prirucnikrec

5/28/2018 PrirucnikREC

1/88

Projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku poljoprivredu

Prirunik za pomou tranziciji sa

konvencionalne na organsku poljoprivredu

Prirunik je sastavljen od selekcije prezentacijskih materiala sa etiriREC finansirana seminara odrana u periodu novembar 2004 august2005 godine.

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnusredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje jeobezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation Evropske Komisije


2/88

2

Sadraj

Seminar 1

Ideja organske poljoprivrede i problemi na koje ona nudi rjeenja.Poseban osvrt e biti na problem odrivosti poljoprivrede ineophodnost da rjeenja budu ekoloski prihvatljiva (to je sama

sutina organske poljoprivrede).Strana.............................

Istorija razvoja organske poljoprivrede u svijetu i kod nas. Ovatema e pokriti dva podruja: istorijski (kako se sve odvijalo) ipraktini (kako su se razvijale tehnike i metode u organskojpoljoprivredi).

Strana.............................

Certifikacija bit e razradjeno pitanje potrebe ceritificiranja,vrste certifikacije kao i osnovni inbenici u procesu certifikacije(standardi, aplikacije, certifikacijsko tijelo, inspektor, savjetnik,komunikacija farmer-inspektor-savjetnik).

Strana.............................

Seminar 2

a. Prvi dio: Osnove certifikacije, nastavak od predhodnog seminara (OK) Upoznavanje sa OK i KRAV standardima i praktinim procesom

certifikacije u BiH (OK)Strana.............................

b. Drugi dio: Pristup i filozofija upravljanja zemljitem u organskoj poljoprivredi(AH) Priprema zemljita za sljedeu sezonu (AH) Sadjenje (AH) Problemi i stvari o kojima treba voditi rauna kod pripreme zemljita i

sadjenja sa stanovita certifikacije (ECON)Strana.............................

c. Trei dio: Farmerima e biti podjeljene check liste za implementaciju u periodu do

sljedeeg seminara i objasnit e im se razlog i nain implementacije istih(AH)

Strana.............................

Seminar 3

Utvrdjivanje potreba za djubrivima (AH)Strana.............................

Kompost (AH)Strana.............................

etveni ostaci kao organsko djubrivo (AH)Strana.............................


3/88

3

Izvjetaj savjetnika primjer (AH)Strana.............................

ta certifikator oekuje od farmera po pitanju dokumentacije i fokusiranjena kljune dijelove standarda omoguena e biti pitanja farmeracertifikatoru vezano za pojanjenje standarda (OK)

Strana.............................

Seminar 4

a. Osvrt na praktina pitanja uzgoja na organski nain (AH) Primjeeni problemi Obnavljanje organske materije u zemlji i poveanje prinosa Rotacija usjeva i pravljenje viegodisnjeg plana Postojei sistem pomoi farmerima u organskoj poljoprivredi u BiH

Strana...............................b. Osvrt na certifikaciju i njene faze kroz prelazni period (OK)

Osvrt na predavanje Aplikacija za certifikaciju organske biljne proizvodnje - obrazac Obrazac registra polja OK standardi

Strana.............................c. Zakljuna rije(ECON)

Stvari koje su uradjene Stvari koje se trebaju uraditi u narednom periodu Stvari koje treba poboljati i posebno obratiti panju Znaaj planiranja i medjusobne saradnje i pomoi izmedju farmera Popunjavanje upitnika od strane farmera o korisnosti seminara


4/88

4

Seminar 1

Ideja organske poljoprivrede i problemi na koje nudi rjeenja

______________________________________________________________________________________Projekat:Tranzicijasakonvencionalnena organskupoljoprivredu

Finansira:Regionalnicentarza ivotnusredinu/ okoliza Srednjui IstonuEvropu(REC)Implementira:ECON, OK i Dr. Azra Hadjic

Ideja organske poljoprivrede

Uoceni problemi u konvencionalnoj poljoprivredi

Neodrzivost kroz iscrpljivanje postojecih resursa

Veliki zasadi monokulture, pesticidi i herbicidi narusavaju biodiverzitet(bioraznolikost) a samim tim i citav ekosistem

Zagadjivanje tla, vodenih tokova i podzemnih voda

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra zaivotnu sredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomousredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAidCooperation Evropske Komisije

______________________________________________________________________________________Projekat: Tranzicijasa konvencionalne naorgansku poljoprivredu

Finansira: Regionalnicentar zaivotnusredinu/ okoliza Srednjui IstonuEvropu(REC)Implementira:ECON, OK i Dr. AzraHadjic

Ideja organske poljoprivredeOrganska poljoprivreda trazirjesenjeza navedene probleme

Naglasak na koristenju obnovljivih resursa i uspostavljanju kruznog tokaorganske materije

Organska proizvodnja postavlja vece zahtjeve za radnom snagom ipogodnija je za tip porodicne farme. Rotacija usjeva i biodiverzitetsuosnovni nacini povecanja prinosa i borbe protiv stetocina. Sve todopronosi odrzanju ekosistema.

Prirodni nacini borbe protiv stetocina i povecanja prinosa,uspostavljanje kruznog toka organske materije u prirodi i izostanakvjestackih tvari i spojeva promoviraju prirodne procese i smanjujuzagadjenje


5/88

5

Odrivost organske poljoprivrede


Finansira:Regionalnicentarza ivotnusredinu/ okoliza Srednjui IstonuEvropu(REC)Im lementira: ECON OK i Dr. AzraHadic

ODRIVOST ORGANSKEPOLJOPRIVREDE


______________________________________________________________________________________

Projekat:Tranzicijasakonvencionalnena organskupoljoprivreduFinansira:Regionalnicentarza ivotnusredinu/ okoliza Srednjui IstonuEvropu(REC)

Im lementira: ECON OK i Dr. AzraHadic

Odrivost organskepoljoprivrede

Osnova odrivog razvoja je:

Promjena naina razmiljanja kodproizvoaa

Promjena u odgovornosti prema buduimgeneracijama

Uspostavljanje harmonije izmeu ovjekai prirode



Akoimaeki..

......

Zatotojesvjetlotu

Treba imati na umu.


Finansira:Regionalnicentarza ivotnusredinu/ okoliza Srednjui IstonuEvropu(REC)Implementira:ECON, OK i Dr. AzraHadjic

Odrivost organskepoljoprivrede

1. Funkcionalna odrivost organskepoljoprivrede

2. Ekonomska odrivost organskepoljoprivrede



Ouvanje prirodnih resursa Zatita zemlje i vode Ouvanje hranjivih tvari kroz uspostavljanje

krunog toka organske materije Manja potreba za fosilnim gorivima i drugim

neobnovljivim resursima(napori se ine uovom pravcu iako to je podruje koje jo nije

razvijeno na zadovoljavajuem nivou)

1. Funkcionalna odrivostorganske poljoprivrede



1.1. Funkcionalna odrivostorganske poljoprivrede

Ouvanje prirodnih resursaZemljite je vaan prirodni resurs i uslovodranja ivota i ljudi, velikog broja biljakaa posredno i drugih ivih bia. Zato sesmatra stratekim resursom koji se nemoe niti uvesti niti zamijeniti. Evidentnoje da se dananja moderna poljoprivredasuoava sa ozbiljnom krizom u oblastiivotne sredine


6/88

6



Ouvanje prirodnih resursa Ranije

prinosi usjeva zavisili su od unutranjih resursa, reciklaeorganske materije, zavisni od biolokih kontrolnih mehanizama ipadavina.

Prinosi su bili skromni ali stabilni. Gajilo se vie vrsta usjeva i njihovih varijeteta u prostoru ivremenu i tako je bilo sigurno da nee doi do veih teta odbolesti i tetoina ili vremenskih nepogoda.

Unoenje azota je bilo osigurano ukljuivanjem leguminoza uplodored.

Na ovakvim imanjima nije bila evidentna degradacija ivotnesredine.


______________________________________________________________________________________


Implementira:ECON, OK i Dr. AzraHadjic



Ouvanje prirodnih resursaDanas

prouavanja pokazuju da dananji kapital-tehnoloki intenzivni sistem proizvodnjehrane, koji je visoko produktivan donosirazliite ekonomske, socijalne probleme inaroito probleme u oblasti ivotne sredine.Do ovih problema dovodi agrarna politikakoja favorizuje velike farme, specijalizovanuproizvodnju, monokulturu i mehanizaciju.


______________________________________________________________________________________



Dokazano je da pretjerani oslonac na monokulturu iagroindustrijske inpute (pesticidi, mineralnaubriva)negativno utiu na ivotnu sredinu i ruralnu zajednicu.Pojavljuju se brojne ekoloke bolesti povezane saovakvim nainom poljoprivredne proizvodnje.

Ekoloke bolesti mogu biti grupisane u dvije kategorije:- prva kategorija podrazumjeva: eroziju, smanjenjeplodnosti zemljita, osiromaenje rezervi hranjiva,salinizacija i alkalinizacija, zagaenje vodenih sistema,

- u drugu kategoriju spadaju: gubitak genetikih resursagajenih i divljih biljaka i ivotinja, eliminacija prirodnihneprijatelja, pojaan napad tetoina i njihova otpornostna pesticide, hemijsko zagaenje i unitavanje prirodnihmehanizama kontrole





Ekoloka kriza,promjene Opstanakovjeanstva trai da se uslovi

ivotne sredine i potrebe ljudskih biaposmatraju kao dijelovi istog problema. Toe traiti duboke promjene u politikim ,ekonomskim i socijalnim strukturama, sjedne strane i u individualnom stilu ivota,s druge strane .



Garancija prirodnog proizvoda (ne GMO i bez otrovnihpesticida i herbicida) cini organski proizvodpozeljnijim od konvencionalnog

Situacija na trzistu je takva da je organski proizvodtrazen, tj potraznja je veca od proizvodnje, trend rasta

Trziste organskim proizvodima je trenutno trziste sanajvecim rastom u EU

Vlade naprednih zemalja imaju nagomilane probleme izagaenja iz prolosti pomau I ohrabruju organskupoljoprivredu preko razliitih ekolokim pokretima.

