UDK 902ISSN 1330-0644VOL 24/2007.ZAGREB, 2007.

Pril. Inst. arheol. ZagrebuStr./Pages 1-522, Zagreb, 2007.

In honorem prof. dr. sc. eljko Tomii

Izdava/PublisherINSTITUT ZA ARHEOLOGIJUINSTITUTE OF ARCHAEOLOGY

Adresa urednitva/Address of the editors officeInstitut za arheologiju/Institute of archaeologyHR 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 68Telefon/phone ++385/01/61 50 250Fax++385/01/60 55 806e-mail: prilozi@iarh.hrhttp://www.iarh.hr

Glavni i odgovorni urednik/Editor in chiefKornelija MINICHREITER

Izvrni urednici/Desk editorsDaria LONJAK DIZDARMarko DIZDAR

Organizacijsko tehnika pripomo/Organization technical supportKatarina BOTI

Urednitvo/ Editorial commiteeMarko DIZDAR, Goranka LIPOVAC VRKLJAN, Tajana SEKELJ IVANAN

Izdavaki savjet/Editorial advisory boardDunja GLOGOVI (Zagreb), Ivor KARAVANI (Zagreb), Timotej KNIFIC (Ljubljana, SLO), Laszlo KVACS (Budapest, HUN), Kornelija MINICHREITER (Zagreb), Mladen RADI (Osijek), Aleksandar RUTTKAY (Nitra, SK), Ivanica SCHRUNK (Minneapolis, USA), eljko TOMII (Zagreb), Ante UGLEI (Zadar)

Prijevod na engleski/English translationSanjin MIHELI, Tamara LEVAK POTREBICA, Vladimir Peter GOSS, Ivanica SCHRUNK

Prijevod na njemaki/German translationNikolina MATETI PELIKAN

Prijevod na hrvatski/Croatian translationErna FERENDA LUBURI (njemaki jezik), Vlatko MIRSAD (slovaki jezik)

Lektura/Language editorMarijan RIKOVI (hrvatski jezik)Andy TOMLINSON (engleski jezik)Ulrike STEINBACH (njemaki jezik)

Korektura/ProofreadesMarko DIZDAR

Grafiko oblikovanje/Graphic designRoko BOLANA

Raunalni slog/LayoutHrvoje JAMBREK

Tisak/Printed byREPROGRAPH d.o.o., Zagreb

Naklada/Issued600 primjeraka/600 copies

Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 24/2007Str./Pages 1-522, Zagreb, 2007.

Sadraj Contents/Inhaltsverzeichnis

Pril. Inst. arheol. Zagrebu, 24/2007Str./Pages 1-522, Zagreb, 2007.

K. MinichreiterBijelo slikani linear A stupanj starevake kulture u Hrvatskoj

T. Teak-GreGlPonovno o lasinjskoj boici iz Vrlovke

H. kalafaTi, T. Hrakarni grob ranog bronanog doba s lokaliteta Selci- akovaki- Kaznica: zvonasti pehari na jugu Karpatske kotline?

Z. MarkoviO ranobronanodobnim nalazima iz Novih Perkovaca kod akova

S. karavaniSluajni nalaz bronanog pojasa iz naselja Makovac-Crinjevi (Nova Gradika)

D. lonjak DiZDarBronani kotli iz Drave kod Koprivnice

r. oTari, H. PoTrebica, a. briGiNeposredno datiranje botanikih uzoraka u arheolokom kontekstu - biljni ostaci s prapovijesnog lokaliteta Kaptol-Gradci kod Poege (Hrvatska)

S. kovaeviKarakteristini nalazi kasnohaltatskog naselja u Zbelavi kod Varadina i fibula tipa Velem

K. MinichreiterThe White-painted Linear A Phase of the Starevo Culture in Croatia

T. Teak-GreGlAnother look at a Lasinja Culture Bottle from Vrlovka

H. kalafaTi, T. HrakEarly Bronze Age urn grave from the Site of Selci-akovaki Kaznica: Bell Beakers on the South of the Carpathian Basin?

