primjena raČunarstva u oblaku u hotelijerstvurstva u oblaku u hotelijerstvu

SVEUILITE U ZAGREBU

SVEUILITE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET ZAGREBPRIMJENA RAUNARSTVA U OBLAKU U HOTELIJERSTVUDIPLOMSKI RAD

KATARINA VUGEC

ZAGREB, 2015.

SVEUILITE U ZAGREBU

EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

PRIMJENA RAUNARSTVA U OBLAKU U HOTELIJERSTVU

THE APPLICATION OF CLOUD COMPUTING IN THE HOTEL

DIPLOMSKI RAD

Studentica: Katarina Vugec

Matini broj: 0067390013

Mentor: Prof. dr. sc. Ivan StrugarZagreb, srpanj 2015.

SADRAJ 1. UVOD.....................................................................................................................................122. RAUNARSTVO U OBLAKU

42.1. Sistem rada raunarstva u oblaku

52.2. Karakteristike i rizici

72.3. Prednosti i nedostaci raunarstva u oblaku

102.4. Primjeri koritenja raunarstva u oblaku

133. UPOTREBA RAUNARSTVA U OBLAKU

153.1. Microsoft i raunarstvo u oblaku

173.2. Raunarstvo u oblaku u Hrvatskoj

193.2.1. Virga Hrvatsko rjeenje raunarstva u oblaku

203.3. Ostala rjeenja raunarstva u oblaku u Hrvatskoj

224. EKONOMSKO ZNAENJE RAUNARSTVA U OBLAKU

234.1. Uloga raunarstva u oblaku u svjetskoj ekonomiji

244.2. Uloga raunarstva u oblaku u malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj

265. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

275.1. Uvoenje nove informacijske tehnologije

285.2. Primjena informacijske tehnologije u hotelskom poslovanju

316. MENADERI HOTELA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

326.1. Uloga informacijske tehnologije u hotelskom poslovanju

6.2. Analiza informacijsko komunikacijske tehnologije u hotelijerstvu...............................35367. ISTRAIVANJE STUDENTI I RAUNARSTVO U OBLAKU

8. ZAKLJUAK41LITERATURAPOPIS ILUSTRACIJA

POPIS TABLICA

IVOTOPIS

1. UVOD

Informatika je posljednjih 50 godina u silovitom razvoju. Danas ne samo da se ubrzano razvijaju ureaji, u obliku raunala i tehnologije, ve su takoer i mobiteli sve manji sa sve veim mogunostima, kompjuteri su sve bri i jai, a uz to razvija se i internet toliko brzo da je danas najnormalnije bazirati veinu poslovnog i privatnog ivota na internetu. Danas je preko interneta dostupno sve, velika koliina znanja krui internetom, informacija je pregrt, a bez problema se mogu gledati filmovi, sluati glazba, a komunikacija sa ljudima nikad nije bila laka. Sve to olakava ivot suvremenog ovjeka, ali postavlja i nove izazove. Prije svega, tu je izazov smanjenja trokova i poveanja pristupanosti tehnologija onima koji nisu u mogunosti investirati u infrastrukturu.

Ovaj diplomski rad bavi se upravo tom problematikom, i to u vidu novog rjeenja koje donosi odgovore na ve spomenute izazove. Tehnologija raunarstva u oblaku vrlo je inovativno rjeenje, koje tek treba doekati pravi odjek, ali ve sada ima iznimno pozitivne reakcije od strane informatiara i ljudi koji prate nove tehnologije. Jednostavno reeno, ovaj rad baviti e se objanjavanjem tehnologije koja omoguava pristup informacijama svima, bez ulaganja u infrastrukturu, i sa minimalnim trokovima.

Rad je podijeljen u sedam cjelina. Prva cjelina se bavi raunarstvom u oblaku openito, njegovim pojmom, osnovnim karakteristikama, nainom rada, te primjerima koritenja. Drugi dio analizira upotrebu raunarstva u oblaku, spominje se odnos sa Microsoftom, te upotreba raunarstva u oblaku u Hrvatskoj. Trei dio analizira utjecaj ove tehnologije na ekonomiju, njezin gospodarski znaaj, kako openito, tako na svijet i na Hrvatsku. U nastavku rada analizirat e se ekonomsko znaenje raunarstva u oblaku, te e biti objanjeno raunarstvo u oblaku na primjeru hotelskog menadmenta. Kraj rada donosi kratko istraivanje o tome koliko su mladi ljudi upoznati s pojmom raunarstva u oblaku, te o tome da li bi koristili tu opciju ili ne. U zakljuku, kao zavrnom dijelu rada, izloena je sinteza cjelokupnog rada i istraivanja, te su navedene najvanije spoznaje do kojih se dolo prilikom izrade ovog diplomskog rada.

2. RAUNARSTVO U OBLAKU"Raunarstvo u oblaku predstavlja ideju isporuke raunarstva kao usluge, a ne kao proizvoda, pri emu su dijeljeni resursi, softver i informacije, dostupne raunalima i drugim ureajima kao pomona sredstva na internetu."

Prema Wikipedija (https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_collaboration), raunarstvo u oblaku omoguuje izraunavanje, softversku podrku, pristup podacima i skladitenje usluga koje ne zahtijevaju da krajnji korisnik poznaje fizike lokacije i konfiguracije sustava koji prua usluge. Paralele ovom konceptu mogu se izvui s elektrine mree, pri emu krajnji korisnici troe snagu bez potrebe da razumiju komponentu ureaja ili infrastrukture potrebne za pruanje usluge.

Pojam raunarstvo u oblaku ispunjava trajna potreba za informacijskom tehnologijom (IT): nain da se povea kapacitet ili doda sposobnost u hodu bez ulaganja u novu infrastrukturu, obuku novih kadrova ili licenciranje novog softvera. Raunarstvo u oblaku obuhvaa bilo pretplatniki temeljenu ili plati pa koristi uslugu koja, u stvarnom vremenu preko interneta, poveava postojee mogunosti IT-a.

Raunarstvo u oblaku opisuje novi dodatak, potroaki i isporuivi model za IT usluge temeljene na internet protokolu, a to obino ukljuuje osiguravanje dinamiki prilagodljivih i esto virtualiziranih resursa. To je nusprodukt i posljedica jednostavnosti koritenja udaljenih raunalnih stranica prikazanih na internetu. Te stranice esto preuzimaju formu web baziranih alata ili aplikacija kojima korisnici mogu pristupiti i koristiti ih koritenjem svog web preglednika, te ukoliko imaju program instaliran lokalno na svom vlastitom raunalu.

"Usluga raunarstvo u oblaku dostavlja aplikacije preko interneta. U te se aplikacije ulazi iz web - preglednika, dok su poslovni softver i podaci pohranjeni na posluiteljima na udaljenom mjestu. U nekim sluajevima, naslijeene aplikacije (linija poslovnih aplikacija koje su do sada bile prisutne u tankim klijentima Windows raunarstva) se dostavljaju putem zaslona za razmjenu tehnologije, dok su raunalni resursi konsolidirani na udaljeno mjesto gdje je smjeten podatkovni centar. U drugim sluajevima, cijele poslovne aplikacije su kodirane pomou web - bazirane tehnologije kao to je AJAX."

Veina raunarstvo u oblaku infrastrukture sastoji se od usluga pruenih kroz zajednike centre podataka i koji se pojavljuju kao jedinstvena toka pristupa za potroae "raunalne potrebe." Poslovne ponude mogu biti potrebne kako bi se zadovoljile usluge na razini sporazuma (SLA), ali posebni se uvjeti rjee dogovaraju sa manjim tvrtkama.

Zapravo, moe se rei kako raunarstvo u oblaku "opisuje novi nadomjestak, potronju, te dostavni model za IT servise zasnovane na internetu, a isto tako tipino ukljuuje koritenje dinamikih skalabilnih i esto virtualiziranih resursa preko interneta." . Prema portalu PC trikovi(https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing), termin "oblak" se koristi kao metafora za internet, odnosno za sve bazirano na crtanju tzv. oblaia koritenom u prolosti za predstavljanje telefonskih mrea, a kasnije za doaravanje interneta u raunalnim mrenim dijagramima kao apstrakcija infrastrukture koju predstavlja. "Tipini raunarstvo u oblaku pruatelj usluga donosi najee poslovne aplikacije online, a za koje je potrebno da im se moe pristupiti sa bilo kojeg mjesta ili bilo kojeg Web servisa ili softvera tipa Web preglednika, dok su softver i podaci pohranjeni na serverima. Kljuan element za raunarstvo u oblaku je podeavanje i kreiranje korisnikog doivljaja."

Slika 1 prikazuje raunarstvo u oblaku, odnosno povezanost svih oblika raunarstva na internetu, u slikovito zamiljenom oblaku

Slika 1. Slikoviti prikaz raunarstva u oblaku

Izvor: Pc trikovi, https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing 12.05.2015.

U nastavku ovog rada biti e detaljnije objanjeno kako funkcionira raunarstvo u oblaku, koje su njegove karakteristike, primjeri koritenja i slino.

2.1. Sistem rada raunarstva u oblakuPrema PC trikovima (https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing), veina infrastrukture raunarstva u oblaku sastoji se od servisa dostavljanih putem zajednikih centara, zasnovanih na serverima. Oblaci se esto pojavljuju kao pojedinane toke pristupa za sve korisnike raunalne potrebe. Komercijalna ponuda se generalno oekuje kada se dostigne kvaliteta servisa (eng. QoS quality of service) zahtjevana od korisnika, i tipino ukljuuje SLA-ove.Glavni pruatelji usluge cloud computinga su Microsoft, Salesforce, Skytap, HP, IBM, Amazon i Google.Cloud computing mijenja nain na koji veina ljudi koristi internet i pohranjuje svoje datoteke. To je struktura koja se protee na stranice kao to su Facebook, Twitter i Amazon, i jezgre koje omoguuju koritenje usluga kao to su Google Docs i Gmail. No, kako to zapravo radi kljuno je pitanje.

Veina web - adresa i aplikacija se pokree sa posebnih raunala ili servera. Uz irokopojasni internet, potreba za kupnjom softvera koji e se pokrenuti na raunalu ili na webu tvrtke sve je manja. Puno softvera koji se koriste danas su u potpunosti bazirani na internetu. Na primjer, ako je hosting web stranice postavljen na lokalni server ili raunalo, uobiajeno se mora odabrati odreeni operacijski sustav (Windows / Linux / Mac), kako bi se utvrdilo koji softver moe raditi na tom serveru. Ako se pak web locirao u oblaku, to je osnova cloud computinga, nema potrebe za to. Tako je mogue pokrenuti Windows i Linux programe rame uz rame.

Da bi se razumjelo kako raunarstvo u oblaku radi, treba zamisliti da se oblak sastoji od slojeva - uglavnom slojeva suelja i pozadinskih slojeva. Pozadinski slojevi su oni koji su vidljivi i sa kojima se radi. Kada se pristupa, naprimjer, e-mailu na Gmail, koristi se softver koji se izvodi na sloju suelja u oblaku. Isto vrijedi i kada se pristupa Facebook raunu. Pozadinski sloj se sastoji od hardverske i softverske arhitekture koja iz pozadine pokree suelje koje se moe vidjeti na prednjem kraju. Budui da su raunala postavljena da rade zajedno, aplikacije mogu iskoristiti snagu svih tih raunala kao da rade na jednom stroju. Raunarstvo u oblaku takoer omoguuje veliku fleksibilnost. Ovisno o potranji, moe se poveati koliko resursa oblaka e se koristi bez potrebe za dodjeljivanje specifinog hardvera za posao, ili jednostavno smanjiti iznos dodijeljenih sredstava kada nisu potrebna.2.2. Karakteristike i rizici

Generalno, korisnici raunarstva u oblaku ne posjeduju vlastitu fiziku infrastrukturu. "Umjesto toga, oni zaobilaze kapitalne trokove na taj nain da plaaju koritenje infrastrukture od tree strane, odnosno od samog pruatelja usluge. Oni koriste resurse kao servise i plaaju samo one resurse koje koriste. Dijeljenje kompjutorske snage izmeu viestrukih korisnikamoe poboljati ukupnu sustavsku ocjenu, dok se serveri ne ostavljaju nepotrebno besposleni (to znatno smanjuje trokove, dok istovremeno poveava brzinu aplikacijskog razvoja). Krajnji efekt ovog pristupa je da je ukupno iskoritenje raunalnih resursa poraslo dramatino, a istovremeno, krajnji korisnik ne mora nadograditi svoje raunalo do inenjerskog vrhunca. Kao dodatak, dobivamo "poboljanu propusnost visoke brzine", koja omoguuje primanje istovremenog odaziva iz centralizirane infrastrukture na drugim stranicama."