Konvencionalna poljoprivreda izgleda jeftinija jer ucijenu nisu ukljuceni troskovi proiavanjazagaenja koje je konvencionalna poljoprivredastvorila u procesu proizvodnje

2.Ekonomska odrivost organskepoljoprivrede


7/88

7





2.1.Ekonomska odrivostorganske poljoprivrede

moderne agrotehnike mjere negativno utiuna prirodne neprijatelje tetoina, kojinemaju mogunost izbora hrane umonokulturama to uzrokuje vei napad na

gajene biljke. U SAD se godinje troi oko 40 milijardi

dolara na pesticide procjena da se utedi na manjim tetama na

usjevima u vrijednosti 16 milijardi dolara.tete nanijete ivotnoj sredini dostiu 8milijardi dolara godinje.




Pojava otpornosti uzronika bolesti,tetoina i korova na pojedine aktivnematerije uzrokuje prvo primjenu sve veihdoza postojeih pesticida, a kasnije iuvoenje novih aktivnih materija u upotrebu.Tako se broj hemijskih jedinjenja upoljoprivredi stalno poveava.

Akumulacija pesticida postaje sve veiproblem

______________________________________________________________________________________




Samo 10-15% primijenjene koliine pesticidadospije do ciljane tetoine. Ostatakdospijeva u vazduh, zemljite i vodu putemisparavanja ili ispiranja. Sintetiki pesticidise esto dobijaju iz petrohemijske industrije,gdje se nafta koristi kao osnovna sirovina.Nafta kao neobnovljivi izvor energije neemoi neogranieno da se iskoriava i to jejo jedan veliki problem u poljoprivredi.




Sve to je civilizacija bila naprednija sve viese iskoritavala ili bolje rei iscrpljivala iunitavala priroda

Jedno od rjeenja dalje degradacije ivotnesredine je razvoj i unapreenje organskepoljoprivrede




Potrebno je vrijeme da bi se savladalinagomilani problemi i aktivirali zapostavljenibioloki procesi.

Eko-proizvoamora biti spreman da trpipritiske svoje okoline, podsmijavanja iomalovaavanja


8/88

8






Ponaanje potroaa

Velika Britanija: 38% potroaa ne smatra da je cijena tako

vana 60% potroaa smatra da je organska hranasigurnija od konvencionalne

Francuska: 42% potroaa kupije redovno organsku

hranu



2.8.Ekonomska odrivost organskepoljoprivrede

Efekti na ivotnu sredinu i zdravlje ljudi

2343(1149-3907)

Ukupno

776tete na zdravlje ljudi(Mikroorganizmiidrugiuzronici bolesti)

0tete na zdravlje ljudi(nitrati)

1tete na zdravlje ljudi (pesticidi)

126tete na biodiverzitetu I zemljitu96tete na zemlji

1113tete u zraku231tete na vodi

UK( million)Vrstatete

______________________________________________________________________________________



Odrivost organske poljoprivrede

Glavni principi u organskoj proizvodnji Zatita voda iri biodiverzitet Smanjenje gubitaka hranljivih materija Smanjenje erozije, bolje upravljanje vodama Smanjena upotreba nerazgradivih materijala Sigurniji uslovi rada Manji rizik od zagaenja Briga o ivotinjama Kvalitet proizvoda?



Organski proizvodi u BiH



Kineski doktor


9/88

9

Razvoj organske poljoprivrede u svijetu



Razvoj organske poljoprivredeu svijetu

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnusredinu/okoli za Srednjui Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAid

Cooperation Evropske Komisije

______________________________________________________________________________________



Razvoj organske poljoprivrede u svijetu

1924 - prve ideje o organskoj poljoprivrediu Njemakoj Rudolf Stainer.

1930 - prve organsko-bioloke farme(najrairenije u dananjevrijeme) i asocijacije farmera.1941 - Drugi svjetskirat1946 - Soli Association jeformiranu V.B.1972 - formiran IFOAM1973 - Institut za organsku poljoprivredu FiBL u vicarskoj,

najpoznatiji i najvei u svijetu.1980 - formirana veina organizacija i udruenja organskih

proizvoaa



1990 prvisajam organskihproizvoda Biofach u Njemakoj1991 regulativa EU 2092/91 kojom se regulie organska

poljoprivreda. Ova regulativa postaje zakon 1993.1992 - regulativa EU 2078/92 kojom se daje podrka organskoj

poljoprivredi u svim zemljama EU.1995 - Prvi akcioni plan za organsku poljoprivredu Danska.2000 - Agenda 2000 kojom se daje financijska podrka organskoj

poljoprivredi.2001 - Kriza kravljeg ludila; sveveci broj pristalica organske

poljoprivrede.



Organska pljoprivreda u svijetu

6 9660,23950 000S.A.D.

11 1771,7509 000Francuska

6 46610107 000vicarska

15 6284,1696 978Njemaka

4 0574,22724 523V.Britanija

3 5306,9187 000vedska

49 48981 168 212Italija

18,57611,6297 000Austrija

Broj farmi%HektariDrava



Hektari

00.5

11.5

22.5

33.5

44.5

5

Millions

1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002



Zemlje sa najveim procentom organskihpovrina

24.6

11.610

86.09

4.22 4.1

0

5

10

15

20

25

Lihtentajn

AustriavajcarskaItalija

vedskaV.BritanijaNjemaka


10/88

10



Trite organskih proizvoda

Organic Market

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

million USD Other

NewZealand

Brazil

Spain

Belgium

Australia

Sweden

Switzerland

Denmark

Netherlands

Austria

Italy

U. Kingdom

France

Japan

Germany

United States

Grolink 2003

______________________________________________________________________________________



Procenat zemljita pod organskomproizvodnjom po kontinentima

Evropa. 23%

Azija. 4%

Afrika. 1%

S.Amerika.6%J.Amerika.

24%

Australija.42%



Procenat porasta od 2007.godine

5,34,6625,32,5itarice

57,18,355,74Voe ipovre

6,56,78,81,53,41Mlijeko

103,112,383,21,7Meso

6,14,8114,54,61,5Ukupnotrite

FrancuskaNjemakaV.B.ekaAustrijaDanska


11/88

11

Razvoj organske poljoprivrede u BiH



Razvoj organske poljoprivrede u BiH

Faza I Sansa z a BiH

Problem konkurentnosti u konvencionalnoj poljoprivredi - unistenainfrastruktura (vise radne snagenego masina), usitnjenost zemljista,stalnozaostajanje u tehnologiji za nazvijenimzemljama

Pojedinacni projekti koji su djelovalina ogranicenom dijeluBiH i/ili podrucjuorganske poljoprivrede BETA edukacija i eksperimentalni uzgoj na veoma ogranicenoj osnovi

(cca 0.3 ha) GTZ zatvoreni krug firmi koncentrisanih na ljekobilje (IMO certifikat) ECON studija isplativosti organske poljoprivrede u BiH Pojedinacne inicijative (CEFA NGO mali projekat u Stocu certifikovan

od AIABa, HerbaNaturale privatna inicijativa unajmila SoilAssociation)


______________________________________________________________________________________



Razvoj organske poljoprivrede u BiHFaza2

Sveobuhvatniprojekat razvojaorganskepoljoprivredeu BiHfinansiran od Sida-e iimplementiran od Grolink-a i ECONa(certifikacija, savjetodavna sluzba, razvojlokalnog tijela za certifikaciju, tehnicka pomoc u vidu konsultantskeusuluge, pomockodizlaskana trziste)

Dodatni projektikoji se uklapajuu postojeceinicijativei pomazurazvojorganskepoljoprivrede u BiH Sida finansiraniprojekat: Stvaranje radnih mjesta kroz organsku poljoprivredu REC / EU finansirani projekat: Tranzicija sa konvencionalne na organsku

poljoprivredu(obuka farmera krozcetiri seminarau tokujedne sezone) Projekat razvoja lokalnog trzista finansiran od strane Kantona Sarajevo

Nove inicijative Demo i edukacionafarma (demonstracijakoncepta porodicne farme, treninzi i

biblioteka, restoran itd) Razvoj lokalnogtrzista organskih proizvoda Edukaci ja javnosti


12/88

12

Certifikacija Uvod i osnovni pojmovi

CERTIFIKACIJA ORGANSKEPROIZVODNJE

Eldina Mufti

Ovaj projekat je podran od straneRegionalnog centra za ivotnusredinu/okoli za Srednju i IstonuEvropu pomou sredstava koje jeobezbjedila Kancelarija EuropeAidCooperation Evropske Komisije

______________________________________________________________________________________



ta je to certifikacija?

Sistem po kojem se potvruje da je proizvod proizveden

po odreenim standardima;

Certifikatje uvjerenje da su zadovoljene utvrdjenenorme (standardi);

Certifikat je koristan svima kojihoe da dokau kvalitetsvojih proizvoda;

Certifikaciju obavlja trea strana



ta se certifikuje?ProizvoaProizvoai zemljite kao i sredstva koja se koriste uproizvodnji;

Proizvodni sistemMetod organske proizvodnje kao i metod obrade;

ProizvodProizvodi koji se obiljeavaju markicom certifikacijskogprograma;

______________________________________________________________________________________



Certificirani proizvodi se obiljeavaju zatitnim znakom kojipotvruje da je ovo organski proizvod proizveden u skladusa Standardima za ovu proizvodnju

EU 2092/91



Samo certificirani proizvod se moeprodavati kao organski proizvod!

ZDRAVA HRANA !!!



Proces certificiranja(odstrane treeg lica)

Izbor certifikacijske kua OK Organska Kontrola

Standardi_ Razumijevanje standarda Preporuljivo koristiti pomo strunih savjetnika imati

dokumentaciju koja e pratiti proizvodnjuInspekcijaSvaki tip certifikacije mora da razvije proceduru kontroleSistem kontrole obuhvaa: Poljoprivrednu proizvodnju Prenos izmeu uesnika Skladitenje, Obradu OznaavanjeCertifikacija

Potivanje protokola certifikacije

Reagovati na primjere, sugestije i uvjete koje certifikacijsko tijelopostavi u buducnosti Napraviti odgovarajuce ispravke


13/88

13



Dokumentacija

Certifikacija se oslanja na dokumentaciju Dokumentacija je nain na koji certifikacijsko tijelo

provjerava ispravnost rada subjekta certifikacije(proizvoaa, trgovaca, restorana itd.)