Z. Markoviber frhbronzezeitliche Funde aus Novi Perkovci bei akovo

S. karavaniZufallsfund eines Bronzegrtels aus der Siedlung Makovac-Crinjevi (Nova Gradika)

D. lonjak DiZDarBronzebecken aus der Drau bei Koprivnica

r. oTari, H. PoTrebica, a. briGiDirect Dating of Botanical Samples in an Archaeological Context Plant Remains from the Prehistoric Site of Kaptol-Gradci near Poega (Croatia)

S. kovaeviCharacteristic Finds from the Late Hallstatt Settlement at Zbelava near Varadin and a Velem-type Fibula

35

89

79

69

59

49

41

21

9

13

19

20

UVODNA RIJE

BIBLIOGRAFIJA

POPIS MENTORSTVA ZA MAGISTERIJE I DOKTORATE

TABULA GRATULATORIA

A WORD OF INTRODUCTION

BIBLIOGRAPHY

THE MENTORSHIP LIST FOR MASTER THESES AND DOCTORAL DISSERTATIONS

TABULA GRATULATORIA

n. Majnari-PanDiBronano prstenje iz latenskog groblja na Ciglani u Donjem gradu u Osijeku

M. DiZDarBikonini lonci sa stepeniasto ralanjenim ramenom s groblja Zvonimirovo-Veliko polje

D. GloGovi, M. MenuiOsvrt na fibule tipa Jezerine u Hrvatskoj povodom novih nalaza iz Dragiia

i. raDMan livajaIn Segestica...

i. oani roGuljiKeramika tankih stjenki s tri odabrana poloaja u Vinkovcima

M. ZaninoviBeneficiarii consularis na podruju Delmata

n. caMbiDvije bronane figurice iz Muzeja Franjevakog samostana u Sinju

Z. bruSiLux in nave

b. MiGoTTiUlomci kariastog oklopa kao amuleti na kasnorimskom groblju trbinci kod akova

k. jeliniKasnoantike narukvice od staklene paste s lokaliteta Virovitica-Kikorija jug

r. MaTijaiJo jednom o Kastrilu na premanturskom rtu Kamenjak (Medulin)

v. beGovi Dvorak, i. Dvorak ScHrunk, i. TuTekCrkva Sv. Marije, graena uz castellum u uvali Madona, Brijuni, Kasnoantiko i bizantsko razdoblje

n. Majnari-PanDiBronze Fingerrings from the La Tne Cemetery at Ciglana in the Lower Town in Osijek

M. DiZDarBiconical pots with a stepped shoulder from the Zvonimirovo-Veliko polje cemetery

D. GloGoviA Look at the Jezerine-type Fibulae in Croatia in View of New Finds from Dragii

i. raDMan livajaIn Segestica...

i. oani roGuljiThin-walled Pottery from Three Chosen Positions in Vinkovci

M. ZaninoviBeneficiarii consularis in the territory of the Delmatae

n. caMbiTwo Bronze Figurines from the Museum of the Franciscan Monastery in Sinj

Z. bruSiLux in nave

b. MiGoTTiFragments of a Chain Mail as Amulets in the Late Roman Cemetery at trbinci near akovo

k. jeliniGlass Paste Bracelets from late Antiquity from the Site of Virovitica-Kikorija South

r. MaTijaiAnother Look at Kastril on the Premantura Cape of Kamenjak (Medulin)

v. beGovi Dvorak, i. Dvorak ScHrunki. TuTekThe Church of St. Mary and Castellum in Madona Bay, Brijuni, Late Roman and Byzantine period

