Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za reprodukcijsku fotografiju Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

"SOFTVERSKI POSTUPCI PRETVORBE DIGITALNE

FOTOGRAFIJE U BOJI U CRNO BIJELU

FOTOGRAFIJU"

SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc.

Ime i prezime studentica: Batušić Sonja, Kovačić Stela

Prosinac 2013.

SAŽETAK:

Prve fotografije bile su crno-bijele, no napretkom tehnologije nastale su i fotografije

u boji. Svejedno, crno-bijela fotografija nikad nije izumrla, te se čak u digitalno doba

fotografije u boji naknadno pretvaraju u crno-bijele fotografije pomoću softverskih

metoda. Time se postiže da fotografija ostavi potpuno drugačiji dojam, te se umjesto

boja naglašavaju oblici i kompozicija. U seminaru je obrađeno nekoliko softverskih

metoda, kao što su Grayscale (skala sivih tonova), Desaturation (odzasićivanje), Black &

White (crno i bijelo), Channel mixing (miješanje kanala), Lab Color (Lab boje) i Silver look

(srebrni izgled).

Ključne riječi: crno-bijela fotografija, pretvorba, metode, softver

SADRŽAJ 1. Uvod ............................................................................................................................... 1

2. Crno-bijela fotografija .................................................................................................... 2

3. Softverski postupci pretvorbe digitalne fotografije u boji u crno bijelu fotografiju ....... 3

3.1. Grayscale (skala sivih tonova) ............................................................................... 3

3.2. Desaturation (odzasićivanje) ................................................................................ 5

3.3. Black & White (crno i bijelo) ................................................................................. 7

3.4. Channel mixing (miješanje kanala) ....................................................................... 9

3.5. Lab Color (Lab boje) ............................................................................................ 11

3.6. Silver look (srebrni izgled) ................................................................................... 13

3.7. Prikaz navedenih metoda na primjerima fotografija .......................................... 17

4. Zaključak ...................................................................................................................... 18

5. Literatura ..................................................................................................................... 19

1

1. Uvod

Od prapovijesti čovjek promatra i bilježi stvari koje ga oduševljavaju: zalazak sunca,

siluete, krajolik, no to je mogao pohraniti samo u svojim mislila. Zatim je slijedilo

razdoblje gdje je čovjek počeo crtati, odnosno slikati prizore kako bi ostalima predočio

što ga oduševljava. Zahvaljujući pojavi fotografije, čovjek je mogao prenijeti realan prikaz

na podlogu.

Prvi veliki korak u povijesti fotografije bila je praktična primjena camere obscure, kao

slikarsko pomagalo u 16.st, a kasnije se pojavila želja da se ‘’slika’’ direktno zadrži na

nekom fotoosjetljivom materijalu. Takve preteče fotografije nisu bile trajne, odnosno

izblijedile bi u relativno kratkom vremenu. Prvu ‘’trajnu’’ fotografiju snimio je Francuz

Joseph Nicephore Niepce 1826. Vrijeme ekspozicije trajalo je 8 sati, pa je sunce obasjalo

obje strane snimljene zgrade. Ta slika smatrala se prvim velikim postignućem u povijesti

fotografije [1].

Dakle, fotografija koju poznajemo danas razvila se upravo iz crno - bijelih fotografija.

Pojavom filma u boji, fotografija je dobila novu ‘’dimenziju’’, no čari crno-bijelih

fotografija su bile toliko snažne da se i dan danas koriste.

Živimo u tzv. digitalnom dobu, koje nam je donijelo nove tehnologije, pa tako i nove

načine dobivanja crno - bijelih fotografija. Danas možemo digitalne fotografije u boji

pretvoriti u c/b fotografije na nekoliko načina. Ovisno o tome koliko imamo vremena,

volje, te mogućnosti napraviti crno - bijelu fotografiju koristimo različite softverske

postupke. U seminarskom radu biti će prikazane i objašnjene softverske metode

dobivanja digitalne c/b fotografije iz digitalne fotografije u boji. Postoji i jednostavniji

način gdje se u samom fotoaparatu odabere opcija za snimanje crno-bijele fotografije,

no takve fotografije smatraju se manje kvalitetne jer ne prikazuju punu skalu sivih

tonova koji su potrebni za kvalitetnu c/b fotografiju. Također, kada se fotografija snimi u

c/b modu, kasnije je nemoguće softverski pretvoriti c/b fotografiju u color fotografiju

(osim ako nije snimano u RAW formatu).

