika u slučaju nadolazeće i neposredne opasnosti obavlja se od strane Županijskog centra 112 (ŽC 112), Područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dubrovnik (PU DUZS Dubrovnik, Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Hrvatskih voda, Policijske uprave, Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, pravnih osoba koji se zaštitom i spašavanjem bave u okviru vlastite djelatnosti, gospodarskih subjekta korisnika opasnih tvar, pojedinaca, stanovnika Općine. Nakon primitka obavijesti o nadolazećoj i neposrednoj opasnosti načelnik će, kao odgovorna osoba zadužena za primanje obavijesti, postupiti sukladno protokolu pozivanja i aktiviranja operativnih snaga sustava civilne zaštite. U odsutnosti načelnika, načelnik Stožera civilne zaštite Općine Mljet postupa sukladno navedenom protokolu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju razvijenosti ranog upozoravanja, razmjene informacija i njihovog korištenja za podizanje spremnosti sustava civilne zaštite kroz pripreme za provođenje mjera i aktivnosti u svrhu smanjivanja posljedica neposrednih i nastupajućih prijetnji procjenjuje se niskom.

110 | 127


10.1.3 Stanje svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela

Stanje svijesti o rizicima pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela nedovoljno je razvijeno stoga je potrebno razvijati komunikacijska i operativna rješenja usklađenih s potrebama pripadnika ranjivih skupina kako bi provođenje mjera po informacijama ranog upozoravanja doveo na zadovoljavajuću razinu. Spremnost sustava civilne zaštite na temelju stanja svijesti pojedinaca, pripadnika ranjivih skupina, upravljačkih i odgovornih tijela u sustavu civilne zaštite o suvremenim rizicima i optimalnom postupanju u provođenju obveza iz njihovih nadležnosti kako bi se umanjile posljedice prijetnji procjenjena je niskom.

10.1.4 Ocjena stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta

Općina Mljet je izradila slijedeće planske dokumente: - Prostorni plan uređenja Općine Mljet- Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Mljet- Urbanistički plan uređenja naselja Sobra- Urbanistički plan uređenja naselja Saplunara- Urbanistički plan uređenja naselja Prožurska Luka- Urbanistički plan uređenja naselja Okuklje- Urbanistički plan uređenja Uvala Suthimoljska 2- Urbanistički plan uređenja naselja Sobra

Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjene stanja prostornog planiranja, izrade prostornih i urbanističkih planova razvoja, planskog korištenja zemljišta kao bitnog nacionalnog resursa, utjecaja provođenja legalizacije bespravno izgrađenih građevina na sigurnost zajednica te primjene posebnih građevinskih preventivnih mjera/standarda u postupcima ugradnje zahtjeva i posebnih uvjeta u projektnu dokumentaciju te u postupcima izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola procjenjena je niskom.

111 | 127


10.1.5 Ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive

Predviđena sredstva iz proračuna Općine Mljet za 2018. godinu za sustav civilne zaštite su slijedeća:

- JVP Mljet – 230.000,00 kn- Razvoj sustava civilne zaštite (postrojba civilne zaštite i stožer civilne zaštite) i izrada osnovnih dokumenata civilne zaštite – 50.000,00 kn- HGSS – 15.000,00 kn- Udruge (PD Mljet i PD Planika, CK) i pravne osobe – 20.000.000,00 kn

Spremnost sustava civilne zaštite na temelju ocjena fiskalne situacije i njezine perspektive posebno za prenamjenu dijela sredstava koja se koriste za reagiranje za potrebe financiranja provođenja preventivnih mjera procjenjuje se visokom.

10.1.6 Baze podataka

Pravilnikom o vođenju evidencija pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite propisuje se vođenje evidencije osobnih podataka za: - članove Stožera civilne zaštite- operativne snage vatrogastva- operativne snage Hrvatskog Crvenog križa- operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja- ostale udruge- pripadnike postrojbi civilne zaštite i povjerenike civilne zaštite - koordinatore na lokaciji- pravne osobe u sustavu civilne zaštiteOpćina Mljet nije ustrojila navedene evidencije te se spremnost sustava civilne zaštite na temelju baze podataka procjenjuje vrlo niskom.