113

121

145

153

173

181

185

193

203

213

221

229

S. ciGlenekiVia publica in druge komunikacije med Celejo in Neviodunom v poznorimskem obdobju

e. MarinMozaik u oratoriju sv. Venancija u Lateranskoj krstionici

b. iljeGRanokranski mramorni korintski kapiteli iz Dubrovnika

T. fabijaniRanokranske pticolike fibule u svjetlu neobjavljenih nalaza iz Danila i Podumaca

a. uGleiNajnoviji germanski nalazi seobe naroda iz sjeverne Dalmacije

M. ilkiNalazi seobe naroda i ranog srednjeg vijeka iz Sotina

M. GuTinRani srednji vijek od alpskih obronaka do Panonije

P. alkovSkProblematika pravokutnih i elipsoidnih zemunica kod Slavena

M. HanuliakPoruovanie telesnch zvykov zomrelch vo vel'komoravskom prostred z zemia Slovenska

T. knificZgodnjesrednjeveki pozlaeni predmeti z Gradia nad Baljem (Slovenija)

c. blinTO slinostima tipova prikaza

j. beloeviOsvrt na karolinke maeve tipa H sa ireg podruja dalmatinske Hrvatske

S. ciGlenekiVia publica and other communications between Celeia and Neviodunum in the Late Roman period

e. MarinMosaik im Oratorium des Hl. Venantius im lateranischen Baptisterium

b. iljeGEarly Christian Marble Corinthian Capitals from Dubrovnik

T. fabijaniEarly Christian Bird-shaped Fibulae in the Light of Unpublished Finds from Danilo and Podumci

a. uGleiThe Latest Germanic Finds from the Migration Period from Northern Dalmatia

M. ilkiFunde der Vlkerwanderung und des Frhmittelalters aus Sotin

M. GuTinThe Early Middle Ages from the Alpine Slopes to Pannonia

P. alkovSkProblm obdinkovitch a ovlnych zemnc u Slovanov

M. HanuliakZerstrung von Krperresten der Verstorbenen im gromhrischen Milieu aus dem Gebiet der Slowakei

T. knificEarly Mediaeval Gilded Artefacts from Gradie nad Baljem (Slovenia)

c. blinTA trgy- s kptpusok hasonlsgairl

j. beloeviRckschau auf karolingische Schwerter des Typus H aus dem Groraum des Dalmatinischen Kroatiens

241

251

257

263

273

277

289

301

309

317

327

405

T. Sekelj ivananJo jedan nalaz ranokarolinkog koplja s krilcima iz ljunare Jegeni kraj Koprivnice

M. jarakUlomak arhitravne grede iz zvonika franjevakog samostana na Koljunu

G. fuSekOkov korica knjige iz groba u Nitri-indolki

v. GaParac Gunjaa, a. MiloeviDva nova zanimljiva srednjovjekovna grobna nalaza iz okolice Sinja

T. TkalecVojakovaki Osijek-Mihalj, srednjovjekovni arheoloki kompleks na gornjem toku Glogovnice

j. belajJesu li postojale upe na podruju ivanovakog belskog preceptorata 1334. godine?

i. fiSkoviNeki primjeri Damnatio memoriae u naoj staroj skulpturi

v. P. GoSSSpomenici umjetnosti kao povijesni dokumenti

M. lauS, M. novakSluaj venerinog sifilisa u novovjekovnom horizontu grobova kraj crkve Svetog Lovre u Crkvarima

KRATICE

NAPUTCI AUTORIMA

T. Sekelj ivananAnother Find of an Early Carolingian Winged Spearhead from the Gravel Extraction Plant of Jegeni near Koprivnica

M. jarakA Fragment of an Architrave from the Franciscan Monastery on Koljun

G. fuSekBuchdeckelbeschlag aus einem Grab in Nitra-indolka

v. GaParac Gunjaa, a. MiloeviZwei neue interessante mittelalterliche Grabfunde aus der Umgebung von Sinj

T. TkalecVojakovaki Osijek-Mihalj, a Mediaeval Archaeological Complex on the Upper Course of the Glogovnica

j. belajWere there Parishes in the Territory of the Bela Preceptory of the Hospitallers in 1334?

i. fiSkoviOn the Examples of Damnatio Memoriae from the Croatian Heritage

v. P. GoSSMonuments of Art as Historical Documents

M. lauS, M. novakA Case of Venereal Syphilis in the Modern Age Horizon of Graves near the Church of St. Lawrence in Crkvari

ABBREVIATIONS / ABKRZUNGEN

INSTRUCTION FOR AUTHORS

419

429

437

443

453

473

481

499

503

511

519

9Sve nas je iznenadilo da je ve stigla 65. obljetnica ivota naeg dragog kolege sa studija, fakultetskog profesora i ravnatelja Insti-tuta za arheologiju, prof. dr. sc. eljka Tomiia. U znak zahvale za sve dosadanje uinjeno, odluili smo posvetiti mu ovaj broj naeg asopisa, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, u kojem je od njegovih prvih brojeva obnaao dunost glavnog i odgovornog urednika.

