primjer iz nastavne prakse vrednovanja djelovanja iz oci ... · 2 vrednovanja pojedinih djelovanja...

Primjer iz nastavne prakse – vrednovanja djelovanja izocista Kantove etike

Kresimir Gracin

X. gimnazija ”Ivan Supek”

12. listopad 2012.

Kresimir Gracin (X. gimnazija ”Ivan Supek”) Primjer iz prakse - vrednovanja u etici 12. listopad 2012. 1 / 26

Dvije razine obrazlaganja u etici

O argumentacijama (ili obrazlaganjima) u etici govorimo na dvije razine:

1 Rasprave o utemeljenju dobroga, ispravnoga, vrline. Odgovaraju napitanja: Zasto je neko djelovanje dobro a ne lose, zasto je nekipostupak ispravan a drugi nije, zasto je neko stanje vrlina a ne mana?

2 Vrednovanja pojedinih djelovanja i stanja iz ocista pojedinih etika.Odgovaraju na pitanja poput: Je li ovo pojedino djelovanje dobro ililose, ispravno ili neispravno iz ocista te i te etike; je li ovo pojedinostanje vrlina ili mana iz ocista te i te etike?

U filozofskim (etickim) raspravama dominira prva razina rasprava, jer to je injihov zadatak – iznaci utemeljenje, kriterije razlikovanja ispravnog ineispravnog, dobrog i loseg, vrlina i mana. Tako na pitanje sto npr. Kant,Aristotel ili J. Bentham misle o ispravnom i neispravnom (dobrom i losem) unjihovim djelima mozemo pronaci opravdanja za kriterije njihovograzlikovanja, no svrha njihovih razlikovanja ne iscrpljuje se u njihovomutemeljenju vec u usmjeravanju zivota (i rasudivanja) pojedinaca.

Izazov u nastavi etike

Kad se pitamo je li neki postupak dobar ili los (ispravan ili neispravan), nijenam dovoljan samo okvir koji opravdava neko razlikovanje dobrog i loseg,vec i postupak kojim iz tog okvira mozemo deducirati na pojedini cin.O tim postupcima u etickim raspravama malo je rijeci. Malo je primjera kojesami filozofi daju citaocu na koji nacin da vrednuje mnostvo razlicitihpojedinih slucajeva.

Ovo izlaganje bavi se ovom drugom razinom obrazlozenja u etici na primjeruvrednovanja iz ocista Kantove etike (kao primjera deontoloske etike).

Namjera je bila dati i primjer vrednovanja iz Benthamove etike, no vrijemena raspolaganju jedva je dostatno i za ovo.

Izazov u nastavi etike

Kad se pitamo je li neki postupak dobar ili los (ispravan ili neispravan), nijenam dovoljan samo okvir koji opravdava neko razlikovanje dobrog i loseg,vec i postupak kojim iz tog okvira mozemo deducirati na pojedini cin.O tim postupcima u etickim raspravama malo je rijeci. Malo je primjera kojesami filozofi daju citaocu na koji nacin da vrednuje mnostvo razlicitihpojedinih slucajeva.

Ovo izlaganje bavi se ovom drugom razinom obrazlozenja u etici na primjeruvrednovanja iz ocista Kantove etike (kao primjera deontoloske etike).

Namjera je bila dati i primjer vrednovanja iz Benthamove etike, no vrijemena raspolaganju jedva je dostatno i za ovo.

Cime se u ovom radu ne bavimo

Ne bavimo se utemeljenjem dobra (odnosno ispravnoga) u Kantovoj etici, tj.ne bavimo se Kantovom etikom.Pravimo sa kao da je Kant uspjesno utemeljio dobro.Bavimo se samo izvodenjem iz vec utemeljenog u njoj: drugom razinomobrazlaganja u etici.