Procjena ukupne spremnosti sustava civilne zaštite Općine Mljet u području provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća je niska.

Tablica 69. Analiza sustava civilne zaštite – područje preventive

112 | 127


PODRUČJE PREVENTIVE

Vrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost

Vrlo visokaspremnost

4 3 2 1Usvojenost strategija,

normativne uređenosti teizrađenost procjena i

planova od značaja zasustav civilne zaštite

X

Sustavi ranogupozoravanja i suradnja

sasusjednim jedinicama

lokalne i područne(regionalne) samouprave

X

Stanje svijesti pojedinaca,pripadnika ranjivih

skupina,upravljačkih i odgovornih

tijela

X

Ocjena stanja prostornogplaniranja, izrade

prostornihi urbanističkih planova

razvoja, planskog korištenjazemljišta

X

Ocjena fiskalne situacije injezine perspektive X

Baze podataka XPodručje preventive -

ZBIRNO X

10.2 PODRUČJE REAGIRANJA

10.2.1 Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta

Procjena spremnosti sustava civilne zaštite na temelju spremnosti odgovornih i upravljačkih kapaciteta sustava civilne zaštite provedena je analizom podataka o razini odgovornosti, osposobljenosti i uvježbanosti: - čelnih osoba Općine Mljet koji su nadležni za provođenje zakonom utvrđenih operativnih obaveza u fazi reagiranja sustava civilne zaštite, spremnost Stožera civilne zaštite Općine Mljet te spremnost koordinatora na mjestu izvanrednog događaja. Članovi Stožera civilne zaštite nisu prošli osposobljavanje za obavljanje poslova civilne zaštite. Načelnik Općine je prošao osposobljavanje. Vježbe civilne zaštite se ne provode. Jednom godišnje potrebno je provoditi vježbu evakuacije i spašavanja. Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta procjenjuje se niskom.

10.2.2 Spremnost operativnih kapaciteta

113 | 127


Ukupna spremnost operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite za provođenje svih mjera i aktivnosti spašavanja društvenih vrijednosti izloženih njihovim štetnim utjecajima u velikim nesrećama procjenjuje se niskom. Analiza je izvršena na osnovu slijedećih parametara:

- popunjenosti ljudstvom- spremnosti zapovjednog osoblja - osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja - uvježbanosti - opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom - vremenu mobilizacijske spremnosti/operativne gotovosti- samodostatnosti i logističkoj potpori

10.2.3 Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta

Spremnost sustava civilne zaštite provodi se na temelju procjene stanja mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta na temelju procjene stanja transportne potpore i komunikacijskih kapaciteta. Ukupna razina spremnosti operativnih kapaciteta na području Općine Mljet procijenjena je niskom.U poglavlju 7. ove Procjene navedena su vozila i komunikacijska oprema operativnih snaga Općine Mljet.

10.2.4 Područje reagiranja

Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Općine Mljet u području reagiranja i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti koje su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća procjenjena je niskom.

Tablica 70. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja

114 | 127


PODRUČJE REAGIRANJAVrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost


4 3 2 1Spremnost odgovornih i upravljačkih

kapaciteta X

Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih, gotovih snaga - pravnih osoba X

Spremnost operativnih kapaciteta - redovnih snaga udruga građana (HCK i

HGSS)X

Spremnost operativnih kapaciteta - drugih udruga građana X

Spremnost operativnih kapaciteta – postrojbi civilne zaštite opće namjene X

Spremnost operativnih kapaciteta – povjerenika civilne zaštite X

Spremnost operativnih kapaciteta – građana u sustavu civilne zaštite X

GIS civilne zaštite te drugi izvori i baze XStanje mobilnosti operativnih kapaciteta

sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta – redovitih

službi i gotovih operativnih snaga (pravnih osoba i udruga građana najviše

razine operativne spremnosti)