2

2. Crno-bijela fotografija

Prve nastale fotografije bile su isključivo c/b, sve do pojave filma u boji. Kod

analognih fotoaparata snimanje c/b fotografije dobiva se pomoću c/b filma, te se razvija

u potpunom mraku kako svijetlo nebi djelovalo na film. Slika nakon razvijanja postaje

vidljiva i neosjetljiva na svijetlo [1]. Postupak izrade c/b fotografije bio je dug, te je

zahtjevalo veliku koncentraciju i prostor za razvijanje. Danas, pojavom digitalnih

fotoaparata, dovoljno je fotografirati željeni motiv te kasnije u softveru pretvoriti

fotografiju u boji u c/b fotografiju.

Prednost pretvaranja c/b fotografije iz originalna u boji je u tome da omogućava

promjenu naglaska slike. Na primjer, ukoliko fotografiramo neki prizor u kojem su neki

objekti bojom previše naglašeni (kričave boje) što nam ne odgovara, pretvorbom u c/b

fotografiju boje prestaju biti bitne te je naglasak na formi i kompoziciji.

Također crno-bijela fotografija može npr. dati bolji uvid u sami karakter portretirane

osobe. Na sljedećem primjeru (slika 1.) fotografirana osoba nalazi se ispred crvene

pozadine na kojoj su sjene vrlo izražene. Fotografija je bila zamišljena kao crno-bijela,

kako bi naglasak bio na portretiranoj osobi, a ne na pozadini. Pretvorbom slike u boji u

c/b fotografiju, dobiven je naglasak na mističnosti, te je naglašena mračna strana

portretirane osobe, što je bio cilj prilikom fotografiranja.

Slika 1. i 2. „D.J.“ Sonja Batušić , fotografija u boji (Canon EOS 350D, 1/125 s, f/5,0, ISO 100 i c/b fotografija)

3

3. Softverski postupci pretvorbe digitalne fotografije u boji u crno bijelu fotografiju

Prilikom obrade snimke u boji, digitalni fotoaparat ili softver za obradu fotografije,

oslanja se na ugrađenu konverzijsku tablicu. Profesionalni programi predpostavljaju da

fotografiju želite otisnuti, pa pretvorbu rade prema svojstvima određenog tiskarskog

stroja i papira. Postoje i programi koji na vrlo jednostavan način pretvaraju boju u sive

vrijednosti, no takve fotografije su većinom jednolične [2]. Ovisno o softveru kojim

raspolažete, postoje bolji i lošiji, kompliciraniji i jednostavniji načini pretvaranja digitalne

fotografije u boji u c/b digitalnu fotografiju. U ovom poglavlju biti će objašnjeno nekoliko

načina s priloženim primjerima.

3.1. Grayscale (skala sivih tonova)

Photoshop omogućava da preko jednostavne opcije Grayscale dobimo c/b

fotografiju. Aktivira se preko izbornika Image > Mode > Grayscale i trenutno se slika u

boji pretvori u c/b fotografiju. Zasičenost boje na slici se smanjuje, a ukupna vrijednost

svjetline ostaje nepromijenjena. Također se smanjuje veličina dokumenta za trećinu jer

se isključuju crveni, zeleni i plavi kanal. Mana ove naredbe je u tome što se gubi RGB, te

time sprečava naknadnu mogućnost korištenja filtera i efekta u Photoshop programu.