Korisnici raunarstva u oblaku u pravilu izbjegavaju kapitalna ulganja (CapEx) za hardver, softver i servise kada plaaju pruatelju samo one koje zaista i koriste. Koritenje se obino naplauje na bazi potronje (resursi koji su zaista potroeni, kao i potronja struje), ili na bazi pretplate (vremenski bazirano, kao pretplata na novine), sa malim, ili u potpunosti bez neopravdanih trokova. Dobar primjer za to je koritenje usluge Dropbox, gdje korisnik plaa samo cijenu paketa koja se formira po koliini pohranjenih podataka, a za sve ostalo brine se ponua usluge. Korisnik dakle nema drugih trokova, ulaganja i slino.

"Ostale prednosti ovog pristupa su niski uvjeti pristupa, dijeljena infrastruktura i trokovi, niski trokovi menadmenta, i trenutan pristup irokom spektru aplikacija. Openito, korisnici mogu prekinuti ugovor u bilo kom trenutku (samim time zaobilaze rizik vraanja investicije i nesigurnost), a servisi su obino pokriveni service level agreement - ima (SLA - ovima), sa konanim i definiranim penalima."

Prema rijeima Nicholas Carr-a, strateka vanost informacijskih tehnologija je postizanje standarda i smanjivanje trokova. "Meu ostalim, kompanije bi na ovaj nain mogle sauvati sredstva namjenjena kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu, no isto tako, mogue je da ne bi utedjele mnogo, te da bi ak i platile vie za operativne trokove. U situacijama gdje kapitalni trokovi nisu relativno maleni, ili u organizacijama koje imaju fleksibilniji operativni financijski budet, cloud model vjerojatno nee dovesti do vee fiskalne dobiti. Ostali faktori koji utjeu na ljestvicu svake potencijalne utede ukljuuju efikasnost informacijskih centara u kompanijama, postojee operativne trokove unutar kompanija, razinu adaptacije cloud sustava, te tip funkcionalnosti smjetene u oblak."

Prema Wikipedija, (https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing#Characteristics), kljune karakteristike raunarstva u oblaku su agilnost, trokovi, nezavisnot ureaja i lokacija, pouzdanosti i sigurnost. Agilnost je unaprijeena sa korisnikom mogunou za brzim i jeftinim koritenjem tehnolokih infrastrukturnih resursa. Zatim su tu trokovi za koje se tvrdi da su znatno smanjeni, dok su kapitalna ulaganja preusmjerena na operacione trokove. Ovo osjetno smanjuje razinu ulaska, obzirom da je infrastruktura tipino dobavljana od treih strana, i ne mora se kupovati samo za jednu upotrebu ili nefrekventnim intenzitetom, kao to su to raunalni zadaci i servisi. Odreivanje cijene ove korisnosti na kompjutorskoj bazi je fino balansirana sa opcijama zasnovanim na koritenju nekoliko IT vjetina koje su potrebne za implementaciju. Nezavisnosti ureaja i lokacija omoguuje da korisnici pristupaju sustavu koristei web preglednik bez obzira na svoju lokaciju ili koji ureaj oni koristili (npr. PC, mobitel). Obzirom da je infrastruktura off - site (tipino pruana od tree strane), te dostupna putem interneta, korisnici se mogu spojiti sa bilo koje lokacije.

Viestruki pristup omoguuje dijeljenje resursa i trokove meu velikim brojem korisnika i dozvoljava:

Centralizaciju infrastrukture u lokacijama sa niim trokovima (kao to su nekretnine, elektrika itd.). Povean kapacitet maksimalnog optereenja (korisnicima nije potreban inenjer za najvie mogue nivoe pristupa)

Utilizacija i efikasnost unapreenja za sustave koji su uobiajeno iskoriteni sa samo 1020%."Pouzdanost je poboljana ukoliko se nekoliko redundantnih stranica koristi istovremeno, to dobro dizajnirano raunarstvo u oblaku ini pogodnim za poslovni kontinuitet i oporavak od katastrofe." Ne manje vana je i injenica, kako su mnogi vei cloud computing servisi pretrpjeli zastarijevanje, a IT poslovni menaderi u takvim trenucima mogu uiniti vrlo malo ili gotovo nita."Performanse se prate, a stalna i promjenjiva arhitektura se konstruktivno koristi putem web servisa jednako kao i putem sustavskog suelja. Jedna od najvanijih novih metoda za poboljanje performansi pozadinskog prijenosa podataka za vrlo velike i zahtjevne aplikacije je paralelno podatkovno programiranje na distribuiranim podatkovnim mjestima."

"Sigurnost se poveava tijekom centralizacije podataka, poveanog fokusa na sigurnosne resurse itd., no briga se moe nastaviti i problem moe nastati ukoliko se izgubi kontrola nad odreenim osjetljivim podacima, zbog nedostatka osiguranja za spremljene datoteke. Sigurnost je esto toliko dobra koliko je dobar i tradicionalni sustav pojedinano, djelomino zato to davatelj usluge ima mogunost kontrolirati resurse kako bi rijeio sigurnosne probleme koje mnogi korisnici sami sebi ne bi mogli priutiti. Nadalje, kompleksnost sigurnosti je mnogostruko uveana kada se podaci distribuiraju putem ireg raspona i/ili veeg broja ureaja."

Odravanje aplikacija raunarstva u oblaku je jednostavnije, poglavito otkada one ne moraju biti instalirane na svakom raunalu ponaosob. Ovo pojednostavnjuje podrku obzirom da se promjene odrauju na klijentu istog trena."Mjerenje resursa raunarstva u oblaku i iskoritenja istih mogue je na osnovi klijenta, dnevno, tjedno, mjeseno ili na godinjoj bazi. Ovo omoguuje klijentima da odaberu pruatelja na osnovi trokova ili pouzdanosti (QoS)."

2.3. Prednosti i nedostaci cloud computinga

Prednosti koje donosi novi poslovni model, raunarstvo u oblaku, su sljedee:

Nia cijena programske podrke: plaa se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troi).

Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrke.

Programska podrka i podaci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu.

Manji trokovi odravanja i nadogradnje programske podrke.

Nema trokova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za posluiteljske operativne sustave, baze podataka, servere za elektroniku potu,

njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije odravanje.

U uslugu je ukljuena profesionalna antivirusna zatita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.

Nedostaci raunarstva u oblaku su:

Problem dostupnosti nije mogue koristiti uslugu ukoliko je internetska veza slaba ili u prekidu.

Problem sigurnosti:

Povjerenje da pruatelj usluga nee ukrasti, prodati ili zloupotrijebiti nae podatke, dokumente, baze podataka, ili podatke o naem ponaanju i koritenju aplikacija. Mogunost "prislukivanja" komunikacije izmeu nas kao korisnika i naih klijentskih ureaja i raunskih centara.

Problem ovisnosti o jednom pruatelju programske podrke, tj. usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni izmeu razliitih platformi).Kad se radi o informatikim profesionalcima, raunarstvo u oblaku predstavlja novu tehnoloku platformu koja omoguava da se razvojni inenjeri i programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da implementiraju infrastrukturu za izvravanje i podrku rada aplikacija. S druge strane, sistemskim inenjerima omoguava smanjenje opsega posla pri odravanju platformi za izvravanje aplikacija.Prednosti raunarstva u oblaku za profesionalne informatiare su sljedee:

1. Dostupnost aplikacija: sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega raunskom centru, velik broj raunala omoguava poveanje dostupnosti aplikacija zbog velikog broja raunskih centara koji su distribuirani geografski, a takoer svaki raunski centar ima redundantnu (zalihosnu, viestruku) infrastrukturu, poevi od posluitelja, komunikacijskih veza, sustava napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatikog osoblja za podrku. 2. Skalabilnost aplikacija (mogunost opsluivanja velikog broja korisnika): Platforme raunarstva u oblaku omoguavaju iskoritavanje velikog broja posluitelja i raunskih centara na razliitim mjestima. Nova paradigma razvoja aplikacija omoguava jednostavniji razvojni proces programska podrka se razvija kao da se planira opsluivati jednog korisnika, a infrastruktura raunskog centra i platforme omoguava da se takva aplikacija "klonira" i opsluuje veliki broj korisnika u isto vrijeme. U konfiguraciji platforme raunarstva u oblaku mogue je podesiti kada e se koristiti dodatni resursi, ime se optimizira cijena koritenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se efikasno opsluivalo vie ili manje korisnika.

3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija: Aplikacija se aurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedeeg pristupa. Parametrima konfiguracije aplikacija se moe prilagoditi svakoj grupi korisnika.4. Stalno praenje rada i odravanje infrastrukture: Veliki dio trokova za informatiku i osiguranje rada programskih rjeenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada. Smjetajem aplikacija u "oblak", taj troak je viestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se esto poveavaju.Iako su navedene prednosti velike i znaajne, postoje i nedostaci koje treba uzeti u obzir kada se pone razmiljati o razvoju aplikacija koje e se smjestiti u "oblak":

1. Mora se usvojiti nov nain razvoja aplikacija: Platforme koje danas nude razliiti proizvoai ili ponuditelji poput Microsofta i Amazona vrlo su razliite i zahtijevaju poseban nain projektiranja arhitekture takvih aplikacija.

2. Nije mogue (jednostavno) premjetati postojee aplikacije.

3. Ne postoje standardi za: povezivanje aplikacija (servisa) u "oblacima" razliitih proizvoaa (ili ak istog proizvoaa), razmjenu podatka, premjetanje podataka i programske podrke iz "oblaka" jednog proizvoaa u drugi.

4. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da "vlasnik oblaka" nee preuzeti korisnike aplikacije, ukrasti podatke ili samu aplikaciju.2.4. Primjeri koritenja raunarstva u oblakuU nastavku rada nabrojati e se i objasniti primjeri koritenja raunarstva u oblaku, kako bi se doarala irina rasprostranjenosti. Prvi primjer je Live@Edu, skup besplatnih Windows Live servisa i Microsoft Exchange 2010 koji moe koristiti svaka akreditirana obrazovna institucija (kola, fakultet). Ovaj besplatni servis smjeten je u Microsoftovim raunskim centrima i svim kolama omoguava da na svojoj vlastitoj domeni imaju:

1. Web pristup elektronikoj poti s domenom kole poput: pero:[email protected],

2. zajedniki adresar, kalendar, distribucijske grupe,

3. veliki prostor za pohranu datoteka svakog korisnika (dokumenata, slika, multimedije i sl.),

4. online suradnju izmeu uenika, uenika i uitelja, uitelja i roditelja,

5. povjerljivost i sigurnost podataka.

Ovo ne zahtijeva:

1. dodatne investicije u hardver (posluitelji) i raunalnu infrastrukturu,

2. zapoljavanja ili plaanja odravanja informatike infrastrukture.