Tijekom izuzetno plodnog ivota dole su do punog izraaja nje-gove neprijeporne ljudske i strune vrline, bilo kao profesora koji zna vrlo uspjeno prenijeti svoju ljubav za arheologiju mladim generacijama, bilo kao ravnatelja Instituta, radujui se novim ot-kriima i uspjesima svakog od nas. Svojom svestranou, irinom, radnom energijom i iznimno vrijednim rezultatima, afirmirao je i zaduio hrvatsku arheologiju vrstim temeljima hrvatskog ranog srednjovjekovlja, ukazujui na hrvatske prostore kao nezaobilazni dio europskog kulturnog naslijea.

Na slavljenik, prof. dr. sc. eljko Tomii, roen je 1942. u Poegi, a od 1944. godine ivi u Zagrebu, gdje je stekao temeljno kolsko obrazovanje i maturirao. Na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu studirao je i diplomirao 1965. godine na Odjelu za arhe-ologiju. Od 1965. do 1970. radio je kao kustos Arheolokog odjela Gradskog muzeja u Varadinu, a od 1972. do 1985. godine obnaao je dunost ravnatelja Muzeja Meimurja u akovcu.Tijekom muzejske djelatnosti pokrenuo je opsene konzervatorske radove na spomenikom kompleksu Starog grada Zrinskih u a-kovcu, u kojem su odravana zasjedanja hrvatskog Sabora. Kao pionir arheologije Varadina i Meimurja obavio je ezdesetak samostalnih izloaba i bio tuma kulturne prolosti. Posebice uspjena istraivanja obavio je na ranosrednjovjekovnim groblji-ma starohrvatskog doba na prostoru Kalnikog prigorja, slavonske Podravine (okolice Virovitice i Slatine) te Meimurja, koja su otvori-la nove poglede na etnogenetske procese Hrvata. Ta su istraivanja obogatila i fundus kulture Hrvatske nezaobilaznim tvarnim do-kazima njezine ranosrednjovjekovne opstojnosti i na prostorima Mure, Drave, Dunava i Save.Godine 1984. magistrirao je kod prof. dr. sc. Milana Preloga s te-mom: Relacije ivota od prapovijesti do 12. stoljea u Meimurju. Doktorirao je 1990. godine na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, a mentor mu je bio dr. sc. Zdenko Vinski. Tema doktor-skog rada naslovljena je: Arheoloka slika meurijeja Mure, Dra-ve, Dunava i Save u svjetlosti materijalnih izvora bjelobrdskog kul-turnog kompleksa. Godine 1990. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika, 1994. u vieg znanstvenog suradnika, 2000. izabran je prvi put u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika, a u svibnju 2005. godine drugi put za znanstvenog savjetnika, trajno zvanje.

Od 1986. godine djeluje u Institutu za arheologiju, dravnoj znan-stvenoistraivakoj ustanovi Republike Hrvatske. Nakon to je obnaao dunost v.d. ravnatelja tijekom Domovinskog rata, od 1. listopada 1995., ustrojem javne ustanove Republike Hrvatske Instituta za arheologiju (IARH), njezin je prvi ravnatelj i tu dunost jo uvijek vrlo uspjeno obnaa u svojem drugom mandatu. Kao utemeljitelj i idejni tvorac Instituta za arheologiju svojim izuzet-

We were all taken by surprise that our dear colleague from our university days, a university professor and Director of the Institute of Archaeology, Professor eljko Tomii is already celebrating his 65th birthday. As a token of our gratitude for all he has done, we have decided to dedicate to him this volume of our journal, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (Contributions of the Institute of Archaeology in Zagreb), whose editor-in-chief he has been from the time of its very first volumes.

During his exceptionally fruitful life his unquestionable human and professional virtues have found full expression. As a professor he was able to successfully convey his love of archaeology to younger generations. As Director of the Institute he was always enthusiastic about the new discoveries and successes of each of us. Through his versatility, broad-mindedness, energy and exceptional achieve-ments, he affirmed Croatian archaeology and indebted it by lay-ing firm foundations for the Croatian early Middle Ages, showing Croatian territories to be an integral part of the European cultural heritage.