Dobivena c/b slika ne sadržava jaku crnu ili svijetlu bijelu boju, te izgleda plošno (slika

5.). Ova metoda ne daje najbolje rezultate, no najjednostavnija je od svih metoda [3].

Slika 3. „Pas u Maksimiru“ Sonja Batušić (Canon EOS 350D, 17-85 mm, ISO 100, f/5,6, 1/400 s)

4

Slika 4. Postupak dobivanja c/b fotografije pomoću Grayscale metode

Slika 5. Dobivena c/b fotografija pomoću Grayscale metode iz digitalne fotografije u boji

5

3.2. Desaturation (odzasićivanje)

Ako bi se htjeli zadržati RBG kanali, umjesto Grayscale metode može se koristiti

Desaturation metoda. Aktivira se preko naredbe Image > Adjustments > Hue/saturation.

Pojavi se opcija gdje se može mijenjati Hue, Saturation i Lightness. Koristi se samo

Saturation opcija (slika 9.), te se ‘’klizač’’ odvlači do minimuma zasićenja (-100). Boje su

odstranjene, a svjetlina ostaje jednaka. No cijela slika izgleda plošno, bez životnosti i

kontrasta (slika 7.). Tako se dobiva snimka u sivim tonovima, ali sa svim podacima o boji

[3].

Slika 6. i 7. „Detalji na portalu Zagrebačke katedrale“ Sonja Batušić

(Canon 350D, 1/2000 s, f/7,1, ISO 100), te dobivena crno bijela fotografija pomoću Desaturation metode

6

Slika 8. Postupak dobivanja c/b fotografije pomoću Desaturation metode

Slika 9. Saturation opcija, ‘’klizač’’ se odvlači do minimuma zasićenja (-100)

7

3.3. Black & White (crno i bijelo)

Osim Grayscale i Desaturation metode, Photoshop daje još jednu malo kompliciraniju

metodu, a to je Black and White metoda. Do toga se može doći preko Image >

Adjustments > Black&White. Kod ove metode je specifično u tome što nam nudi

mogućnost manipulacije dobivanja c/b fotografije detaljnim propuštanjem udjela RGB i

CMYK spektra kroz nijanse sive. Kada se prebaci fotografija u boji u c/b preko

Black&White metode, dobije se relativno nezadovoljvajuća fotografija (slika 12.), u ovom

slučaju pretamna slika slabog kontrasta. Kako bi povećali kontrast, potrebno je ‘’poigrati

se’’ s udjelom RGB i CMYK spaktra boja. U slučaju da se crveni spektar pomakne do

maksimuma (300%), crveni cvijet će postat potpuno bijeli (slika 13.). Pravilnim omjerom

spaktra, može se dobiti relativno kvalitetna c/b fotografija (slika 11.). Ova metoda je

slična metodi Channel mixer [3].

Slika 10. i 11. „Crveni cvijet“ Sonja Batušić (Canon 350 D, 1/100s, f/5.6, ISO 200),

te dobivena c/b fotografija pomoću Black & White metode (s tim da su se spektri

boja podešavali kako bi dobili bolje rezultate u kontrastu na c/b fotografiji)

8

Slika 12. Dobivena c/b fotografija pomoću Black&White metode, ‘’prozor’’ sa

prikazanim udjelom RBG i CMYK spektra boja; potrebno ju je dodatno obraditi

Slika 13. U slučaju da pomaknemo crveni spektar do maksimuma (300%),

crveni cvijet će postati potpuno bijeli

9

3.4. Channel mixing (miješanje kanala)

Softverski programi za obradu fotografija kao što su Photoshop, Aperture, Lightroom,

Capture NX, itd. nude opciju Channel mixing kojom se također fotografija u boji može

pretvoriti u c/b fotografiju. Metoda je nešto kompliciranija, no daje najbolje rezultate.