Uenicima, studentima, nastavnicima i profesorima omoguen je stalni pristup, potrebno je samo od CARNet-a zatraiti vlastitu internetsku domenu za kolu. Sljedei primjer je koritenje uredskih aplikacija: Microsoft Office 2010 Web Aplikacija. Korisnici koji e koristiti najnoviju verziju Microsoft Officea 2010, moi e birati izmeu (najmanje) dva modela koritenja: klasine kupovine licence i instalacije na raunalo ili koritenja online verzije, primjerice Worda, Excela, PowerPointa i OneNotea koja e biti dostupna besplatno, tj. financirana online oglasima. Ovo je savren primjer raunarstva u oblaku, jer se na njemu odlino vidi kolike utede on nosi. Upravo zahvaljujui raunarstvu u oblaku, korisnik ne mora kupovati skupi MS Office paket kako bi ga mogao koristiti, ve ga koristi samo po potrebi putem interneta.

Primjer broj tri je prodaja ulaznica za koncert. Odlian je primjer problem nastao oko prodaje internetskih ulaznica za koncert grupe U2 u Zagrebu kada su mjerodavni izjavili da "nisu oekivali tako veliki broj korisnika u isto vrijeme", te da "im se ne isplati investirati u infrastrukturu koja e ionako biti maksimalno koritena samo par dana u godini". To je idealni scenarij za " raunarstvo u oblaku " njegova infrastruktura (platforma) e osigurati potrebne resurse ak i u trenucima vrnog (maksimalnog) optereenja, a kada ono nije takvo, koristit e se minimalni resursi uz minimalne trokove i to je najbolje, nije potrebno nabaviti nikakvu posebnu opremu.Primjer broj etiri je poslovna aplikacija za novu tvrtku. Na primjer, pokretanje nove tvrtke: prikupljena su sredstva za pokretanje poslovnog pothvata, jo se ne zna koliko e biti klijenata, a potrebno je povezati se s financijskim ustanovama kao to je poslovna banka, porezna uprava itd. Umjesto da se novac uloi u vlastiti posluitelj, kupi se neprekidno napajanje, jedinica za arhiviranje, licenca za operativni sustav i baza podataka te se plaa mjeseno odravanje infrastrukture i aplikacije jednostavno se na internetu pronae online servis koji nudi stalno dostupni sustav koji e omoguiti unaanje podataka o klijentima i sve poslovne transakcije te biti dostupan sa svakog mjesta koje ima pristup internetu. Umjesto da se odmah na poetku uloe velika sredstva, taj servis e omoguiti plaanje male poetne naknade s mogunosti zakupa veih resursa (vie prostora za podatke ili vei broj korisnika kako tvrtka bude rasla), te e se sukladno tome i plaati neto vea naknada. Kad je rije o obrazovanju, najbolji kandidat za raunarstvo u oblaku je "Matica uenika" aplikacija koja se nalazi na jednom mjestu i na malom broju posluitelja. Smjetajem takve aplikacije u "oblak", dobila bi se mogunost smanjenja trokova vezanih za infrastrukturu, uz poveanje dostupnosti i brzine rada aplikacije. Naravno, postojat e problem sigurnosti (povjerenja) zbog osobnih podataka uenika. Govori li se o poslovnom svijetu, onda su to svi tzv. javni servisi poput katastra, porezne uprave, svih vrsta evidencija i registara itd.

3. UPOTREBA RAUNARSTVA U OBLAKUUpotrebu raunarstva u oblaku najbolje je prikazati kroz povijest njegovog pojavljivanja. Poeci koncepta oblak raunarstva seu u daleke 1960-te, kada je John McCarthy smatrao da "Kompjuteriziranje moe jednoga dana postati organizirano kao javno dobro". Gotovo sve karakteristike oblak raunarstva dananjice (elastina provizija, nudi se kao dobro, online je, prua iluziju neograniene dostupnosti), a u usporedbi sa elektroindustrijom i javnim koritenjem, privatnim, dravnim i zajednikim formama, su detaljno istraene u knjizi Douglas-a Parkhill-a iz 1966. Pod imenom "The Challenge of the Computer Utility".

Konani termin "oblak" posuen je od telefonije, odnosno od telekomunikacijskih kompanija, koje su do 90-tih godina prologa stoljea preliminarno nudile specijalizirane podatkovne krugove za prijenos podataka od toke do toke (point - to point), te koje su poele nuditi Virtual Private Network (VPN) servise sa komparabilnom kvalitetom servisa, ali sa mnogo niim trokovima. Simbol oblaka je koriten kako bi se oznaila demarkacija toaka izmeu kojih je podijeljena odgovornost od strane pruatelja usluge prema krajnjem korisniku. Raunarstvo u oblaku proiruje svoje granice pokriem servera jednako kao i mrene infrastrukture.

Amazon je odigrao kljunu ulogu u razvoju ovog naina rada, na taj nain da je modernizirao svoje podatkovne centre nakon dot-com sloma, koji, kao veina kompjutorskih mrea, koriste malo, svega do 10 % svojih kapaciteta u normalnom radu, samo da bi ostavili prostora za povremene pice u prometu. Kada je pronaeno da nova oblak arhitektura rezultira znatnom internom efikasnou i mnogobrojnim poboljanjima, premda malenima, brzo pokretni "two-pizza timovi" su mogli dograditi nove osobine bre i znatno jednostavnije, a Amazon je inicirao razvoj novih proizvoda i lansirao na trite Amazon Web Service (AWS) ve davne 2006.

U 2007.-oj, Google, IBM, i velik broj sveuilita usvojili su u velikom broju istraivaki projekt raunarstvo u oblaku. Poetkom 2008, Eucalyptus postaje prva otvorena AWS API kompatibilna platforma za razvoj privatnih oblaka.

Ve sredinom 2008.-e, Gartner je ugledao priliku za raunarstvo u oblaku "kako bi oblikovao odnose izmeu korisnika IT servisa, onih koji samo koriste IT servise i onih koji ih prodaju", te se osvrnuo na to da "se organizacije prebacuju sa vlasnitva hardvera i softvera na model usluge po potrebi" tako da "projektirani pomak na raunarstvo u oblaku rezultira dramatinim rastom IT proizvoda u nekim podrujima i znatnim utedama u drugima."

U oujku 2010., Microsoft-ov CEO, Steve Ballmer, izrekao je svoju najsnaniju misao vezanu uz postavljanje budunosti kompanija u oblak sustav rijeima "Za oblak, mi smo svi za", te u daljnjoj izjavi "otprilike 75 posto naih korisnika koriste u potpunosti oblak, a za godinu dana to e biti i vie od 90 posto."

Prema rijeima tehnolokog direktora Hewlett Packard-a Shane-a Robisona u srpnju 2010., vrh ljestvice HP-ove strategije je upravo "inovativnost oblaka". Raunarstvo u oblaku je jedan od osam kljunih fokusa u istraivakom polju za HP Labs. to se pak budunosti tie, ekskluzivno istraivanje portala silicon.com je pokazalo da organizacije namjeravaju pojaati koritenje usluge raunarstva u oblaku u narednoj godini. Istraivanje je takoer ukazalo na razloge zato e upravo oblak napraviti razliku za poslovanje - i koji su strahovi zadrka za usvajanje oblaka. Istraivanje je pokazalo da 76 % organizacija koje koriste raunarstvo u oblaku, imaju manje od etvrtine svoje infrastrukture u oblaku.

No, tvrtke se pripremaju na poveano koritenje raunarstva u oblaku, a udio ispitanika ije organizacije imaju etvrtinu svoje IT infrastrukture u oblaku se utrostruio tijekom narednih godinu dana. Jedan od 10 ispitanika, ak, predvia da bi se u narednih godinu dana cijele organizacije mogle nai u virtualnom oblaku. Slika 2 prikazuje upravo gore navedeno istraivanje o tome kakva su oekivanja za napredak raunarstva u oblaku u poduzeima koja ve imaju implementiran taj sustav.

Slika 2. Razmjer raunarstva u oblaku u infrasutrkturi IT-a danas i za godinu danaGrafikon autora prema podacima o istravanju s https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computingNa kraju, moe se zakljuti kako je upotreba raunarstva u oblaku jo uvijek u poetnikim problemima, no ona ima itekako mnogo potencijala te se moe iriti na sve grane poslovanja, kao i svakodnevnog ivota.

3.1. Microsoft i raunarstvo u oblaku"Microsoft ima veliko iskustvo u izgradnji aplikacija u "oblaku", poput Windows Live Services, Live@Edu i nove verzije Office 2010 Web Aplikacija, te je na temelju njega razvio svoju vlastitu platformu raunarstva u oblaku i nazvao je Windows Azure-a. Uz nju, te koritenje .NET Services i SQL Services, ve je sada mogue testiranje i izrada probnih aplikacija koritenjem poznatih alata poput Visual Studija i .NET programskih jezika, te kombiniranje s dobro poznatim i besplatnim Windows Live uslugama. U narednim mjesecima se oekuje konano oblikovanje i predstavljanje poslovnog modela koji e tvrtkama i razvojnim inenjerima omoguiti da bolje sagledaju njene mogunosti.

Osnovna razlika izmeu Microsoftovog Windows Azurea- i ostalih ponuaa usluga je da Microsoft omoguuje instalaciju platforme Windows Azure i lokalno u nekoj tvrtki ili raunskim centrima irom svijeta. Na taj nain omoguuje laki razvoj aplikacija, ali i daje mogunost tvrtkama da zadre dio svojih programskih rjeenja i "osjetljivih" podataka u svojoj "kui"."

Iako se u ovom tekstu navodi dosta moguih nedostataka " raunarstva u oblaku ", neminovna je injenica da sve vie informatikih tvrtki ulae ili u razvoj platformi za " raunarstvo u oblaku " (Amazon, Microsoft, Google, SAP), ili u razvoj programskih rjeenja na nekoj od postojeih platformi (Google, Microsoft).

Prema nedavno objavljenim podacima u "The Economistu", 69 % Amerikanaca koji imaju pristup internetu, ve koriste neki od servisa iz "oblaka" poput web-bazirane elektronike pote, bloga, online pohrane podataka itd. Obrazovne ustanove ve sada istrauju mogunost razvoja alata i sustava za udaljeno uenje zasnovanih na platformi raunarstva u oblaku, poput primjera na cloud computing and distance learning (uenje na daljinu pomou raunarstva u oblaku) i Albany Law School.

Tvrtke su malo sporije u prihvaanju ove poslovne i tehnoloke inovacije, no zahtjevi trita za jeftinijim, modernijim i iroko dostupnim informacijama i servisima, te potreba za im veom konkurentnou tjeraju ih da sve vie ulau i razvijaju programsku podrku u "oblacima".

Najkonzervativnije su vladine institucije i financijske ustanove, to je i razumljivo, pa se nagaa da e one, umjesto da svoje podatke i aplikacije stave u "oblak", razviti svoje platforme ili sklopiti partnerstva s postojeim "igraima" na tritu. Posljednji podatak govori kako e ukupni prihodi od usluge najma softverskih resursa putem interneta, tzv. raunarstvo u oblaku, premaiti 14 milijardi dolara godinje do kraja 2013. godine, po procjeni analitike tvrtke za IT trite Gartner.

U svakom sluaju, inovacija koju je s novim poslovnim modelom i novom tehnolokom platformom donio pojam "raunarstvo u oblaku", uvela je novu paradigmu i odnose u poimanju informatike, programske podrke i usluga.3.2. Raunarstvo u oblaku u HrvatskojU Brazilu, Kini, Indiji, Velikoj Britaniji i SAD-u vrlo je velika sklonost koritenju oblak usluga, pokazuje meunarodno istraivanje agencije GfK provedeno putem 1.800 intervjua s IT strunjacima. Studija, meu ostalim, pokazuje da cijena moe ponekad biti i manji nedostatak za prihvaanje te solucije, ali zato je sigurnost podataka sada postala prednost. Kada se pitalo osobe koje odluuju o IT-u u poduzeima o konceptu raunarstva u oblaku oni su prvo pomislili na uvanje podataka izvan kue s dostupom s bilo koje lokacije nezavisno od ureaja i aplikacija. Ispitanici u Europi i SAD-u esto to spontano povezuju s moguom sigurnosti ili rizikom za podatke, a manje s mogunosti kao to je trokovna uinkovitost i fleksibilnost. Za trita u razvoju - u Brazilu, Kini, Indiji slika je neto drugaija. Tu se, uz raunarstvo u oblaku, prvo asocira trokovna uinkovitost, zatim fleksibilnost, te sigurnost. Tek manji dio ispitanika navodi na prvom mjestu rizik, odnosno nesigurnost.