Ispravno organizovana dokumentacija pomae iproizvoau(dokumentacija nije izmiljena iskljuivo radicertifikacije)

Pomosavjetnika


14/88

14

Seminar 2

Osnove certifikacije

OK VA PARTNER ZA CERTIFIKACIJUORGANSKIH PROIZVODA

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnusredinu/oko li za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje

je obezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation Evropske Komisije

Butmirskacesta 40,71 000Sarajevo

Tel/Fax:++ 387 (0) 33 637 301++ 387 (0) 33 636 768

E-mail:[email protected]

Zadae i djelovanja OK

Izdavanje certifikata za organske farme,

preradu, samoniklu proizvodnju i pelarstvo.Certifikacijski servis za triste EU i SAD

(saradnja sa medjunarodnimcertifikacijskim tijelima)

Priprema i izrada standarda za organskuproizvodnju i preradu.

Edukacija inspektora u organskojpoljoprivredi

Kreiranje BH markice za organskeproizvode

Razvija standarde za organsku poljoprivredu iproizvodnju

Provjerava slijede li se standardi (obavljainspekcije)

Promovira KRAV znak

ZA koritenje KRAV znaka ili loga proizvodnja iliproizvod moraju biti podvrgnuti inspekciji icertifikaciji.

KRAV - vedsko tijelo zacertifikaciju

Sustav kojim se potvruje kako je proizvodproizveden po odreenim standardima;

Certifikat - uvjerenje da su zadovoljeneutvrdjene norme (standardi);

Certifikacija

to se moe certificirati?ProizvoaProizvoa i zemljite kao i sredstva koja se koriste uproizvodnji;

Proizvodni sistemMetod organske proizvodnje kao i metodaobrade;

ProizvodProizvodi koji se obiljeavaju markicom certifikacijskogprograma;

Proces certifikacijeOdabir certifikacijske kue

Standardi Razumijevanje standarda Preporuljivo koristiti pomo strunih savjetnika imati

dokumentaciju koja e pratiti proizvodnjuInspekcijaSvaki tip certifikacije mora da razvije proceduru kontroleSustav kontrole obuhvaa: Poljoprivrednu proizvodnju Prijenos robe izmeu sudionika Skladitenje, Obradu OznaavanjeCertifikacija

Potivanje protokola certifikacije Reagirati na primjere, sugestije i uvjete koje certifikacijsko

tijelo postavi u budunosti


15/88

15

Certificirani proizvodise obiljeavajuodgovarajuim znakom,koji je potvrda da su uproizvodnji potovaniodreeni standardi, u

ovom sluaju standardiza organsku proizvodnju. Znak odnosno markica se

moe koristiti samoukoliko je proizvoazadovoljio standarde.

Tipovi certifikata

Individualne farme Kolektivna certifikacija Divlji/samonikli proizvodi

Prerada Pelarstvo StoarstvoSvaki od ovih tipova certifikacije ima

svoje posebne zahtjeve.

Inspekcija utvruje potivanje standardana terenu i kroz dokumentacijuprovjeravajui:

Proizvodnju i sredstva koja sukoritena u proizvodnji

Inspekcija obrade, skladitenja idistribucije

Pravilno oznaavanje proizvoda Kontrola toka proizvoda

Cilj je utvrditi slijedivosti proizvoda odnjive (proizvodnje) do kupca iobrnuto.

Kontroliraju se svi ulazi (sjeme, gnojivo,sredstva zatite, dodaci u preradi..) iizlazi gotov proizvod i sve mora bitipotkrijepljeno i dokumentacijom.

SVAKI PROIZVOD MORA BITIMOGUE SLIJEDITI OD KUPCA DONJIVE.

U tomu pomae dokumentacija ioznaavanje

Dokumentacija

Certifikacija se oslanja na dokumentaciju Dokumentacija je nain na koji

certifikacijsko tijelo provjerava ispravnostrada subjekta certifikacije (proizvoaa,trgovca, restorana itd.)

Ispravno organizirana dokumentacijapomae i proizvoau (dokumentacija nijeizmiljena iskljuivo radi certifikacije)

InspekcijaOblici inspekcije:

Inicijalna inspekcija (Prva inspekcija) Rutinska inspekcija Nasumina inspekcija Dodatna / posebna inspekcije Naloena inspekcija

Mogu biti najavljene ili nenajavljene.


16/88

16

Certifikacijski program OK u 2004

OK je ponudio 2 programa certifikacije:

o Lokalnio Meunarodni

Lokalni program certifikacije(prema OK standardima)

Biljna proizvodnja(individualne farme i kolektivna certifikacija) Samonikli proizvodi Prerada i rukovanje Pelarstvo

Medjunarodni program certifikacije(KRAV certifikacija za EU trziste i

NOP re-certifikacija za trziste SAD-a) i toza:

Biljnu proizvodnju(za individualne farme i GG )

Samonikle proizvode Preradu i rukovanje

Standardi

Koriste se za certifikaciju organskeproizvodnje Predstavljaju minimum zahtjeva za

proizvodnju koja moe nositi etiketuORGANSKO tj. biti prodavana kaoorganska.

Standardi

OKje razvio standarde za organskuproizvodnju u oblastima:

Biljne proizvodnje Divljih (Samoniklih) sumskih proizvoda Preradu i rukovanje Pelarstvo Nacrt standarda za stocarsku

proizvodnju (bie usvojeni do poetkasezone 2005)

Standardi - KRAVObuhvaaju standarde: Ope standarde Biljna proizvodnja Stoarstvo Pelarstvo Divlji (samonikli) proizvodi Prerada

Hrana za kune ljubimce; Proizvodnjaindustrijskih biljaka (tekstil); Proizvodnjakoe; Restorani


17/88

17

Pred korak- Upoznati se sa standardima i

pokuati prilagoditi proizvodnjuprema standardima.- Kod prelaska s konvencionalne na organsku

proizvodnju postoji period KONVERZIJE.

Kako do certifikata (kako certificiratiproizvodnju) KORACI U PRAKSI

Kako do certifikata (kako certificiratiproizvodnju)

1. Prijava za organsku certifikacju ovisno odproizvodnje obrasci za aplikaciju su razliiti:

samonikli proizvodi organska biljna proizvodnja

kolektivna certifikacija (certifikacija projekta) prerada i opsluivanje (rukovanje) pelarstvo stoarska proizvodnjaObrasci nose i objanjenje to se jo zahtjeva od

operatora da dostavi certifikacijskoj kui uzpopunjen i potpisan obrazac.

2. Certifikacijska kua zaprimapopunjen i potpisan obrazac zaaplikaciju (prijavu)

Provjera obrasca (provjera u uredu) Kontaktiranje operatora (telefonski ili

nekim drugim putem) Dogovaranje inspekcije


3. Inspekcija Inspektor dolazi na teren u inspekciju Provjera aplikacije na terenu Provjera prethodnih izvjea (ukoliko nije prva-

inicijalna inspekcija) Inspektor utvruje na terenu jesu li standardi

zadovoljeni pregledom proizvodnje iliprerade, razgovorom sa ukljuenim stranama,provjerom DOKUMENTACIJE.


4. Pisanje i slanje izvjea Inspektor pie izvjee izvjee ide

certifikacijskoj kuijedan primjerakoperatoru operator ili certifikacijskakua iznose primjedbe ili pitanja naizvjee konano izvjee.

Operator (proizvoa) alje potrebnudokumentaciju certifikacijskoj kui(ukoliko neto nedostaje).


5. Odluka certifikacijeske kue Certifikator odluuje o zadovoljenju

standarda i o odobrenju ili odbijanjucertifikacije.

6. Certifikat

Kako do certifika (kako certificiratiproizvodnju)


18/88

18

OK VA PARTNER ZA CERTIFIKACIJUORGANSKIH PROIZVODA

Butmirska cesta 40,71 000Sarajevo

Tel/Fax:++ 387 (0) 33 637 301++ 387 (0) 33 636 768

E-mail:[email protected]


19/88

19

Pristup i filozofija upravljanja zemljitem u organskoj poljoprivredi,Priprema zemljita za sljedeu sezonu,Sadjenje

Dr Azra HadiDr Azra Hadi

PRISTUP I FILOZOFIJA UPRAVLJANJAPRISTUP I FILOZOFIJA UPRAVLJANJA

ZEMLJITEM U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDIZEMLJITEM U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI


PRISTUP I FILOZOFIJA UPRAVLJANJA ZEMLJITEM UPRISTUP I FILOZOFIJA UPRAVLJANJA ZEMLJITEM UORGANSKOJ POLJOPRIVREDIORGANSKOJ POLJOPRIVREDI

ZEMLJITE JE PRIRODNA TVOREVINAosnovna baza za proizvodnju organske materije

OGRANIENO I UNITIVO DOBRO proizvodnu vrijednost

produktivna vrijednost plodnost zemljita

PLODNOST ZEMLJITAodreuju:

- fizioloki aktivni sloj zemljita za razvoj korjenovog sistema biljaka

- hranidbena svojstva zemljita- vazduna svojstva zemljita- toplotni reim zemljita- reakcija zemljita- uvanje vode i hranjivih materija u aktivnom sloju zemlje i- sposobnost zemljita da se oslobaa svih inhibitora normalnog

razvoja korjenovog sistema i omogui potrebno snabdjevanjebiljaka vodom i biljnim hranivima.


Optu plodnost zemljita ine tzv.:

prirodna plodnost (prirodni pedogenetski faktori)vjetaka plodnost (aktivnosti ovjeka)efektivna plodnost (prirodna + vjetaka plodnost)potencijalna plodnost (rezultat svih pozitivnih i negativnih svojstava


Negativni efekti poljoprivredne proizvodnje

poremeaj ravnotee pojedinih faktora stvaranja ioteenja zemljita

=ovjek svojom aktivnou (poljoprivredna proizvodnja)

poveava ili smanjuje njegovu plodnost...


