procjena potreba na polju podrŠke svjedoka / Žrtava …

PROCJENA POTREBA NA POLJU PODRŠKE SVJEDOKA / RTAVA U BiH
“Procjena stanja i potreba kantonalnih / okrunih tuilaštava i sudova na polju podrške i zaštite svjedoka / rtava u predmetima ratnih zloina u BiH”
Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP
Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP BiH)
Recenzenti
Elma Prci Bili voditeljica SPWCC projekta
Amra Jašarevi zamjenica direktora Sekretarijata VSTV-a
Tim autora
Lucia Dighiero magistrica klinike psihologije
Lejla Hadimeši magistrica prava i ljudskih parava
Alma Taso - Deljkovi magistrica klinike psihologije
Tira 500
Izvještaj ”Procjena stanja i potreba kantonalnih / okrunih tuilaštava i sudova na polju podrške i zaštite svjedoka / rtava u predmetima ratnih zloina u BiH” realiziran je u okviru projekta: Izgradnja kapaciteta kantonalnih i okrunih tuilaštava i sudova u BiH za procesuiranje ratnih zloina, 2008. – 2011.
(skraeni naziv: Podrška procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH - SPWCC)
Mišljenja izraena u Izvještaju su mišljenja autora i kao takva ne odraavaju zvanine stavove Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP)
Sadraj
Uvodne napomene 11
Informativni saetak 15
1.Šta je podrška svjedocima i kako je nastala? 21 1.1. Šta je zaštita a šta podrška svjedocima? 23
2. Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom procesu 25 2.1 Sluba za svjedoke / rtve - Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju 27 2.2. Jedinica za pomo svjedocima i Odjel za sudjelovanje i reparaciju za rtve - Meunarodni krivini sud 29 2.3. Odjeljenje za podršku svjedocima - Sud Bosne i Hercegovine 31 2.4. Odjel za podršku rtvama i svjedocima u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina pri Ministarstvu pravosua Republike Hrvatske 33 2.5. Sluba pomoi ošteenima i svedocima – Vee za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, Srbija 35
3. Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH 37 3.1. Preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u BiH iz oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava 39 3.2. Zakonodavni okvir BiH u oblasti podrške i zaštite svjedoka 40 3.3. UNDP - Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u BiH za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina 41 3.4. Aktivnosti OSCE-a 42 3.5. Mišljenje Evropske komisije 43 3.6. Izazovi i prepreke u oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava 44
4. Procjene stanja u kantonalnim / okrunim tuilaštvima i sudovima u BiH u pogledu procesuiranja predmeta ratnih zloina i podrške / zaštite svjedoka 47 4.1. Tuilaštva 49 4.1.1. Kapaciteti tuilaštava za provoenje istrage i podizanje optunica te mogunost pruanja psihološke podrške tokom istrage 49
4.1.1.1. Problem identifikovanja svjedoka i uspostavljanja saradnje sa svjedocima 50 4.1.1.2. Psihološka podrška svjedocima / rtvama 52 4.1.1.2.1. Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina 52 4.1.1.2.2. Saradnja tuilaca i svjedoka 53 4.1.1.2.3. Odnos izmeu tuilaštava i NVO-a 55 4.2. Sudovi 56 4.2.1. Kapaciteti sudova za procesuiranje predmeta ratnih zloina i mogunost pruanja psihološke podrške nakon podizanja optunice 56 4.2.1.1. Mogunost primjene Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i ostali kapaciteti sudova 57 4.2.1.1.1. Tehniki kapaciteti 57 4.2.1.1.2. Odnos izmeu sudova i centara za socijalni rad 58 4.2.1.2. Psihofizika podrška svjedocima 59 4.2.1.3. Odnos izmeu sudova i organizacija civilnog društva 59
5. Preporuke 61 5.1. Ope preporuke 63 5.1.1. Zaštita svjedoka na kantonalnom i okrunom nivou 63 5.1.2. Podrška svjedocima na kantonalnom i okrunom nivou 64 5.1.3. Posebne preporuke i kljuni akteri 64 5.2. Specifine preporuke 65 5.2.1. U pravcu pruanja psihološke podrške potrebno je da tuilaštva 65 5.2.2. Preporuke za tuilaštva i sudove 65 5.2.3. Preporuke za centre za socijalni rad 65 5.2.4. Preporuke za entitetske i kantonalne vlade i jedinice lokalne samouprave 66 5.2.5. Preporuke za policijske uprave 66 5.2.6. Preporuke za entitetski i kantonalni nivo vlasti 66 5.2.7. Preporuke za organizacije civilnog društva 66 5.3. Minimalni kapaciteti potrebni za efikasnu podršku i zaštitu svjedoka / rtava tokom sudskog procesa na kantonalnom i okrunom nivou 66
Bibliografija 69
Prilozi 71
Prilog 1 Upitnici za istraivanje – Upitnici za tuioce i sudije 73 Prilog 2 Tuilaštva i sudovi u Brko Distriktu, Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine od kojih su prikupljeni podaci 77 Prilog 3 Overview of Caseload Relating to War Crimes 80
Predgovor
Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina u BiH razmotrila je najprimjerenije naine kako da kantonalni i okruni sudovi i tuilaštva raspodijele teret broja neriješenih predmeta ratnih zloina, te istovremeno omogue pravian tretman rtvama, svjedocima i optuenom u tim postupcima. S obzirom da u Bosni i Hercegovini (BiH) do sada postoji jedan Odjel za podršku svjedocima, i to pri Sudu BiH, osnovan u maju 2005. godine, potrebno je razmotriti naine podrške i zaštite svjedoka u ostalim sudovima u BiH kako svjedoenje u procesu ne bi prouzrokovalo dodatnu pat- nju ili traumu za svjedoke. Na taj nain bi se osiguralo efikasnije funkcionisanje sudova u BiH, koji bi bili spremni pruiti adekvatnu i ujednaenu zaštitu i podršku svjedocima tokom sudskih postupaka (bilo da su oni svjedoci tuilaštva ili odbrane).
Naalost, trenutno rijetko postoje uslovi da se omogui podrška i/ ili zaštita svjedocima pred sudovima u bosanskohercegovakim en- titetima, prvenstveno zbog nedostatka iskusnog kadra. To što sud- stvo nije u mogunosti zajamiti isti tretman pred svim sudovima u BiH, tanije osobama iji predmeti budu prosljeivani kantonalnim ili okrunim sudovima u odnosu na one koji se procesuiraju u Meunarodnom krivinom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ili Sudu BiH predstavlja ozbiljnu prepreku vladavini prava. To naroito dolazi do izraaja imajui u vidu obavezu da se svjedocima osigura jednak tretman pred svim sudovima u BiH.
Putem implementacije projekta Podrška procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH UNDP je uspostavio partnerski odnos sa Visokim sudskim i tuilakim vijeem (VSTV) kako bi se zajedniki angaovali na izradi izvještaja Procjena stanja i potreba u oblasti podrške i zaštite svjedoka/rtava u BiH, te uz kontinuiranu podršku vlade Španije dali potporu kantonalnim i okrunim tuilaštvima, sudovima i ostalim relevantnim dravnim ustanovama da postave temelj za stvaranje adekvatnog mehanizma za podršku i zaštitu
rtava/svjedoka. Stoga izvještaj nudi detaljan uvid u trenutnu situaciju uzimajui u obzir dosadašnje aktivnosti tuilaštava, sudova i nevladinih organizacija na ovome polju.
Oslanjajui se na rezultate ove procjene, preporuke izaene u Izvještaju imaju cilj podizanje svijesti o ovim pitanjima, davanje informiranih odgovora na pitanja iz oblasti podrške svjedocima i davanje polazne osnove za uspostavljanje funkcionalnog mehanizma podrške i zaštite rtava/svjedoka u BiH. Ovakav mehanizam podrške i zaštite rtava/svjedoka osigurao bi da isti model podrške i zaštite bude omoguen na itavoj teritoriji BiH, a takoer bi pomogao dravi da osigura implementaciju zakona iz ove obasti u skladu sa evropskim standardima zaštite ljudskih prava.
________________________ Milorad Novkovi
Predgovor
07
Skraenice
MKSJ (ICTY) Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju
MKSR Meunarodni krivini sud za Ruandu
NVO Nevladina organizacija
OSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi
PTSP Posttraumatski stresni poremeaj
SIPA Dravna agencija za istrage i zaštitu
Sluba Sluba za podršku svjedocima / rtvama MKSJ-a
SPWCC Projekat: Podrška procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH (Support to Processing War Crimes Cases in BiH)
Strategija Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina
Sud BiH Sud Bosne i Hercegovine
UNDP Razvojni program Ujedinjenih naroda
VSTV Visoko sudsko i tuilako vijee
Zakon o zaštiti Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka
ZKP Zakon o krivinom postupku
Skraenice
09
Uvodne napomene
Budui da sektor pravosua Bosne i Hercegovine sada istrauje i sudi u predmetima ratnih zloina u cijeloj zemlji na okrunom / kantonalnom nivou, pitanje pruanja jednakog nivoa podrške i zaštite svjedoka / rtava, gdje god da su pozvani da svjedoe u BiH, postalo je u proteklim godinama pitanje ije se rješavanje namee kao neodlono.
Dravne vlasti BiH preduzele su u posljednjem tromjeseju 2008. godine prvi znaajan korak u izradi Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u BiH. Jedno od podruja kojem je poklonjena naroita panja prilikom izrade strategije bila je i oblast podrške i zaštite svjedoka. Strategija sadri odreene preporuke, koje se veinom odnose na kantonalne i okrune sudove i tuilaštva u Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS), koji rade na sluajevima ratnih zloina, gdje podrška svjedocima / rtvama u ovim procesima u velikoj mjeri izostaje. Meutim, podrška svjedocima / rtvama u velikoj mjeri izostaje i danas na kantonalnim i okrunim sudovima i tuilaštvima u BiH. Imajui u vidu da e upravo ovi sudovi i tuilaštva dobiti sve veu ulogu u procesuiranju predmeta ratnih zloina, pitanje podrške i zaštite svjedoka / rtava na tim nivoima postaje sve aktuelnije.
S obzirom da postoji velika potreba da se kantonalni i okruni sudovi i tuilaštva što prije osposobe za efikasno procesuiranje ratnih zloina, Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP BiH), u saradnji sa domaim vlastima i partnerima, osigurao je provedbu projekta pod nazivom Podrška procesuiranju sluajeva ratnih zloina u BiH (SPWCC). Jedna od komponenata tog projekta jest i inicijalna podrška upostavljanju mehanizama za podršku svjedocima / rtvama
u BiH. U smislu provedbe te komponente Projekta, UNDP BiH je, u saradnji sa VSTV, poeo rad na izradi izvještaja Procjena potreba na polju podrške rtava / svjedoka u BiH, koji e sadravati strateške preporuke za ovu oblast u BiH.
UNDP BiH angairao je etvorolani tim za procjenu, koji se sastojao od istraivaa i strunjaka u ovoj oblasti. Oni su izvršili procjenu kapaciteta i potreba na kantonalnom / okrunom nivou i nivou Brko Distrikta za sektor pravosua BiH, a u vezi s podrškom i zaštitom koja se prua svjedocima / rtvama u predmetima ratnih zloina. Svrha ove procjene je da se u konkretnim crtama analiziraju potrebni mehanizmi za podršku svjedocima i predloe kratkorone i dugorone preporuke za kantonalne i okrune sudove i tuilaštva.
