PRIRODA • OŽUJAK • 2013.28

P R I R O D A I Z D R A V L J E

Kraljevska artičoka

Rimljani su, uz mnoga kulturna dobra, preuzeli tradiciju uzgoja artičoke od Grka, pa su se njome – kao i Grci – sladili samo bogati. Rimljanima je služila za uklanjanje mamurluka nakon pijančevanja, no takvo djelovanje artičoke nije potvrđeno. No, ne samo to. Rimski liječnici su isticali ljekovitost artičoke, ali je nakon pada Rimskog Carstva njena upotreba zaboravljena.

Međutim, u 15. stoljeću ponovno se uzgaja u Italiji, prvo oko Napulja te potom oko Toskane i Venecije. Uskoro se iz Italije prenosi u Francusku i Englesku. Tome je očito pridonijela fran-cuska kraljica talijanskog podrijetla Katarina Medici (1519. – 1589.) koja je bila tolika ljubiteljica artičoke da je naložila da se

Nekoć su alkemičari tražili eliksir, lijek za sve bo-lesti (panaceju). Toga nema niti će ga ikad biti – pa ipak ima biljaka koje ne liječe sve bolesti, no pomažu kod svake bolesti. Takva je i artičoka, biljka koja ne samo da snižava razinu kolesterola u krvi (hipolipemik), nego potpomaže rad jetara, želuca, crijeva i – {to ne reći – cijelog organizma. O tome pi{u dvije suradnice zagrebačkog Farma-ceutsko-biokemijskog fakulteta.

doc. dr. sc. Ana MORNAR i Miranda SERTIĆ, mag. pharm., Zagreb

Ime artičoke (sl. 1.) potječe od arapske riječi ardi-shoki, koja je u na{ jezik do{la preko francuskog (artichaut). Uz ovaj internacionalni naziv u hrvatskom imamo i riječ gardun,

koja pak potječe ili od latinskog cardunculus ili pak od arapskog khurshuf.

Podrijetlo artičoke jo{ se uvijek točno ne zna. Slike joj nalazi-mo na zidovima grobnica egipatskih faraona, pa je moguće da su je jo{ stari Egipćani ne samo poznavali već i cijenili. Nakon Egipćana koristili su je Grci, posluživali kao vrlo cijenjenu po-slasticu u posebnim prilikama. Prvi detaljan opis artičoke po-tječe pak od Aristotelova učenika Theophrastusa, 371. godine prije Krista.

Artičoka – ELIKSIR S MEDITERANA

Slika 1. Artičoka (Cynara cardunculus subsp. Scolymus) uopće ne izgleda kao hrana za ljude – prije bi se reklo hrana za koze.

[TO JE ARTiČOKA

Artičoka (Cynara cardunculus subsp. Scolymus) je biljka iz porodice glavočika. To je dvogodi{nja biljka koja može narasti i do dva metra. Oko sredi{nje stabljike, koja kod većih i starijih biljaka često odrveni, naizmjenično rastu jednostruko do trostruko perasto razdijeljeni, sre-brenozeleni listovi. Na vrhu stabljike nalaze se kuglaste, bodljikave, poprilično velike cvjetne glavice s bogatim mesnim dnom. Biljka cvate ljeti i u jesen predivnim plavoljubičastim cvjetnim vjenčićem.

PRIRODA • OŽUJAK • 2013. 29

P R I R O D A I Z D R A V L J E

odmah poslužiti i konzumirati. Ne preporuča se čuvati je kuha-nu, čak ni u hladnjaku. Ipak, ukiseljena srca artičoke mogu se uživati cijele godine.