Professor eljko Tomii was born in 1942 in Poega. Since 1944 he has been living in Zagreb, where he completed his primary and secondary education. He studied at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, graduating from the Department of Archaeology in 1965. From 1965 to 1970 he worked as a curator in the Department of Archaeology in the Varadin City Museum, and from 1972 to 1985 he was Director of the Museum of Meimurje in akovec.During his museum career he launched comprehensive conser-vation works at the monumental complex of the Old City of the Zrinski family in akovec, which hosted the sessions of the Croatian parliament (Sabor). As a pioneer of archaeology in Varadin and Meimurje he organized around sixty individual exhibitions and was a cultural history interpreter. Particularly successful among his excavations were those at the early medieval cemeteries of the early Croatian period in the territory of the Kalnik Prigorje, Slavonian Podravina (surroundings of Virovitica and Slatina) and Meimurje, opening new views on the ethnogenetic processes of the Croats. These excavations also enriched the corpus of Croatian culture by factual evidence of its early medieval presence also in the area of the Mura, Drava, Danube and Sava rivers.In 1984 he was awarded a masters degree under the mentorship of Professor Milan Prelog with a thesis entitled Relations of Life from Prehistory to the 12th Century in Meimurje. He obtained his Ph.D. in 1990 at the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb, where his mentor was Dr Zdenko Vinski. His dissertation was entitled The Archaeological Image of the Area between the Mura, Drava, Danube and Sava Rivers in the Light of the Material Sources of the Bijelo Brdo Cultural Complex. In 1990 he was appointed to research associate, in 1994 to senior research as-sociate, in 2000 he was appointed scientific advisor for the first time and in May 2005 for the second time, as a permanent appointment.

Since 1986 he has worked at the Institute of Archaeology, a national research institution. During the Homeland War he performed the duty of Acting Director and after the Institute of Archaeology was established as a public institution of the Republic of Croatia on Octo-ber 1st 1995, he became its first Director, a duty he is still performing very successfully in his second term of office. His outstanding efforts