Ucenici koriste ove oblike obrazlaganja

Eticke i moralne argumentacije koje susrecemo kroz povijest filozofije ljudikoriste u svakodnevonom zivotu, no pristrano, djelomicno i bez svijesti onjihovu utemeljenju. Najcesce im nije cilj doci do vrednovanja, vec opravdatiunaprijed stvoreno uvjerenje (moze se reci i, njihovu ”moralnu intuiciju” -pod njome se u ovom tekstu razumiju internalizirane norme drustva ukojemu pojedinac zivi, ali i pristranost zbog nekih znacajki osobe cije djelorasuduje)

Primjer rasudivanja u svakodnevnom zivotu 1

Primjer rasudivanja u svakodnevno zivotuNeka su Ivan i Goran braca, Vladimir najbolji Ivanov prijatelj, a Vesna Goranova najboljaprijateljica.Zamislimo situaciju u kojoj je Ivan ukrao bratu Goranu 100 kn iz kasice–prasice i potrosioih na slatkise koje je pojeo s Lukom i Goranom (no on nije znao s kojim su novcem slatkisikupljeni)Vesna, Goranova najbolja prijateljica cesto zauzima ovakv stavove:

(kantovski) To je grozno sto je Ivan napravio! Sto bi bilo kada bismo svi sada pocelikrasti jedni drugima? Ne bismo se vise druzili nego bi svatko camio u kuci cuvajucisvoju ustedevinu! Zapravo, nitko ne bi vise ni stedio jer ne bi imao vremenazaradivati novac!

(kantovski) Fuj! Jos te je, gad, pozvao na slatkise a da ti nisi znao da ih je kupiotvojim novcem. Sve je to smislio da bi se dodvorio Luki, a ti si mu bio samosredstvo da bi to lakse postigao. Tako se ljudi ne ponasaju jedni prema drugima!

(aristotelovski) Gadi mi se koliko je rasipan. Mislim... nije dobro biti skrt, i lijepo bibilo da je pocastio druge slatkisima, ali umjerenije i sa svojim novcem. Sigurno se nataj nacin htio i dodvoriti Vladimiru, a i tebe je pozvao samo da se ne bi previse ljutiona njega kasnije. Puzavac! Odvratno!

Primjer rasudivanja u svakodnevnom zivotu

S druge strane, Vladimir, kao najbolji Ivanov prijatelj cesto opravdava naovaj nacin:

(benthamovski)Ma odlicnu stvar si napravio! Sada ce Luka svaki dancastiti slatkisima. I Goranu ce biti bolje, samo to jos ne kuzi. Da siimao svoj novac, njega bi potrosio, no nisi pa si uzeo Goranov. On biga ionako potrosio na neku glupu igracku s kojoj mi se igrao tocnojedan dan. No i on ce skuziti da je ovako bolje za sve.

(benthamovski)Ma bravo! Goran je poznati skrtac, a ovako ce naucitida je veselije dijeliti. Dobro, malo ce se na tebe ljutiti, ponekad i tebiukrasti novac koji stedis, no ovo je prilika da vidi kako je bolje kadanapravi nesto za veselje svih nego si kupi nesto sto samo njemu stvararadost. Znas i sam koliko je naporan kada si kupi neku novu igracku pase njome hvali po cijelom parku, a nikome ne da da se s njome igra.Bolje da ih i ne donosi. Ovako ce valjda nauciti!

Primjer rasudivanja u svakodnevnom zivotu

S druge strane, Vladimir, kao najbolji Ivanov prijatelj cesto opravdava naovaj nacin:

(benthamovski)Ma odlicnu stvar si napravio! Sada ce Luka svaki dancastiti slatkisima. I Goranu ce biti bolje, samo to jos ne kuzi. Da siimao svoj novac, njega bi potrosio, no nisi pa si uzeo Goranov. On biga ionako potrosio na neku glupu igracku s kojoj mi se igrao tocnojedan dan. No i on ce skuziti da je ovako bolje za sve.

(benthamovski)Ma bravo! Goran je poznati skrtac, a ovako ce naucitida je veselije dijeliti. Dobro, malo ce se na tebe ljutiti, ponekad i tebiukrasti novac koji stedis, no ovo je prilika da vidi kako je bolje kadanapravi nesto za veselje svih nego si kupi nesto sto samo njemu stvararadost. Znas i sam koliko je naporan kada si kupi neku novu igracku pase njome hvali po cijelom parku, a nikome ne da da se s njome igra.Bolje da ih i ne donosi. Ovako ce valjda nauciti!

Vazna zadaca nastave etike u cetvrtim razredima

Na nastavi etike u 4. razredu srednjih skola radi se o osvjestavanju temeljatih, uobicajenih, opravdanja, te o pokusaju da se nepristrano (i uslucajevima u kojima ucenici ne bi uzeli neke argumente koje bi uzeli u obziru drugim slucajevima jer u ovom ne odgovaraju njihovim ”moralnimintuicijama”) ljudski postupci i stanja vrednuju iz razlicitih etickih pozicija.