Na tritima u razvoju, kao to su Brazil, Kina i Indija, ve postoji prihvat irokog spektra raznih oblak rjeenja mogunosti udomljavanja infrastrukture podataka i aplikacija van okvira organizacije. Razina zanimanja i stupanj penetracije nezavisne su od veliine kompanije. Takoer, visok je nivo namjere implementacije oblak servisa u naredne dvije godine. U pogledu koritenja situacija je posve drugaija na razvijenim tritima kao to su Njemaka, Velika Britanija i SAD. Na tim su podrujima manje kompanije (do 9 zaposlenih) ve obraene od oblak servisa i prihvaanje je vee nego kod velikih kompanija. Planovi za daljnji rast postoje u svim segmentima, osim kod malih poduzea u Njemakoj. Tamo kod nekih firmi IT strunjaci rade izvan klasinog ureda pa su i trokovi odravanja i administracije manji.

Razlozi zbog kojih poduzea raznih veliina i iz razliitih zemalja prihvaaju oblak rjeenja vrlo su raznoliki. Bez obzira na razinu zabrinutosti koja postoji na zapadnim tritima, sigurnost podataka i pristup podacima iz bilo koje lokacije osnovni su pokretai koritenja raunarstva u oblaku. Za gotovo polovinu intervjuiranih IT strunjaka, odnosno donositelja odluka, pitanje sigurnosti (zatite podataka) spada u tri najvanija razloga za koritenje ovog sistema. Za treinu ispitanih iznimno je vano da je pristup podacima mogu s bilo kojeg mjesta. Samo u Njemakoj pitanju sigurnosti podataka dat je vei ponder, pokazuje istraivanje provedeno u srpnju.Sama cijena raunarstva u oblaku je ponekad dvoznana. Premda se ini razumno koritenje ovog sistema kao reduktora ukupnih trokova IT-a, ipak postoje neke dvojbe (kod 42 posto ispitanih). Time kod dijela zainteresiranih cijena usluge postaje vie barijera nego prednost koritenja. Neki od potencijalnih klijenata boje se da e koritenjem raunarstva u oblaku postati suvie ovisni o vanjskim dobavljaima.

Kod svih ispitanih kao vodei dobavljai raunarstva u oblaku navode se Amazon, Apple, Google i Microsoft. U Kini i Indiji navode se jo IBM i Oracle, dok u Brazilu navode jedino Google i Microsoft. No kada se pita za marku s najveim povjerenjem tada na prvo mjesto dolazi Microsoft kojeg bira 66 posto ispitanika. Meu vodee spadaju i IBM (63 posto ispitanih) te Google (58 posto). Jedino su ispitanici u Njemakoj pokazali drugaije miljenje. Kod njih IBM i Deutsche Telekom uivaju daleko vee povjerenje nego Microsoft i Google.

Hrvatska dijeli sudbinu svih zemalja sline veliine i ekonomskih mogunosti raunarstvo u oblaku je primarno globalna infrastruktura u smislu da se onaj, koji koristi ili nudi oblak infrastrukturu, uglavnom globalno natjee sa svim ostalim kompanijama koje tu uslugu nude ili koriste na tritu. Naravno, raunarstvo u oblaku infrastrukturu javnog tipa ne nudi nitko u Hrvatskoj jednostavno je preskupo investirati u infrastrukturu tog tipa, ali i kasnije konkurirati tvrtkama na meunarodnom tritu. No, postoji vrlo vitalan i rastui segment hosteram odnosno pruatelja usluge (koji mogu svoja rjeenja hostati na svojoj ili tuoj oblak infrastrukturi) u Hrvatskoj koji nude odreene SaaS (eng. software as a service, softver kao usluga) usluge krajnjim korisnicima, i to primarno na Hrvatskom tritu. To su ili privatne kompanije ili veliki telekom operateri i jedni i drugi nude osnovne usluge poput elektronike pote ili zajednikog rada putem usluga koje se mogu koristiti putem Weba. Pojavljuje se i rastui broj malih i startup kompanija koje su orijentirane na SaaS (software as a service) rjeenja te koja ih hostaju na PaaS (eng. platform as a service, platforma kao usluga) modelu velikih kompanija. Ovo je vjerojatno najbre rastue trite kod nas.

"S korisnike strane stvar je malo drugaija najpopularnije usluge su SaaS usluge. Znakovit broj tvrtki, primarno iz domene malog i srednjeg poduzetnitva, koristi SaaS usluge koje im nudi sve vei broj hrvatskih kompanija (naravno, koriste se i usluge stranih, ali u domeni osnovnog poslovanja, sve je vie aplikativnih rjeenja poput knjigovodstva, virtualnih ureda i slino koje se sele na cloud). Naravno, pravi pomak se dogodio na korisnikom segmentu sasvim je svejedno da li se korisnik nalazi u Hrvatskoj, Brazilu ili u SAD-u kada se koriste opepopularne aplikacije tipa facebook, twitter ili foursquare. A tu su takoer i SaaS ili PaaS aplikacije i platforme koje su izgraene na modelima raunarstva u oblaku."

"Danas je prilino jednostavno napraviti aplikaciju koja se moe podii u oblak i pri tome iskoristiti sve prednosti koje oblak prua. Tome u prilog ide ak i poslovni model: ako nitko ne koristi odreenu aplikaciju, vjerojatno se ista nee niti nita platiti (ali onda vjerojatno niti sama aplikacija nema smisla). No, to je upravo prostor za stvaranje cijelog niza novih tvrtki (startupa) u Hrvatskoj koje uz vrlo mali troak mogu pokrenuti svoj posao i drati ga profitabilnim naravno, uz pravu ideju i pristup. Hosteri (ili infrastrukturni pruatelji) imaju malo vei zadatak jer to nije pitanje konkurencije s velikima nego i sa malima: iako su svi koncentrirani na velike igrae, Microsoft i Google su samo dva od nekoliko stotina providera raunarstva u oblaku koji danas postoje u svijetu."

"Za napomenu, u nedavno objavljenih 10 najveih podatkovnih centara u svijetu, Microsoft na listi ima tri, Google i Amazon niti jedan, a ostalih sedam su tvrtke za koje ljudi u Hrvatskoj nikada nisu uli, ali njihova se infrastruktura, odnosno ponuda, moe iskoristiti i u Hrvatskoj uz nekoliko klikova miem. No, u zadnje vrijeme raste segment privatnih oblak investicija i oblak investicija baziranih na infrastrukturnim pruateljima koje su okrenute interno prema zemlji dakle, podizanje oblak infrastruktura u tono ogranienom podruju, to je veliki potencijal za lokalne tvrtke. Na primjer, za oekivati je da e drava za svoje potrebe graditi oblak infrastrukturu ali e ta, zbog potrebe suvereniteta nad podacima, morati biti postavljena unutar granica drave. I tu globalni igrai gube nad ponudom lokalnih." 3.2.1. Virga Hrvatsko rjeenje raunarstva u oblaku11. studenog 2010. u prostorima Hrvatske Gospodarske Komore odrana je prezentacija poslovnog rjeenja tvrtke LogIN Sustavi d.o.o. iz Rijeke. Rije je o poslovnom sustavu pod nazivom Virga. Poslovni sustav Virga je softversko rjeenje za male i srednje poduzetnike koje se temelji na tehnologiji raunarstva u oblaku i SaaS (software as a service) poslovnom modelu. Glavna znaajka ovog sustava je da korisnik svim poslovnim servisima (nabava, prodaja, skladite, webshop, knjigovodstvo, izvjea, itd.) pristupa putem interneta uz autentifikaciju koja jami sigurnost podataka. Dakle, svi poslovni podaci poduzea nalaze se na udaljenom serveru u Rijeci uz sigurnosnu podrku (eng. Backup) na drugom serveru, te pruatelj usluge u potpunosti jami za njihovu sigurnost i dostupnost.

Neki od korisnika ovog poslovnog sustava su i trgovaki centri Plodine i Mercator Hrvatska, te mnogobrojni hotelski lanci. Glavna prednost sustava je prije svega uteda trokova, budui da poduzee sve svoje aktivnosti usmjerava ka poslovnim procesima bez nepotrebne brige oko tehnikog funkcioniranja servisa i ulaganja u tehniku infrastrukturu i dodatnu edukaciju zaposlenika. Cijena ovakvog sustava ovisi o sloenosti poslovnih procesa unutar firme, a kree se od nekoliko stotina kuna mjeseno pa navie.

Tvrtka LogIN d.o.o. osnovana je 1996. godine s misijom razvoja i odravanja ERP/EAS sustava te implementacijom navedenih rjeenja poslovnim subjektima. Tvrtka upoljava 24 djelatnika koji se gotovo iskljuivo bave projektiranjem, izgradnjom, implementacijom i odravanjem poslovnih sustava. Od 2003. godine nositelji su oznake Oracle Certified Partner, dok su ove godine postali Oracle Gold Partner. Osim navedenog, ponose se i uvoenjem sustava upravljanja kvalitetom ISO 9000/9001. Njihov ERP sustav LogINFO nositelj je etikete "Izvorno hrvatsko". Kako bi odvojili razvoj ERP rjeenja od SaaS rjeenja, 2006. godine osnovali su tvrtku LogIN Sustavi d.o.o. iji je cilj iskljuivo briga o izradi vrhunskog SaaS rjeenja. Tako je i nastao projekt "Virga".

3.3. Ostala rjeenja raunarstva u oblaku u Hrvatskoj

Najnovije rjeenje raunarstva u oblaku u Hrvatskoj predstavljeno je ovo ljeto od strane T-coma. Usluga tCloud Raunalo poslovnim korisnicima omoguuje koritenje virtualne informatike infrastrukture (virtualnih raunala), te nabavu, isporuku i odravanje popratnog hardvera. Pristup usluzi omoguen je putem interneta, bez obzira na pruatelja usluga, a korisnicima HT-a bit e omoguena cjelovita usluga. Korisnici usluzi tCloud Raunalo pristupaju preko svoje postojee infrastrukture (raunala, laptopa, tableta ili mobitela) ili preko Thin Clienta. Uslugu korisnici mogu samostalno administrirati kroz administratorski i korisniki portal. Putem administratorskog portala korisnici imaju mogunost dodavanja novih raunala i novih usluga, te njihov nadzor koritenja, dok putem korisnikog portala korisnici imaju nadzor vlastitog raunala, mogunost promjena podataka i pregleda koritenih softwarea.

Korisnici ve od 5 kuna dnevno mogu unajmiti vlastiti ured u "oblaku" i tako izbjei troak kupnje informatike opreme, servera i licenci, a sve trokove odravanja i administracije za njih preuzima HT. Do 31. kolovoza 2011. godine korisnicima je bila na raspolaganju probna ponuda gdje su potpuno besplatno mogli isprobati sve prednosti koje im tCloud Raunalo usluga donosi bez plaanja prve dvije mjesene naknade. Sastavni dio usluge tCloud Raunalo je i tCloud Store putem kojeg korisnici biraju kojim se aplikacijama ele koristiti na svojem virtualnom raunalu, te ih plaaju nakon koritenja. Aplikacije se izabiru putem korisnikog portala i odmah postaju dostupne na korisnikovom tCloud Raunalu.