X

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja

komunikacijskih kapaciteta – postrojbi civilne zaštite opće namjene

X

Područje reagiranja -ZBIRNO X

Analiza sustava na području reagiranja izrađuje se za svaki rizik obrađen u procjeni rizika:

Potres

115 | 127


Potrebne snage u slučaju potresa Napomena

- Stožer civilne zaštite Općine Mljet- JVP Mljet i DVD Mljet i Montokuc

- HGSS Stanica Orebić- Gradsko društvo Crveni križ Dubrovnik- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s područja Općine- Ljekarna s područja Općine- Zdravstveni radnici na području Općine- Udruge- Komunalne službe- Koordinatori na lokaciji- Postrojba civilne zaštite opće namjene- Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite

Raspoložive snage civilne

zaštite u nadležnosti

Općine

Potrebne snage u slučaju potresa Napomena

- Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije- Zavod za hitnu medicinsku pomoć Dubrovačko - neretvanske županije- Savjetodavna poljoprivredna služba Dubrovačko - neretvanske županije- HEP - Hrvatska elektroprivreda d.d.- Županijske ceste Dubrovnik- DUZS PU Dubrovnik – državna uprava za zaštitu i spašavanje Područni ured

Dubrovnik- Postaja prometne policije Dubrovnik- Opća bolnica Dubrovnik

Snage civilne zaštite koje nisu u

nadležnosti Općine, a koje će

se uključiti u slučaju nesreće ili

katastrofe

Tablica 71. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Potres

PODRUČJE REAGIRANJA

Vrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost


116 | 127


4 3 2 1

Spremnost odgovornih i upravljačkih kapaciteta X

Spremnost operativnih kapaciteta X

Stanje mobilnosti operativnih kapaciteta sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih

kapaciteta

X

Područje reagiranja u slučaju potresa -

ZBIRNOX

Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar

117 | 127


Potrebne snage u slučaju olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra Napomena

- Stožer civilne zaštite Općine Mljet- JVP Mljet i DVD Mljet i Montokuc

- HGSS Stanica Orebić- Gradsko društvo Crveni križ Dubrovnik- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s područja Općine- Ljekarna s područja Općine- Zdravstveni radnici na području Općine- Udruge- Komunalne službe- Koordinatori na lokaciji- Postrojba civilne zaštite opće namjene- Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite



Općine

Potrebne snage u slučaju olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra Napomena






katastrofe

Tablica 72. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar


Vrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost


4 3 2 1

118 | 127





kapaciteta

X

Područje reagiranja u slučaju olujnog ili

orkanskog nevremena i jakog vjetra -

ZBIRNO

X

Snijeg i led

Potrebne snage u slučaju snijega i leda Napomena

119 | 127


- Stožer civilne zaštite Općine Mljet- JVP Mljet i DVD Mljet i Montokuc- HGSS Stanica Orebić- Gradsko društvo Crveni križ Dubrovnik- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s područja Općine- Ljekarna s područja Općine- Zdravstveni radnici na području Općine- Udruge- Komunalne službe- Koordinatori na lokaciji- Postrojba civilne zaštite opće namjene- Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite



Općine

Potrebne snage u slučaju snijega i leda Napomena






katastrofe

Tablica 73. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Snijeg i led


Vrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost


120 | 127


4 3 2 1




kapaciteta

X

Područje reagiranja u slučaju snijega i leda -

ZBIRNOX

Požari otvorenog tipa

Potrebne snage u slučaju požara Napomena

121 | 127


- Stožer civilne zaštite Općine Mljet- JVP Mljet i DVD Mljet i Montokuc- HGSS Stanica Orebić- Gradsko društvo Crveni križ Dubrovnik- Pravne osobe od posebnog interesa za sustav civilne zaštite s područja Općine- Ljekarna s područja Općine- Zdravstveni radnici na području Općine- Udruge- Komunalne službe- Koordinatori na lokaciji- Postrojba civilne zaštite opće namjene- Povjerenici i zamjenici povjerenika civilne zaštite