Od 21. oktobra 2009. do 12. novembra 2009. godine, tim za procjenu posjetio je tuioce i sudije 15 tuilaštava i sudova u Brko Distriktu, FBiH i RS1. Posjete su bile usmjerene na utvrivanje potreba i sposobnosti ovih institucija da prue podršku i zaštitu svjedocima / rtvama prije i nakon podizanja optunice te nakon suenja, kao i potrebe i sposobnosti tuilaštava da pruaju podršku i zaštitu tokom istrane faze. Metodologija prikupljanja podataka zasnivala se na direknom kontaktu. U toku razgovora sa tuiocima i sudijama korišten je set uniformnih pitanja.2 Velika panja posveena je procjeni kapaciteta sudskih prostorija u smislu trenutno raspoloivog prostora i opreme za provedbu Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Tim za procjenu obavio je tokom istraivanja ukupno 35 razgovora.
1 Vidi Prilog 2 - Tuilaštva i sudovi u Brko Distriktu, Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine od kojih su prikupljeni podaci. 2 Vidi prilog 1 – Upitnik za tuioce i Upitnik za sudije
Uvodne napomene
11
Pored odranih intervjua, nalazi i zakljuci ovog izvještaja zasnovani su na razmatranju razliitih prijedloga u pogledu pruanja podrške svjedocima koje su dale domae i meunarodne institucije prisutne u BiH.
Na osnovi rezultata ove procjene, UNDP BiH namjerava pomoi relevantnim dravnim institucijama i partnerima u stvaranju osnove za uspješno funkcioniranje mehanizama podrške svjedocima / rtvama koji zadovoljavaju evropske standarde u pogledu zaštite ljudskih prava i osiguravaju provedbu Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka te provedbu odredbi Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina (Strategije).
Šta je zaštita svjedoka a šta podrška svjedocima?
Zaštita svjedoka3
Visoki predstavnik je nametnuo, a Parlamentarna skupština BiH potom, u istovjetnom tekstu, usvojila Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka4. Na entitetskim nivoima takoe su usvojeni zakoni5 koji predviaju primjenu mjera iji je cilj da u konanici dovedu da toga da svjedok bude saslušan bez bojazni za vlastitu sigurnost i sigurnost svoje porodice kao i da se pri tome ne povrijede prava osoba protiv kojih se vodi krivini postupak.
Ovi zakoni propisuju proceduralne i fizike mjere zaštite za svjedoke pod prijetnjom i ugroene svjedoke u krivinim postupcima pred sudovima u BiH.
Sud na zahtjev jedne od strana u postupku moe, uz saglasnost svjedoka, odrediti primjenu jedne ili više mjera istodobno kako bi sudija i sudsko vijee bili u prilici kontrolirati nain ispitivanja svjedoka, posebno s ciljem zaštite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja. Djelotvornom zaštitom svjedoka moe se minimizirati dodatna trauma i strah, koji su povezani sa sudjelovanjem u sudskom procesu.
3 Korišteno predavanje Minke Kreho, sutkinje Suda BiH: „Praksa Suda BiH u primjeni zaštitnih mjera prema svjedocima“, predstavljeno na UNDP-ovu Seminaru za sudije: Procjena dokaza u postupcima ratnih zloina, 7.- 8. maja 2009. godine 4 Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, BiH - preišeni, nezvanini tekst, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine 3/03, 21/03, 61/04, 55/05 5 Zakon o zaštiti svjedoka u krivinom postupku, RS; Slubeni glasnik RS br. 48/10 Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, FBiH
Ukoliko postoji bojazan da e se ugroziti sigurnost ili privatnost svjedoka ili njegove porodice, sud ima na raspolaganju sljedee mjere zaštite:
1. Zaštita od izlaganja javnosti • Mjere kojima se osigurava neotkrivanje identiteta svjedoka i dodjela pseudonima (svjedoenje iza paravana ili upotreba elektronskih ureaja za promjenu glasa ili lika kako bi identitet ostao prikriven)
2. Zaštita od ponovne traumatizacije zbog prisustva optuenog • Mjere koje omoguuju da svjedok svjedoi iz druge prostorije i bude ispitan posredstvom tehnikih ureaja za prijenos slike i zvuka takoe s ciljem prikrivanja identiteta ali na nain na koji stranke i branitelj mogu postavljati pitanja, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji.
3. Zaštita od otkrivanja identiteta optuenom • Mjera kojom se obezbjeuje da neki ili svi lini podaci svjedoka ostanu povjerljivi nakon podizanja optunice u odreenom vremenskom periodu.
Zakon o programu zaštite svjedoka6 osigurava fiziku zaštitu svjedoka koji se suoavaju sa prijetnjom opasnom po ivot, zdravlje ili slobodu. Odjel za zaštitu svjedoka u okviru SIPA sve odluke donosi samostalno nakon paljivog razmatranja okolnosti. Prilikom odluivanja o izboru mjera naroito se uzima u obzir teina krivinog djela i stepen rizika, prava optuenog te efekat preduzetih mjera. Ovaj zakon usvojen je i primjenjuje se samo na dravnom nivou.
Podrška svjedocima7
Znaajan je utjecaj psihologije sudnice kao i poznavanja profila svjedoka prije nego svjedoenje zapone na sam tok suenja i efikasnost procesa. Poznavanje profila svjedoka podrazumijeva angaman odjela / ureda za podršku svjedocima na nivou Suda BiH. Podrazumijeva se da se ovakvo odjeljenje stara o svjedocima nakon potvrivanja optunice - psihiki ih priprema prije, ako je potrebno u toku i u svakom sluaju nakon svjedoenja, kao i da im prui sveobuhvatnu popratnu organizacionu pomo. Spomenute aktivnosti dio su u praksi dokazane podrške svjedocima / rtvama i radu sudskoga vijea, koje u tom sluaju ve pred samo suenje ima potrebne informacije o svjedoku i njegovom psihikom stanju te bolje moe planirati i usmjeriti proces.
6 Zakon o programu zaštite svjedoka u BiH, Slubeni glasnik BiH br. 29/04 http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/zakoni/ba/zakon_o_programu_zastite_svjedoka_29_04 -_bos.pdf
7 Korišteno predavanje Minke Kreho, sutkinje Suda BiH: Praksa Suda BiH u primjeni zaštitinih mjera prema svjedocima, predstavljeno na seminaru za sudije UNDP-a BiH: Procjena dokaza u postupcima ratnih zloina, 7. – 8. maja 2009. godine
Uvodne napomene
12
Dakle, svjedoci, i to posebno svjedoci u krivinim predmetima ratnog zloina, uglavnom su rtve koje su preivjele razne ratne golgote, progone, logore, silovanja, odnosno razna fizika i psihika maltretiranja. Takve osobe su nerijetko pod dugotrajnim lijenikim tretmanima i jasno je da im je u situaciji kada se moraju ponovo suoiti sa svim onim što su preivjele i susresti se „oi u oi“ sa izvršiocima zlodjela potrebna struna pomo kako bi podnijele takav pritisak. Nadalje, poznato je da onaj kome se nešto runo desilo nevoljno o tome pria. Dodatna trauma i strah koji su povezani sa sudjelovanjem u takvim postupcima mogu se adekvatnom podrškom u procesu suenja minimizirati i, u odreenoj mjeri, riješiti i pitanja koja se odnose na nevoljnost svjedoka da svjedoe kao i njihov zamor zbog ueša u sudskom procesu.
Informativni saetak
U skladu sa odredbama Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina, vano je da Visoko sudsko i tuilako vijee (VSTV), zajedno sa nadlenim ministarstvima, kao i sa pravosudnim institucijama utvrdi koje su potrebe kantonalnih i okrunih sudova i tuilaštava, kao i da napravi finansijsku procjenu kako bi se obezbijedilo da se svi prioritetni sluajevi završe za 7 godina, a svi sluajevi ratnih zloina za 15 godina.
Kantonalni / okruni sudovi i tuilaštva u BiH suoavaju se sa nedostatkom kapaciteta za efikasno procesuiranje predmeta ratnih zloina, naroito u smislu pruanja psihološke podrške svjedocima / rtvama. To pogotovo dolazi do izraaja u oblasti podrške svjedocima, jer uglavnom ne postoje mehanizmi na nivou kantonalnih i okrunih sudova i tuilaštava u BiH na temelju kojih bi se ispunile sve odredbe Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina, a koji ine okvir za oblast podrške svjedocima. Te probleme analizirali su takoer i Evropska komisija i OSCE. Naime, Komisija u svom izvještaju iz 2009. godine spominje neodostatak mehanizama za zaštitu i podršku svjedoka u BiH zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti kao jedne od znaajnih prepreka u napretku reforme pravosua, dok, sa druge strane, OSCE putem preporuka koje se odnose na mehanizme podrške svjedocima, prvenstveno obrauje osnivanje struktura za zaštitu svjedoka / rtava pri sudovima, u fazi istrage u tuilaštvima.
U BiH u samo nekoliko kantonalnih i okrunih tuilaštava i sudova postoje odjeli za ratne zloine. To su okruna tuilaštva u Doboju i Banjoj Luci, Osnovno tuilaštvo Brko Distrikta i Kantonalno tuilaštvo Tuzlanskog kantona, tj. okruni sudovi u Banjoj Luci i Istonom Sarajevu i Osnovni sud Brko Distrikta. Sve ostale sudije i tuioci kantonalnih i okrunih sudova i tuilaštava angairani su na svim onim sluajevima koji spadaju u nadlenost ovih pravosudnih institucija. ak se dešava da po potrebi i one sudije i tuioci koji su rasporeeni da se bave iskljuivo predmetima ratnih zloina bivaju angairani u nekim drugim sluajevima. Razlog tome je što trenutno pred svim sudovima u BiH nema mnogo predmeta ratnih zloina, a Sud BiH još uvijek nije izvršio ocjenu osjetljivosti predmeta - u skladu sa Dravnom strategijom za rad na predmetima ratnih zloina, tako da se još uvijek ne zna koliko e koje kantonalno i okruno tuilaštvo, a nakon toga sud, zaprimiti sluajeva. Iz tog razloga tuioci i sudije moraju biti fokusirani na druge predmete. Takoer, u nekim se situacijama dešava da se ak tuioci nekih kantonalnih tuilaštava šalju na ispomo opinskim tuilaštvima, a da se u nekim kantonalnim sudovima uope ne vrši procesuiranje ratnih zloina zato što se ne moe sastaviti sudsko vijee. U svim ovim sudovima i tuilaštvima nema dovoljnog broja strunih saradnika koji bi direktno radili na predmetima ratnih zloina.
U svim kantonalnim i okrunim sudovima i tuilaštvima postoji potreba za poveanjem broj sudija i tuilaca, kao i njihovih strunih saradnika. Meutim, za to trenutno ne postoje sredstva - zbog smanjivanja budeta, ali takoe i zbog ve preduzetih rekonstrukcijskih poslova na zgradama tuilaštava i sudova. Sa druge strane, postoji uvjerenje nekih intervjuiranih sudija i tuilaca da je postojei broj sudija i tuilaca dovoljan
Informativni saetak
za trenutne potrebe pravosudnih institucija, Meutim, nakon znaajnijeg priliva predmeta, naroito predmeta ratnih zloina, postojat e potreba za angaovanjem veeg broja strunjaka.
Na kraju, sve sudije i tuioci suoavaju se i sa neodgovarajuim tehnikim uvjetima za rad, nedostatkom ureda i slino.