Trokovi interne infrastrukture uz tCloud usluge smanjuju se i do 80 posto, a istodobno se smanjuje i niz operativnih trokova poput trokova odravanja, administriranja ili poziva korisnikoj slubi. Smanjuju se i trokovi skaliranja informatike infrastrukture, odnosno korisnici jednostavno mogu unajmiti vie prostora "u oblaku" kada ponu iriti poslovanje. tCloud usluge odlikuje i iznimna sigurnost pohranjenih podataka. Podaci se arhiviraju u Data Centru, u kojemu se sigurnosno pohranjuju svi podaci u skladu s najviim IT standardima, te uz stalan nadzor infrastrukture. U sluaju kvara ili gubitka ureaja svi su podaci sauvani i dostupni odmah im se ponovno uspostavi veza. Stoga je vano naglasiti da su podaci u "oblaku" bitno sigurniji od onih pohranjenih na bilo kojem lokalnome disku ili ak serveru.

Posljednji veliki pruatelj usluge raunarstvo u oblaku u Hrvatskoj je HP. HP Enterprise Cloud Services - Compute nudi uslugu privatnog cloud-a iz HP-ovih najsuvremenijih datoteka. Upravljan je specifinim politikama koje se odnose na usluge, performanse, sigurnost i privatnost, to omoguava klijentima brzu implementaciju i sigurno raunanje sa skalabilnim IT kapacitetima. Zasniva se na HP-ovoj vodeoj poziciji u konvergentnim infrastrukturama i irini softver portfolija koji HP posjeduje u automatizaciji i upravljanju. Kao takav, on posjeduje sve potrebne resurse za pristup u hibridni privatni oblak.

4. EKONOMSKO ZNAENJE RAUNARSTVA U OBLAKURaunarstvo u oblaku predstavlja korak naprijed na podruju IT tehnologija. Rije je o tehnologiji ope namjene koja bi mogla pruiti temeljni doprinos za promicanje uinkovitosti u javnom i privatnom sektoru i promicati gospodarski rast, konkurenciju i poslovno stvaranje. Ekonomski utjecaj raunarstva u oblaku postaje bitan i za kuanstva i za poduzea. S jedne strane, potroai e biti u mogunosti pristupiti svim svojim dokumentima i podacima s bilo kojeg ureaja (od kue ili na poslu preko PC-a, mobilnog telefona i slino), to je ve mogue za usluge e-pote ili drutvenih mrea. S druge strane, poduzea e biti u mogunosti unajmiti raunalne snage (hardver i softver u svojim najnovijim verzijama) i skladitenje od davatelja usluga, dok e se uplata vriti na zahtjev, kao to se ve ini za druge usluge, kao to je struja i slino.

Naravno da e uvoenje raunarstva u oblaku utjecati na stil ivota, ali e takoer imati i dubok utjecaj na strukturu trokova svih industrija. Na primjer, to moe pruiti ogromne utede trokova i veu uinkovitost u velikim dijelovima javnog sektora, ukljuujui bolnice i zdravstvenu zatitu (osobito za pruanje informacija i tehnologije u udaljenim lokacijama), zatim na obrazovanje (pogotovo za e-uenje), te djelatnostima vladinih agencija. Osim toga, znaajna pozitivna eksternalija se oekuje zbog utede energije: poboljanje energetske uinkovitosti moe doprinijeti smanjenju ukupne emisije ugljika u znaajnoj mjeri.

Ako se gleda privatni sektor, uvoenje raunarstva u oblaku moe pruiti goleme utede trokova. To moe stvoriti multilateralne mrene uinke izmeu poduzea, i promicati ulazak inovacija u svim sektorima gdje su trokovi restriktivno i drastino smanjeni za usvajanje raunarstva u oblaku. Ovaj zadnji efekt moe imati veliki utjecaj na ire gospodarstvo. Raunarstvo u oblaku e se vjerojatno razviti uz razliite koncepte, usmjerene na pruanje infrastrukture (iznajmljivanje virtualnih strojeva), platforme (na kojem se softverske aplikacije se mogu pokrenuti) ili softvera (iznajmljivanje pune usluge, kao i za e-mail). U pripremi za uvoenje, mnoge velike visoko tehnoloke tvrtke (eng. high-tech) grade ogromne podatkovne centre napuene sa stotinama tisua servera koji e biti na raspolaganju za potrebe kupaca u bliskoj budunosti.

4.1. Uloga raunarstva u oblaku u svjetskoj ekonomiji

Ekonomski uinak raunarstva u oblaku esto se prezentira kao glavni klju ka uspjehu te tehnologije. Raunarstvo u oblaku se zapravo smatra revolucijom IT tehnologije, te se smatra tehnologijom koja e promijeniti cjelokupnu industriju. Strunjaci tako istiu iznimne utede vremena, manji rizik, ali i manje trokove kao kljuan faktor. Gledano sa ekonomskog stajalita, kljuan faktor su trokovi, a istraivanja su pokazala kako su trokovi raunarstva u oblaku znatno nii nego kod koritenja ostalih IT tehnologija. Ipak, raunarstvo u oblaku je i dalje u povojima, te e biti potrebno jo neko vrijeme kako bi se njegova upotreba ustalila. No, interes velikih kompanija dovoljno govori sam za sebe.

Prvi pokreta ovog podruja je Amazon, koji je omoguio pristup za vie od pola milijuna programera putem Amazon Web Servisa. Google nudi online aplikacije za obradu teksta, dok su softver i podaci pohranjenih na posluiteljima. Google App Engine omoguava softverskim razvijateljima da piu aplikacije koje se mogu izvoditi besplatno na Googleovim posluiteljima. Microsoft je poeo kasnije, ali s visokim ulaganjima ukljuio se u stvaranje novih podatkovnih centara i uvoenja platforme oblaka pod nazivom Windows Azure koja je u stanju pruiti niz novih tehnologija: Windows okruenje u "oblaku" za pohranu podataka i za pokretanje aplikacija, infrastrukturni prostor za razvoj oblak aplikacija, bazu podataka temeljenu na oblaku, i aplikacijski alat koji korisnicima omoguuje sinkronizaciju i stalno auriranje podataka u tim sustavima. Oracle je predstavio verziju svoje baze programa u "oblaku", a spajanjem sa Sun Microsystems najavio je pripremu za daljnje irenje na tom podruju. Yahoo je takoer u fazi razvoj posluitelja za ove usluge, to dovoljno govori o tome kako e ovo biti vrlo bitno porduje u budunosti.

Natjeaj za oblake izmeu tih tvrtki e se preoblikovati u IT strukturu trita, kao to je to uinila PC raspodjela 80-ima. Meutim, potrebno je stvoriti uinkovitu mreu u razvoju platforme oblaka i poduzeti velike napore na tritu kako bi se osigurala odgovarajua standardizacija koja e zadrati niske cijene i poveati brzinu difuzije raunarstva u oblaku. Dakle, u dugoj vonji, oekuje se prilino konkurentna situacija na strani ponude.

Sve ovo navedeno je presudno za razumijevanje utjecaja uvoenja ove tehnologije na gospodarski rast. Prva i najvanija korist je povezana s generaliziranim smanjenjem fiksnih trokova ulaska i proizvodnje, u smislu pomicanja fiksnih kapitalnih rashoda IT-a u operativne trokove, ovisno o veliini potranje i proizvodnje. To doprinosi smanjenju prepreka za ulazak malih i srednjih poduzea, jer je infrastruktura u vlasnitvu pruatelja usluga, te ne mora biti kupljena za jednokratne ili rijetko intenzivne raunalne zadatke, to na kraju stvara brzu skalabilnost i rast. Posljedice na endogenost strukture trita s najveim utedama e biti iroka, s ulaskom novih tvrtki, poveanjem prosjene i na kraju i ukupne proizvodnje. Ekonomski utjecaj irenja ove nove ope namjene tehnologija moe biti vrlo velik, kao to se dogodilo, na primjer, s difuzijom telekomunikacijske infrastrukture 70-ih i 80-ih godina ili uvoenjem interneta 90-ih godina.

4.2. Uloga raunarstva u oblaku u malom i srednjem poduzetnitvu u Hrvatskoj

Od raunarstva u oblacima najvie bi koristi trebale imati male i srednje tvrtke koje nemaju kapitala za vlastitu IT infrastrukturu. Glavna vrijednost oblaka je u tome to omoguuje oslobaanje trokova infrastrukture koja, u prosjenoj kompaniji, ini i do 70 posto ukupnih IT trokova. Danas, kada je kriza na vrhuncu, nema dana kada netko ne pozove dravu da zatiti ili potakne domau proizvodnju, radnike, proizvode. Poruka je razvijenih: tomu to domaa tvrtka proizvodi dovoljno kvalitetno ne moe konkurirati ni uvoz, makar bio jeftiniji. Konkretno, u godinu dana krediti poduzeima smanjili su se gotovo 200 milijuna kuna. Istodobno, dravnim je poduzeima odobreno 1,3 milijarde kuna vie. Veih zaokreta nema na vidiku. Ako je ita dobroga u krizi, to je vea otvorenost prema novim idejama i konceptima.

Kad je rije o biznisu i informatikoj tehnologiji, njihova je neraskidiva veza odavno "ozakonjena", ali pod pritiskom smanjenja trokova i poveanja efikasnosti tvrtke sada postaju mnogo svjesnije potrebe da od IT-a dobiju to vie, bolje i jeftinije. Iako pojam nije sasvim nov, raunarstvo u oblaku kao novi koncept i model prodaje, poinje ulaziti u fazu primjene, a kako mu je glavni lajtmotiv uteda, ujedno i privlaiti pozornost ire publike. Premda nije revolucija, raunarstvo u oblaku je, slau se strunjaci, vana evolucija od koje bi najvie koristi trebale imati male i srednje tvrtke koje nemaju kapitala za vlastitu IT infrastrukturu.

Na kraju, moe se rei kako e raunarstvo u oblaku svakako imati veliku ulogu na poduzetnitvo u Hrvatskoj kada se pone primjenjivati, no s obzirom da je tek sada doao na trite, sigurno je da e proi jo nekoliko godina dok se ova tehnologija ozbiljnije shvati i stavi u uporabu.

5. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJAInformacijska i komunikacijska tehnologija je svakako najprodornije generika tehnologija dananjice. Ona nalazi primjene u svakoj grani gospodarstva i podloga je za djelovanje dravnih i drutvenih struktura. Zbog svojih mogunosti prikupljanja, pohranjivanja, prenoenja i obrade informacija ona je toliko unaprijedila cijelo drutvo koje se u razvijenim zemljama moe ve danas nazvati informacijskim drutvom. Informacijska i komunikacijska tehnologija ine podlogu za kreativnu i djelotvornu upotrebu znanja.Znanje i inteligentno koritenje informacija postaju kljuni faktori novog gospodarstva te se umjesto sintagme informacijsko drutvo sve ee koristi i sintagma drutvo znanja. U Republici Hrvatskoj treba stvoriti uvjete za nesmetano irenje istraivanja, razvoja, proizvodnje i svih oblika uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije koja je prijeko potrebna za prikljuivanje razvijenom svijetu. Ona moe znaajno utjecati na sveopi napredak drutva i posluiti kao poluga za rjeavanje mnogih kritinih toaka. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije pomae razvitku informacijskog drutva i drutva znanja u kojem znanje postaje neizostavnim osnovnim faktorom proizvodnje.Dananje je poslovanje nemogue zamisliti bez potpore informatikih rjeenja, odnosno informacijske tehnologije (IT) kao nezaobilaznog izvora stjecanja poslovnog znanja. Primjena prave tehnologije i rjeenja po mjeri kljuna je za trini opstanak prvenstveno zbog toga to se temelji na cjelinama tono prilagoenima odreenom poslovanju.