Korištenjem Channel mixing metode mogu se učinkovitije razdvajati tonovi sive boje tako

da se svaka od RGB ili CMYK boja regulira posebno. Na taj način može se podesiti da se

npr. određenoj boji, koja je u color fotografiji izrazito naglašena, pomoću Channel mixing

metode smanji njezin intenzitet u tonovima sive boje. U Adobe Photoshop programu

namješta se pod opcijom Image > Adjustments > Channel Mixer. Otvori se prozor na

kojemu su ponuđene RGB ili CMYK boje, ovisno u kojem sustavu boja je namještena

sama fotografija. Označi se opcija Monochrome, te se klizačem podešavaju kanali boja.

Može se mijenjati i konstanta, odnosno postojanost ukupnih tonova sive boje na

fotografiji. Ponuđeni su i gotovi miksevi kanala gdje je pojačana samo jedna boja do

maksimuma (Black&White Infrared, Black&White with Blue Filter, Black&White with

Green Filter, Black&White with Orange Filter, Black&White with Red Filter, Black&White

with Yellow Filter) [3,4].

Slika 14. „Old pocket watch“ Stela Kovačić, lijevo: fotografija u boji (Canon EOS 600D, 1/60s, f/5.6, ISO 100);

sredina: c/b fotografija dobivena pomoću opcije Channel Mixer, mijenjani su RGB kanali; desno (c/b fotografija

kojoj su opcijom Channel Mixer mijenjani RGB kanali i konstanta, te je dobiven drugačiji ugođaj)

10

Slika 15. Postupak metode Channel mixing

11

3.5. Lab Color (Lab boje)

Lab boje su bliže ljudskom oku nego RGB i CMYK, te se pretvaranjem fotografija u

boji u c/b fotografije pomoću te metode dobivaju dobre fotografije koje najčešće nije

potrebno naknadno dorađivati. Na tom principu pretvaranja L kanal (Lightness) bilježi

informacije o svjetlini koje sadrže glavne informacije o tonovima na fotografiji. U

Photoshop programu namješta se preko Image > Mode > Lab Color. Nakon toga

potrebno je označiti Window > Channels, te selektirati samo Lightness kanal. Tada se

fotografija pretvara u monokromatsku. Ukoliko nismo zadovoljni rezultatom, fotografija

se može dodatno obrađivati funkcijama Levels i Curves. Nakon toga potrebno je na

označenom Lightness kanalu, selektirati Image > Mode > Grayscale gdje se ostali slojevi

(layers) odbacuju i fotografija pretvara u skalu sivih tonova [3,4].

Slika 16. „City lights“ Stela Kovačić, gore: fotografija u boji (Canon EOS 600D, 8s, f/16, ISO 100),

dolje (c/b fotografija dobivena pomoću Lab Color metode)

12

Slika 17. Postupak metode Lab Color

13

3.6. Silver look (srebrni izgled)

Često fotografija kada se pretvori u crno-bijelu nije toliko atraktivna, bez obzira što

sadrži velik raspon sivih tonova, jer daje dosta plošnu sliku bez velikog kontrasta. Ono

što se želi postići metodom Silver look je to da se najsvjetliji dijelovi fotografije prikažu

stvarno bijelima, a najtamniji stvarno crnima. U Photoshopu (slika 20.) to se može postići

tako da se fotografija u boji pretvori u monokromatsku (npr. Black & White metodom),

te se označi Layer > New Adjustment Layer > Levels (tom opcijom možemo mijenjati

razine crne, sive i bijele boje) [4].

Adjustment layer Levels aktivno djeluje na sve layere (slojeve) ispod sebe, te dolazi s

bijelom maskom (Layer Mask) koja djeluje na cijelo područje. Područja u maski koja su

bijela su aktivna, a područja koja su crna su neaktivna, te se brush alatom selektivno

određuje na koje dijelove područja se želi utjecati opcijom Levels. Dakle, sa Levels

layerom namješta se potamnjenje ili posvjetljenje fotografije, a djelovanjem brusha na

masku određujemo koja područja zahvača Levels. U slučaju da se želi posvjetliti dio

fotografije, u Levels layer postave se parametri za posvjetljivanje, a sa brush alatom

zacrnjuje se dio u maski koji se ne želi posvjetliti. Isto tako vrijedi i za potamnjivanje

fotografije. U Levels layer postave se parametri za potamnjivanje, te se površina maske

oboja u crno pomoću Paint Bucket alata. Zatim se bijelim brushem izvlače dijelovi koji će

biti potamnjeni.