Naroito je znaajno istai nedovoljne kapacitete tuilaštava koja su, nakon usvajanja novog Zakona o krivinom postupku 2003. godine, zaduena i za provoenje kompletne istrage, kao u zemljama anglosaksonskog prava. Predmeti ratnih zloina vrlo su kompleksni i tuioci se susreu sa razliitim problemima tokom istrage, kao što je, izmeu ostalih, nedostupnost svjedoka i poinilaca. Naroito je teško uspostaviti saradnju sa svjedocima: tuioci nemaju adrese svjedoka, jer su mnogi svjedoci još uvijek interno raseljeni u BiH ili su u izbjeglištvu u treim zemljama; svjedoci su nezadovoljni funkcioniranjem tuilaštava i sudova; veliki problem s kojim se susreu tuilaštva jesu i nedovoljna sredstva za nadoknadu osnovnih troškova svjedoka, kao što su putni troškovi, ishrana, smještaj i drugi. Na kraju, u strukturi tuilaštava nisu predvieni odjeli za pruanje psihološke podrške traumatiziranim osobama tokom istrage, tako da je i to još jedna od oteavajuih okolnosti rada tuilaštava tokom istrage, ali i nakon podizanja optunice. Tokom istrage tuioci ulau veliki napor da dobiju povjerenje svjedoka, trude se da nastupaju kao psiholozi, ali nisu uvijek u mogunosti da na adekvatan nain psihološki pripreme svjedoka za svjedoenje i susret sa poiniocem, zbog ega se esto dešava da svjedoci u sudnici u potpunosti promijene izjave koje su dali tokom istranog postupka. Pored toga, kantonalna i okruna tuilaštva nemaju uvijek dobru saradnju sa Dravnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), jer SIPA
nije uvijek raspoloiva. Naime, SIPA je nadlena za istraivanje ratnih zloina za potrebe Tuilaštva i Suda BiH, kao i za fiziku zaštitu svjedoka koji e svjedoiti pred Sudom BiH i uz odobrenje Suda BiH, SIPA uspostavlja saradnju sa kantonalnim i okrunim sudovima i tuilaštvima. Sa druge strane, saradnja sa entitetskim i kantonalnim policijskim slubama je dobra, ali je problem u tome što ove policijske jedinice nemaju sve potrebne kapacitete koje ima SIPA (poput odjela za istraivanje ratnih zloina i slube za zaštitu svjedoka).
Na kraju, u tuilaštvima je uspostavljen sistem evaluacije, tj. kvota ili broja optunica na godišnjem nivou, po tuiocu. U situaciji kada su tuioci suoeni sa svim spomenutim problemima, kada moraju biti prisutni i na ekshumacijama ili ispunjavati neke druge naloge Tuilaštva BiH, oni se uglavnom opredjeljuju da rade na sluajevima na osnovi kojih e biti pozitivno evaluirani.
1. Pruanje psihološke podrške svjedocima / rtvama pred kantonalnim / okrunim sudovima i tuilaštvima i tehniki kapaciteti pravosudnih institucija
Kao što je istaknuto, Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina daju okvir sistema psihofizike zaštite svjedoka u BiH.8 Zakonom su predviene brojne strune i tehnike mjere kako bi se uspostavio taj sistem zaštite i, izmeu ostalog, ovlašteni su centri za socijalni rad da pruaju podršku traumatiziranim svjedocima tokom istrage, tj. nakon podizanja optunice. Sa druge strane, Strategija se naslanja na ovaj zakon, prepoznaje probleme i predlae naine njihovog rješavanja: podizanje kapaciteta tuilaštava, sudova i centara za socijalni rad u pravcu pruanja psihološke podrške svjedocima / rtvama, ukljuivanje organizacija civilnog društva u oblast zaštite i tako dalje.9
Odjel za pruanje psihološke podrške u BiH postoji samo u Sudu BiH, dok ga u kantonalnim i okrunim sudovima i u Osnovnom sudu Brko Distrikta nema. Inae, ovaj odjel nije ni predvien da bude u strukturi tuilaštava. Takoer, okruni i kantonalni sudovi i tuilaštva nemaju saradnju sa psiholozima iz centara za socijalni rad i centara za mentalno zdravlje.
8 Neke sudije i tuioci smatraju da je Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka nedovoljno jasan i da se mora doraditi, te da generalno ne postoje kapaciteti da se sve njegove odredbe u potpunosti realiziraju.
9 Više o Zakonu o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Dravnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zloina u nastavku teksta.
Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka predvia ukljuivanje centara za socijalni rad u sistem zaštite, i to tokom istrage, kada je tuilaštvo obavezno da informira centre o angaovanosti traumatiziranog svjedoka, i nakon podizanja optunice, kada je sud u obavezi da informiše centre o angaovanosti traumatiziranog svjedoka.10 Meutim, ni sudovi ni tuilaštva nisu informirali centre za socijalni rad o njihovoj zakonskoj obavezi. Prvenstveni razlog je taj što, kako tvrde, na primjer tuioci, nikada svjedoci nisu rekli da imaju psihološke probleme, osim u rijetkim sluajevima, mada tuioci vjeruju da veliki broj intervjuiranih osoba od kojih su uzete izjave tokom istrage boluju od ratne traume. Takoer, sudovi, sa druge strane, nisu dobijali obavijesti od tuilaštava da odreeni svjedok pati od traume. Na kraju, postoji uvjerenje da centri za socijalni rad
nemaju kapacitete da se bave problemom ratne traume. Ipak, sudovi i tuilaštva istakli su da imaju dobru saradnju sa centrima u nekim drugim predmetima, kao što je oblast maloljetnike delikvencije i opšti kriminalitet. S tim u vezi, sudije i tuioci istakli su da oni mogu na tim osnovama uspostaviti saradnju sa centrima za socijalni rad, ali kada se za to ukae konkretna prilika. Meutim, kako je naglašeno, svakako je vano da zaposleni psiholozi i socijalni radnici u centru prou kroz obuku u oblasti ratne traume ili se, kada se za to ukae mogunost, zaposle osobe koje ve imaju iskustva sa traumatiziranim osobama od ratne traume. Ipak i sudije i tuioci svjesni su svih limitirajuih faktora, kao što je nedostatak sredstava u opinskim budetima iz kojih se finansiraju centri za socijalni rad.
10 Više informacija u nastavku teksta.
Informativni saetak
16
U svakom sluaju, kako smatraju tuioci, vrlo je vano da u strukturi tuilaštava budu odjeli za psihološku podršku svjedocima, jer njihovo iskustvo govori da je mnogo interjvuiranih osoba tokom istrage patilo od ratne traume. Iz tog razloga i sami tuioci svjedocima prilaze vrlo paljivo, kako bi uspostavili saradnju i ohrabrili ih da prvo daju izjavu, a nakon toga i svjedoe. Meutim, kao što je istaknuto, dešava se da tokom svjedoenja u sudnici svjedok promijeni iskaz koji je dao u istrazi. Kako tvrde tuioci, jedan od glavnih razloga za to je da su sami svjedoci nedovoljno psihološki pripremljeni za sudski postupak. Ono što je takoe vano napomenuti, istaknuta je nedovoljno koordinirana saradnja izmeu tuilaštava i sudova u vezi sa pitanjem pruanja psihološke podrške svjedocima. Meutim, gotovo jedini nain koji kantonalni i okruni sudovi mogu primijeniti u pravcu spreavanja retraumatizacije svjedoka jest da svjedok bude ispitan u posebnoj prostoriji i da se nakon toga u sudnici proita njegova izjava.
Da bi prevazišlo sve spomenute probleme, Kantonalno tuilaštvo Tuzlanskog kantona angaovalo je strunu nevladinu organizaciju sa velikim iskustvom radi suoavanja sa ratnom traumom, Vive ene, a koja za raun tuilaštva prua psihološku podršku traumatiziranim svjedocima s kojima tuilaštvo sarauje. Ova saradnja je uspostavljena decembra 2008. godine, kada je usvojena Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina, a koja preporuuje ukljuivanje organizacije civilnog društva u sistem psihološke podrške svjedocima.
1.1. Tehniki kapaciteti sudova
Sudovi u BiH imaju velikih problema sa tehnikim kapacitetima i samim tim nisu u mogunosti da u potpunosti ispune sve odredbe Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka, kao i preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina. Glavni razlog tome je nedostatak finansijskih sredstava. Meutim, neki sudovi su u skladu sa zakonom usvojili Poslovnik o radu, kojim se osigurava odgovarajue korištenje mjera zaštite svjedoka predvienih Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
Osim skoro renoviranog Kantonalnog suda u Sarajevu i Okrunog suda u Doboju, nijedan sud nema video-opremu za svjedoenje putem video-linka. U sudnicama kantonalnih i okrunih sudova uglavnom se nalazi samo audio- oprema. Sudovi imaju mali broj sudnica, ali to je broj koji zadovoljava potrebe broja predmeta koji se trenutno vode pred kantonalnim i okrunim sudovima. Meutim, u sluaju veeg priliva predmeta, taj broj sudnica e biti nedovoljan. U svakom je sudu uglavnom po jedna vea sudnica, koja je uz to i najbolje tehniki opremljena i u njoj se vode predmeti ratnih zloina.
Neki su sudovi ve zapoeli sa rekonstrukcijom zgrada. Meutim, veliki je problem nepostojanje posebnih soba za svjedoke, kao ni posebnih ulaza za svjedoke, sudije, optuenog, tuioce i publiku. esto se dešava da svjedok i optueni ekaju poetak sudske sesije u istom hodniku. U nekim sudovima postoji mogunost da se pomone prostorije preurede u prostorije za svjedoka. Meutim, u nekim sudnicama, zbog
arhitektonskih rješenja, ta mogunost je iskljuena. U svakom sluaju, rješavanje ovog problema ostaje vrlo aktuelno za jedan budui period.
2. Odnos izmeu tuilaštava i sudova i organizacija civilnog društva
Intervjuirani tuioci i sudije imaju podijeljena mišljenja o uspostavljanju partnerskog odnosa izmeu pravosudnih institucija i organizacija civilnog društva. To je naroito izraeno u sluaju tuilaštava. Glavna prepreka je u tome što se pretpostavlja da su neke od tih organizacija politiki / etniki pristrasne, da zavise od svojih programa i da postoji sumnja u njihovu strunost. U svakom sluaju, istaknuto je da pravosudne institucije mogu imati velike koristi od tih organizacija, prvenstveno u prezentiranju injenica o zloinima, o rtvama, o svjedocima i o moguim poiniocima. Neke organizacije civilnog društva imaju kapacitete da mogu pruati psihološku podršku svjedocima / rtvama, neke od njih prate suenja za ratne zloine i daju izvještaje kako bi suenja mogla biti efikasnija, ili organizuju strune seminare, koji su korisni i za sudije i za tuioce. I sudije i tuioci su istaknuli da organizacije civilnog društva mogu puno doprinijeti procesuiranju ratnih zloina tako što e korisnike svojih programa educirati o procedurama i o ulogama svih aktera sudskog postupka, jer se vjeruje da se esto nepovjerenje javnosti prema pravosudnim institucijama javlja upravo zbog nedovoljne informisanosti javnosti o funkcioniranju ovih tijela. Ipak, vrlo je vano, kako tvrde intervjuirani sudije i tuioci, napraviti odabir organizacija s kojima e saraivati sudovi i tuilaštva. To je naroito vano u oblasti pruanja psihološke podrške.