Faktori koji ugroavaju plodnost zemljita:

Smanjenje zaliha organske materijeZbijanje zemljitaKvarenje strukturePogoranje vodno-vazdunog i toplotnog reimaSmanjenje bioloke aktivnosti (smanjenje broja i zastupljenosti razliitih grupa

korisnih mikroorganizama)

Rezidue pesticida

Zagaenje tekim metalima, radionukleotidimaErozija



20/88

20

Organska materija zemljitaNa 1 hektar ostane godinje:

o-10 tona biljnih ostataka

0.7-8 tona biomase zemljinih mikroorganizama0.2-2 tone faune(kine gliste,nematode,insekti i dr.)

Produkti raspadanja svih svjeih izumrlih ostataka u zemljitu:1.Nespecifine (nehumificirane) organske materije i2.Specifine (humificirane) organske materije= humus zemljita


Znaaj humusa: poveanje plodnosti zemljita=izbor biljnih hranjiva,poboljanje fiziko hemijskih, vodnih i biolokihsvojstava,toplotni reim.

Smanjenje humusnog sloja nastaje pod uticajem:duine iskoritavanjakrenjem ume i razoravanjem prirodnih livada

Brzina razgradnje zavisi od:topografije povrinamatinog supstrata zemljitaklimesistema gajenja(plodored) biljakaubrenja


Sve to komercijalna proizvodnjadegradira, organska popravlja!



PRIPREMA ZEMLJITA ZAPRIPREMA ZEMLJITA ZASLJEDEU SEZONUSLJEDEU SEZONU

PRIPREMA ZEMLJITA ZA SLJEDEU SEZONUPRIPREMA ZEMLJITA ZA SLJEDEU SEZONU

Opta pravila u organskoj poljoprivredi se odnose naizbjegavanje negativnih uticaja na kvalitet usjeva putem:

Obrade tla Upravljanja ishranom (sistem rotacije usjeva i svoenje na

minimum gubitke hranivih materija)

UspostavaZELENE ZEMLJE tokom cijele godine(plodored, zdrueni

usjevi, podusjevi)

Upotrebe organskih ubriva...


OBRADA ZEMLJITAzavisi od:

Tipa zemljitaPlodnosti

Intenziteta gajenja / smjene vrsta

Ako se u jesen parcele ne siju:

-zemljite se preore (20-30cm) bezusitnjavanja (u toku zime sezemljite pod uticajem niskihtemperature usitni i dobro prokvasi)-povrinska obrada (u proljee) zasjetvu

Ako je intenzivni plodored:

- zemljite se ore pred smjenuusjeva (10-15 cm) i odmah sepovrinski sloj (5-10 cm) pripremiza sjetvu (usitni i izravna)


21/88

21

U organskoj proizvodnji zemljite je ili pod usjevom ili je nastrto(malovano) organskom materijom (biljni ostaci, pokoena trava,

slma....pa i stajnjak)

Predsjetvena priprema zemljita:- usitnjavanje zemljita i ravnanje (na ravnoj povrini je najmanje

kolebanje vlage i temperature zemljita - zemljite se tadasporije zagrijava, ali i sporije hladi)

- drljanje uz jedno ili vie puta, kultiviranje (suzbijnje korova)valjanje (na rastresitomi suhom zemljitu) radi smanjenja gubitka vlage


U organskoj proizvodnji zemljite je stalno pokriveno k ompostom,isjeckanom slamom ili drugim biljnim dijelovima i zato se zemljite ne prevre.

Ako se na povrini razviju korovi, ono se pokose (prije cvjetanja) i sa njima senastire zemlja. Biljni ostaci se postepeno razlau, a u proljee se zemljite plitkoobradi, kultivira.

U pravilu obrada zemljita u organskoj proizvodnji je uvijek plitka (do 18cm) i bez prevrtanja zemljita, to ima za cilj razlaganje organske materije, topoboljava hemijske, fizike i mikrobioloke osobine zemljita i uspostavljaprirodnu ravnoteu. Za obradu se koriste freze, specifini kultivatori i rune vile(za manje parcele), sa kojima se zemljite samo rahli, rastresa plitko 8-15 cm.

Bez obzira na nain obrade, zemljite treba to manje gaziti, sabijati.



DODAVANJE ORGANSKIHDODAVANJE ORGANSKIH UBRIVAUBRIVA

Uz osnovnu obradu unosi se stajsko ubrivo. Svje i poluzgorjeli stajnjak unosise pred osnovnu obradu u jesen (ako se u jesen parcele ne siju), a zgorjeli

moe i u proljee, odnosno ljeto, neposredno prije sjetve ili sadnje.

U pravilu se u organskoj proizvodnji koristi zgorjeli organski stajnjak, asvje stajnjak i osoka se koriste pri pripremanju komposta.

Koliina stajnjaka koja se primjenjuje zavisi od plodnosti zemljita, vrste i nainagajenja pojedinih biljnih vrsta. Laka zemljita ubre se svake 2-3 godine, a tea

svakih 4-6 godina zavisno od plodoreda. (3-4 kg na zemljitu sa dovoljnohumusa, a na zemljitu sa malo humusa sa 5-8 kg po metru kvadratnom.

I u organskoj poljoprivredi se pri pripremi tla mogu dodavati i druga dozvoljenaubriva i poboljivai tla.

JETVA USJEVA KAO ZELENIJETVA USJEVA KAO ZELENINOGNOG UBRIVAUBRIVA

u monokulturi

u periodu nakon etve/ berbe osnovnog usjeva mogu se uzgajatibiljne vrste koje obogauju tlo azotom i poboljavaju strukturu zemljita(uljana repica, grahorice, djeteline, ozimi jeam, hibridni ljulj, graak ....).Do zime e korjen ovih biljaka rastresti zemlju(zavisi od klimatskihulova), a biljke nakupiti dovoljno azota koji e po njihovom izmrzavanju ilizaoravanju, ostati u zrmljitu. Formirana zelena masa ini da dobijemokvalitetno organsko ubrivo i malovanu zemlju.

u zdruenom usjevu, kao podusjev

n r.ozima enica sa d etelinom), to e o odni e za odru a sa



SJETVA/SSJETVA/SAAENJEENJE

SJETVA / SSJETVA / SAAENJEENJE

PLANIRANJE PROIZVODNJEa) Izbor usjeva ( trite....)

b) Znanje i vjetine za uspjean uzgojc) Tip tla koji je na raspolaganju

d) Tip farme / osposobljenost (mehanizovana obrada, zahtijeva vierunog rada, raspoloiva radna

snaga.....)

ODABIR GLAVNIH USJEVAozima penica krompir crveni luk cvekla

mrkva krastavac kupus.....


22/88

22

PLODOSMJENA-rjeavanje mnogih problema vezanih za uspjenu organsku pr oizvodnju-kvalitetan organski proizvod-ouvanje plodnosti tla

Odabirom adekvatnih biljnih vrsta u plodosmjeni sprijeavamo:

1. Pojavu bolesti osjetljivost usjeva na bolesti iz tla: manja osjetljivost(npr.lisnato povre kratke vegetacije)-isti usjev nakon 4 godine;

veoma osjetljivi(npr.crveni luk, graak) -isti usjev nakon 6 godina;

u tlima zaraenim nematodama i gljivicama- isti usjev nakon 10 godina(npr. nakon krompira ne sijati: krompir, graak, cveklu,

mrkvu, prasu, luk, jagode...; nakon strnihita kukuruz; poslije graha,grah ili graka; poslije kupusa, karfiol, kupus, prokula....)

sjetva usjeva iz iste porodice nije preporuljivado nakon 6 godina


2. Pojavu korovaosjetljivost / otpornost na korove

usjevi koji ne podnose veliku zakorovljenost (npr. mrkva sporo nie iopasnost od korova u poetku rasta je velika);

usjevi koji potiskuju korov, rano stvaraju bujnu biljnu masu koja gui korove(npr. krompir);

usjevi u kojima je korov lako kontrolisati (pljevljenjem, sasjecanje motikom,

mainskom obradom, npr. kupus);

3. Poboljanje strukture tlauticaj usjeva na strukturu tla:

usjevi koji poboljavaju strukturu tla (ita, trave, prasa, krompir...);

usjevi koji zahtijevaju dobru strukturu tla (mrkva, cvekla....);

usjevi koji degradiraju strukturu tla (koritenje maina koje zbijaju tlo, koritenjemaina u periodu visoke vlanosti tla ,usjev koji se uklanjarano i tlo iza njega ostaje dugo bez biljnog pokrivaa....)


4. Odravanje nivoa sdraja hranjvapotrebe usjeva za hranjivim tvarima:

smjene usjeva sa razliitim nivoima potreba za hranivima(usjevi kojizahtijevaju dosta hraniva, zatim sa manjim potrebama, pa sarelativno najmanjim zahtjevima za hranivima);

sjetva usjeva koji obogauju sadrj hraniva(djeteline, leguminoze...);

...............adekvatna tehnologija proizvodnje svake odabranebiljne vrste prilagoena prakticiranju organske

poljoprivrede..........



PROBLEMI I STVARI O KOJIMA TREBAPROBLEMI I STVARI O KOJIMA TREBAVODITI RAUNA KOD PRIPREME ZEMLJITAVODITI RAUNA KOD PRIPREME ZEMLJITAI SAI SAENJA SA STANOVITA CERTIFIKACIJEENJA SA STANOVITA CERTIFIKACIJE

PROBLEMI I STVARI O KOJIMA TREBA VODITI RAUNAPROBLEMI I STVARI O KOJIMA TREBA VODITI RAUNAKOD PRIPREME ZEMLJITA I SAENJA SA STANOVITAKOD PRIPREME ZEMLJITA I SAENJA SA STANOVITA

CERTIFIKACIJECERTIFIKACIJE

APLIKACIJA ZA CERTIFIKACIJU

Redovna procedura pri zapoinjanju prakticiranja organske proizvodnje:

-transfer sa konvencionalne na organsku

-retroaktivna konverzija

Potrebne informacije pri aplikaciji:

lista polja (sva polj za koje se trai certifikacija), sa identifikacionimoznakama u predhodne tri godine,

mapa polja (sa oznakama identifikacije),

ostala dokumentacija kojom se dokazuje da je proizvodnja raenaprema odgovarajuim Standardima.