Općine

Potrebne snage u slučaju požara Napomena






katastrofe

Tablica 74. Analiza sustava civilne zaštite – područje reagiranja – Požari otvorenog tipa


Vrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost


122 | 127


4 3 2 1




kapaciteta

X

Područje reagiranja u slučaju požara

otvorenog tipa -ZBIRNO

X

10.3 TABLIČNI PRIKAZ SPREMNOSTI SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE

123 | 127


Procijenjena spremnost cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od velikih nesreća (područje preventive) i za spašavanje svih kategorija društvenih vrijednosti izloženih štetnim utjecajima u velikim nesrećama (područje reagiranja) je niska.

Tablica 75. Analiza sustava civilne zaštite – sustav civilne zaštite - zbirno

Vrlo niskaspremnost

Niskaspremnost

Visokaspremnost


4 3 2 1

Područje preventive -ZBIRNO X

Područje reagiranja -ZBIRNO X

Sustav civilne zaštite -ZBIRNO X

10.4 VREDNOVANJE RIZIKA

124 | 127


Vrednovanje rizika je proces uspoređivanja rezultata analize rizika s kriterijima i provodi se uz primjenu ALARP načela (As Low As Reasonably Practicable). Rizici se razvrstavaju u tri razreda: a/ prihvatljive, b/ tolerirane i c/ neprihvatljive.

Slika 9. ALARP načela

IZVOR: Kriteriji za izradu smjernica koje donose čelnici područne (regionalne) samouprave za potrebe izrade procjena rizika od velikih nesreća na razinama jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava.

Svrha vrednovanja rizika je priprema podloga za odlučivanje o važnosti pojedinih rizika, odnosno da li će se određeni rizik prihvatiti ili će se poduzimati mjere kako bi se umanjio. U procesu odlučivanja o daljnjim aktivnostima po određenim rizicima koriste se analize rizika i scenariji koji su sastavni dio Procjene. Vrednovanje je izvršeno na način da su rezultati procjena rizika, dobiveni za svaki od jednostavnih rizika za svaki od scenarija (najgori mogući i najvjerojatniji događaj) zbrojeni.

Tablica 76. Vrednovanje rizika

Scenarij Najvjerojatniji neželjeni događaj

Događaj s najgorim posljedicama Vrednovanje

Potres 2 4 6

125 | 127


Olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar 1 2 3

Snijeg i led 1 2 3Požari otvorenog tipa 2 3 5

Iz gornje tablice vrednovanja rizika proizlazi da su na području Općine Mljet potres i požar otvorenog tipa neprihvatljivi rizici dok su olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetar te snijeg i led tolerirani rizici.

11 KARTOGRAFSKI PRIKAZ

Kartografski prikaz dan je u prilozima ove Procjene rizika:

Prilog 1. Karte prijetnjiPrilog 2. Karta rizika – potresiPrilog 3. Karta rizika – olujno ili orkansko nevrijeme i jak vjetarPrilog 4. Karta rizika – snijeg i ledPrilog 5. Karta rizika - požari otvorenog tipa

Karta prijetnji izrađena je u mjerilu 1:25 000 na razini Općine. Mjerilo je izrađeno na način da su prijetnje jasno vidljive i prepoznatljive u prostoru.

Na kartama su prikazane lokacije, dosege te rasprostranjenost svih obrađenih prijetnji.

Karte rizika su prikazane uz mjerilu 1:25 000 koje omogućuje jasan prikaz svih obilježja prikazanih rizika. Karta je izrađena na razini naselja Općine te na temelju rezultata procjena rizika Općine za svaki pojedini obrađeni rizik.

Karte rizika obojane su odgovarajućim bojama iz matrica za prikaz rizika.

126 | 127

procjena rizika od velikih nesreća općina mljet · web viewprocjena rizika od velikih nesreća za...

Documents