Informativni saetak
1. Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
1. Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
Iskustva s posttraumatskim stresnim poremeajem (PTSP), prepoznatim po prvi put nakon vijetnamskog rata,11 jasno su ukazala na potrebu da se prua psihološka pomo rtvama i traumatiziranim svjedocima. Psihološki poremeaji mogu se razviti nakon traumatinog dogaaja koji ugroava psihološku sigurnost i stvara osjeanja bespomonosti, kako za one koji su osobno doivjeli traumatian dogaaj tako i kod onih koji su bili svjedoci takvog dogaaja. PTSP je odgovor normalnih ljudi na abnormalne situacije i ne pojavljuje se uvijek neposredno u satima ili danima nakon traumatinog dogaaja, premda je to naješe sluaj. Kod nekih ljudi do pojave prvih simptoma PTSP-a mogu proi sedmice, mjeseci ili ak godine. Naješi simptomi PTSP-a jesu izbjegavanje aktivnosti, mjesta, misli ili osjeanja koja podsjeaju na traumu, te nemogunost prisjeanja na znaajne aspekate trauma. Pored toga, osobe koje pate od PTSP-a mogu doivjeti i poteškoe pri koncentriranju, bijes i razdraljivost, osjeaje krivnje, stida ili samooptuivanja, kao i osjeaje nepovjerenja ili iznevjerenosti. Takoer se mogu oekivati fizike reakcije poput glavobolja, stomanih problema ili bolova u grudima.
Vano je naglasiti da se reakcije mogu javiti i kod ljudi koji nisu bili direktno izloeni nasilju, ve su bili svjedoci nasilja, kao i kod ljudi koji su zabrinuti za valstitu sigurnost ili sigurnost drugih, njima znaajnih osoba.
Kao što je ve reeno, reakcije se ne moraju javiti odmah nakon traumatskog iskustva, ve mogu biti, na neki nain, “potaknute razliitim okidaima“.
11 Nacionalni centar za PTSP (National Center for Posttraumatic Stress Disorder (PTSD))
To umnogome ovisi o osobinama pojedinca, dimenzijama traumatskog iskustva, te o karakteru njegovog socijalnog okruenja. Te aspekte vano je poznavati upravo u sluajevima kada je pojedinac u situaciji da ponovno prolazi kroz svoja traumatska iskustva. Zbog toga, za svjedoenje moemo rei da je jedan vid “retraumatizacije” budui da svjedok ponovno prolazi kroz ono što je doivio, uo i / ili vidio.
Pošto je uloga svjedoka pred sudom od neprocjenjivog znaaja, vrlo je bitno imati dobro koncipiran sistem podrške svjedocima. Samim tim daje se znaajan doprinos pravinim suenjima. Iskustva su pokazala da je i sam ulazak u sudnicu vrlo stresan za svaku osobu. Za svjedoke u predmetima ratnih zloina moemo rei da je to i znaajno tee, s obzirom da su u situaciji da govore o svojim traumatskim iskustvima. Uviajui ovaj problem i nastojei da se uznemirenost i mogua nelagoda prouzrokovana svjedoenjem u sloenim krivinim postupcima smanje na minimum, pojedini sudovi u regiji oformili su odjeljenja za podršku svjedocima, koja upravo imaju misiju podrške i pomoi svjedocima, i to pogotovo svjedocima u predmetima ratnih zloina (rtve, preivjeli, ošteeni, lanovi porodice nestalih osoba), koji spadaju u grupu rizinih osoba sa mogunošu ekspresije razliitih psihofizikih reakcija u toku svjedoenja.
Budui da je svjedocima na naki nain data aktivna uloga u sudskom procesu, vano je poštivati njihova prava. Odjeljenja za podršku svjedocima brinu se da se svjedoci prije dolaska na svjedoenje upoznaju sa svojim pravima, te da se ta prava poštuju.
Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
23
Neka od najvanijih prava svjedoka / rtava su:
a. Pravo na informaciju (o postupku i o onome što e se dešavati u sudnici, o moguim mjerama zaštite, o vrsti i tipu slube kojoj se mogu obratiti za pomo i sl.)
b. Pravo na psihološku i emocionalnu podršku
c. Pravo na zaštitu sigurnosti
d. Pravo na zaštitu privatnosti
e. Pravo na besplatnu pravnu pomo
f. Pravo na naknadu štete.
S druge strane, istraivanja su pokazala da je u suštini svjedocima najvanije da na sudu imaju:
a. osobu od povjerenja ili ‘poznato prijateljsko lice’,
b. mirno mjesto, izvan javnosti, gdje se mogu pripremiti za svjedoenje, te boraviti za vrijeme pauza,
c. osnovne informacije o sudskom procesu,
d. dostojanstven tretman u sudnici tijekom svjedoenja, kao i prije njega (naprimjer izbjei neprimjereno dugo ekanje ili odgaanje svjedoenja),
e. strunog pratioca / pratilju u sudnicu ukoliko to osjetljivo psihiko stanje zahtijeva,
f. osobu s kojom e razgovarati o svojim oekivanjima od svjedoenja, kao i intrapsihikim procesima prije, za vrijeme i nakon svjedoenja,
g. odgovarajuu ‘zaštitu’ od kontakta sa optuenim i njegovom porodicom (poseban ulaz, odvojena soba za ekanje i slino),
h. zaštitu privatnosti (zaštitu od izloenosti medijima, fotografiranju i mogunost posebnog naina svjedoenja radi zaštite identiteta).
Upravo zato što postoje odjeljenja za podršku svjedocima, svjedoci su u mogunosti postii svoja prava.
2. Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom procesu
Šta je podrška svjedocima i kako je nastala?
24
2. Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom procesu
2.1. Sluba za svjedoke / rtve - Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ)
Meunarodni krivini sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bio je prvi sud za ratne zloine koji je priznao potrebu za posebnom slubom za svjedoke / rtve budui da je svjedoenje svjedoka najznaajnije i istovremeno najraširenije sredstvo u upotrebi kod dokazivanja u predmetima ratnih zloina.
Osnovana 1994. godine, Sluba MKSJ-a za podršku svjedocima / rtvama (Sluba) uvela je neke od najinovativnijih mehanizama za podršku i zaštitu svjedoka u meunarodnom pravu. Sluba je osnovana kako bi se rtvama odnosno svjedocima pruila savjetodavna pomo, kako psihološkog tako i pravnog karaktera, te kako bi im preporuivala zaštitne mjere u sluaju potrebe.12
Sluba za svjedoke / rtve je neutralno tijelo u sklopu Sekreterijata MKSJ-a, koje se brine o pojavljivanju svih svjedoka pred sudom, bez obzira na to da li ih je pozvalo sudsko vijee, tuilastvo ili odbrana.
Zadatak Slube je da obezbijedi takve uslove da svi svjedoci mogu svjedoiti u okolnostima pune sigurnosti i da iskustvo svjedoenja ne bude uzrok daljnje patnje, stradanja ili traume za svjedoke. Suba funkcioniše uz najviši stepen moralnog
12 Izvještaj o radu MKSJ-a iz 1994. http://www.icty.org/x/file/About/Reports%20and%20Publications/AnnualReports/ annual_report_2004_en.pdf
integriteta, nepristrasnosti i povjerljivosti i brine se za to da svi svjedoci budu upoznati sa svojim pravima i da imaju ravnopravan pristup uslugama ove slube.13
Sluba se suoava sa svakodnevnim izazovom omoguavanja pojavljivanja svjedoka pred MSKJ, bez obzira da li ih pozivaju sudska vijea, tuilac ili odbrana. U okviru Slube postoje tri jedinice: Operativna jedinica, Jedinica za zaštitu i Jedinica za podršku.
1. Operativna jedinica odgovorna je za organiziranje prijevoza, smještaja i putovanja, te za ispunjavanje obaveza u pogledu pribavljanja viza i administrativnih poslova u vezi sa svjedokom.
2. Jedinica za zaštitu koordinira ispunjenje bezbjednosnih uslova i odgovorna je za realizacije mjera sigurnosti i zaštite za svjedoke / rtve.
3. Jedinica za podršku odgovorna je za pruanje savjeta socijalne i psihološke prirode, te emocionalne i praktine neposredne podrške tokom 24 sata svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred MKSJ.
Ova Sluba ustanovila je, dakle, intenzivni program podrške, koji obuhvata fazu prije, u toku i nakon odravanja suenja,
13 Infromativna brošura za svjedoke Meunaronog suda, Sluba za rtve i svjedoke, Sekretarijat MKSJ 2007. http://www.icty.org/x/image/ABOUTimagery/registry/witnesses/witnesses_booklet_bcs.pdf
Iskustva na planu podrške i zaštite svjedoka u sudskom procesu
27
a koji je usredsreen prvenstveno na to da se odgovori na individualne potrebe svjedoka. Cilj ove Slube jest da djeluje kao integriran sistem kako bi se osiguralo da svjedoci mogu svjedoiti u sigurnom i spokojnom okruenju. U januaru 2001. godine Sluba za svjedoke / rtve MKSJ-ea osnovala je Podrunu kancelariju u Sarajevu, putem koje se premošuje udaljenost izmeu MKSJ i njegovih svjedoka. Ova kancelarija omoguava rtvama / svjedocima iz svih krajeva bivše Jugoslavije lakši pristup i širu pomo Slube u pitanjima zaštite i podrške, kako prije tako i nakon njihovog svjedoenja pred MKSJ. Podruna kancelarija u Sarajevu glavni je odgovorni akter u sklopu Slube koji utvruje resurse u regiji, uspostavlja i odrava mreu, uzajamno razmjenjuje informacije i unapreuje saradnju. Kad god se ukae potreba za svjedokom, Podruna kancelarija vrši procjenu i odluuje o tome koje je korake dalje potrebno preduzeti.
U pogledu mjera zaštite svjedoka, veina svjedoka koji svjedoe na MKSJ svjedoi na otvorenoj sjednici. Meutim, tuilaštvo i odbrana mogu, ako misle da je potrebno zaštiti svjedoka ili njegovu privatnost, zahtijevati od suda primjenu zaštitnih mjera. Te mjere14 su predviene Pravilnikom o postupku i dokazima MKSJ i omoguuju:
a. brisanje imena i podataka pomou kojih se moe utvrditi identitet svjedoka iz javnih spisa suda,
b. svjedoenje putem ureaja za izoblienje slike ili glasa svjedoka tokom postupka koji se prenosi putem televizije,
14 Pravilo 75 i Pravilo 79 Pravilnika o postupku i dokazima (verzija 24. juli 2009.) http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Rules_procedure_evidence/ IT032_rev43_bcs.pdf
c. dodjeljivanje pseudonima svjedoku,
e. svjedoenje s druge lokacije putem video- konferencijskog linka.
Tim mjerama se opasnost u kojoj se svjedok moe nai zbog svjedoenja nastoji svesti na najmanju moguu mjeru. Premda sve prisutne strane u sudnici znaju identitet svjedoka, zakon i nalozi sudija ih obavezuju da poštuju mjere zaštite i, shodno tome, štite identitet svjedoka. U sluaju da strana u postupku objelodani identitet ili bilo koju drugu informaciju pomou koje se moe utvrditi identitet svjedoka, ta strana moe biti proglašena krivom za nepoštivanje Suda i moe joj se izrei novana kazna ili kazna zatvora u trajanju od najviše sedam godina, ili oboje.15
Sluba za rtve / svjedoke radi u smjenama 24 sata na dan i na taj nain su njene usluge dostupne svjedocima kojima je potrebna psihosocijalna pomo za vrijeme i poslije njihovog svjedoenja. Uz pomo Podrune kancelarije MKSJ-a u Sarajevu uspostavljena je mrea zdravstvenih radnika i nevladinih organizacija na cijelom podruju bivše Jugoslavije, koja moe pruiti podršku svjedocima nakon što se oni vrate kuama.