IT rjeenja poivaju na prikupljanju, obradi, pohrani i dostupnosti informacija kojima se stjee uvid u poslovno znanje, odnosno stanje cjelokupnog poslovanja. O vrsti i nainu razvoja IT rjeenja ovise poslovni aspekti koje to rjeenje pokriva. Nedvojbena je korist stjecanja pravih informacija u pravom trenutku, te njihova pretakanja u znanje kao nezaobilazan dio poslovnog odluivanja.5.1. Uvoenje nove informacijske tehnologije

Tehnologija u dananje vrijeme prodire u posao i u privatni ivot. to se tie posla, informacijske tehnologije se oituju u hotelskoj industriji, marketingu, distribuciji i operativnim funkcijama. Informacijske tehnologije jednostavno su postale neizbjena osnova da se njihovim uvoenjem u hotelijerstvo uvede vea efikasnost menadmenta. Efikasnost menadmenta se postie samo ako je njegovo stajalite prilagoeno novom poslovnom okruenju, a to onda rezultira podizanjem produktivnosti i morala osoblja. Informacijske tehnologije svoju vanost dokazuju kod omoguavanja interaktivne komunikacije izmeu turistike destinacije i ciljnih turistikih trita.

Turistiko trite uz napredovanje i uvoenje novih informacijskih tehnologija pretvorilo se u elektroniko trite koje omoguuje interakciju izmeu vodeih kompanija i potroaa. Ovdje nastupa pojam konkurentnosti i povezanosti informacijskih tehnologija s time. Turistike tvrtke i vodee hotelske tvrtke ne mogu efikasno konkurirati ako nisu sposobni promovirati sami sebe na tom elektronikom tritu.

Informacijsku tehnologiju u hotelskim tvrtkama utemeljila su tri glavna vala tehnolokog razvoja. Razlikujemo kompjuterski rezervacijski sustav koji je nastao 70-ih godina, globalni distribucijski sustav 80-ih, i Internet iji razvitak pratimo 90-ih godina prolog stoljea. Ove tehnologije s jedne strane djeluju zajedno, a s druge pojedinano, no svrha im je jedna i provode je u kontroliranju razliitih funkcija i ciljnih trita.

Tehnologija e se ubrzo povezati sa poslovanjem i drutvom, te e pomoi zaposlenima da poveaju razinu zadovoljstva gosta. Kako bi se zadovoljstvo gosta ostvarilo na visokoj razini, nova informacijska tehnologija je uglavnom namijenjena za koritenje od strane gostiju. Namjena joj je to ugodniji boravak gosta, efikasnija organizacija hotelskih funkcija koja donosi i dodatne prihode, ali i smanjuje trokove.

Ponovno se vraajui na termin konkurencije moe se zakljuiti da je danas teko koritenjem nove informacijske tehnologije dodatno profitirati. Tehnologija je u dananje vrijeme postala toliko uobiajena da se, to se konkurentnosti tie, hotelska industrija trudi samo drati korak sa konkurencijom, a ne biti bolja od nje. Informacije zato mogu smo poveati trokove poslovanja, ne ostvarujui ekonomsku dobit niti omoguujui konkurentnost.

Nove tehnologije kao trend mijenjaju pravila marketinke igre i nagovjetaju kako e se hotelske tvrtke predstaviti na tritu. One mogu identificirati kljune promjene, provesti istraivanje dinamike, omoguuju preglednost konkurentske metode i na kraju krajeva omoguuju procjenu hotelskog poduzea da prihvati promjene koje se dogaaju. Ako se to sve uspije provesti u realnost nova je zadaa odnos prema kupcima koji je do sada bio samo isticanje koristi proizvoda, dok novije vrijeme zahtijeva dijalog s kupcem koji nosi odreene izazove.

Ti izazovi se oituju u upravljanju trokovima distribucije, analizi kupaca, razmatranju poslovnog modela, kontroli tehnologije i procjeni novih medijskih mogunosti. Uspjeh menadmenta moe se postii sa kvalitetom podataka koji idu u raunalne sustave i detaljnom bazom podataka. Upravo tu vidimo vanost informacijske tehnologije koja otvara vie trita, pribliava sve veoj globalizaciji i time postaje neophodna u hotelskom sustavu. Klju svega je u sposobnosti integriranja svih tih sustava u hotelski rezervacijski sustav i poboljanje kvalitete pruanja usluga potroaima to naravno donosi i vei profit.

5.2. Primjena informacijske tehnologije u hotelskom poslovanju

U suvremenom svjetskom gospodarstvu turizam se razvija kao vodea djelatnost u treem sektoru. Iz toga razloga hotelijeri su upueno u vanost investiranja u nova tehnoloka dostignua i u prilagoavanje novom sustavu efikasnosti u poslovanje. Konkurentnost je takoer obiljeje suvremenog gospodarstva te zahtijeva napredovanje i prilagodbu jer u suprotnom dolazi do pada prihoda. Za borbu sa konkurencijom hotelima je od velike vanosti povezivanje u mreu kompjuterskih rezervacijskih sustava putnikih agencija.

Turizam i hotelijerstvo su se dosta kasno ukljuili u proces primjene informacijske tehnologije, a za to postoji vie razloga. Pasivnost upravljakih kadrova, niska razina strunosti kadrova, tradicionalni otpor svemu to je novo, pomanjkanje sredstava za nabavu hardvera i softvera samo su neki od tih razloga. Hotelijeri su usmjereni na modernizaciju i prilagoavanje potrebama promjenjive turistike potranje, te im je glavni pokretaki motiv u primjeni informacijske tehnologije to ekonominija primjena i pruanje turistikih usluga. Uporaba informacijske tehnologije u hotelijerstvu je nuna jer se pomou nje moe poveati produktivnost rada i sniziti trokovi rada te upoznati i pravovremeno uoiti sve promjene na tritu.

Ambicije menadmenta oituju se u procesu informatizacije hotelskih poduzea. Kako bi se ciljevi poslovanja uspjeno proveli, vano je optimalno iskoristiti raspoloive resurse, poveati iskoristivost kapaciteta, podii kvalitetu pruanja usluga, uspjenije upravljati cjelokupnim poslovanjem i na kraju svega ostvariti profit. Navedeni ciljevi poslovanja teko bi se ostvarili da se izostavi informatizacija cjelokupnog poslovanja.

Primjena informacijske tehnologije ima svoje karakteristike. Jedna od njih je eliminiranje posla koja predstavlja promatranje ili praenje kontinuiteta pojedinanih poslova jer moraju biti optimizirani prije informatizacije. Eliminiranje suvinih komunikacijskih lanaca je proces prenoenja informacija, a takoer predstavlja karakteristiku primjene informacijske tehnologije. Jo jedna karakteristika je i ugradnja automatske kontrole u procese gdje je vano neto napraviti na pravi nain i posljednji put.

Utvrivanjem i sinergijom izmeu ljudi i tehnologije uspostavlja se simultano raspoloiva informacija koja nema ogranienja vremena i prostora. Takoer karakteristika je i pojednostavljenje zadataka jer koritenjem tehnologije zadaci su jednostavniji i ubrzava se njihovo izvrenje. Integracijom funkcija, kao jo jednom od karakteristika, poslovi se obavljaju u kontinuitetu, a centraliziranom kontrolom s decentraliziranim odluivanjem rezultati postaju mjerljivi.

Informacijska tehnologija osigurava znatno vii stupanj analize, te se uz pomo nje lake i bolje locira problem. Kao posljednja karakteristika navodi se kako informacijska tehnologija postaje konkurentno oruje koje istodobno ima i operativnu i strategijsku vanost.

Hotelsko upravljanje trenutno se nalazi u fazi potpune revizije i korijenite preobrazbe, to znai da e biti neophodno znaajno proiriti podruje primjene informacijske tehnologije u hotelima i hotelskim poduzeima. Pri tome je izrazito vano da su hotelski menaderi svih razina educirani kako bi cijenili strateku i taktiku vanost tehnologije. Osim edukacije vano je i izraziti novu i uspjeniju organizacijsku strukturu. Cilj menadera u hotelskoj industriji danas je prvenstveno orijentiran na trokove poslovanja.

Iz tog razloga hotelski informacijski sustav pored tekue obrade podataka treba osiguravati i nove informacije. Time se postiu bitni ciljevi za uspjeno voenje hotela, redovito se prate vanjske i unutarnje promjene koje utjeu na poslovanje, dobivaju se redoviti izvjetaji o poslovanju, osigurava se pravovremeni unos i obrada podataka, te se stvara jedinstvena baza podataka za sve podsustave hotelskog informacijskog sustava.

6. MENADERI HOTELA I INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

Prelaskom u novo tisuljee menaderi u hotelijerstvu postali su svjesni da tehnologija ima sve vei utjecaj na sve nas. Kada se tome doda jaanje lokalne i globalne turistike konkurencije, probijanje poslovnih i politikih granica, te novi nain razmiljanja o kvaliteti hotelskih usluga, postaje jasno da se hotelski menaderi susreu s izazovima neusporedivih dosega.

Proces oblikovanja i odravanja okruenja u kojem pojedinci, radei zajedno u skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve. Zadaa menadmenta je da poduzima potrebne akcije kojima e se osigurati da pojedinci pridonesu najvie to mogu ciljevima skupine ljudi odnosno njihove organizacije. Javlja se na svim organizacijskim razinama i u svim vrstama organizacija, te osigurava realizaciju organizacijskih ciljeva pomou ljudi. Osnovni cilj menadmenta je efikasnost i uspjenost organizacije.

Menadment je odreen karakterom drutvenog sustava i oblikom organizacije, u prvom redu drutvene i materijalne proizvodnje, ali u povezanosti i interakciji s duhovnom proizvodnjom u odreenom drutvu, uvaavajui i prirodno okruenje. Iz ovog proizlazi da je menadment nesumnjivo kljuni faktor organizacijskog uspjeha i razvoja, oznaava posebnu, najvaniju funkciju unutar organizacije te istodobno profesiju sa specifinom strukturom znanja i metoda koje su primjenjive u praktinom djelovanju. Kao menaderi, ljudi izvravaju menaderske funkcije planiranja, organiziranja, kadrovskog popunjavanja, voenja i upravljake kontrole.

Cilj svih menadera je isti: stvoriti viak. Za stvaranje kvalitetnog menadera u turizmu i hotelijerstvu kao temelju ove djelatnosti potreban je dui period, jer nositelji kvalitetnog razvoja turizma i hotelijerstva mogu biti samo kreativni i inovativni kadrovi dobrog temeljnog znanja steenog redovnim obrazovanjem i odgovarajuom praksom na konkretnim poslovima.

Moderni menaderi postaju voditelji, treneri i savjetnici, pa su u tom kontekstu, najee fokusirane komponente procesa upravljanja kvalitetom:

a) vanost uvoenja i primjenjivanja standarda u poslovanju,

b) potreba za kvalitetnim timovima,

c) vrijednost prenoenja moi na zaposlene.

Organizacijska kultura suvremenih hotelskih poduzea nuno se mora brzo prilagoditi novonastalim promjenama u poslovanju, jer je to jedini nain opstanka na tritu. U najuspjenijim poduzeima, evidentan je pomak k projektnom organiziranju, smanjivanju hijerarhijskih slojeva i razina rukovoenja te stvaranju novih oblika interorganizacijskog povezivanja. Takav pomak uvjetovan je prvenstveno iz razloga prilagodbe konkurenciji u novim uvjetima globalizacije, tehnolokih promjena i stvaranja informacijskog drutva.

Poticaj za primjenu informacijske tehnologije u promjeni organizacijske kulture hotelskih poduzea prua poveana mogunost pravilnog reagiranja na mnogo vei broj razliitih ulaznih podataka, pa je za uspjeno djelovanje komunikacija unutar jednog poduzea i izmeu poduzea i njegovih korisnika presudna.

U nizu istraivanja dokazana je veza izmeu informacijske tehnologije i organizacijske strukture. Ona pokazuje istu zakonitost utjecaja i prema organizacijskoj kulturi. Informacijska tehnologija bitno odreuje ne samo strukturu nego i socijalne odnose i kulturu koja se razvija u organizaciji.