2005

2004

2003

O/IC/C2002

OSTALOKONTROLAKOROVA

KONTROLABOLESTI

KONTROLATETNIKA

UBRENJEUSJEVOZNAKA

POLJA

GODINA

odnosi se na karakter proizvodnjeO organskaIC u konverzijiC konvencionalna


23/88

23

KOJA ZEMLJITA MOGU BITI RETROAKTIVNOCERTIFICIRANA:

ne tretirani panjak ili travnjak

zemljite na kojem se borilo protiv korova mehanikim putem

ne tretirana zemljita sa viegodinjim usjevom

(U dosadanjim godinama certificiranja tu se podrazumijevaju i oranice koje

nisu dugo godina koritene za sjetvu- usljed ratnih djelovanja)



O ZEMLJITU koji je tip zemljita(za parcele koje se prijavljuju za certifikaciju)

plan ubrenja(rotacija usjeva, ubrivo sa vlastite farme, sa drugefarme,rezultati testiranja tla na plodnost, inkorporacija ostataka usjeva...)

koliko imaivotinja,

koliine ubriva primjenjuje,

ima li problema sa erozijom,

koje su preventivne mjere protiv erozije

opis plana rotacije usjeva,

kako kontrolie korove, nematode (inputi),

o sistemu navodnjavanja,

o prisustvu pesticida i tekih metala,

da li koristi pesticide i zabranjena ubriva,

da li je polje u blizini potencijalnih izvora zagaenja




24/88

24

Problemi i stvari o kojima treba voditi rauna kod pripreme zemljita i sadjenja sastanovita certifikacije



O emu treba voditi raunakod pripreme zemljita isaenja sa stanovitacertifikacijeOvaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli za Srednju iIstonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation

Evropske Komisije

______________________________________________________________________________________



Ouvanje prirodnih resursa Odabir parcele, okruenje Voenje dnevnika, dokazi

Upotreba mehanizacije Upotreba sjemena i sadnog materijala Minimizirati gubitak hranljivih tvari kroz

uspostavljanje krunog toka organskematerije



Upotreba organskog, mineralnogubriva Upotreba GMO nije dozvoljena ni na

konvencionalnim parcelama Hemijski pesticidi, herbicidi, vjetakaubriva se ne mogu koristiti ni na putevimana farmi 25m, 10 m,1m

Paralelna kultivacija Koristiti preventivne metode protiv korova i

tetoina (prirodni preparati, odobrenasredstva).



APLIKACIJA ZA CERTIFIKACIJUTransfer sa konvencionalne na organsku prelazni period-lista polja (sva polja za koja se trai certifikacija), saidentifikacionim oznakama u predhodne tri godine,mapa polja (sa oznakama identifikacije),-ostala dokumentacija kojom se dokazuje da je proizvodnja raenaprema odgovarajuim Standardima

* O organska; IC u konverziji; C konvencionalna

2005

2004

2003

O/IC/C2002

ostaloKontrolakorova

Kontrolatetoina

Kontrolabolesti

ubrenjeUsjevOznakapola*

Godina



Retroaktivna certifikacija: Ne tretirani panjak ili travnjak zemljite na kojem se borilo protiv

korova mehanikim putem ne tretirana zemljita sa viegodinjim

usjevom oranice koje nisu dugo godina

koritene za sjetvu



ZEMLJITE koji je tip zemljita (za parcele koje se

prijavljuju za certifikaciju) plan ubrenja (rotacija usjeva, ubrivo sa

vlastite farme, sa druge farme,rezultatitestiranja tla na plodnost, inkorporacijaostataka usjeva........)

koliko ima ivotinja, koliine ubriva primjenjene, problemi sa erozijom, preventivne mjere kako kontrolie korove, nematode (inputi), sistem navodnjavanja.


25/88

25

CHECK LISTA

-Kako odabirate zemljite za sjetvu?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Da li kontroliete plodnost zemljita i kako?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Kad ste posljednji put uzeli uzorke tla za hemijske analize plodnosti sa svojih njiva ?__________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Da li moe razumjeti i primijeniti dobijene pokazatelje analize tla?________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Kako moe poboljati plodnost zemljita?___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Koja ubriva koristi na imanju i u kojim koliinama?_________________________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Kako odreuje koliine ubriva?__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Jesu li poznate mogunosti i efekti zeleninog ubrenja i da li ih primjenjujete navaem imanju?(koja i kako)___________________________________________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

-Da li spaljuje biljne ostatke na njivi (strnjika)?__________________________________________________________________________________________________


26/88

26

-Kako odabire usjeve za narednu sjetvu?______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Navedi kakvu smjenu usjeva/plodored prakticira na (jednoj ) svojoj njivi?________

__________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Na koji nain izborom usjeva / uzgajane biljne vrste, moemo poboljati kvalitetzemljita?__________________________________________________________________________________________________________________________________

-Da li vodite evidencije o radovima na imanju, ulaganjima, prinosima....na koji nain?__________________________________________________________________________________________________________________________________________

-Navedite i druge aktivnosti/radnje koje vi koristite na svom imanju i smatrete da su uskladu sa standardima organske poljoprivrede, a mogu uticati na poboljanje plodnostitla i koristiti drugim proizvoaima_________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


27/88

27

Seminar 3

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli za Srednju i IstonuEvropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija EuropeAid Cooperation Evropske Komisije

UTVRDJIVANJE POTREBE ZA DjUBRIVIMA

Dr sci. Azra Hadi

Djubrenje je neophodna operacija i u organskoj biljnoj proizvodnji kojaiziskuje znaajna finansijska ulaganja. Da bi ulaganja bila opravdana, bez smanjenjaefekata na prinose i kvalitet gajenih biljaka, te bez ugroavanja ovjekove okoline,neophodno je djubrenje sprovoditi na adekvatan nain.

Poznavanje kako i koliko upotrebiti hraniva pri uzgoju pojedinih vrsta jeosnovna pretpostavka uspjene i rentabilne proizvodnje. Mnoga nauna i strunasaznanja, te iskustva poljoprivrednih proizvodjaa u ovom segmentu su otkrila kakose biljke hrane i ta uzimaju iz zemljita, a ta iz vazduha. Na bazi takvih saznanjadefinirane su metode (bioloke i hemijske) za utvrivanje potreba za djubrenjem.

Bioloke metode

Osnova biolokih metoda za utvrdjivanje potreba u djubrenju je koritenjebiljaka i mikroorganizama. Neke metode se baziraju na reakcijama biljaka imikroorganizama na koliinu biljnih hraniva, dok druge, uz ove, koriste i hemijskaispitivanja biljnih tkiva.

Postojeetiri grupe ovih metoda:1. Vizualna dijagnostika biljnih

hraniva2. Gajenje biljaka na razne

naine (test ogledi). U ovugrupu spadaju poljski ogledi iogledi u staklenicima

3. Analiza elementarnog sastavalista i drugih biljnih organa(folijarna dijagnostika) i

4. Gajenje odredjenih grupamikroorganizama za ocjenu

snabdjevenosti zemljita biljnimhranivima.

Vizualnom metodom uoavamosimptome nedostataka pojedinih biogenihelemenata u ishrani preko morfolokogizgleda biljaka (tabela 1). Takve procjene


28/88

28

mogu evidentirati eksperti koji su u stanju da izmedju takvih promjena eliminiusline simptome kao posljedice uticaja biljnih patogena. Za proizvodjaa ovo mogubiti signali za konsultacije sa strunjacima i poduzimanje odgovarajuih mjera.

Tabela 1. : Promjene na uzgajanim biljkama zbog nedostatka nekih hranjiva

Nedostajeelemenat

Promjene

Azot (N) List postaje blijedozelen do ut, sitan, zaustavlja se rast biljke,smanjuju se cvijet i plod. Ako je veliki nedostatak, list opada.

Fosfor (P2O5) Usporava se rast cijele biljke. Prvo donji listovi postajutamnozeleni do ljubiasti, a zatim i gornji. Zaustavlja seobrazovanje cvjetova i plodova.

Kalijum (K2O) Ivica lista uti, a zatim i cijeli list. Pri velikom nedostatku listdobiva bronzanu boju i opada. Plod je nepravilan, opada.

Kalcijum (CaO) Biljka zaostaje u porastu, stablo odrveni. Pri velikomnedostatku odumiru korijen i vrh stabla. Na plodu paradajza

javlja se crna mrlja.eljezo (Fe) Javlja se utilo (hloroza) lista, listovi postaju blijedouti do

bijeli, a pri duem nedostatku mrki i odumiru.Magnezijum (Mg) Hloroza (prvo na donjim listovima) listova, ali nervatura ostaje

zelena. Kasnije list veoma brzo odumire. Cvjetanje sezaustavlja, a cvjetovi su svijetle boje.

Sumpor (S) Nervi na listu ute, a lisna povrina ostaje zelena. U kasnijojfazi javljaju se pjege odumrlog tkiva. Oteenja poinju odvrha biljke.

Bor (B) Oteenja se javljaju na mladim biljkama, odumire vrh stabla icvijetni pupoljci. Lisne drke postaju lomljive, a liska pocrveni.

Poljski ogledi su bitno sredstvo, kako pri definiranju potrebnih koliinadjubriva, tako i za uoavanje vizualnih efekata kod proizvodjaa kojima jetradicionalna proizvodnja osnova za organsku.

Vegetacijski ogledi su ogledi koji se izvode u kontrolisanim uslovima(staklenici, plastenici, fitotroni,..) i putem kojih se rezultati dobiju bre i potpunije.