Od prvog suenja pred MKSJ 1996. do decembra 2009. godine svjedoilo je 6.379 svjedoka.16
15 http://www.icty.org/sid/158 16 Podatak dobiven od Slube za svjedoke i rtve MKSJ-a
2.2. Jedinica za pomo svjedocima i Odjel za sudjelovanje i reparaciju za rtve - Meunarodni krivini sud (MKS)
Nakon što su osnovani tribunali, poput MKSJ-a i Meunarodnog krivinog suda za Ruandu (MKSR), kako bi se sudilo o zloinima poinjenim samo u odreenom ogranienom vremenskom razdoblju i tokom odreenog sukoba, meunarodna zajednica je tokom 1990-ih godina postigla opi sporazum o potrebi za osnivanjem stalnog krivinog suda. Nakon izvjesnog vremena17 osnovan je prvi nezavisni stalni Meunarodni krivini sud (MKS). Taj sud je nezavisna pravosudna institucija nadlena za vršenje istraga i suenje osobama koje su navodno odgovorne za najtee zloine od meunarodnog znaaja.
Jedna od velikih inovacija MKS-a18 je uvoenje niza prava koja su dodijeljena rtvama. Pored pomoi svjedocima, ali i drugima koji su u opasnosti zbog svjedoenja, koja se prua putem adekvatnih psiholoških, zaštitnih i sigurnosnih mjera, po prvi put u historiji rtvama je dana mogunost ne samo da svjedoe nego i da iznesu svoja mišljenja i zapaanja pred sudom.
17 Internetska stranica MKS-a, dana 17. jula 1998. godine: meunarodna zajednica je dosegla historijsku prekretnicu kada je 120 drava usvojilo Rimski statut (stupio na snagu 1. jula 2002. godine), koji je predstavljao pravni temelj za uspostavu stalnog Meunarodnog krivinog suda (engl. International Criminal Court – engl. skr. ICC/bhs, skr. MKS). To je prvi, na bazi ugovora, utemeljen meunarodni krivini sud, osnovan kako bi pomogao da se prekine neka- njenost za poinioce najteih krivinih djela (zloina) od znaaja za meunarodnu zajednicu. ICC/MKS je nezavisna meunarodna organizacija i nije u sastavu sistema Ujedinjenih nacija. Njegovo sjedište je u Hagu u Holandiji. 18 Jedna od velikih inovacija Statuta MKS-a i njegovih Pravila i postupaka jest niz prava koja se dodjeljuju rtvama. http://www.icc-cpi.int/Menus/ICC/About+the+Court/
2.2.1. Jedinica za pomo rtvama / svjedocima19
Jedinica za pomo rtvama / svjedocima (Jedinica) ima mandat20 za pruanje zaštite, podrške, sigurnosnih aranmana i drugih vidova pomoi svjedocima / rtvama što se pojavljuju pred sudom.
Jedinica je neutralni prualac usluga i prua usluge svjedocima tuilaštva, odbrane i suda. Ova Jedinica ne odreuje svjedoke / rtve samostalno, nego postupa po preporuci ili na zahtjev. Premda su usluge zaštite i podrške od posebne vanosti tokom faze suenja, usluge Jedinice mogu se traiti i pruati u svim fazama postupka, poevši od faze prije suenja, u istranoj fazi pa sve do faze poslije suenja.
Zaštita: Cilj zaštite je da se minimizira i upravlja svakim rizikom s kojim se eventualno suoe svjedoci / rtve koji se pojavljuju pred sudom. Utvrivanjem i provoenjem zaštitnih mjera u podrujima rada Suda, kao i putem procesnih zaštitnih mjera koje odreuju sudska vijea, moe se osigurati daljnja zaštita. Naposljetku, kao mjera koja predstavlja posljednje pribjeište je Program zaštite.21
Podrška: Na osnovi procjene njihovih individualnih potreba Jedinica prua usluge podrške i pomoi svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred sudom s ciljem da se osigura njihovo psihiko blagostanje, dignitet i privatnost.
19 Internetska stranica MKS-a: http://www.icc-cpi.int/Menus/ICC/Structure+of+the+Court/Protection/ Victims+and+Witness+Unit.htm 20 lanom 68 (1) Rimskog statuta predvieno je da e Sud preduzeti odgovarajue mjere kako bi bili zaštieni sigurnost, psihiko i psihološko blagostanje, dignitet i privatnost svjedoka / rtava. http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/EA9AEFF7-5752-4F84-BE94-0A655EB30E16/0/ Rome_Statute_English.pdf 21 Sekretar Suda moe zakljuivati povjerljive sporazume o premještanju i pruanju usluga podrške na teritoriji neke drave.
29
28
Tim za podršku ove Jedinice daje informacije i upute svjedocima / rtvama koji se pojavljuju pred sudom, kao i osobama koje su u njihovoj pratnji. Isto tako nudi im pomo tokom putovanja i prua usluge 24 sata dnevno tokom cijele sedmice. U te usluge se ubrajaju i pruanje psihosocijalne podrške, krizno interveniranje, informiranje i ispitivanja prije i nakon svjedoenja, te pristup zdravstvenoj zaštiti u sluajevima potrebe.
Ove usluge se redovno prate i modificiraju kako bi se zadovoljile specifine potrebe svjedoka, uzimajui u obzir njihove kulturne, religijske i društvene potrebe. Posebna panja pridaje se ugroenim skupinama, kao što su rtve seksualnog nasilja, djeca, starije i invalidne osobe.
Multidisciplinarni tim za podršku u sklopu Jedinice iskusan je i obuen u vezi sa pitanjima traume, seksualnog nasilja, sigurnosti i povjerljivosti. Cilj podrške jest da se promovira ambijent u kojem iskustvo svjedoenja ne dovodi do daljnje štete, patnje ili traume.
Operacije: Pored usluga zaštite i podrške, Jedinica prua i druge oblike pomoi svjedocima / rtvama. U to spadaju logistiki aranmani i imigracioni postupci kako bi se obezbijedilo blagovremeno i sigurno pojavljivanje svjedoka na sudu. Jedinica pored toga prua i operativnu i logistiku podršku slubenicima u sklopu same Jedinice te koordinira aktivnostima vezanim za rad Suda.
2.2.2. Ured javnog savjetnika za rtve i Odjel za sudjelovanje i reparaciju za rtave
Kako je ranije spomenuto, postoje drugi uredi i odjeli pri MKS-u, uspostavljeni s ciljem pomoi svjedocima / rtvama. Znaajan presedan kojim bi se trebao unaprijediti sistem efikasnog sudjelovanja rtava u postupcima pred sudom pruanjem pravne podrške i pomoi jesu Ured javnog savjetnika za rtve22 (Ured) i Odjel za sudjelovanje i reparacije za rtve (Odjel za sudjelovanje).
Ured predstavlja novi korak u meunarodnom sistemu krivinog pravosua kojim se nastoji osigurati efikasno sudjelovanje rtava u svim fazama postupka pred sudom pruanjem pravne podrške i pomoi pravnim zastupnicima rtava i samim rtvama. Od rtava se trai da upute pismeni zahtjev Registraru / Sekretarijatu Suda, tanije Odjelu za sudjelovanje, koji je obavezan podnijeti zahtjev nadlenom sudskom vijeu koje odluuje o aranmanima za sudjelovanje rtava u postupcima. Vijee moe odbiti zahtjev ako smatra da osoba nije rtva. Štaviše, po prvi put jedan meunarodni sud ima ovlasti da naredi jednoj osobi da isplati reparacije. Ta reparacija moe takoe poprimiti oblik restitucije, obešteenja ili rehabilitacije. Sud moe narediti da se reparacija isplati putem Povjerenikog fonda za pomo rtvama23. Sud moe odobriti individualnu ili kolektivnu reparaciju ako je u pitanju cijela skupina rtava i / ili jedna zajednica.
Povjereniki fond se zalae za rtve i pomae najugroenijim rtvama zloina koji su u nadlenosti MKS-a, ime se potvuje
22 Ured je osnovan 19. septembra 2005. godine u skladu s Uredbom br. 81 Propisa MKS-a. http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/B920AD62-DF49-4010-8907-E0D8CC61EBA4/277527/ Regulations_of_the_Court_170604EN.pdf 23 Fond za pomo rtvama osnovala je Skupština drava ugovornih strana u septembru 2002. godine.
stav da se pravda za rtve najteih zloina ne moe postii bez njihovog punog sudjelovanja u sudskom procesu, niti bez njihove ukljuenosti u definiranje i realizaciju najprimjerenijih sredstava reparacije i rehabilitacije. Fond radi za rtve tako što mobilizira ljude, finansira mogunosti za dobrobit rtava, te izvršava odluke po sudskom nalogu u vezi sa dodjelom reparacija. Fond zastupa interese rtava te osigurava da se njihov glas uje u meunarodnoj areni i komunicira sa preivjelima i njihovim zajednicama u vezi sa planiranjem efikasnih intervencija na lokalnoj razini, koje e pomoi da se ponovo izgradi ivot.
2.3. Odjeljenje za podršku svjedocima (OPS) - Sud Bosne i Hercegovine
Osnivanje specijaliziranog Odjela za ratne zloine u sklopu Suda BiH i Posebnog odjela za ratne zloine pri Tuilaštvu BiH u januaru 2003. godine omoguilo je Bosni i Hercegovini da se putem domaeg pravosua suoi sa kanjavanjem poinitelja zloina iz prošlosti na podruju BiH.
Jedna od osnovnih funkcija Suda od samog poetka bila je rad Odjeljenja za podršku svjedocima (OPS), ije je osnivanje pratilo upošljavanje jednog lana Slube za svjedoke / rtve MKSJ-a.
Model slube za svjedoke / rtve iz MKSJ-a prilagoen je bosanskohercegovakom kontekstu radi pruanja pomoi svjedocima prije, tokom i nakon suenja. Psihološke posljedice svjedoenja u BiH bile su ublaene time što se nije moralo putovati u stranu dravu i time što je proces svjedoenja
trajao najviše dva dana, ali su bile tee kada se moralo svjedoiti protiv poinitelja zloina. Prilikom kreiranja pravila i postupaka ovoga odjela naglasak je stavljen na stupanje u kontakt sa svjedocima u što je mogue ranijoj fazi, obino prilikom samog potvrivanja optunice. OPS odreuje po jednog psihologa i asistenta za svaki predmet. Sa tuiocem se odrava preliminarni sastanak kako bi se razmotrile potrebe svjedoka i identificirali potencijalno ugroeni i osjetljivi svjedoci. Isti postupak se organizira i sa odbranom neposredno pred poetak faze odbrane. Psiholog potom radi procjenu potreba svakoga svjedoka i uspostavlja neposredan kontakt sa svjedokom tako što mu daje broj direktnog telefona kako bi svjedok mogao stupiti u vezu s njim kad god se za to ukae potreba. Detaljna procjena potreba se potom upuuje tuiocu, uz preporuke za svjedoke kojima je potrebna posebna panja. Primjerak procjene takoer se upuuje sudskom vijeu kako bi se lanovi vijea upoznali sa specifinostima koje se odnose na odreene svjedoke. Naprimjer, pojedini svjedoci imaju zdravstvene probleme zbog kojih su potrebne due pauze i krae sesije svjedoenja, ili ne mogu proitati zakletvu zbog toga što su nepismeni. Pojedini svjedoci bili su maloljetni tokom oruanog sukoba i njihovo svjedoenje e stvoriti regresiju koju je potrebno uzeti u obzir. Na koncu, pojedini svjedoci e svoje iskustvo po prvi put prezentirati baš u sudnici, pa se od njih mogu oekivati intenzivnije emotivne reakcije.