6.1. Uloga informacijske tehnologije u hotelskom poslovanju

Potranja na turistikom tritu iz dana u dan raste, to znai da su uvjeti poslovanja za hotelijere sve tei, ali predstavljaju svojevrstan ispit zrelosti. Hotelijeri se moraju mijenjati zajedno sa promjenama uvjeta poslovanja na turistikom tritu, te se moraju prilagoavati novonastalim situacijama. Hotelijeri u takvim situacijama imaju mogunost uz maksimalnu profesionalizaciju podii kvalitetu usluge i tako zadrati stare te osvajati nove klijente. Novo doba hotelijerima nalae prilagodbu i primjenu nove tehnologije koja e im olakati pristup klijentima.

Veliina hotelskog objekta i razina informatizacije nekog objekta smatraju se osnovnim determinantama u percipiranju informacijske tehnologije. Menaderi velikih hotela bolje prihvaaju i bolje se snalaze s informacijskom tehnologijom, te bolje shvaaju njene prednosti, od menadera manjih hotela.

Dakle, potrebe za informacijskom tehnologijom, svijest o korisnosti te tehnologije meu menaderima i osobljem hotela, jednako kao i koritenje informacijske tehnologije da bi se povealo zadovoljstvo gosta, raste s veliinom hotelskog objekta.Kada se promotre ispitivanja, menaderi su bili prilino uvjereni u svoje znanje i svijest o informacijskoj tehnologiji. Oko 10 % ispitanika tako smatra da je njihovo znanje nisko ili vrlo nisko, 42 % da je njihovo znanje i svijest prosjeno, a 48 % smatra da su njihove sposobnosti visoke ili vrlo visoke. Pritom treba naglasiti da su menaderi velikih hotela sigurniji u svoje sposobnosti u pogledu informacijske tehnologije, nego njihovi kolege iz manjih hotela. Menaderi su ocijenili sposobnosti i znanje svojih uposlenika o informacijskoj tehnologiji, nie nego svoje vlastito. Ocijenili su njihove sposobnosti s prosjenom ocjenom 3,0, a samo 23 % ispitanika ocijenilo ih je visoko ili vrlo visoko, zapravo samo je jedan ispitanik od ukupnog broja, ocijenio sposobnosti svog osoblja kao "vrlo visoke". Od menadera se takoer trailo da odgovore na pitanje da li su prethodno educirani ili su imali svojevrsne treninge u pogledu informacijske tehnologije. Gledajui u globalu, veina se izjasnila pozitivno (60 %). Anketa je pokazala da su najvee potrebe za informacijskom tehnologijom bile u hotelima sa cjelogodinjim poslovanjem, i to hoteli kapaciteta izmeu 101 i 200 soba. Vie od polovine ispitanika (52%) ocijenilo je svoje potrebe za informacijskom tehnologijom visokim ili vrlo visokim, a srednja ocjena bila je 3,6 (tablica 2). Tablica 1. Potrebe za informacijskom tehnologijom

Obiljeje%

vrlo nisko (1) 2%

nisko (2) 7%

prosjeno (3) 39%

visoko (4) 45%

vrlo visoko (5) 7%

srednja ocjena3,6

Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska tehnologija, Informatologija, str. 204.

Ispitanici su podijelili prednosti informacijske tehnologije u dva dijela:

1. poveanje operacijske uinkovitosti, tj. kvalitetnije obavljanje svakodnevnih poslova i 2. poveanje razine zadovoljstva gostiju.Ispitanici su bili zadovoljni mogunostima informacijske tehnologije u pogledu poboljanja operacijske uinkovitosti. Tablica 2 pokazuje kako je preko 70% ispitanika ocijenilo taj segment ''visoko'' ili ''vrlo visoko'', a samo 4 % ''nisko'' ili '' vrlo nisko''. Srednja ocjena bila je 3,8.

Tablica 2. Efikasnost informacijske tehnologije u poboljanju operativnosti

Obiljeje%

vrlo nisko (1) 1%

nisko (2) 3%

prosjeno (3) 19%

visoko (4) 62%

vrlo visoko (5) 15%

srednja ocjena3,8

Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska tehnologija, Informatologija, str. 204.Menaderi su takoer smatrali da je informacijska tehnologija dobro sredstvo za poveanje zadovoljstva gostiju u pojedinom hotelskom objektu. Srednja ocjena bila je 3,65, to je vidljivo iz tablice 3. Tablica 3. Efikasnost informacijske tehnologije u poveanju razine zadovoljstva gostiju

Obiljeje%

vrlo nisko (1) 3%

nisko (2) 7%

prosjeno (3) 28%

visoko (4) 49%

vrlo visoko (5) 13%

srednja ocjena3,65

Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska tehnologija, Informatologija, str. 204.Dakle, ispitanici su uvidjeli brojne prednosti informacijske tehnologije u hotelijerstvu, kako u poboljanju operacijske uinkovitosti, tako i u podizanju razine zadovoljstva gostiju. Tablica 4 prikazuje kako se menaderi ocijenili najkorisnijim tehnologije za hotele kao generatore stvaranja profita s jedne strane, odnosno smanjenje trokova, prvenstveno radne snage, s druge strane.

Tablica 4. Najkorisnije tehnologije za hotele

TehnologijaRang korisnosti

sustav buenja1

elektroniko zakljuavanje vratiju2

pay TV u sobama3

elektronski sefovi u sobama4

ureaji za dojavljivanje (pageri)

5

Izvor: Galii, V., Cerovi, Z. : Menaderi hotela i informacijska tehnologija, Informatologija, str. 204.6.2. Analza informacijsko komunikacijske tehnologije u hotelijerstvu

Hotelijerstvo u Hrvatskoj ima vrlo velik utjecaj na gospodarstvo. S obzirom da je Hrvatska zemlja koja ostvaruje vie od 2 milijarde eura prihoda od turizma godinje, logino je i da je ponuda hotela uistinu velika. Broj zaposlenih u hotelima po nekim procjenama prelazi 20.000, to je svakako respektabilan podatak. Postavlja se pitanje kako informacijska struktura utjee na poslovanje hotelijerskog sektora, smanjuje li trokove, poveava li prihode, i slino.

Analizom postojeeg ICT-a i njegovih ljudskih potencijala dobit e se pokazatelji stanja ICT-a u hotelijerstvu, te e se ti podaci usporediti s uincima koje prua raunalstvo u oblaku. Strojnu osnovicu informacijskog sustava ine fiziki dijelovi informacijskog sustava, kao to su raunala, serveri i slino, dok komunikacijsku komponentu poslovnog informacijskog sustava ini mrena oprema.

7. ISTRAIVANJE STUDENTI I RAUNARSTVO U OBLAKUNa kraju rada provedeno je istraivanje o poznavanju pojma raunarstvo u oblaku meu studentima, te o nekim njihovim navikama koritenja istog. Anketa je provoena u periodu od 26.05.2015. do 09.06.2015., a sakupljen je uzorak od 68 ispunjenih upitnika. Rezultati e biti prikazani i analizirani u nastavku. Radi bolje preglednosti, svaki podatak iz ankete bit e prezentiran kroz grafike prikaze, a cijela anketa moe se pronai na sljedeem linku: http://bitly.com/cloudanketa Prva slika prikazuje omjer ispitanih mukaraca i ena. U anketi je sudjelovalo 59 ena i 9 mukaraca.

Slika 3. Omjer ispitanika po spolu

Izvor: anketa autora

Sljedei prikaz je dobna struktura ispitanika. Vidljivo je da je veina ispitanih u dobi od 26 do 31 godine, zatim od 18 do 25, dok je najmanji broj ispitanih stariji od 32 godine.

Slika 4. Dobna struktura ispitanika


Na pitanje jesu li uli za pojam raunarstvo u oblaku, veina ispitanih odgovorila je potvrdno. Ovo pokazuje kako su mladi ljudi u koraku s tehnologijom i mogunostima koje ona prua.

Slika 5. Poznavanje pojma raunarstvo u oblaku


Na pitanje koristite li neki od servera raunarstva u oblaku , takoer je veina odgovorila potvrdno, odnosno samo dvoje od onih koji znaju za taj pojam ne koriste te usluge, dok svi ostali koriste.

Slika 6. Koritenje raunarstva u oblaku u svakodnevnom ivotu

Izvor: anketa autoraSljedee pitanje otkrivalo je koriste li ljudi raunarstvo u oblaku preko raunala, preko mobitela, oboje ili nikako. Rezultati pokazuju sljedee:Slika 7. Nain koritenja raunarstva u oblaku


Vidljivo je da vei broj korisnika raunarstvo u oblaku koristi i na mobitelu i preko raunala, dok je mali broj onih koji to ine samo preko mobitela. Nastavno na ovo pitanje zanimljiv je i podatak o tome da od svih ispitanika samo jedan nema smartphone, dakle ak 99% ispitanih koristi smarpthone, to govori o tome kako mladi ljudi sve vie koriste dostupne tehnologije, pa je realno i za oekivati kako e broj korisnika raunarstva u oblaku putem mobitela s vremenom rasti. Takoer, sljedee pitanje je bilo ako ne koristite smartphone, namjeravate li ga nabaviti u narednih 6 mjeseci, na to je jedina osoba koja ne posjeduje pametni telefon odgovorila pozitivno. Promotri li se struktura operativnih sustava, suprotno uvrijeenom miljenju kako veina ljudi koristi Apple, odnosno iPhone ureaje, istraivanje je pokazalo kako to ba i nije tako.

Slika 8. Struktura operativnih sustava korisnika smartphonea


Ispitanici su takoer upitani i o sigurnosnim aspektima uvanja podataka u oblaku. Tako je na pitanje smatraju li da je podatke bolje uvati u oblaku nego na raunalu pozitivno odgovorilo 46 ispitanih,, dok njih 22 smatra kako je ipak sigurnije podatke uvati u klasinom obliku. Zanimljivo je kako su identini odgovori bili na pitanje vjerujete li u sigurnost vaih podataka u oblaku, te na pitanje vjerujete li u zatitu privatnosti podataka koji se uvaju u oblaku. Samo etvero ispitanih smatra kako oblak nije inovativno rjeenje uvanja podataka, to znai da vie od 90% ovu opciju smatra inovativnom. Sljedei prikaz pokazat e koji su najvie koriteni cloud servisi.

Slika 9. Struktura koritenih oblak servisa

Izvor: anketa autoraOvdje je vidljivo kako se najvie koriste Dropbox i Google Drive, a bitno je i naglasiti kako je veina ispitanih odgovorila kako koristi oba servisa istovremeno, to govori o tome kako su ti servisi najpouzdaniji i najraireniji. Logino je da najmanji broj korisnika koristi iCloud jer je on dostupan samo Apple korisnicima, a iz prethodnih je odgovora vidljivo kako njih ima najmanje. Nadalje, vie od 90% ispitanih smatra kako je raunarstvo u oblaku budunost, te je realno za oekivati kako e broj korisnika s vremenom rasti. Posljednja dva pitanja odnosila su se na miljenje o povezanosti hotela s uslugama raunarstva u oblaku, pa je tako na pitanje trebaju li hoteli danas nuditi opciju brzog interneta pozitivno odgovorilo 67, a negativno samo dvoje ispitanih. Zakljuno, moe se rei kako mladi ljudi danas preferiraju moderne tehnologije i opcije koje im se pruaju. Ovo je istraivanje tako pokazalo da veina ispitanih koristi smartphone, da ga i oni koji ga dosad nisu imali namjeravaju nabaviti, a takoer i da veina ispitanih koristi ili namjerava poeti s koritenjem raunarstvo u oblaku. Stoga se s pravom moe rei kako je raunarstvo u oblaku, zajedno s brzim mobilnim internetom, naa budunost.8. ZAKLJUAKZakljuno, nakon analize brojnih faktora mogue je podvui neke bitne zakljuke. Prije svega, raunalstvo u oblaku danas postaje sve vie prihvaeno. Ono vie nije nezamislivo kao nekad, ve je dostupno svima. Tehnologija i internet biljee toliki napredak, da je jedino pitanje to nam nosi budunost. U takvoj situaciji, glavni izazov koji se postavlja pred sve, kako privatne osobe, tako i poduzea, pa u konanici i hotele, je prihvaanje novih izazova i tehnologija. S tim u skladu, bitno je rei kako je istraivanje provedeno u ovom radu pokazalo kako mladi ljudi uvelike prihvaaju tehnoloke inovacije, te se stoga moe zakljuiti kako e i budunost ii u tom smjeru. Za oekivati je da e nove generacije, koje ve u odrastanju imaju pristup raznim tehnologijama, ste primjenjivati jo lake i bre, te ih isto tako i razvijati. Iako se neki toga boje, to je u konanici dobra stvar jer olakava komunikaciju i poslovanje, mnoge stvari su bre, jeftinije i jednostavnije, pa ih stoga kao takve treba i prihvatiti.