Uvodna rije

A Word of Introduction

10

nim zalaganjem omoguio je njegovo djelovanje kao samostalne javne ustanove, otvorene najboljim mladim strunjacima. Tako je danas u Institutu zaposleno 24 djelatnika - 13 doktora i 6 magistra znanosti, meu kojima je 6 znanstvenih novaka.Do 2005. godine voditelj je znanstvenog programa trajne istra-ivake djelatnosti Instituta: Geneza i kontinuitet materijalne kulture Hrvata i znanstvenog projekta: Srednjovjekovno arheo-loko naslijee Hrvatske (5.-16. st.), koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Svojim znan-stvenim projektom ukljuen je u veliki interdisciplinarni kolabora-tivni projekt (koordinator dr. sc. M. laus), kojemu su se pridruila tri projekta HAZU-a, dva projekta Instituta za arheologiju i jedan projekt Odjela za arheologiju Sveuilita u Zadru. Iz irokog dijapazona znanstvenog zanimanja njegova projek-ta - Srednjovjekovno arheoloko naslijee Hrvatske (5.-16. st.), izdvajaju se teme: juna Panonija tijekom seobe naroda; vojno graditeljstvo (kastra) epohe cara Justinijana I. (6. st.) na istono-jadranskom priobalju; hrvatsko rano srednjovjekovlje (geneza i kontinuitet materijalne kulture ranih Slavena i Hrvata; interakcije Hrvata, Avara, Franaka i Bizanta); bjelobrdski kulturni kompleks (10.-13. st.); hrvatski kasni srednji vijek (arheoloka batina vitekih redova templara i ivanovaca; plemiki utvreni gradovi i sakralno graditeljstvo kontinentalnog dijela Hrvatske).Razvio je zamjetnu i iroko razgrananu arheoloku terensku istrai-vaku djelatnost organiziranjem brojnih arheolokih iskopavanja i rekognosciranja (vie od 80 kampanja) diljem Hrvatske (Mei-murje, Hrvatsko zagorje, Slavonija, otok Krk, Pag, Rab). Voditelj je projekta viegodinjih arheolokih istraivanja na lokaciji Dvor knezova Ilokih i Odescalchi u Iloku, koji je dijelom velikoga pro-jekta: Istraivanje, obnova i revitalizacija kulturne batine Ilok - Vukovar - Vuedol, ugovorenog izmeu Vlade Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijea Europe. Predsjednik je Sekcije za arheologiju i kulturnu batinu u okviru Znanstvenog vijea za daljinsku interpretaciju HAZU-a, a ujedno i urednik njegova glasila Bilten.Od 1986. godine (od 3. do 23. broja) obnaa dunost glavnog i odgovornog urednika uglednoga znanstvenog asopisa Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, koji je prepoznat kao najvia razina asopisa (kategorija a1) u podruju humanistikih znanosti za polje arheologije, koji se po vrsnoi izjednauju sa slinim eu-ropskim. Od 2005. glavni je i odgovorni urednik strunog glasila Anali Instituta za arheologiju i edicije Monografije Instituta za ar-heologiju. Godine 1999. bio je urednik zbornika radova Slatina, koji je okupio dvadesetak vrsnih znanstvenika. Takoer je suraivao kao autor priloga u edicijama Leksikografskog zavoda Miroslava Krlee, odnosno kao recenzent Hrvatskoga povijesnog atlasa.Autor je dviju knjiga, a koautor u devet knjiga te pisac vie od stotinu izvornih i strunih radova, objelodanjenih u Hrvatskoj i inozemstvu. Knjiga Panonski periplus predstavljena je na Sajmu knjiga u Frankfurtu (2001.).Predstavnik je Republike Hrvatske u meunarodnoj Konferenciji Castrum Bene, (arheologija kasnog srednjovjekovlja u dravama Srednje Europe od Baltika do Jadrana), a djeluje i kao suradnik meunarodnog projekta o Avarima u Srednjoj Europi (Archologie der Awarenzeit in Mitteleuropa - ADAM II.). Bio je voditelj hrvatske skupine arheologa u sklopu dvogodinjeg meunarodnog projek-ta Hrvatske i Slovenije (1997.-1998.). U okviru Europskog komiteta za slavensku arheologiju voditelj je Povjerenstva za bjelobrdski kulturni kompleks. Surauje s Institutom za arheologiju Slovake akademije VED u Nitri, a takoer je redovni gost i suradnik Insti-tuta za arheologiju Maarske akademije znanosti u Budimpeti. Od Centra izvrsnosti Instituta za arheologiju Slovake akademije znanosti u Nitri, koji je ujedno sredite europske Mree centara izvrsnosti (ukljuene su vodee institucije Austrije, eke, Ma-