Kada svjedoci dobiju datum svog svjedoenja, psiholog stupa ponovno u vezu s njima, kako bi potvrdio/la logistiki aranman predvien za njihovo putovanje do suda i ukazao/la na svaku promjenu koja je nastupila od posljednjih kontakata. Prilikom dolaska u sud radi svjedoenja, svjedoke doekuje psiholog/psihologinja i / ili asistent/asistentica i odvodi ih u
31
30
ekaonicu kako bi se pripremili za svjedoenje. Zbog oekivanih psiholoških reakcija prilikom svjedoenja u predmetima ratnih zloina, a uz suglasnost sudskih vijea, psihologu OPS-a je dozvoljeno da prisustvuje u sudnici zajedno sa svjedokom kako bi mogao/la pravovremeno reagirati. Pojedini svjedoci trae podršku u sudnici, gdje se osjeaju najosjetljivijim, što je i razumljivo s obzirom na specifino psihološko stanje u kojem se nalaze neposredno pred svjedoenje. Uloga psihologa u sudnici je da upozori sudije ukoliko svjedok pokazuje psihološke reakcije zbog kojih bi bilo potrebno napraviti pauzu. Nakon završetka svjedoenja svjedok obavlja razgovor sa osobljem OPS-a, nakon ega napušta sud. Najmanje 15 dana nakon svjedoenja predstavnici OPS-a stupaju u vezu sa svjedocima kako bi razgovarali o njihovom psihološkom stanju, moguim psihološkim reakcijama uzrokovanim svjedoenjem, te openito o tome je li i na koji nain svjedoenje utjecalo na njihov svakodnevni ivot. Ukoliko svjedoci izraze elju, OPS ih upoznaje sa datumom izricanja presude, te ukoliko bude potrebno, organizira njihov dolazak. Budui da izricanje presuda moe izazvati intenzivnije emotivne reakcije kod svjedoka / rtava i/ili lanova porodica koji prisustvuju izricanju, osoblje OPS-a uvijek je prisutno kako bi pruilo hitnu podršku i pomo ako se ukae potreba.
U prosjeku, OPS kontaktira sa svakim svjedokom/ svjedokinjom najmanje 6 puta (prije i nakon svjedoenja). To podrazumijeva i stupanje u vezu sa svjedokom na poetku, kako bi se ustanovile njegove/njene konkretne potrebe te se pruile odreene informacije vezane za predmet, a zatim se kontaktiraju prije svjedoenja i, na kraju, naknadno - nakon svjedoenja. Pored toga, svjedoci stupaju u vezu sa OPS-om telefonom tokom radnog vremena a mogu se javljati i na
slubene mobilne telefone, koji su aktivni 24 sata dnevno.
Dosadašnje iskustvo OPS-a pokazuje da svjedoci osjeaju znatno olakšanje kada znaju da nisu sami i da imaju podršku u itavom procesu. Osoblje OPS-a nikada ne razmatra izjavu kao takvu, nego se angaira na tome da osobe kroz svjedoenje prou na što je mogue bezbolniji nain - uz poštivanje zakonom zajamenih prava.
U Bosni i Hercegovini zaštita svjedoka i postupak nareivanja i provoenja zaštitnih mjera ureeni su u pravnim okvirima. Praksa u predmetima ratnih zloina je do sada pokazala da Sud BiH uglavnom izdaje nalog za provoenje zaštitnih mjera tokom postupka (svjedoenje putem tehnikih sredstava za prijenos slike i zvuka) koje ne potpadaju pod Program zaštite svjedoka SIPA-e. U tom svjetlu, sklopljen je 2006. godine sporazum izmeu OPS-a i Jedinice za zaštitu svjedoka SIPA-e kako bi se angairali kod svjedoka s mjerama zaštite prema Zakonu o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka. Jedinica za zaštitu svjedoka SIPA-e kontaktira sa zaštienim svjedocima i procjenjuje njihove potrebe u pogledu fizike zaštite. Uporedo s tim, OPS procjenjuje potrebe za psihološkom podrškom zaštienih svjedoka, koji su u prvom redu ugroeni svjedoci.24 Prilikom dolaska na svjedoenje i u pratnji slubenika za zaštitu SIPA-e, svjedoke srdano doekuju psiholozi OPS-a. Saradnja izmeu ovih dvaju jedinica bila je od koristi za mnoge rtve / svjedoke koji su traili da ne budu eksponirani pred javnošu ili medijima prilikom svjedoenja.
Od 2005. godine i prvog predmeta ratnog zloina u Sudu BiH svjedoilo je 3.000 osoba. 24 Više informacija u nastavku teksta.
2.3.1. Saradnja Suda BiH sa civilnim društvom i NVO-ima
Angairanost sektora NVO-a u predmetima ratnih zloina bila je znaajna za Ured registrara i Sud BiH, a Mrea podrške institucija, grupa i organizacija u okviru bosansko- hercegovakog društva uspostavljena je 2005. godine. Svrha Mree podrške bila je pruanje informacija svim graanima o Sudu BiH i Tuilaštvu BiH, kao i to da bude referentna taka svih pitanja koja se odnose na svjedoenje i na sudske postupke u predmetima ratnih zloina. Mrea podrške je u svom sastavu imala 5 NVO-a iz cijele zemlje. Ured registrara finansirao je ovaj projekt jednu godinu, a projektni prijedlog podnesen je razliitim donatorima radi dugoronog finansiranja i proširenja Mree. Nakon jedne godine aktivnosti Mree desile su se neke promjene u pogledu angairanosti NVO-a: neke NVO nastavile su s radom u oblasti otvaranja prema društvenoj zajednici, dok su ostale uspostavile neposredan kontakt sa kantonalnim i okrunim sudovima u svojoj regiji kako bi blisko saraivale s tuilaštvima.
2.4. Odjel za podršku svjedocima / rtvama u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina pri Ministarstvu pravosua Republike Hrvatske
Odjel za podršku svjedocima / rtvama u kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina (Odjel) osnovan je uredbom Vlade Rrepublike Hrvatske (RH) 20. svibnja 2005. godine pri Ministarstvu pravosua, u Upravi za meunarodnu pravnu pomo. Odjel je zapoeo s radom u
veljai 2006. godine. Od rujna 2008. godine Odjel je u sklopu Uprave za kazneno pravo.
Nadlenost Odjela je pruanje pravne i fizike zaštite, psihološke pomoi i pomoi u pronalaenju, pripremanju odlazaka i organizaciji putovanja za svjedoke i druge sudionike na glavne rasprave i istrana roišta u kaznenim postupcima za ratne zloine i ostalim teim kaznenim postupcima koji se vode u i izvan Republike Hrvatske. Odjel se sastoji od naelnice Odjela / pravnice, više strune savjetnice / prof. psihologije i administrativne referentice.
Pravnik/ca
• koordinira poslove u vezi sa pruanjem pravne i fizike zaštite, psihološke pomoi svjedocima / rtvama, te pomoi u pronalaenju svjedoka i drugih sudionika u postupcima za kaznena djela ratnih zloina koji se vode pred sudovima u i izvan Republike Hrvatske;
• upoznaje svjedoka / ošteenika sa pravnim statusom i ulogom, pravima i obvezama; mjerama zaštite i drugim odredbama ZKP-a i drugih zakona koje su u funkciji zaštite svjedoka, odgovarajuim zakonskim odredbama i mogunostima svjedoenja, ovisno o situaciji svjedoka te pruanja pojašnjenja o svim pitanjima pravne naravi;
• koordinira suradnju sa domaim i inozemnim tijelima koja su ukljuena u postupak pruanja podrške svjedocima / rtvama i u kaznenim postupcima;
33
32
izrauje izvješa o stanju i posebnim potrebama svjedoka / rtava, koja upuuje sudu sa preporukom za primjenu odgovarajuih mjera zaštite te prosljeuje sudu struna mišljenja psihologa.
Psiholog/inja
• uspostavlja telefonski kontakt sa svjedocima i ošteenicima radi procjene njihovih potreba i psihofizikog stanja, ohrabrenja i motiviranja za svjedoenje;
• s obzirom na utvrene potrebe svjedoka / ošteenika upuuje ih strunim osobama i organizacijama, koje pruaju psihosocijalnu pomo;
• prema potrebi prua podršku svjedocima direktno na sudu;
• sudjeluje na sastancima koji se organiziraju u svrhu motiviranja svjedoka / ošteenika za svjedoenja;
• uspostavlja saradnju sa ustanovama u RH i radi na formiranju mree za pruanje psihosocijalne pomoi i podrške;
• surauje s domaim i inozemnim tijelima koja su ukljuena u postupak pruanja podrške svjedocima / rtvama i u kaznenim postupcima u poslovima iz njihove nadlenosti; izrauje struna mišljenja o stanju i posebnim potrebama svjedoka / rtava s preporukom sudu o nainu postupanja.
Administrativni/a referent/ica
• obavlja upravno-tehnike poslove za Odjel u svezi s prijemom stranaka, telefonskih i internetskih poruka te poslovima prijepisa;
• vodi evidenciju pošte i organizira dostavu i otpremu pošte za Odjel, obavlja tehnike poslove u vezi s organiziranjem odlazaka svjedoka / rtava na glavne rasprave / istrana roišta i organizira njihov smještaj;
• izrauje bazu podataka o svjedocima / rtvama i za kaznena djela ratnih zloina i drugih kaznenih djela te obavlja i druge poslove po nalogu naelnika sektora i naelnika Odjela.
Što se tie same procedure u radu, Odjel dobiva direktno od sudova (domaih i stranih) informacije o zakazanim raspravama i pozvanim svjedocima, kako za svjedoenje u istrazi i na glavnim raspravama tako i za svjedoenja zamolbenim putem i putem video konferencijske veze. Odjel tada šalje svim svjedocima i ošteenicima pismo kojim ih upoznaje s vrstama pomoi koje Odjel prua, kao i kontakt sa podacima slubenika te ih ukratko upoznaje s pravnim statusom, odnosno pravima i obvezama, mjerama zaštite te drugim odredbama ZKP-a i drugih zakona. Nakon toga kontaktira sa svjedocima telefonskim putem kako bi se utvrdilo postoje li neke zapreke (zdravstvene, nedostupnost suda i sl.) za njihovo svjedoenje, ukazalo na vanost svjedoenja te motivirali za svjedoenje. Prema potrebi svjedocima se organizira prijevoz, hotelski smještaj ili policijska pratnja.