Kantovi primjeri

Kant daje svega nekoliko primjera nacina vrednovanja nekoliko tipovadjelovanja iz ocista njegove etike:

samoubojstvo

lazno obecanje

zapustanje prirodnih talenata

odbijanje pomoci drugima

U: Osnivanje metafizike cudoreda, 42 – 45. str.

U Kritici praktickog uma daje jos nekoliko primjera, no niti jedan nijeizveden do kraja, i svaki mu sluzi kako bi rasvijetlio neki teorijski problem.Zanimljivo je da na njezinom kraju (u Metodologiji cistog praktickog uma)govori iskljucivo o moralnom odgoju i nacinu na koji bi se trebao izvoditi, nonema potrebu dati jos nekoliko primjera, vjerojatno vjerujuci u prirodnunadarenost i interes ljudi da rasuduju o tim stvarima. On se, inace, na tommjestu jako bori protiv sentimentaliziranja moralnog odgoja – pozivam sveda se vrate tim stranicama.

Kantovi primjeri

Kant daje svega nekoliko primjera nacina vrednovanja nekoliko tipovadjelovanja iz ocista njegove etike:

samoubojstvo

lazno obecanje

zapustanje prirodnih talenata

odbijanje pomoci drugima

U: Osnivanje metafizike cudoreda, 42 – 45. str.

U Kritici praktickog uma daje jos nekoliko primjera, no niti jedan nijeizveden do kraja, i svaki mu sluzi kako bi rasvijetlio neki teorijski problem.Zanimljivo je da na njezinom kraju (u Metodologiji cistog praktickog uma)govori iskljucivo o moralnom odgoju i nacinu na koji bi se trebao izvoditi, nonema potrebu dati jos nekoliko primjera, vjerojatno vjerujuci u prirodnunadarenost i interes ljudi da rasuduju o tim stvarima. On se, inace, na tommjestu jako bori protiv sentimentaliziranja moralnog odgoja – pozivam sveda se vrate tim stranicama.

Kako vrednovati postupke iz ocista Kantove etike - 1. nacin

Nekoliko je nacina na koje mozemo zapoceti vrednovati neko djelovanje iz ocistaKantove etike. Jedan nacin je ovaj:

1 Izdvojimo maksimu (subjektivno pravilo – ”Trebam...”)

2 Poopcavamo tu maksimu tj. ispitujemo mozemo li htjeti da ona bude naceloopceg zakonodavstva (tj. nacelo za koje mogu htjeti da ga slijede svi)

3 ako pri tom udemo u protuslovlje to djelo ne moze biti niti moralno niti legalno

4 ako pri tome ne udemo u protuslovlje, ta maksima moze biti nacelo opcegzakonodavstva

Vazna napomena uz 3. i 4. – ova mogucnost, odnosno nemogucnost, poopcavanja cesto se moze ciniti kao ucinak koji bi mogaouslijediti. No Kantova se etika ne bavi ucincima nego logickim, ili bolje, praktickim, mogucnostima/nemogucnostima. Dakle nenekim mogucim stanjima stvari kao sto to cine konzekvencionalisticke etike, vec unutrasnjim proturjecjima u htijenju.

Ukoliko je tocka 4. zadovoljena, mozemo ispitati motive iz kojih je djelo ucinjeno:

5 Ukoliko je djelo ucinjeno samo iz motiva da maksima prema kojoj je djelovanobude opcim zakonom - postupak koji je ucinjen jest moralan (tj. iz duznosti)

6 Ukoliko je djelo ucinjeno iz bilo kojega drugog motiva – npr. zelji za dobrobitiosobe prema kojoj je ono ucinjeno, ljubavi, iz sazaljenja... - postupak jelegalan (tj. ucinjen prema duznosti), no nije i moralan

Jos jedna od formulacija kategorickog imperativa glasi:

Djeluj tako da covjecanstvo, kako u tvojoj osobi tako i u osobi svakoga drugog,uvijek istodobno koristis kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo!

Problem analize prema ovoj formulaciji imperativa jest da mozemo razluciti je li postupakmoralan ili ne, no ukoliko nije moralan, ne mozemo razluciti je li legalan (prema zakonu)ili nepoopciv (takav da uopce ne moze biti prakticki zakon).