Hemijske metode

Bri i jednostavniji nain da se dodje do potrebnih (ali ne i potpunih) podataka

kako bi se programirali optimalni sistemi djubrenja je primjena hemijskih metodaanalize sadraja rezervi pojedinih hraniva i drugih osobina tla. Prema sadrajuhraniva, odnosno na osnovu graninih vrijednosti snabdjevenosti hranivima zemljitai potreba biljaka pri formiranje odredjenih prinosa, planiraju se koliine, vrste ivrijeme primjene djubriva.

Uzimanje uzoraka tla


29/88

29

Da bi analiza tla imala svoju pravu vrijednost, neophodno je pravilno uzetiuzorak tla. Uzorci tla za kontrolu plodnosti se uzimaju najmanje svake tree, odnosnosvake etvrte ili pete godine. Najbolje ih je uzimati neposredno poslije skidanjausjeva, a prije djubrenja i obrade tla za naredni usjev.

Uzorak tla koji nam slui za hemijsku analizu nazivamo prosjeni uzoraktla. Prosjeni uzorci tla treba da odraavaju stanje plodnosti cijele proizvodne

parcele, pa zbog toga se i sastoje od veeg broja pojedinanih uzoraka uzetih sa vierazliitih, ravnomjerno rasporedjenih mjesta na parceli. Pri uzimanju pojedinanihuzoraka, posebno treba paziti da se ovi ne uzimaju na mjestima uz sam rub parcela ilina mjestima gdje su prethodne godine stajale hrpe stajnjaka.

Na parcelama manjim od 3 ha uzima se jedan prosjeni uzorak zemlje (15-20pojedinanih), a na veim od 3 ha dva ili vie prosjenih uzoraka. Na oranicama seuzorci zemlje uzimaju do dubine oranja (0-30 cm), u vonjacima i vinogradima sadvije dubine (0-30 i 30-60 cm), a na prirodnim livadama i panjacima na dubini od 0-10 cm (prosjeni uzorak ini etrdesetak pojedinanih).

Uzorci se uzimaju lopatom (aovom ako nemamo sonde ili svrdla) tako da seiskopa sloj zemlje po dubini kako je prethodno naznaeno. Zatim se ubodom lopateodsijee tanji sloj zemlje, iz kojeg se po cijeloj dubini lopate odsijee uska traka

zemlje i stavi u posudu (plastina kanta). U posudi se prikuplja zemlja iz svihpojedinanih uzoraka jedne parcele, izmijea se i odstrane primjese kamenja ilikorijenja. Iz te izmijeane mase se odvoji 1-1,5 kg zemlje koji ini prosjean uzorak.

Prosjean uzorak treba zapakovati i obiljeiti, sa naznakom vlasnika,lokaliteta, naziva parcele, dubine sa koje je uzet uzorak i dostaviti u agrohemijskulaboratoriju. Ako se eli struno miljenje o plodnosti tla i potrebama djubrenja zaodredjene usjeve, uz prethodno je potrebno naznaiti: povrinu parcele, pred usjev injegov ostvareni prinos kg/ha, planirani usjev i njegov oekivani prinos.

Interpretacija rezultata hemijskih analiza tla

Najvaniji elementi za odreivanje plodnosti tla su: reakcija tla,CaCO3, humus, fosfor, kalijum, magnezijum, mikroelementi i tekimetali. Prvi korak je da se, na osnovu dobijenih rezultata, obaviklasifikacija zemljita i njihovo poredjenje sa poznatim graninimvrijednostima.

Reakcija tla uslovljava tok transformacije djubriva i utie na dinamikupristupanih oblika svih hraniva u zemljitu. Prema pH vrijednostima u KCl-umoemo klasificirati tla kao:

- jako kisela sa pH manjim od 4,5- kisela sa pH 4,51-5,50

- slabo kisela sa pH 5,51-6,50- neutralna sa pH 6,51-7,20- slabo alkalna sa pH 7,20-8,00- alkalna sa pH veim od 8,00Neutralizacija kiselih tala se obavlja primjenom krenjaka.

Kalcijum-karbonat (CaCO3) ima veliki znaaj za primjenu organskih djubrivajer svojim prisustvom utie na reakciju zemljita, a time na stvaranje odredjenih


30/88

30

uslova za mineralizaciju organskih materija stajnjaka i zaoranih biljnih ostataka. Posadraju ukupnih karbonata zemljita su:

- bezkarbonatna 0%- slabo karbonatna 0-5%- srednje karbonatna 5-10%- jako karbonatna > 10%

Prema sadraju humusa zemljita se klasificiraju na sljedee grupe:

Sadraj humusa %Klasifikacijapjeskovita tla ilovasta tla glinovita tla

visok > 2,5 > 4,0 > 5,0srednji 1,0-2,5 1,5-4,0 2,0-5,0nizak 1,0 1,5 2,0

Na bazi sadraja lako pristupanogfosforadobivenog AL-metodom zemljitese klasificira:

Sadraj P2O5/mg /100 gObezbjeenostpH > 6 pH < 6

vrlo niska < 8 < 5,0niska 8-10 6-10 (4-8)*

srednja 10-20 10-16 (8-14)visoka 20-35 16-30 (14-28)vrlo visoka > 35 > 30 (> 28)

*u zagradi date vrijednosti za kisela tla: pseudoglej i gajnjae.

Sadraj lako rastvorljivog kalija pri sadraju humusa do 5%, definie tla sasljedeom obezbjedjenou, kao:

Sadraj K2O /mg /100 g.Obezbijedjenostzemljita glinovita tla ilovasta tla pjeskovita tlavrlo niska < 10 < 8 < 5niska 10-15 8-12 5-8srednja 15-24 12-20 8-12visoka 24-40 20-35 12-20vrlo visoka > 40 > 35 > 20

Kod zemljita kod kojih je sadraj humusa vei od 5%, za svaki % humusa

granice pojedinih grupa sadraja kalijuma poveavaju se za 1 mg K2O / 100 g.

Kalcijumimagnezijum u lakorastvorljivim oblicima u uslovima kiselih tala, ugranicama za Ca < 100 i Mg < 6 ine nisku obezbijedjenost; srednju sa Ca od 100 do250 mg/100g, a za Mg 6-12; visoku sa > 250 mg Ca i > 12 mg Mg/100 g.

Mikroelementiu tlu predstavljaju bitan faktor za odredjivanje plodnosti tla, aodredjivanje njihovog prisustva u rastvorljivom obliku je veoma sloeno, jer zavisi od


31/88

31

vie faktora. Zbog toga su i neke evidentirane granine vrijednosti privremene zaodredjena ekstrakciona sredstva.

Teki metali se odredjuju radi kontrole zagadjenosti tla, a za organskupoljoprivredu njihovo prisustvo u tlu je definisano standardima. Tako u tlu podesnomza organsku poljoprivredu ne smije biti vie od:

0,75 g/ha /godina Kadmijuma50 Hroma500 Bakra50 Olova1 ive

50 Nikla700 Cinka

Utvrivanje potrebnih koliina hraniva za ubrenje

Sadraj hraniva u tlu u pristupanom obliku za biljke, odnosno plodnost tla ipotrebe pojedinih biljnih vrsta za hranivima su osnovni elementi za odreivanjepotrebnih koliina ubriva.

Tabela 2. Iznoenje hranjivih elemenata prinosom za nekebiljne vrste

100 kg prinosa iznosi iz zemljita kgUsjevN P2O5 K2O

Penica 2,70 1,20 2,00

Ra 2,30 1,10 2,20Jeam 2,00 0,90 2,40Zob 1,95 1,00 2,50Kukuruz-zrno 3,00 1,15 2,50Krompir 0,50 0,20 0,85Lucerka 2,80* 0,70 1,95Cr. djetelina 2,43* 0,62 2,12Livade 1,70 0,80 1,90Panjaci 1,40 0,50 1,50Graak 1,25* 0,45 0,80Kupus 0,36 0,15 0,55Paprika 1,35 0,25 1,40Paradajz 0,27 0,06 0,35pinat 0,50 0,17 0,28Mrkva 0,30 0,14 0,50

70% azota potie iz vazduha (azotofiksacija)

Odreivanje koliine pojedinih hraniva koju treba unijeti ubrenjem, bazira sena ukupnom iznoenju biogenih elemenata planiranim prinosom, umanjenom zaprocjene rezerve lako pristupanih elemenata, utvrenih kontrolom plodnosti tla. S


32/88

32

obzirom na svojstva pojedinih ubriva i saznanja da je djelovanje N u tlu neposredno,a P i K direktno, primjena azotnih ubriva se prilagoava potrebama biljaka ivremenskim uslovima, a fosfornih i kalijevih, stanju i osobinama zemljita.

Iznoenje hraniva prinosom (tab. 2.) podrazumijeva ukupnu koliinu hranjivihelemenata koju usjev usvoji tokom vegetacije sa jedinice povrine, odnosno to je onajdio usvojenih hraniva koji se nalazi u glavnim i sporednim biljnim proizvodima

(etvenim ostacima).

Ako pomnoimo vrijednost sadraja pojedinih hraniva u 100 kg prinosa saplaniranim prinosom, dobijemo njihovu ukupnu godinju potrebu. Kada od tog iznosaoduzmemo vrijednost hraniva u tlu, dobijemo potrebe za ubrenjem. Poznavanjesadraja hraniva u pojedinim vrstama ubriva i njihova dostupnost biljci u tokuvegetacije, spada u skupinu neophodnih elemenata za odreivanje orijentacionekoliine ubriva koje treba primijeniti pri uzgoju odreenog usjeva.