Domae svjedoke koji su pozvani svjedoiti u inozemstvo25 u predmetima ratnih zloina posebno se nastoji motivirati za svjedoenje na nain da se osim telefonskog kontakta s njima organiziraju i sastanci. Svjedoke koji su svjedoili u inostranstvu psiholog telefonskim putem kontaktira i nakon svjedoenja. Sa svjedocima koji dolaze iz inostranstva26 da svjedoe na hrvatskim sudovima takoer se kontaktira direktno telefonskim putem, u saradnji sa djelatnicama Slube za podršku ošteenima / svjedocima pri Veu za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu. Prema potrebi, navedenim svjedocima organizira se policijska pratnja i hotelski smještaj. Po potrebi, upuuje se obavijest sudu o stanju svjedoka s preporukama. Slina obavijest dostavlja se i slubi za podršku svjedocima u inostranstvu, uz podatke o dolasku svjedoka i potrebi koordinacije aktivnosti u vezi sa organizacijom fizike zaštite te osiguranjem hotelskog smještaja. Dostavlja se obavijest i MUP-u RH o potrebi osiguranju fizike zaštite. Prema potrebi psiholog Odjela prua podršku svjedocima u predmetima ratnih zloina koji se vode pred upanijskim sudom u Zagrebu, Sisku i Karlovcu.27
U periodu od 01. 06. 2006. do 01. 10. 2009. Odjel je ostvario kontakt sa 1.65828 svjedoka, od ega su 293 domaa svjedoka pozvana da svjedoe pred stranim sudovima.29
25 U najveem broju sluajeva svjedoci svjedoe pred Veem za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu. 26 To su svjedoci uglavnom iz Srbije. 27 Od 1. svibnja 2008. godine uspostavljeni su uredi za podršku svjedocima / rtvama u upanijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Vukovaru. Uredi u sudovima uspostavljeni su na temelju zajednikog projekta Ministarstva pravosua i UNDP Hrvatska: Potpora razvoju sustava podrške svjedocima i rtvama u Hrvatskoj. 28 Ovaj podatak odnosi se samo na svjedoke u predmetima ratnih zloina nego na sveukupan broj svjedoka. 29 Ministarstvo pravosua, Republika Hrvatska, Odjel za podršku rtvama i svjedocima u
2.5. Sluba pomoi ošteenima i svedocima – Vee za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu, Srbija
Sluba pomoi i podrške svjedocima i ošteenima Vea za ratne zloine Okrunog suda u Beogradu (Sluba) formirana je 9. 6. 2006. godine. Sluba je formirana s namjerom da se svjedocima koji dolaze u Sud radi davanja iskaza prui moralna i logistika pomo i podrška.
Zaposleni u Slubi kontaktiraju sa svakim pozvanim svjedokom radi informisanja o njihovim eventualnim linim i posebnim potrebama kao i njihovoj motivaciji za samo svjedoenje. Takoer, svjedoci se obavijeste o vrstama pomoi koje Sluba moe da prui: organizovanju putovanja, hotelskog smještaja, davanju potrebnih informacija u vezi sa sudskim postupkom, svjedoenju pred sudom kao i o tome da e Sluba voditi brigu o njima za vrijeme njihovog boravka u Sudu. Svjedoci mogu kontaktirati sa Slubom u bilo kom trenutku. Predstavnik Slube doekuje svjedoka na ulazu u zgradu Suda, pomae mu prilikom prolaska redovne procedure ulaska, zajedno sa svjedokom boravi u posebnim prostorijama namijenjenim svjedocima do poziva sudskog vijea, pa i u sudnici ukoliko je potrebno. Svjedocima se daju praktini savjeti u vezi sa svjedoenjem, upoznaju se sa procedurom svjedoenja, rasporedom sjedenja u sudnici radi lakše orijentacije, pravilima ponašanja - redoslijedom kojim se postavljaju pitanja i slino.
kaznenim postupcima i postupcima za kaznena djela ratnih zloina, Konferencija: Mogui putovi ka pomirenju, novembar 2009. godine, Beograd
35
34
Dosadašnja iskustva Slube pokazuju da se niko nije lako odluio da svjedoi. Svjedoci su obino zabrinuti u išekivanju prije poetka svjedoenja. Podsjeati se nekih neprijatnih situacija iz ivota i o tome priati pred nepoznatima jest izuzetan stres i napor. Sve to moe dovesti i do retraumatizacije. To je naroito izraeno kod ošteenih kao svjedoka. Zadatak Slube je da svjedoci potisnu svoje negativne osjeaje kako bi se mogli skoncentrisati na samo svjedoenje. Vano je da svi svjedoci mogu svjedoiti sigurno i bezbjedno te da iskustvo svjedoenja ne rezultira nanošenjem dodatnog bola ili trauma. Sluba svoje aktivnosti usmjerava na emocije svjedoka, a ne na injenice o dogaajima o kojima e oni svjedoiti. Nakon svjedoenja svjedoci imaju priliku da prue povratne informacije u trenucima kada se kod njih manifestira uzbuenost, emotivna i fizika. Poslije odmora, Sluba svjedoka prati do izlaza iz zgrade.
Sluba svjedocima prua emotivnu podršku i ohrabruje ih da svjedoe. To doprinosi da se za vrijeme svjedoenja svjedoci osjeaju udobnije i sigurno, rastereenije, a samim tim kvalitetnije svjedoe i na taj nain doprinesu efikasnosti sudskog sistema. Širok je dijapazon strahova koji se javljaju kod svjedoka. Kod nekih su ti strahovi izraeniji, kod nekih slabijeg intenziteta, ali svima je zajedniki osjeaj tjeskobe (fizike i emotivne) kada se nau u ulozi svjedoka.
Krajnji cilj je da svjedok završi svjedoenje sa osjeanjem postignua i završetka. Uloga slubenika za podršku je aktivna u svim fazama, od prve take kontakta sa svjedokom - prije svjedoenja, tokom svjedoenja i nakon davanja izjave. Sluba je od formiranja do danas u radu imala 1.018 svjedoka, a od ukupnog broja svjedoka 351 svjedok nije bio dravljanin Republike Srbije.30
30 Regionalna konferencija “Podrška svjedocima i rtvama” u organizaciji UNDP Hrvatska, oktobar 2009. Zagreb, izlaganje Slavice Pekovi, Okruni Sud u Beogradu, Vee za ratne zloine, Sluba za podršku ošteenima i svedocima
36
3. Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
3. Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
3.1. Preporuke Dravne strategije za rad na predmetima ratnih zloina u BiH iz oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava
Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina (Strategija) sadri preporuke za jaanje podrške svjedocima u postupcima koji se vode pred okrunim i kantonalnim sudovima i tuilaštvima. Jedna od preporuka jest osnivanje mree ureda za podršku svjedocima / rtvama u cijeloj dravi. Ova mrea trebala bi se formirati i razvijati uz koordinaciju s Odjelom za podršku svjedocima Suda BiH, koji bi trebao posluiti kao model. Takoer, ovakva mrea bi trebala koristiti resurse i kapacitete lokalnih nevladinih organizacija koje pruaju psihološku i socijalnu podršku svjedocima / rtvama ili koje ve u strunom smislu rade s njima. Dalje, utvreno je da e biti osnovani regionalni uredi za podršku svjedocima / rtvama i da e sudovi imenovati koordinatore za saradnju s datim regionalnim uredom. Preporueno je da se poboljšaju i kadrovski kapaciteti centara za socijalni rad, odnosno centara za mentalno zdravlje s ciljem da se omogui kako psihološka i socijalna tako i struna pomo.31
Druga preporuka bila je da se u svakom sudu odredi posebna prostorija za svjedoke u kojoj se moe pruati psihološka pomo i tako izbjei izlaganje svjedoka javnosti. U pogledu 31 Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina u Bosni i Hercegovini, decembar 2008. http://www.mpr.gov.ba/userfiles/file/Projekti/Drzavna%20strategije%20za%20rad%20 na%20predmetima%20RZ.pdf
osoblja, Dravnom strategijom se preporuuje angairanje psihologa u Tuilaštvu BiH, kao i kantonalnim / okrunim tuilaštvima i sudovima.32
Kao što je naglašeno, u Strategiji je istaknuta uloga NVO-a u procesu pruanja podrške svjedocima / rtvama i polazei od toga da su tokom godina rada nevladine organizacije razvile programe i metode u pravcu osnaivanja traumatiziranih osoba, prvenstveno ena rtava rata, ali i drugih kategorija kojima je podrška potrebna. Jedan broj korisnika programa NVO-a svjedoio je i pred MKSJ i pred domaim sudovima. Upravo davanje podrške rtvama generalno i rtvama koje mogu biti potencijalni svjedoci ili su bili svjedoci doprinijelo je da se sprijei, tj. umanji potencijalna retraumatizacija tokom svjedoenja ili zbog susreta sa optuenicima (poiniocima).
Takoer, Strategija se naslanja na postojee zakonodavstvo, kojim je predviena obaveza centara za socijalni rad da pruaju psihološku podršku svjedocima. Meutim, te institucije obino nemaju dovoljno kapaciteta da mogu ispuniti zakonsku obavezu, ili zato što nemaju uposlenike ili, ukoliko ih imaju, oni nemaju adekvatno znanje i iskustvo za pruanje psihološke podrške ovoj kategoriji stanovništva. S tim u vezi, Strategija, kako je istaknuto, preporuuje podizanje kapaciteta centara za socijalni rad, kao i kapaciteta sudova za pruanje podrške svjedocima i osmišljavanje i obezbjeivanje posebnih adekvatnih prostora u sudovima gdje bi im se ta podrška pruala.33
32 Dravna strategija, 4.2. Podrška rtvama i svjedocima, paragraf 8. i 9. 33 Vodi kroz tranzicijsku pravdu u Bosni i Hercegovini, UNDP u Bosni i Hercegovini 2009.
Izvještaji i preporuke domaih i meunarodnih aktera u vezi s pitanjima podrške i zaštite svjedoka / rtava u BiH
39
3.2. Zakonodavni okvir BiH u oblasti podrške i zaštite svjedoka
U BiH oblast zaštite i podrške svjedocima / rtvama ureena je zakonima na dravnom i na entitetskim nivoima te u raznim meunarodnim dokumentima. Iako postoji pravni okvir, entitetske institucije nemaju kapaciteta da implementiraju aktuelne zakone. Konkretno, kantonalni i okruni sudovi nemaju adekvatne sudnice, tehnike uslove za svjedoenje zaštienih svjedoka, kao što je mogunost svjedoenja video- linkom ili distorzija glasa; ne postoje specijalizirani odjeli koji bi pruali psihološku podršku svjedocima, niti su uspostavljene specijalne policijske jedinice koje bi provodile fizike mjere zaštite. Od svih pravosudnih institucija koje se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina jedino Sud BiH ima sve potrebne unutrašnje kapacitete. Takoer, u pravcu pruanja fizike zaštite svjedoka, Sud BiH se koristi kapacitetima SIPA-e, kao dravne agencije iji je mandat istraivanje krivinih djela u nadlenosti Suda i Tuilaštva BiH, te pruanje fizike zaštite putem Odjela za zaštitu svjedoka.To je zapravo jedina policijska struktura u BiH koja ima specijalizirano odjeljenje za zaštitu svjedoka i koja je prilagoena poslovima zaštite.
Da bi se riješili ovi problemi u pravcu podizanja tehnikih i strunih kapaciteta, kao i definiranja uloga svih aktera, te njihovih odgovornosti, potrebno je poboljšati postojei zakonski okvir. To se prvenstveno odnosi na Zakon o programu zaštite svjedoka, ije se izmjene i dopune oekuju u 2009. godini. S tim u vezi Dravna strategija za rad na predmetima ratnih zloina naroito nalae unapreenje odnosa BiH sa susjednim dravama s ciljem da se osigura funkcionalan program zaštite. Meutim, pored izmjene zakonskog okvira,
te podizanja finansijskih, tehnikih i strunih kapaciteta, u Strategiji su predvieni i neki drugi koraci u pravcu pruanja psihofizike zaštite svjedocima. Naprimjer, okruni i kantonalni sudovi koji se bave procesuiranjem predmeta ratnih zloina trebaju izraditi Poslovnik o radu po ugledu na Sud BiH, a gdje bi takoer bilo obuhvaeno i podruje primjene zakona o zaštiti svjedoka. Takoer, sudovi i tuilaštva treba da primjenjuju odredbe o spajanju postupaka ukoliko za to postoji pravna i injenina osnova, a ime bi se omoguilo da se jedan svjedok/ inja ne poziva nekoliko puta da svjedoi o istim okolnostima u više sluajeva, kao što je to do sada bio sluaj. Na taj nain bi se sprijeila njegova ponovna traumatizacija, tj. osjeanje fizike ugroenosti zbog svjedoenja. Takoer, moe se izbjegavati pozivanje svjedoka koji su svjedoili pred MKSJ korištenjem odredbi zakona o saradnji sa MKSJ ili se mogu traiti novi svjedoci, koji bi dali izjavu o identinim okolnostima i druge mjere.