PrimjerFranjo, lokalni imucnik, nas poziva na dobrotvornu zabavu. Ne zna za koga je niti gazanima, no zna da ce na nju doci novinari koji ce objaviti pricu o ”dobrim ljudima” kojipomazu potrebitima.

Analiza:Ocito je da Franjo covjecanstvo u osobi potrebitih uzima samo kao sredstvo kako bi o sebiu drugima izgradio sliku ”dobroga covjeka”, pa tako njegov postupak nije moralan.

No ovom analizom ne mozemo znati je li legalan, tj. je li njegova maksima (”Trebam

pomagati potrebitima”) poopciva, bez obzira na njegove motive.

Mozemo i jednostavnije:Krenimo od ispitivanja necijih motiva.Ocito je da je Franjin motiv vlastiti probitak: to cini zato sto ocekuje da cemu donijeti ugled u drustvu.Drugim rijecima, Franjo sigurno ne postupa iz duznosti :

Ako ce mi pomaganje potrebitima donijeti ugled u drustvu, ondaim trebam pomoci.

Umjesto:

Pomazem potrebitima jer mogu htjeti da ovo moje subjektivnopravilo postane opcim zakonom za sva umna bica.

Poteskoca i ovog nacina kao i prethodnog jest da ne mozemo znati je lipostupak legalan ili ne (tj. je li poopciv ili ne), a time je li dopustiv ili ne.

Prije price – kako izgleda provjera razumijevanja

Pitanje je kako vjezbati i ucenike dovesti do razumijevanja ovakvog nacina analiziranja.

Prije svega, ovdje se bavimo samo jednim malim, no jako vaznim djelom nastave etike.Cini mi se da je npr. nacin na koji Kant utemeljuje dobro (i etiku) nesto sto malom brojugimnazijalaca moze biti potpuno razumljivo (sto ne znaci da taj dio u nastavi treba bitipreskocen), no nacin na koji mozemo vrednovati djelovanja iz ocista njegove etike svimogu razumjeti. Dakako, mozda ne potpuno, mozda i ne mogu rasuditi sasvim jasno(kasnije cemo vidjeti da i mi u tome mozemo imati poteskoca), no nacelno bi im,zahvaljujuci ljudskim prirodnim sposobnostima, trebalo biti jasno.

Pri pisanju pismenih radova ucenici mogu koristiti sve materijale koje imaju naraspolaganju!Primjer strukture pismenog rada:

1. CITAT (neka eticka rasprava); Pitanje: Bi li se /taj i taj filozof/ slozio s ovimstavovima? Obrazlozi!

2. PRICA

2.1. Vrednuj /djelovanje nekog lika iz price/ iz ocista etike /tog i tog filozofa/!

2.2. Vrednuj /djelovanje nekog lika iz price/ iz ocista etike /tog i tog filozofa/!

Mumboto je uspjesan menadzer u svjetski poznatoj tvornici cokolade koju je osnovao WillieWonka. Iako smatra da je jedenje cokolade lose, uziva u ugledu koji mu njegovo radno mjestodonosi.Jos kao dijete postavio si je cilj: bit ce u zivotu ”netko”, ljudi ce ga uvazavati. Podrijetlom je izKraljevine Svazi na jugu Afrike, iz zaseoka blizu Mbabane, iz jako siromasne obitelji.U svojoj je generaciji bio medu djecom koja su prepoznata kao nadarenija, pa je posao na jediniUniverzitet u Svaziju. Za vrijeme studija uzivao je podrsku cijele obitelji koja se odrekla svegasamo da bi on dobio najbolje obrazovanje. Odmah su ga prepoznali kao sposobnog poslovnogcovjeka i ponudili posao u Wonkalandu, zemlji koja cijeli svijet opskrbljuje cokoladom. Nakonsto je otisao iz Svazija, vise nije htio cuti za njega, a niti za obitelj koja je nastavila zivjeti uistom siromastvu, doduse, malo vecem, jer se i zaduzila kako bi mu omogucila skolovanje. Stanjeu Svaziju bilo mu je kao ruzan san kojega se zeli osloboditi.Iako je svojim sposobnostima po svemu zasluzio polozaj na kojemu je sada, u dolasku do njegamu je pomoglo i sto je sefovima uvijek govorio ono sto su zeljeli cuti. To je jedna od osobinakoja ga je krasila od ranoga djetinjstva, i, vidjevsi da je to nacin da najlakse dobije ono sto zeli,postala mu je duboko ukorijenjena osobina. Takav je bio prema svakom, jer, nikad ne znas tkoce ti biti sljedeci sef.U Wonkalandu primili su ga kao svojega. Jedan od razloga tome je i to sto je davao novac zagradnju skola i organizaciju obrazovanja za siromasne. Jako mu je bilo stalo da oni na dnudrustvene ljestvice dobiju jednaku mogucnost za uspjehom do te mjere da je odabirao najboljenastavnike i posteno ih placao. Nakon nekog vremena vidjelo se da su oni koji su prosli kroz takoorganizirano skolovanje puno uspjesniji u svom radu od ucenika skupih privatnih skola. Zato suga siromasni voljeli.