Ljekovitost artičoke

Za terapiju se ne koriste nedozrele cvjetne glavice artičoke, nego listovi koji se beru u prvoj godini nakon cvatnje. Čaj pri-premljen iz li{ća artičoke tradicionalno se koristi za pobolj{anje apetita, kod probavnih tegoba te za sprječavanje crijevnih za-raza. Nekoć su artičoki pridavali snažne afrodizijačke vrline, no danas znamo da artičoka potiče izlučivanje žuči, snižava razinu kolesterola i triglicerida u krvi, dok povisuje razinu lipo-proteina visoke gustoće (»dobrog kolesterola«). Za razliku od danas često primjenjivanih statina, lijekova s hipolipemičkim djelovanjem, koji sprečavaju sintezu kolesterola, artičoka ukla-nja povi{eni kolesterol iz krvi »prirodnim« mehanizmom. Ona, naime, potiče razgradnju kolesterola u žučne kiseline koje se potom uklanjaju žučovodom. Usto potiče izbacivanje vi{ka ko-lesterola iz organizma probavnim sustavom. Pobolj{ava i pro-krvljenost te regeneraciju jetrenog tkiva (djeluje hepatoprotek-tivno). Artičoka pomaže i kod tegoba želuca i crijeva poput mučnine, žgaravice, otežane probave i nadutosti. Artičoka je bogata prehrambenim vlaknima koja su važna u prevenciji op-stipacije. Bogata je i antioksidansima te ju je moguće koristiti kao snažno prirodno sredstvo u borbi protiv slobodnih radikala.

posade plantaže artičoke od Pariza do obala Atlantskog ocea-na. Poznato je da se upravo u 16. i 17. stoljeću artičoka počinje koristiti i u medicini kao sredstvo za »či{ćenje jetre i bubrega«. Ipak, u Sjedinjene Države artičoku su donijeli francuski i {pa-njolski doseljenici tek u 19. stoljeću.

Danas se uzgaja prvenstveno kultivirani oblik artičoke. Uzgoj i sadnja artičoke zahtijevaju posebne klimatske uvjete jer je osjetljiva na hladnoću. Raste najvi{e na Sredozemlju. Najveći je uzgajivač artičoke u svijetu, kako bi se moglo i očekivati, Italija i ona je zemlja koja pokriva vi{e od polovine svjetske potražnje. Nakon Italije slijede Egipat, [panjolska i Francuska. Zanimljivo je da se značajne količine artičoke uzgajaju i u Pe-ruu, Argentini, Kini te u Sjedinjenim Državama. U Hrvatskoj se artičoka uzgaja uglavnom u Dalmaciji i to u vrtovima i ma-njim nasadima, dok samo nekoliko proizvođača uzgaja artičo-ku na veliko.

Minerali, vitamini, prebiotici…

Za pripremu jela koriste se iznimno ukusne mesnate baze pupo-ljaka jo{ nedozrelog cvijeta, koje se beru u svibnju i lipnju, kada dozrijevaju cvjetne glavice (sl. 2.). Ljekovitost artičoke, o kojoj su – rekli smo – pisali jo{ stari Rimljani, potvrđuju i suvremena istraživanja. Artičoka se danas smatra funkcionalnom hranom zahvaljujući njenom bogatstvu mineralima, vitaminima te fito-nutrijentima. Sadrži otprilike tri posto bjelančevina, deset po-sto ugljikohidrata te samo 0,5 % masti. Bogata je mineralima poput kalija, natrija, fosfora, magnezija, kalcija, a posebice oli-gometalima bakrom, željezom, cinkom i manganom. Od vita-mina najvi{e ima vitamina skupine B te vitamina A i C. Usto je artičoka iznimno vrijedan izvor prebiotika, posebice biljnih vlakana, inulina te fruktooligosaharida. Procjenjuje se da sred-nje velika artičoka može sadržavati i do {est grama vlakana, {to je gotovo četvrtina preporučene dnevne vrijednosti. Prebiotici imaju blago laksativno djelovanje te pomažu kod opstipacije. Nadalje, imaju važnu ulogu u preživljavanju probiotika (»do-brih« bakterija) pri njihovom prolasku kroz gornji dio probav-nog sustava. Osim toga, prebiotici potiskuju rast patogenih bakterija u debelom crijevu.