Kada je rije o hotelijerstvu, iz navedenog je istraivanja vidljivo da su ispitanici uvidjeli brojne prednosti informacijske tehnologije u hotelijerstvu, kako u poboljanju operacijske uinkovitosti, tako i u podizanju razine zadovoljstva gostiju, no potrebno je uloiti jo novaca, truda i vremena u veu implementaciju iste. Na taj nain mogu se postii bolji rezultati, ostvariti vei profiti i slino.

U konanici, moe se zakljuiti kako je raunarstvo u oblaku posljednjih pet godina izrazito napredovalo, kako je steklo iroku primjenu, te kako je njegova budunost svjetla. To je sigurno jer se uz pomo ove tehnologije postiu utede, ostvaruju bolji rezultati, te je u konanici zadovoljstvo svih ukljuenih veliko.POPIS LITERATURE

Knjige

1. Blokdijk, G., i I. Menken. Cloud Computing - The Complete Cornerstone Guide to Cloud Computing Best Practices. Newstaed: Emereo Pty Ltd, 2009.

2. Buyya, R., i J. Broberg. Cloud computing: principles and paradigms. New Yersey: Wiley, 2011.

3. Crnkovi I., Larrson M. Building reliable component-based software systems. Norwood: Artech House Publishers, 2002.

4. Erl, T. Service- oriented architecture: concepts, technology and design. Upper Saddle River, New Jersey: Prentice hall, 2005.

5. Gillam, L. Cloud Computing: Principles, Systems and Applications. London: Springer, 2010.

6. Miller, M. Cloud Computing: Web-Based Applications That Change the Way You Work and Collaborate Online. New York: Que Publishing, 2009.

7. Rittinghouse, J. W., i J. F. Ransome. Cloud computing:implementation, management, and security. Cleveland: CRC Press, 2009.

8. Velte, A. T., T. J. Velte, i R. Elsenpeter. Cloud compuing: a practical approach. Columbus: The McGraw- Hill Companies, 2010.

9. Galii, V. i M. imuni. Informacijski sustavi i elektroniko poslovanje u turizmu i hoteljerstvu. Opatija, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, 2006.lanci

1. Ludscher, B. et. al. Scientific workflow management and the kepler systems. Concurrency and computation, 2006.

2. Naone, E. Computer in the Cloud. MIT, 2007.

3. Vanderwiele, M. The IBM research Cloud computing initiative. Keynote Talk at ICVCI, 2008.4. Vouk, M. A. Cloud computing : issues, research and implementations . Journal of computing and information technology, 2008.

5. Vouk, M. A., i M. P. Singh. Quality of service and scientific workflows. The quality of numerical software, 1997.

6. Sigala, M. Internet kao dopuna i pomo u nastavi turizma i ugostiteljstva:europska iskustva. Edupoint, 2002.

7. Avelini Holjevac, I. Kvaliteta komuniciranja s turistiim tritem. Informatologia, 2002.Internet izvori

1. About.com internet za poetnike. http://netforbeginners.about.com2. Amazon. http://aws.amazon.com3. Business.hr. http://www.business.hr/

4. Computer weekly. http://www.computerweekly.com

5. Digitalni asopis pogled kroz prozor. http://pogledkrozprozor.wordpress.com6. Ekonomske aktualnosti. http://www.voxeu.org

7. Gartner inc. http://www.gartner.com

8. Pc trikovi. http://www.pctrikovi.com/

9. Poduzetnitvo. http://www.poduzetnistvo.org

10. Portal Poslovni.hr. http://www.poslovni.hr

11. Seattle times. http://seattletimes.nwsource.com 12. Silicon.com. http://www.silicon.com

13. Trgovako drutvo Login. http://www.login.hr/

14. Wikipedija. http://en.wikipedia.org POPIS ILUSTRACIJA4Slika 1. Slikoviti prikaz raunarstva u oblaku.

16Slika 2. Razmjer raunarstva u oblaku u infrasutrkturi IT-a danas i za godinu dana..

Slika 3. Omjer ispitanika po spolu............................................................................................36Slika 4. Dobna struktura ispitanika...........................................................................................36Slika 5. Poznavanje pojma raunarstvo u oblaku.................................... ................................37Slika 6. Koritenje raunarstva u oblaku u svakodnevnom ivotu...........................................37

Slika 7. Nain koritenja raunarstva u oblaku.........................................................................38

Slika 8. Struktura operativnih sustava korisnika smartphonea.................................................39

Slika 9. Struktura koritenih oblak servisa................................................................................39

POPIS TABLICA

33Tablica 1. Potrebe za informacijskom tehnologijom

34Tablica 2. Efikasnost informacijske tehnologije u poboljanju operativnosti

34Tablica 3. Efikasnost informacijske tehnologije u poveanju razine zadovoljstva

34Tablica 4. Najkorisnije tehnologije za hotele

Thakare, Manish S; Kuratkar, Akash T. International Journal of Advanced Research in Computer Science INCLUDEPICTURE "http://search.proquest.com/assets/r20151.3.2-2/core/spacer.gif" \* MERGEFORMATINET 4.6 INCLUDEPICTURE "http://search.proquest.com/assets/r20151.3.2-2/core/spacer.gif" \* MERGEFORMATINET (May 2013)

Fingerprint, http://www.fpconsultancy.com/ccs.html , 12.05.2015.

Pc trikovi, HYPERLINK "https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing" https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing 12.05.2015.

Ibidem

SLA Service Level Agreement. Usluga na razini sporazuma je dio ugovora o uslugama, gdje je razina usluge formalno definirana. U praksi, izraz SLA se ponekad koristi na ugovorene isporuke (usluga) ili performanse.

L., Gillam, Cloud Computing: Principles, Systems and Applications Springer, London, 2010., str. 112.

HYPERLINK "https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing" https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing

ibidem

M., Miller, Cloud Computing: Web-Based Applications That Change the Way You Work and Collaborate Online Que Publishing, New York, 2009., str. 227.


Wikipedija, HYPERLINK "https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing#Characteristics" https://en.wikipedia.org/wiki/Cloud_computing#Characteristics, 12.05.2015.

ibidem, Wikipedija

G., Blokdijk, I., Menken Cloud Computing - The Complete Cornerstone Guide to Cloud Computing Best Practices Emereo Pty Ltd, Newstead, 2009., str. 67.

ibidem, G.Blokdijk, I.Menken, str. 88.


ibidem

Digitalni asopis pogled kroz prozor,

HYPERLINK "https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/08/29/%E2%80%9Ecloud-computing%E2%80%9C-ili-programska-rjesenja-u-oblacima/" https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/08/29/%E2%80%9Ecloud-computing%E2%80%9C-ili-programska-rjesenja-u-oblacima/ , 16.05.2015.

ibidem, Digitalni asopis pogled kroz prozor

ibidem

ibidem

PC trikovi, HYPERLINK "https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing" https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing 20.05.2015.

ibidem

Koncept prema kojemu timovi odgovaraju samo jednom menaderu, a rije je o ideji po kojoj je svaki tim koji se ne moe nahraniti sa dvije pizze prevelik

Amazon, HYPERLINK "http://aws.amazon.com/about-aws/" http://aws.amazon.com/about-aws/ , 20.05.2015.

Gartner inc., HYPERLINK "http://www.gartner.com/newsroom/id/742913" http://www.gartner.com/newsroom/id/742913 20.05.2015.

Seattle times, HYPERLINK "http://www.seattletimes.com/business/microsoft-commits-to-future-with-cloud-computing-services/" http://www.seattletimes.com/business/microsoft-commits-to-future-with-cloud-computing-services/ 20.05.2015.

PC trikovi, HYPERLINK "https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing" https://www.pctrikovi.com/tutorijali-i-savjeti/cloud-computing 20.05.2015.

Pogled kroz prozor, HYPERLINK "https://pogledkrozprozor.wordpress.com/page/139/" https://pogledkrozprozor.wordpress.com/page/139/, 16.05.2015.

J. W., Rittinghouse, J. F., Ransome. Cloud computing:implementation, management, and security. CRC Press, Cleveland, 2009., str. 216.

Portal Poslovni.hr, HYPERLINK "http://www.poslovni.hr/mobile/tehnologija/cloud-computing-trziste-vrijedit-ce-14-milijardi-usd-godisnje-do-2013-131623" http://www.poslovni.hr/mobile/tehnologija/cloud-computing-trziste-vrijedit-ce-14-milijardi-usd-godisnje-do-2013-131623 , 21.05.2015.

Portal poslovni.hr, HYPERLINK "http://www.poslovni.hr/vijesti/cloud-computing-posebno-popularan-na-trzistima-u-razvoju-184889" http://www.poslovni.hr/vijesti/cloud-computing-posebno-popularan-na-trzistima-u-razvoju-184889 21.05.2015.

E., Naone. Computer in the Cloud. MIT, 2007: 22- 26.

Ratkom, HYPERLINK "https://ratkom.wordpress.com/tag/cloud-computing/page/3/" https://ratkom.wordpress.com/tag/cloud-computing/page/3/, 19.05.2015.

ibidem

ibidem

Trgovako drutvo Login, HYPERLINK "http://www.login.hr/o-nama" http://www.login.hr/o-nama , 21.05.2015.

Business.hr, http://gadgeterija.tportal.hr/2011/06/29/tcloud-racunalo-hrvatskog-telekoma-zeli-preuzeti-sve-vase-poslovne-zadatke/#.VabQRvnLkhU 21.05.2015.

Tportal, http://www.business.hr/, 21.05.2015.

Ekonomske aktualnosti, HYPERLINK "http://www.voxeu.org/article/how-meet-challenge-climate-change" http://www.voxeu.org/article/how-meet-challenge-climate-change , 25.05.2015.

Poduzetnitvo, HYPERLINK "http://www.poduzetnistvo.org/news/cloud-computing-najvise-koristi-malim-i-srednjim-tvrtkama" http://www.poduzetnistvo.org/news/cloud-computing-najvise-koristi-malim-i-srednjim-tvrtkama , 26.05.2015.

Sigala, M. (2002). "Internet kao dopuna i pomo u nastavi turizma i ugostiteljstva: europska iskustva." Edupoint , 15- 22.

Fox, R. op. cit. str. 23.

Galii, V. (2006). Informacijski sustavi i elektroniko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu. Opatija: Fakultet za turistiki i hotelski menadment, str. 110.

ibid. str. 112.

Avelini Holjevac, I. (2002). "Kvaliteta komuniciranja s turistikim tritem." Informatologia , 156- 159.

Galii, V. (2003). "Informacijski sustav odravanja hotela." Tourism and hospitality management , 107- 120.

ibid. str. 111.

Galii, V., Cerovi, Z. (2004). "Menaderi hotela i informacijska tehnologija." Informatologia , 201- 205.

ibid. str. 204.

Galii, V. (2006). Informacijski sustavi i elektroniko poslovanje u turizmu i hotelijerstvu. Opatija: Fakultet za turistiki i hotelski menadment, str. 108.

PAGE

primjena raČunarstva u oblaku u hotelijerstvurstva u oblaku u hotelijerstvu

Documents