1 Vrednujte Mumbotov odnos prema sefovima iz ocista Kantove etike.2 Vrednujte Mumbotovo uplitanje u obrazovanje iz ocista Kantove etike.3 Vrednujte Mumbotov odnos prema obitelji iz ocista Kantove etike.

1. pitanje – odnos prema sefovima – prvi dio

Vrednujte Mumbotov odnos prema sefovima iz ocista Kantove etike.NJegov odnos prema njima vidljiv je u sljedecem odlomku:

Iako je svojim sposobnostima po svemu zasluzio polozaj na kojemu je sada, udolasku do njega mu je pomoglo i sto je sefovima uvijek govorio ono sto su zeljelicuti. To je jedna od osobina koja ga je krasila od ranoga djetinjstva, i, vidjevsi da jeto nacin da najlakse dobije ono sto zeli, postala mu je duboko ukorijenjena osobina.Takav je bio prema svakom, jer, nikad ne znas tko ce ti biti sljedeci sef.

(prvim nacinom)

1 Izvedimo maksimu! Mozemo je oblikovati ovako: ”Osobama trebam govoriti samo ono zasto pretpostavljam da zele cuti/ trebam im se dodvoravati/ trebam im laskati”, nonjegovo djelovanje mozemo tumaciti i ovako:”Osobama ponekad trebam govoriti ono stone mislim/ trebam im lagati”

2 Pokusajmo je poopciti: ”Ljudi jedni drugima trebaju govoriti samo ono za stopretpostavljaju da drugi zeli cuti”, ili prema nasem tumacenju: ”Ludi jedni drugimaponekad trebaju lagati (ili: imaju pravo lagati)”

3 Ispitajmo mozemo li to htjeti kao opci zakon:Iako su kojiputa ucinci takvog odnosa ljudi jednih prema drugima ugodni (odnosno, iakose time kojiput ne nanosi zlo onome kojemu se laze), kada bismo ovo mogli htjeli kao opcizakon, ljudi jedni prema drugima nikada ne bi imali povjerenje u ono sto govore i na sto segovorom obvezuju. Iskrenost kao pojam time bi nestala, a njome i laganje.Iz ovoga razloga njegovo djelovanje nije ni moralno niti legalno.

(prvim nacinom)

1. pitanje – odnos prema sefovima – drugi dio

(drugim nacinom)Prema tekstu, prilicno je jasno da on osobe–sefove uzima samo kao sredstvoza vlastito napredovanje, i time krsi ovu formulaciju imperativa. Dakle,njegovo djelovanje nije moralno.

(trecim nacinom) U tekstu jasno pise da su njegovi motivi vanjski (”Ako cudodvoravanjem dobiti sto zelim, onda se trebam dodvoravati!”)Dakle, njegovo je djelovanje uvjetovano izvana (tj. nije uvjetovano samimumom), pa stoga nije ni moralno.

Uocite da drugim i trecim nacinom nije moguce prosuditi je li djelovanje ipoopcivo, tj. ako nije moralno, je li legalno (dopustivo) ili ne.

1. pitanje – odnos prema sefovima – drugi dio

(drugim nacinom)Prema tekstu, prilicno je jasno da on osobe–sefove uzima samo kao sredstvoza vlastito napredovanje, i time krsi ovu formulaciju imperativa. Dakle,njegovo djelovanje nije moralno.

(trecim nacinom) U tekstu jasno pise da su njegovi motivi vanjski (”Ako cudodvoravanjem dobiti sto zelim, onda se trebam dodvoravati!”)Dakle, njegovo je djelovanje uvjetovano izvana (tj. nije uvjetovano samimumom), pa stoga nije ni moralno.