Artičoka se ne jede sirova jer je te{ko probavljiva i izrazito gor-ka okusa. Nakon {to je nedozreli cvijet artičoke ubran, izgled se stajanjem mnogo ne mijenja, ali izrazito gubi na okusu i pre-hrambenoj vrijednosti. Stoga je poželjno artičoku kuhati od-mah nakon branja. Najče{će se artičoka poslužuje kuhana s umacima, sama ili kao prilog pečenom mesu. U Dalmaciji se artičoka poslužuje kuhana i punjena gra{kom, kru{nim mrvi-cama i začinskim biljem te zalivena maslinovim uljem. Treba svakako zapamtiti da kuhana artičoka vrlo brzo oksidira, pri čemu nastaju {tetni produkti. Stoga je treba nakon kuhanja

Slika 2. Ne jede se od artičoke sve – samo njezina nedozrela cvjetna glavica.

PRIRODA • OŽUJAK • 2013.30

P R I R O D A I Z D R A V L J E

Fitonutrijenti i antioksidansi iz artičoke pomažu u jačanju imu-niteta, a posebno su korisni pacijentima oboljelim od karcino-ma, jer inhibiraju proliferaciju stanica raka, a može biti korisna i pri oporavku nakon trovanja gljivama. Olak{ava probleme s gihtom, reumom i artritisom, a zbog diuretičkog djelovanja mo-guće ju je koristiti za uklanjanje pijeska u bubrezima. Smatra se da je artičoka korisna i kod azotemije, medicinskog stanja če-stog kod starijih ljudi, koje karakterizira povi{ena koncentraci-ja u krvi nebjelančevinastih kemijskih spojeva koje sadrže du{ik (kreatinina, mokraćevine, mokraćne kiseline i sl.). Kori-sna je i u prehrani dijabetičara, jer je siroma{na {ećerom. U posljednje vrijeme ističe se važnost artičoke, odnosno njenih prebiotika u sprječavanju crijevnih infekcija, upalnih bolesti crijeva te snižavanju pojave raka debelog crijeva.

Danas je poznato da artičoka svoju ljekovitost posjeduje zahva-ljujući prvenstveno bogatom sastavu polifenola, saponina, fito-sterola, kumarina, lignana i seskviterpenskih laktona. Do sada je nađeno vi{e od 45 polifenola, poznatih antioksidansa, prisut-nih u korijenu, li{ću ili glavici artičoke. Među najzastupljenijim polifenolima ubrajaju se fenolne kiseline, flavonoidi apigenin i luteolin te njihovi glikozidi.

Polifenoli nisu jednako zastupljeni u svim dijelovima biljke, u najvećoj količini nalaze u listovima, stoga se upravo listovi arti-čoke koriste u terapiji. Hipolipemičko djelovanje posjeduje niz sastavnica artičoke, ipak smatra se da je polifenol cinarin najza-služniji za hipolipemičko djelovanje ekstrakta lista artičoke. Ma-nje je poznato da, uz polifenole, artičoka sadrži i silimarin, jo{ jedan snažan antioksidans, važan u za{titi jetre od toksina.

Ni »eliksir« nije za svakoga

Osim rijetkih i laganih gastointestinalnih tegoba, značajnije neželjene popratne pojave tijekom uzimanja ekstrakta lista ar-tičoke nisu zabilježene. Međutim, pacijenti s opstrukcijom žuč-nih kanala i žučnim kamencima ne smiju uzimati artičoku. Također je uočeno da uzimanje ekstrakta lista artičoke kod nekih pacijenata može uzrokovati i oticanje jezika. Artičoka sadrži cinaropikrin, potencijalni alergen, stoga bi osobe alergič-ne na biljke iz porodice Asteraceae trebale pripaziti pri upotrebi ekstrakata artičoke. Zbog nedovoljno ispitanog utjecaja ek-strakta artičoke na plod, i trudnice bi trebale izbjegavati njego-vu upotrebu. Artičoka nepovoljno utječe na lučenje mlijeka te je ne smiju uzimati ni dojilje. Kako nema dovoljno podataka o sigurnosti primjene ekstrakta artičoke kod djece, poželjno ih je ne davati djeci mlađoj od 12 godina.