Da bi se dobio potpuni Silver look efekt potrebno je napraviti više zasebnih Levels

layer-a za posvjetljivanje i potamnjivanje, od kojih svaki Levels layer ima različito

postavljene parametre (Input i Output Levels) da bi se selektivno moglo utjecati na

pojedine dijelove fotografije. Kod ovog primjera (slika 19. dolje) napravljeno je pet sloja

različitih Levels layer-a. Da bi se najbolje shvatio postupak, priložen je primjer jedne

Silver look fotografije autora Bena Longa koji se može preuzeti sa web stranice (Chapter

20, fig 20.14) gdje je prikazan postupak u Photoshop datoteci:

http://www.completedigitalphotography.com/?page_id=1737

14

Slika 18. „Konji“ Stela Kovačić, fotografija u boji (Canon EOS 600D, 1/3200s, f/1.6, ISO 100)

Slika 19. c/b fotografija: gore (Black&White metoda), dolje (kombinacija B&W i Silver look)

15

Slika 20. Postupak Silver look metode

16

Silver look se također može postići korištenjem plug-ina Silver Efex Pro

(http://www.google.com/nikcollection/products/silver-efex-pro/) u Photoshopu.

Ponuđeni su efekti za srebrni izgled, njih 38, te je potrebno odabrati najprikladniji efekt

za određenu fotografiju. Za ovaj primjer (slika 21.) odabran je efekt High Structure

(harsh). Fotografiju je moguće dodatno dorađivati pomoću opcija koje su ponuđene s

desne strane (brightness, contrast, structure, shadows, highlights, control points, colour

filter, itd.), dok se ne dobije zadovoljavajuća fotografija.

Slika 21. Postupak obrade fotografije pomoću Silver Efex Pro plug-ina

Slika 22. c/b fotografija napravljena pomoću Silver Efex Pro plug-ina

17

3.7. Prikaz navedenih metoda na primjerima fotografija

a) b)

c) d)

e) f) g)

Slika 23. a) „Hiža“ Stela Kovačić, fotografija u boji (Canon EOS 600D, 1/15s, f/4.5, ISO 100),

b) Grayscale, c) Desaturation, d) Black&White, e) Channel mixing, f) Lab color, g) Silver look

18

4. Zaključak

Mnogo je softverskih načina za pretvaranje fotografije u boji u c/b fotografiju, no nije

svaka metoda adekvatna za svaku sliku. Postoje jednostavnije i složenije metode, te

ovisno o vještinama, mogućnosti uloženog vremena i namjeni, potrebno je odabrati

neku od metoda (Grayscale, Desaturation, Black&White, Channel mixing, Lab color,

Silver look) kako bi dobili odgovarajuću c/b fotografiju. Postoje i profesionalni programi

koji omogućuju jednostavno i brzo dobivanje c/b fotografije s velikim izborom

ponuđenih opcija i gotovih predložaka (npr. Silver Efex Pro plug-in). Takvi programi su

vrlo skupi, no moguće je isprobati probne verzije. Druga opcija je da se uloži više truda i

napravi ista c/b fotografija pomoću softverskih metoda koje su obrađene u seminarskom

radu.

19

5. Literatura

[1] Hedgecoe J. (1976). Sve o fotografiji i fotografiranju, Mladost, Ilica 30, Zagreb

[2] Ang T. (2002). Digitalna fotografija priručnik, Znanje d.d., Mandićeva 2, Zagreb

[3] Multimedijska biblioteka (2008). Digitalna fotografija i osnove obrade: Adobe photoshop, Algebra d.o.o., Zagreb

[4] Ben Long (2013). Complete Digital Photohraphy, Course Technology PTR