Uocite da drugim i trecim nacinom nije moguce prosuditi je li djelovanje ipoopcivo, tj. ako nije moralno, je li legalno (dopustivo) ili ne.

2. pitanje – uplitanje u obrazovanje – prvi dio

Vrednujte Mumbotovo uplitanje u obrazovanje iz ocista Kantove etike.(prvim nacinom)

1 Izvedimo maksimu: ”Ljudima trebam pomoci da se obrazuju”

2 Pokusajmo je poopciti: ”Svatko treba pomoci nekome da se obrazuje”

3 Ispitajmo mozemo li to htjeti kao opci zakon:Kako bismo ispitali mozemo li htjeti ovo kao opci zakon vazno je uci upojam obrazovanja i sto ono znaci (jer ne bismo jednako rasudivali daje u pitanju ubojstvo). Uzmimo da je obrazovanje unapredenje razumapojedinca.... biti covjek, slobodan, biti svrha...

4 dakle, mozemo htjeti da ova maksima postane opci zakon, te jenjegovo djelovanje moralno ili legalno.

5 Poopcivost je zadovoljena, sada se mozemo pitati je li postupakmoralan? U tekstu imamo jednu obavijest o njegovim motivima:

2. pitanje – uplitanje u obrazovanje – drugi dio

Jako mu je bilo stalo da oni na dnu drustvene ljestvice dobiju jednakumogucnost za uspjehom...

Ovo je malo tezi dio, jer ovisi o interpretaciji (ovisno o tome sto on ljudima zeli):

Ovo mozemo interpretirati – zeli ostvariti bezuvjetnu jednakost medu ljudima; tj.obrazovanje je tek sredstvo za ostvarivanje jednakosti medu ljudima, pa je maksimanjegova djelovanja u pozadini: Svojim djelovanjem ljude trebam uciniti jednakima, a istotako i motiv: jer svi ljudi trebaju biti zbiljski jednaki. U tom slucaju njegovo je djelovanjemoralno

No mozemo interpretirati i ovako – (jer u tekstu nemamo dovoljno obavijesti)Stalo mu jeda oni sa manjim sansama za uspjehom u zivotu nadsjene one s vecim (jer to je njegovazivotna prica). Vjerojatno prezire svoje suradnike koji su dosli iz bogatijih sredina, pa je topravi motiv njegovih djela. – u tom slucaju njegovo je djelovanje legalno, no nije moralno

slicna tumacenja mozemo dalje nizati, npr. sigurno mu je stalo da ga netko obozava, a onje pronasao najlaksi nacin kako da osvoji srca mase..., pa je njegov pravi motiv zelja zaljubavlju, i stoga je njegovo djelovanje legalno ali ne i moralno.

Problem

U posljednjem primjeru je vidljivo koliko je tesko vrednovati postupak kaomoralan iz ocista Kantove etike.Jos i vise – pitanje je moze li itko djelovati potpuno neovisno od bioloskih,tjelesnih, psiholoskih, odgojnih, ideoloskih... uvjetovanosti i biti potpunouvjetovan vlastitom umnom prirodom (kako Kant veli).Ja nemam to iskustvo, no prihvacam da bi ga netko drugi mogao imati.Isto tako, u ovim igrama na izmisljenim slucajevima u kojima svijet okojemu se prica nije dovrsen (nemamo pred sobom sve okolnosti koje ljudenavode da cine djela koja se u pricama spominju) smatram da je dobrodopustiti da ipak neki postupak moze biti iz duznosti, a ne tek prema njoj.Dakako, ucenicima treba stalno ukazivati na tu teskocu.

3. pitanje – odnos prema obitelji – uvod

Na ovo (ne)djelovanje (propust!) mozemo gledati na razlicite nacine.Mjesto gdje se ovo (ne)djelovanje moze suprotstaviti nasim ”moralnimintuicijama” jest cinjenica da osoba ima duznost prema covjecanstvu (usebi), prema drugim osobama, nevezano uz to jesu li clanovi obitelji ili ne.

S druge strane ovaj slucaj mozemo promatrati i kao vracanje duga.No problem je sto Mumboto nije trazio novac od svoje obitelji, pa se nije nina koji nacin obvezao.[netko bi mogao primjetiti da je M. uspjesan i uziva u plodovima svojegaobrazovanja upravo zahvaljujuci tom njihovom odricanju, no tada bismo usliu kriterije prema kojima, prema Kantovoj etici, trebamo biti slijepi.]