Kada se govori o pravnom okviru, pored pomenutog Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka i Zakona o program zaštite svjedoka, neophodno je provoditi i Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH i inkorporirati preporuke Gender akcionog plana u sve aktivnosti kako bi se zagarantovala ravnopravnost spolova i eliminisala svaka situacija koja moe voditi do nanošenja štete dignitetu osobe i neeljenog fizikog, verbalnog, sugestivnog ili drugog ponašanja u vezi sa spolom.
3.3. UNDP - Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u BiH za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina
U 2008. godini UNDP BiH izradio je izvještaj pod naslovom Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u BiH za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina.34 Preporuke u oblasti podrške svjedocima za kantonalne / okrune sudove i tuilaštva Brko Distrikta su glasile da svi sudovi na koje se ovo odnosi trebaju prilagoditi zgrade suda i sudnice tako da se osigura provedba odredbi Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka.
Što se tie minimuma kapaciteta za tuilaštva, preporuke za oblast podrške i zaštite svjedoka su glasile da je potrebno osigurati dovoljno resursa za zaštitu i podršku rtvama i svjedocima ratnih zloina tokom faze istrage, suenja te nakon suenja. To konkretno znai:
a. da tuilaštva na raspolaganju trebaju imati osoblje (mogu to, ali ne moraju biti tuioci) koje je obueno tako da moe zadovoljiti potrebe traumatiziranih svjedoka i koje treba biti u kontaktu sa slubama koje tim svjedocima mogu pomoi;
b. da tuilac ima na raspolaganju resurse tako da se moe susresti sa svjedokom i na nekom drugom mjestu osim u uredu tuioca - kada se to smatra potrebnim;
34 Rješavanje predmeta ratnih zloina u Bosni i Hercegovini: Izvještaj o kapacitetima sudova i tuilaštava u Bosni i Hercegovini za istragu, krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina, UNDP 2008.
c. da tuilac svjedoku moe osigurati zaštitu u svim stadijima istrage i procesuiranja kao i nakon suenja.
Što se tie minimuma kapaciteta sudova, preporuke za oblast podrške i zaštite svjedoka glase da bi sudovi na raspolaganju morali imati dostatno resursa za zaštitu i podršku svjedoka i rtava ratnih zloina u svim stadijima sudskoga postupka te nakon njegova okonanja. To konkretno znai:
a. da sud treba imati osoblje koje je obueno u smislu potreba traumatiziranih svjedoka i koje zna koje slube mogu pomoi tim svjedocima te ija je konkretna zadaa rad sa svjedocima;
b. da sud treba imati fizike resurse za zaštitu svjedoka u skladu sa Zakonom o zaštiti svjedoka;
c. da sud svjedoku moe osigurati zaštitu u svim stadijima postupka kao i nakon suenja;
d. da sud treba imati resurse za podršku traumatiziranim svjedocima;
e. da sud posjeduje kapacitete potrebne da se, ako to bude neophodno, mogu osigurati alternativni naini svjedoenja.
Na kraju, istaknuta je potreba da se koriste i unapreuju usluge odjela za pruanje podrške svjedocima / rtvama pri Sudu BiH kako bi se koordinirao rad NVO-a i drugih agencija u pruanju ujednaenih usluga rtvama i svjedocima u BiH.
41
40
3.4. Aktivnosti OSCE-a
Na konferenciji u organizaciji OSCE-a, odranoj u Sarajevu, prikupljena su odreena mišljenja u vezi sa temom podrške svjedocima. Uesnici su isticali vanost tretmana svjedoka u predmetima ratnih zloina:35 „podrška svjedocima esto je percipirana više kao luksuz nego kao neophodnost, iako se ta percepcija mijenja boljim upoznavanjem sa sadrajem koji ona obuhvata, kao i pravna obaveza drave da organizira svoj pravosudni sistem i krivine postupke kako bi se ograniile povrede prava svjedoka. Uposlenici sudova sve više shvataju posljedice koje svjedoenje u sudu, pred optuenim i vijeem sainjenim od nepozntih osoba, ostavlja na svjedoka.”
Tokom konferencije raspravljano je o pozitivnim iskustvima:
a. Naini podrške svjedocima / rtvama moraju se kreirati u skladu s nadlenim zakonodavnim sistemom, strukturom suda, finansijskim mogunostima, geografskim faktorima i koliinom predmeta.
b. U dobro funkcionirajuoj strukturi, podrška svjedocima / rtvama treba se nuditi još od faze istrage.
c. Sudski pravilnik od pomoi je sudijama koji su ukljueni u mjere podrške svjedocima (i moguu zaštitu), naroito kada se mjere zaštite odreuju rijetko.
35 OSCE: “Pruanje podrške procesu tranzicije. Nauene lekcije i najbolja praksa u prijenosu znanja”, septembar 2009.
d. Tuioci su bili uspješni u izgradnji povjerenja sa potencijalnim svjedocima odravanjem dobrih odnosa sa NVO-ima za podršku rtvama koji obnašaju funkciju posrednika dok se bilateralani odnos ne uspostavi.
OSCE36 je izradio skup preporuka koje se odnose na mehanizme podrške svjedocima, prvenstveno na osnivanje struktura za zaštitu svjedoka / rtava pri sudovima i sisteme funkcionalne podrške za svjedoke / rtve od faze istrage pa nadalje. Preporuka za tuioce bila je da prilikom pristupanja svjedocima u fazi istrage odravaju odnose sa NVO-ima koji se bave podrškom rtvama. Tema zaštite svjedoka nije obraena u izvještaju.
OSCE je u decembru 2009.godine organizirao okrugli sto na temu Uspostavljanje sistema psihosocijalne podrške za svjedoke / rtve u sluajevima ratnih zloina u BiH. Uesnici konferencije bili su predstavnici: uduenja rtava i civilnog društva aktivnih u ovaj oblasti, centara za socijalni rad, entiteskih i kantonalnih ministarstava za rad i socijalne politike, dravnog Ministarstva pravde, te predstavnici pravosua. Na skupu se raspravljalo u ulozi civilnog društva i podršci koju organizacije civilnog društva pruaju u ovoj oblasti. Takoer se raspravljalo o kapacitetima centara za socijalni rad i ulozi koja je dodijeljena centrima Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka - lan 6. U skladu sa odredbama ovog lana centri su obavezni pruati psihološku podršku svjedocima. Raspravljano je i o potrebi podrške tuilaštvima u ovoj oblasti. Na kraju je dogovoreno
36 OSCE: “Pruanje podrške procesu tranzicije. Nauene lekcije i najbolja praksa u prijenosu znanja”, septembar 2009.
da e zakljuci okruglog stola biti finalizirani i upueni svim uesnicima te lanovima odbora za implementaciju Dravne strategije za rad na predmetima ratnih loina zajedno sa zapisnikom, koji sadri diskusiju.
3.5. Mišljenje Evropske komisije
U okviru svojih redovnih izvještavanja Vijeu Evrope i Evropskom parlamentu o napretku koji su postigle zemlje Zapadnog Balkana, Evropska komisija u svom Izvještaju iz 2009. godine37 takoer spominje pitanja podrške svjedocima u dijelu u kojem se govori o napretku u oblasti reforme pravosua. U spomenutom izvještaju pozitivno su ocijenjeni efikasnost Odjeljenja za ratne zloine Suda BiH kao i Posebnog odjeljenja za ratne zloine Tuilaštva BiH i njihov rad koji se odvija u skladu sa meunarodno priznatim standardima pravinog suenja. Primijeen je napredak i u podruju sudskog gonjenja pred kantonalnim i okrunim sudovima. Napredak je posebno primjetan u Federaciji BiH. U Izvještaju Komisije spominje se i nedostatak mogunosti za zaštitu i podršku svjedoka u BiH zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti, kao jedne od znaajnih prepreka efikasnim suenjima za ratne zloine na kantonalnom i okrunom nivou u BiH.
Pored toga, problem potvrivanja pozicija meunarodnog prisustva (Registrari Suda i Tuilaštva) u dravnim pravosudnim institucijama kao i smanjenje budeta Suda BiH za 2009. godinu mogu dovesti u pitanje efikasno funkcioniranje i OPS-a na dravnom nivou, što moe direkno utjecati na razvoj i unapreenje tih mehanizama na lokalnom nivou. 37 Bosna i Hercegovina - Izvještaj o napretku za 2009. godinu. Izvještaj obuhvata period od 1. oktobra 2008. do sredine septembra 2009., Evropska komisija, Brisel 2009. godine
Prema Izvještaju, provedbe strategija za reformu sektora pravde i rada na predmetima ratnih zloina nisu napredovale u skladu sa dogovorenim vremenskim rasporedom. Materijalni uslovi za poboljšanje kapaciteta u pravosuu i dalje su veoma ogranieni, te je svaka inicijativa na ovom polju od strane meunarodnih aktera ili domaeg vladinog i nevladinog sektora dobrodošla. Iz svega što je navedeno proizlazi da je nezavisan i apolitian pristup u mobiliziranju svih postojeih kapaciteta u oba entiteta i organiziranju jedinstvenog mehanizma na polju podrške i zaštite svjedoka na podruju cijele zemlje neophodan kako bi se što efikasnije riješila ova pitanja u budunosti.
Da rezimiramo: Preporuke meunarodnih i domaih aktera u vezi s podrškom svjedocima / rtvama usmjerene su na dva osnovna aspekta: angaman NVO-a i drugih agencija tokom postupka, ukljuujui i fazu istrage, te osnivanje regionalnih ureda za podršku svjedocima u cijeloj dravi. Odjel za podršku svjedocima pri Sudu BiH predloen je kao glavni i kljuni akter za obuku i usklaivanje rada NVO-a i regionalnih ureda.
Prethodno navedenim preporukama utvreni su glavni partneri koji bi trebali biti ukljueni u podrške svjedocima (NVO-i, druge agencije i Odjel za podršku svjedocima pri Sudu BiH) na kantonalnom i okrunom nivou. Meutim, opseg angairanosti utvrenih partnera potrebno je pojasniti i formulirati na praktian nain.
Jednim od segmenata razgovora koji se odvijao prema pripremljenim pitanjima za razgovor, a koji je voen u kantonalnim / okrunim sudovima i tuilaštvima, ispitano
43
42
je pitanje angairanosti NVO-a i drugih agencija tokom postupaka u predmetima ratnih zloina. Sudijama i tuiocima data je prilika da razmijene svoja iskustva iz rada sa NVO-ima i daju mišljenja i preporuke o okviru saradnje.
3.6. Izazovi i prepreke u oblasti podrške i zaštite svjedoka / rtava
Mehanizmi Odjeljenja za podršku svjedocima danas funkcioniraju na nivou Suda BiH, ali ne tokom faze istrage. Jedan od razloga za ostvarivanje podrške svjedocima / rtvama u fazi suenja bio je eventualni sukob tokom sudskog postupka s dva aspekta: aspekta suenja definiranog zakonom, i aspekta svjedoka / rtava. Sudski aspekt i uloga svakog uesnika u procesu definirani su zakonom. Aspekt svjedoka / rtve odnosi se na ivotna iskustva, emocije i prisjeanje na dogaanja. Naalost, kada se radi o svjedoenju, oekivanja dvaju strana su razliita i ta razliita oekivanja mogu zakomplicirati sudski postupak ako s

procjena potreba na polju podrŠke svjedoka / Žrtava …

Documents