Orijentacione potrebe za ubrivima se mogu izraunati pomou vrijednostiosnovnih elemenata:

a potrebna koliina istog hraniva u kgb procent istog hraniva u ubrivu koje e se primijeniti, a

putem formule:a 100

kg ubriva / ha = b

N.p.r. Da bi izraunali potrebe za azotom usjeva penice od koga oekujemo prinosod 40 mc zrna, a koristimo stajnjak sa 0,5% N, onda se pristup sastoji u sljedeem:

a) iznoenje azota sa 4.000 kg penice: 2,7 4.000 = 108 kg Nb) primjenit e se stajnjak sa 0,5%, pa e potrebna koliina

108 100azota po ha biti: = 21,6 t/ha0,5

Uz to moramo imati u vidu sadraj N u zemljitu i koliko e azota iz stajnjaku bitidostupno usjevu u prvoj godini primjene (50%). Na bazi tih i ostalih agro ekolokihuslova podruja uzgoja, procijenit e se orijentacione potrebe za ubrenje.


33/88

33


KOMPOST UBRIVO OD OTPADAKA

Dr sci. Azra Hadi

Kompost se priprema fermentacijom otpadaka biljnog i ivotinjskog porijekla,od gradskog smea. Otpaci moraju biti zdravi, porijeklom od organski proizvedenihsirovina, a dodavanje stimulatora razgradnje mora biti u skladu sa standardima zaorgansku proizvodnju.

Materijali za kompostiranje

Za kompostiranje se mogu koristiti biljni i drugi otpaci kao to su: dijeloviubranog povra, korov, trava, lie, treset, slama, pepeo, kokoje perje, krvno ikotano brano, samljeveni papci, kopita i rogovi, strugotina drveta, izmet peradi,morske alge i sl..

Prema izvorima organskih materija koje se mogu kompostirati, ova vrstaubriva mogu se podijeliti na grupe:

-standardni biljni kompost-kompost od ostataka mesne industrije-kompost od ostataka iz prerade voa i groa-kompost koarske industrije-kompost od ostataka drvne industrije-kompost od organskog mulja iz separacije lignita-komposti gradskog smea-komposti od komunalnog mulja.

Postupak kompostiranja moe se obaviti u humci koja se pravi na povrinizemlje bez okvira ili u okviru od ice, daske, prua ili u jami. Prije stavljanja otpadakaskine se sloj zemlje, na tlo se stavi drenaa od granica ili krupnih stabljika uzgajanihili korovskih biljaka, a zatim se do visine do 50 cm stavlja naizmjenino sloj svjeihili suhih otpadaka (15-20 cm) i sloj zemlje (5 cm). Posljednji sloj humke je sloj zemlje

debeo oko 10 cm. Svakih dvije do tri sedmice kompost se promijea i ponovnoprekrije slojem zemlje. Sjeckanjem otpadaka pospjeuje se brzina kompostiranja, pauz prethodne uslove kompost moe biti spreman za primjenu za 4-6 mjeseci.

Postoje i druge varijante pripremanja kompostita; razliite visine (do 1,5 m),slaganje biljnih materijala bez dodavanja zemlje, uz dodavanje stajskog ubriva i sl.


34/88

34

Osnovno pravilo je da se supstrat koji e se kompostirati pripremi u potrebnim

koliinama kako bi se u istom danu formiralo kompostite.Pri kompostiranju za organsku proizvodnju, u biljne otpatke stavlja se

isjeckana kopriva, preslica, kameno brano, biokomposter i sl. ili odgovarajuibioloki preparat (na bazi silicija, izmeta goveda, kamilice, koprive, preslice,maslaka, valerijane, ili se humka prska ajem od ovih biljaka. U kompostite semogu dodati gliste, koje probavljajui kompost mijeaju i mineralizuju organskematerije. Za brzo kompostiranje, organskoj masi se dodaju smjee mikroorganizama.

Praktiarima je poznato da se za kompostiranje moe napraviti biolokipreparat od smjee kamilice, maslaka, hajduke trave, odoljena, koprive, hrastovekore, pelinjeg meda i mlijenog eera. Navedene biljne vrste se osue, isitne iprosiju, te odvojeno uvaju u zatvorenim bocama. Mlijeni eer i med takoer sepromijeaju u odnosu: jedna kafena kaika mlijenog eera + kap meda i dre uzatvorenoj boci. Pri pripremi ovog preparata uzima se po jedna kafena kaika odsvake biljke, hrastove kore i smjee mlijenoh eera i meda, te sve dobro izmijea.Na jedan litar kinice dodaje se pola kafene kaike praha ove smjee, promuka se istoji 24 sata. Na kompostnoj humci otvore se rupe na svakih 30-50 cm i u njih sipa po6 kapi preparata.

Kvalitet komposta

Kvalitetan kompost treba da ima odnos ugljenika (C) i azota (N) u omjeru 25:1do 30:1. Pri kompostiranju moe doi do poremeaja ovih odnosa, to se na osnovunekih simptoma moe otkloniti.

Takoer moemo prepoznati simptome nedostataka pri kompostiranju, anajei uzroci mogu biti: nedostatak kiseonika, vode, mala humka ili nedostatakazota.

Simptomi

Uzrok ta raditi ?

Neprijatan miriskomposta

Nedostatakkiseonika

Prekopati humku

Suha sredina humke Nedostatak vode Pri prevrtanju masuzalijevati vodom

Topla i vlana humkasamo u sredini

Mala humka Dodati svje hladanmaterijal


35/88

35

Vlana humka,slatkastog mirisa sahladnom masom

Nedostatakazota

Dodati materijal bogatazotom

Kompost sa visokim sadrajem ugljenika je ute ili mrke boje, suh i kabast, a

onaj sa visokim sadrajem azota je zelenkaste boje, vlaan, a ponekad i muljevit.Zbog toga moramo znati koje sirovine za kompostiranje upotrijebiti. Vlaan materijalsa visokim sadrajem azota su: trave, leguminoze, ostaci voa, povra, ribe, ostaciivotinja, sjemena. Suh materijal bogat ugljenikom daju sirovine: klip i stabljikakukuruza, suncokret, slama, sijeno, strugotina drveta (piljevina).

Sastav komposta

Kompost u prosjeku sadri: 0,35 0,50 % azota, 0,20 % fosfora i 0,25 0,30% kalijuma, ali njegov kvalitet zavisi prvenstveno od vrste sirovine (tabela 6. ), kao inaina pripremanja.

Tabela. : Prosjeni sastav komposta

Vrsta komposta Organskamaterija N

%

P2O5%

K2O%

Biljni 20 30 0,20 0,40 0,15 0,30 0,40 0,80Komina 30 40 1 2,0 0,5 0,8 1,5 2,5Koarske industrije 50 70 4 15 2 4 1,5 2

Drvne industrije 40 60 0,1 0,15 0,1 0,15 0,4 0,7Lignitni mulj 40 65 0,5 1 0,05 0,07 0,2 0,3Komunalni mulj-prosuen

40 - 60 2,2 - 3 2,5 - 3 0,3 0,5

Kompost za prihranu

Kompost u uzgoju povra upotrebljavamo kao mjeavinu sa tlom prije sadnje iliga rasprostiremo po povrini u obliku pokrivaa-mala.

Neki od dobrih kompostnih materijala su: kuhinjski otpaci, sitno isjeckane grane,ostaci biljaka iz povrtnjaka, korovi, slama i sijeno, talog od kafe i sl.

Za ubrzavanje postupka kompostiranja koriste se aktivatori kao to su: lucerkino,kotano i krvno brano, stajnjak (svje) i zreli humus. Svaki put kad se na hrpu doda novisloj, potrebno ga je poprskati vodom i dodati aktivator. Kompostiranje se ubrzava estimprevrtanjem hrpe.

Primjena komposta na malim povrinama, po jednoj biljci moe biti uslijedeim koliinama:

Kultura Koliina komposta Vrijeme primjene


36/88

36

Kupus 2 ake u fazi poetka stvaranja glaviceKukuruzeerac

2 ake 2 prihrane: kod visine koljena i ufazi svilanja

Krastavci 2 ake prije poetka irenja / puzanjaPaprika vrlo malo u poetku cvjetanjaParadajz 2-4 ake kada se pojave cvijetovi ili prvi mali

zeleni plodovi

Za ubrenje veih povrina, norme zavise od potreba odreene biljne vrste zapojedinim hranivima, sadraja hraniva u tlu i sadraja potrebnih elemenata u samomubrivu kompostu.

Neke korovske vrstepospjeuju razgradnju komposta.Takve su:kamilica,maslaak, hajduka trava i kopriva.

Neke drugenije preporuljivo kompostiratijer negativno utiu na sastav kompostaili na biljne vrste koje se uzgajaju. Tako se za kompost ne preporuuje upotreba

Artemisiaspp., jer ih izbjegavaju kine gliste, a uz to ova korovska vrsta zaustavljarast mnogih biljaka. Isto tako se za kompostiranje ne preporuuje biljna vrstaMeliolotus alba Med., koja zbog sadraja kumarina zaustavlja rast biljaka.


37/88

37


ETVENI OSTATCI KAO ORGANSKO UBRIVO

Dr sci. Azra Hadi

U ratarskoj proizvodnji na njivama esto ostaju etveni ostaci (slame,kukuruzovine, lia i sl.) koji se mogu zaorati i dati odreene efekte kao i drugaorganska ubriva. Ovakvi ostaci imaju pored visokog sadraja organske i diomineralnih materija koji sadre biogene elemente u razliitim koliinama. N.p.r. :

- razliite slame strnih ita mogu sadravati 0,2-0,8% N, 0,09-0,2%P2O5 i 0,4-1,7% K2O.

- Kukuruzovina i ostaci suncokreta su jako bogati kalijem, a lie iglave eerne repe azotom (1 do 1.2%), dok

- ostaci poslije etve leguminoza ostavljaju visoke koliine azota (0,5-0,7%), kalijuma i kalcijuma.

U svrhu poveanja plodnosti tla i ishrane uzgajanih biljaka, korisne efekteimaju nadzemni dijelovi graka, buranije, kupusnjaa, paprike i drugih biljnih vrstakoje stvaraju veliku koliinu zelenih dijelova ijim zaoravanjem se poboljavaplodnost tla.

Radi bre i bolje mineralizacije i humifikacije etvenih ostataka, preporuujese njihovo usitnjavanje i ravnomjerno rasprostiranje po parceli uz razbacivanje tenihorganskih ubriva (osoka, teni stajnjak). Na tritu postoje organski preparati za brerazlaganje biljnih ostataka.