3. pitanje – odnos prema obitelji – prvi dio

Kako bismo bili mirniji, pokusajmo obrnuto!Ispitajmo sto je s maksimom: Trebam pomoci svojim roditeljima!primjetite da maksima ne kaze ”samo svojim roditeljima”, vec dopusta i pomoc drugima

Cini se da ne ulazimo u proturjecje zamisljajuci je kao opci zakon.No, motivi za to tesko mogu ne biti vanjski.

Sada ispitajmo Mumbotovu maksimu: Dopusteno mi je ne pomoci svojimroditeljima.Zanimljivo je sto niti sa ovom maksimom ne ulazimo u proturjecje.Ljudi, dakako, imaju duznost jedni drugima pomagati (o tome govori cakjedan od rijetkih Kantovih primjera), no cinjenica da ti je netko roditelj negovori ni o kakvoj posebnoj obvezi prema njemu.

Drugim rijecima, je li netko tvoj roditelj (ili pripadnik tvoje obitelji) ili ne,moralno je irelevantno.

3. pitanje – odnos prema obitelji – drugi dio

Kako se analiza iz ocista Kantove etike na ovom slucaju jako suprotstavlja nasim ”moralnimintuicijama”, zamislimo sljedecu situaciju i pitajmo se bi li i tada nasa ”moralna intuicija” bilajednaka:

(...) Podrijetlom je iz Kraljevine Svazi na jugu Afrike, iz zaseoka blizu Mbabane,iz jako siromasne obitelji.

U svojoj je generaciji bio medu djecom koja su prepoznata kao nadarenija, anjegova ga je obitelj zbog toga prezirala. Nisu mu dopustili da ide u skolu niti da sedruzi sa drugom djecom. Zatvarali su ga u rupu koju je sam morao iskopati posreddnevne sobe preko koje su stavljali zeljeznu resetku. Jeo je samo ostatke hrane kojesu mu bacali u rupu, a njih nije bilo mnogo. Jednoga dana neprijateljska vojska jeupala u njegovo selo. Cijela je obitelj pobjegla, a njega su ostavili u rupi.Neprijateljski vojnici sazalili su se nad robom svojih neprijatelja, odmah su gaprepoznali kao sposobnog covjeka i ponudili posao u Wonkalandu, zemlji koja cijelisvijet opskrbljuje cokoladom. Nakon sto je otisao iz Svazija, vise nije htio cuti zanjega, a niti za obitelj koja je nastavila zivjeti u istom siromastvu, doduse, malovecem, jer je zemlja razorena nakon rata.

Dok nam moralne intuicije, vjerojatno, govore suprotno u ova dva slucaja, za Kantovu etiku

nikakav poseban slucaj nije vazan. Nacelno, za sve posebne okolnosti trebamo biti slijepi.

Napomena o vrednovanju ucenickih radova - meki pristup

I pisanje ovakvih radova treba shvatiti kao proces razumijevanja!Ucenici mogu uloziti jako velik trud, no na jednom mjestu slucajno moguuzeti posljedice ili okolnosti slucaja u obzir, nakon cega im analiza postajepogresna. Treba nagraditi svaki pokusaj (treba biti blag prema njihovimanalizama).Na satu nakon pisanja, vazno je komentirati sto je moguce vise njihovihodgovora – ukazati na greske, upozoriti ih na polovicna rjesenja, te pokazatikvalitetne analize. Ukazati i na kvalitetne analize u kojima su vrednovanjaistog djelovanja razlicita i tako ukazati na poteskoce analize.U svakom slucaju, dati im kasnije i priliku da, ovaj put usmeno pokazurazumijevanje koje nisu uspjeli pokazati u pismenom radu,

Mnoge se moze natjerati da nauce no nikoga se ne moze natjerati darazumije.

za kraj

Ucenost je, u stvari, samo ukupnost historijskih nauka.Kad bi netko i onoga tko se bavi umnim naukama(matematikom i filozofijom) htio nazvati ucenjakom,to bi proturjecilo znacenju te rijeci(jer se u ucenost uvijek ubraja samo ono sto sesasvim mora nauciti i sto se, dakle,samo od sebe ne moze izmisliti pomocu uma).

I. Kant. Kritika praktickog uma. str. 42. (parafraza)

primjer iz nastavne prakse vrednovanja djelovanja iz oci ... · 2 vrednovanja pojedinih djelovanja...

Documents