Nažalost, jo{ nisu ispitane interakcije lijekova i svih sastavnica lista artičoke. Međutim, potrebno je naglasiti kako se mnogi fla-vonoidi metaboliziraju putem citokroma P450, skupine enzima odgovorne za metabolizam mnogih lijekova. Stoga je potreban poseban oprez kod primjene ekstrakta lista artičoke i lijekova supstrata citokroma P450 poput eritromicina, paracetamola i acetilsalicilne kiseline.

Lijekovi od artičoke

Na trži{tu je ekstrakt lista artičoke dostupan u različitim obli-cima: kao tablete, kapsule, {umeće tablete i pripravak spre-mljen od svježe biljke (SIPF) (sl. 3.). Neki vi{e vole sami pripre-

Slika 3. Od ekstrakata artičoke priređuju se i tablete – kao dodatak prehrani.

PRIRODA • OŽUJAK • 2013. 31

P R I R O D A I Z D R A V L J E

mati infuz od lista artičoke tako da tri do četiri grama listova preliju s 2,5 dl vruće vode i ostave stajati četvrt sata. Dobiveni infuz je iznimno gorkog okusa. Pije se isključivo svjež do tri puta na dan, prije obroka ili uz obrok.

Artičoka se tradicionalno sama ili u kombinaciji s drugim biljka-ma koristi u proljetnim »kurama či{ćenja« organizma, najče{će

nekoliko tjedana. Moguće ju je koristiti i nekoliko puta godi{nje u kurama detoksikacije organizma i regeneracije jetre nakon du-ljih razdoblja uzimanja lijekova, kod alkoholičara ili kod ljudi profesionalno izloženim tvarima koje o{tećuju jetru, poput or-ganskih otapala ili lakova. Ako se artičoka koristi za snižavanje kolesterola i lipida, ekstrakt lista artičoke uzima se svakodnevno uz, naravno, izbjegavanje hrane bogate kolesterolom poput jaja, crvenog mesa i hrane bogate zasićenim masnim kiselinama.

Uz ekstrakt lista artičoke poželjno je uzimati i druge prirodne hipolipemike poput ribe (izvor omega-3 masnih kiselina), crve-ne riže, lanenog te maslinovog ulja. Budući da djeluju na sniže-nje kolesterola različitim mehanizmima, uz artičoku moguće je koristiti i već spomenute statine (iz crvene riže)*. Međutim, s obzirom na to da artičoka pojačava njihovo djelovanje, nužno je savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom kako ne bi do{lo do neželjenih popratnih pojava.

* Vidi o tome članak istih autora u Prirodi br. 1./2013.

PićA OD ARTiČOKE

Artičoka se zajedno s jo{ 12 biljaka koristi i za pripremu poznatog tali-janskog gorko-slatkog likera Cynar. Liker se poslužuje kao aperitiv uz kockice leda ili pak kao koktel sa sokom naranče.

U Vijetnamu je iznimno popularan čaj od cijele biljke artičoke koji Vijet-namci popularno zovu tra atiso.

ZAGREB, 18. – 20. travnja 2013.

Dragi čitatelji Prirode, obavje{tavamo vas da se od 18. do 20. travnja održavaju Otvoreni dani

Instituta Ruđer Bo{ković. Ove godine za vas smo pripremili čak 17 punktova i vi{e od 30 pre-

davanja! Op{irnije o Otvorenim danima saznajte na internetskim stranicama IRB-a na adresi

http://www.irb.hr/od2013.