Pozitivni efekti zaoravanja etvenih ostataka izostaju na zemljitima saizrazito poremeenim uslovima za razvoj korisnih mikroorganizama, a takva su jako

kisela, ne kalcificirana i tla sa vikom vlage, zbijena.Paljenje etvenih ostataka, to je esta pojava na naim imanjima, ne smije bitiuobiajena praksa, jer se time nepovratno gube organske materije (azot i diosumpora), dok P, K, Ca, Mg, Fe i drugi mikro elementi ostaju u tlu u vidupepela.

Izuzetno, ta se mjera moe primijeniti pri koritenju reducirane obrade tla (bezoranja) za sjetvu, kao i na jako zakorovljenim parcelama.

U organskoj poljoprivredi, ovakvim mjerama koje djeluju i na degradaciju faunezemljita, mora se posvetiti posebna panja jer se time negativno utie na prirodnibiodioverzite ije ouvanje je jedna od osnovnih postavki uspjenog prakticiranjaove proizvodnje.

Iz tih razloga se preporuuje koritenje pepela nastalog mimo oraninih

povrina, jer se time mogu kontrolirati primijenjene koliine i sadraji hraniva nabazi vrste pepela i potreba pojedinih uzgajanih biljaka.


38/88

38

Drveni pepeo ili pepeo biljaka, nastaje kao ne sagorjeli dio koji u svom

sastavu ima znatne koliine kalijuma i drugih elemenata, pa se moe upotrijebiti kaoubrivo. Pepeo se obino ubraja u kalijumovo ubrivo, iako pored kalija sadri idruge elemente (fosfor u obliku Ca3(PO4)2, i kalcijum CaCO3). Sastav pepela zavisi odbiljne vrste i uslova tla (tabela ).

Pepeo ima alkalnu reakciju, te se bolji rezultati postiu na kiselim tlima. Sem toga,ne treba ga koristiti neposredno pred sjetvu, jer moe doi do oteenja klice gajenih

usjeva.

Tabela: Hemijski sastav pepela nekih biljaka (% na suhu materiju)

Biljna vrsta K2O P2O5 CaO Na2O MgO Fe2O3 SiO2

etinari 6-6,9 2,5 35,0 - - - -Hrast 8,5 5,0 60,5 - - - -Topola 12,5 11,5 40 - - - -Brijest 22,0 9,0 30,0 - - - -

Slama penice 9,4 - 17 3,4-8,8 5,8 1,4 2,5 0,6 67,4Slama rai 9,7-22 3,3-6,3 8,5 - - - -Krompir-stabljika 21,7 7,8 32,6 - - - -Kukuruz- stabljika 27,2 9,1 5,7 0,8 11,4 0,8 40,2Duhan stabljika

23,0 2,5 22,0 - - - -

Suncokret-stabljika

36,0 2,5 18,5 - - - -

Ovo ubrivo se unosi u tlo prije oranja u koliini od 750 do 800 kg/ha (60 kg/haK2O), a ne preporuuje se njegovo sipanje pored biljaka. Pepeo se moe mijeati sa

stajnjakom i kompostom. Treba ga uvati od kie, jer se kalij, njegov najvrijednijisastojak, ispira.


39/88

39

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoli

za Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila Kancelarija

EuropeAid Cooperation Evropske Komisije

Izvjestaj savjetnika

1. Aplikant: POLJORAD Ime savjetnika: Dr Azra HadAdresa: Lagerska bb, 72283 Turbe, Travnik

Bosanska bb, 72283 Turbe, Travnik Telefon/fax: 637 238/ 642 244Kontakt osobe: Alma krobo i Samir krobo E-mail: [email protected]: +387 30 530 860Datum posjete: 24.06.2005.godine

Svrha posjete:- Sagledavanje mogunosti zadovoljenja kriterija za certificiranje organske

proizvodnje u 2005. godini

Zateeno stanje:Poljorad Turbe je firma koja se bavi proizvodnjom i preradom kupusa i

mlijenih proizvoda i ima steen ugled na domaem a i inostranom tritu.Aplikacija za certifikaciju organske proizvodnje datira iz 2003. godine i odnosi

se samo na uzgoj kupusa a ne i preradu (kiseli kupus) iako to nije odvajano uprolom periodu niti dijelom kroz pisane materijale (aplikacija), niti kroz poimanje tedvije odvojene oblasti. Uzgoj kupusa je apliciran kroz GROVER GRUPU ukategoriji UZGOJ U KONVERZIJI. Trai se certifikat od OK, KRAV i NOPcertifikat.

Ovo je prvi susret savjetnika sa aplikantom nakon njihove dvije godine

provedene u konverziji. Ova godina bi trebala da rezultira certifikatom, ali postojemnoge nedoumice i od strane inspekcije (inspekcijski izvjetaji), a i samog Poljorada.Moj utisak je da nije postojalo dovoljno kontakata sa aplikantom (u okviru Econprojekta) i da im nisu razjanjene osnovne postavke vezano za zahtjeve Certifikacijskekue, njihovih mogunosti, kao i najbolji izbor pristupa aplikaciji za certifikaciju.Takoer, ispunjavanje zahtijeva traenih kroz inspekcijske izvjetaje nije shvaenokao izriita obaveza, tako da su ostali ne obraeni neki segmenti koji mogu bitikljuni za konaan ishod.Obavljeni poslovi:

- Detaljno analizirani svi postojei pisani materijali :- aplikacije, izvjetaji inspekcije, obrasci za odobrenje izvjetaja i certifikacijske

odluke, dokumenta koje posjeduje aplikant i sl.

- Dogovor o nainima i mogunostima zadovoljenja zahtijeva certifikacijskihkua,

- Ukazano na potrebe dopuna postojeih i izrade dodatnih dokumentiranihprocedura i mehanizama..

Potrebno hitno uraditi:5. Obii svakog uzgajivaa kupusa kao lana grupe i obaviti ocjenu nivoa

implementacije standarda, te prije posjete inspekcije iskljuiti one koji ne


40/88

40

ispunjavaju pravila organske proizvodnje, iznai moduse za uspostavu slijedastandarda od 2003.godine.

6. Uspostaviti sistem interne kontrole cijele grupe,7. Uspostaviti sistem odranja identiteta proizvoda,- Definiranje viegodinjeg plodoreda- Izrada plana sjetve (za 4 godine),

- Pripremiti aplikaciju za preradu.

Izvjetaj sainio:ECON savjetnik: Dr. Azra HadiSarajevo 27.06.2005.


41/88

41

Ovaj projekat je podran od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu/okoliza Srednju i Istonu Evropu pomou sredstava koje je obezbjedila KancelarijaEuropeAid Cooperation Evropske Komisije

Sugestije farmerima za naredni period rada.

Sugestije se tiu pridravanja standarda i saradnje sa inspektorima ( internim iexternim).

1. Farmer bi trebao da saradjuje sa agronomom na terenu

1.1Farmer treba da prihvati savjete agronoma i u datom roku da ih izvri.Rokovi obavljanja savjeta dosta utiu na organizaciju rada, zatitu biljkekao i na sam prinos.

Farmeri koji ne saradjuju sa agronomom bie evidentirani od straneinternog inspektora u knjigu blaih prekraja, i imat e opomenu.

1.2Farmer treba da obavjestava agronoma o promjenama koje se deavaju unjegovom zasadu. Promjene se mogu odnositi na pojavu: Bolesti u zasadu tetoina u zasadu Oteenja usljed vremenskih nepogoda.Samo na ovaj nain farmer nee doi u situaciju da sam odluuje oupotrebi i izboru sredstava za zatitu. Rjeenje ce potraiti agronom.

1.3Prije sprovodjenja bilo kakvog tretmana ili agrotehnike mjere u zasadu,

farmer je duan konsultovati se sa agronomom ili lokalnim inspektorom.Na taj nain e se izbjei primjena nedozvoljenih mjera i sredstava.

Primjer : upotreba lumbrihumusa za prihranu zasada, koju su koristilifarmeri u zasadima jagode. U ovakvim sluajevima i farmer i agronomimaju problem od strane internog inspektora.

2. uvanje dokumentacije

Svaki farmer je dobio fascikle sa sljedeim dokumentima:-ugovor za internu inspekciju-standarde-radne listoveU ovoj fascikli farmer treba uvati svu dokumentaciju koju je vedobio i koju edobiti u narednom periodu.Takodje u svojoj dokumentaciji farmer treba imati-blokove o zaduenom materijalu ( zatitna sredstva, ambalaa itd.)-blokove ili kartone u kojima se vodi evidencija o otkupljenim koliinamarobe


42/88

42

-deklaraciju sjemenskog ili sadnog materijala koji je posijan odnosno posadjen (ovo u sluaju da farmer nije dobio sadni materijal od projekta sluaj u Bratuncui Srebrenici)-kesu ili kutiju sredstva za zatitu kojim je titio svoj zasad ( ako je bilo zatite)-vano je da farmer redovno vodi evidenciju radova u zasadu za to sunamjenjeni radni listovi (RADNI LIST).

Na ovaj nain farmer nemora pamtiti podatke kao to su-koliina i vrijeme djubrenja-vrijeme poetka branja-vrijeme sadnje-broj okopavanja i pljevljenja zasada itd.A inspektor i agronom e uvijek imati dostupne informacije iako farmera nezateknu kod kue prilikom posete.

3. Farmer bi trebao prouavati standarde

Farmer bi trebao imati dogovor sa komsijom, koji granii sa organskim zasadom, o

zatiti imanja od tretmana nedozvoljenim sredstvima koji se obavlja na susjednomimanju.


43/88

43

ta certifikator oekuje od farmera po pitanju dokumentacije i fokusiranje na kljunedijelove standarda omoguena ce biti pitanja farmera certifikatoru vezano zapojanjenje standarda (OK)

Ovaj projekat je podr

an od strane Regionalnog centra zaivotnu sredinu/okoli za Srednju i Istonu Evropu pomou

sredstava koje je obezbjed

prirucnikrec

Documents