as the initiator and founder of the Institute of Archaeology have made it possible for the Institute to function as an independent pub-lic institution, open to the best young experts. Today the Institute employs 24 people 13 of them with a Ph.D. and 6 with a masters degree, of which 6 are junior researchers. Until 2005 he headed the scientific programme of the Institutes permanent research activity: Genesis and Continuity of the Ma-terial Culture of the Croats and the scholarly project: Medieval Archaeological Heritage of Croatia (5th-16th cent.), approved by the Croatian Ministry of Science, Education and Sports. Through his project he participates in a large interdisciplinary collaborative project (coordinated by Dr. M. laus), which was joined by three projects of the Croatian Academy of Sciences and Arts (HAZU), two projects of the Institute of Archaeology and one project of the De-partment of Archaeology of the University of Zadar.Several topics stand out from the wide scope covered by his project The Medieval Archaeological Heritage of Croatia (5th-16th cent.): southern Pannonia during the Migration Period; military architecture (castra) during emperor Justinian I (6th cent.) on the eastern Adriatic coast; the Croatian early Middle Ages (genesis and continuity of the material culture of the early Slavs and Croats; the interactions of the Croats, Avars, Franks and Byzantium); the Bijelo Brdo cultural complex (10th-13th cent.); the Croatian late Middle Ages (the archaeological legacy of the chivalric orders of the Knights Templar and Knights Hospitaller; aristocratic fortified towns and sacral architecture of continental Croatia).He developed a notable and extensive archaeological fieldwork activity by organizing numerous archaeological excavations and surveys (more than 80 campaigns) throughout Croatia (Meimurje, Hrvatsko Zagorje, Slavonia, the islands of Krk, Pag and Rab). He is the project manager of long-term archaeological excavations at the site of the Palace of the Ilok princes and the Odescalchi Palace in Ilok, forming part of the large project: Research, Reconstruction and Re-vitalisation of the Ilok Vukovar Vuedol Cultural Heritage, that is the subject of an agreement between the Croatian Government and the Council of Europe Development Bank.He is the President of the Section for Archaeology and Cultural Herit-age within the CASA Scientific Council for Telemetry and Photointer-pretation, and is also the editor of its bulletin Bilten.Since 1986 (from issue number 3 to 23) he has been editor-in-chief of the renowned scholarly journal Contributions of the Institute of Archaeology in Zagreb (Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu), which has been recognized as a journal of the highest rank (cat-egory a1) in the area of the humanities for the field of archaeology, equal in quality to similar European journals. Since 2005 he has been editor-in-chief of the professional bulletin Annals of the Insti-tute of Archaeology and the publication Monographs of the Institute of Archaeology. In 1999 he was the editor of the collection of papers Slatina, which brought together some twenty outstanding scholars. He also contributed as an author to the publications of the Miroslav Krlea Lexicographic Institute and as a reviewer of the Croatian Historical Atlas.He is the author of two books and co-author of nine, as well as the author of more than a hundred original and expert papers published in Croatia and abroad. His book Pannonian Periplus was presented at the Frankfurt Book Fair in 2001.He represents the Republic of Croatia in the international Castrum Bene Conference (the archaeology of the late medieval period in the countries of Central Europe from the Baltic to the Adriatic Sea), and he is also active as an associate of the international project on the Avars in Central Europe (Archologie der Awarenzeit in Mitteleuropa - ADAM II.). He headed the Croatian group of archaeologists within a two-year international Croatian-Slovenian project (1997-1998). Within the European Committee for Slavic Archaeology he is the leader of the Commission for the Bijelo Brdo Cultural Complex. He collaborates with the Institute of Archaeology of the Slovak Acad-emy VED in Nitra, and he is also a regular guest and associate of the Institute of Archaeology of the Hungarian Academy of Science in Budapest. It was his efforts that led the Quality Centre of the Institute of Archaeology of the Slovak Academy of Sciences in Nitra, also the

11

arske, Njemake, Slovake), okupljenih oko realizacije velikoga znanstvenog programa: Najstarija povijest srednjeg Podunavlja, njegovom je zaslugom prepoznata ukupna znanstvena djelatnost i prinos Instituta za arheologiju Republike Hrvatske. Stoga mu je, kao ravnatelju Instituta za arheologiju, uruen poziv za sveano potpisivanje Ugovora o pristupanju europskoj Mrei centara izvr-snosti za prostor Karpatske kotline u oujku 2006. godine. Program obuhvaa razdoblje do 2008. godine, a integriran je u Sedmi okvir-ni program Europske unije.Od 2007. godine voditelj je znanstvenog programa Hrvatsko sred-njovjekovno arheoloko naslijee u europskom kontekstu (5.-17. st.) u kojem su programski objedinjeni znanstveni projekti Instituta za arheologiju, Odjela za arheologiju Sveuilita u Zadru, odnosno HAZU-a (antropologija). Program obuhvaa arheoloku i antro-poloku batinu srednjeg vijeka dugog trajanja na povijesnim prostorima Hrvata, uz afirmaciju njihova kontinuiranog doprinosa europskoj kulturi na srazu hrvatske srednjoeuropske i sredozemne sastavnice. Sudjelovao je priopenjima na brojnim meunarodnim znanstve-nim skupovima u Austriji (Graz, Mogersdorf), Maarskoj (Budimpe-ta), Njemakoj (Bamberg), Poljskoj (Gdanjsk), Sloveniji (Ljubljana), Ukrajini (Lavov), a redoviti je sudionik brojnih znanstvenih skupova Hrvatskog arheolokog drutva i Meunarodnog istraivakog centra Sveuilita u Zagrebu (Pula-Medulin).

U okviru djelatnosti na edukaciji mladog znanstvenog narataja, mentor je petorici doktoranada, desetorici magistranada i broj-nim diplomantima na sveuilitima u Zagrebu (Filozofski fakultet, Hrvatski studiji) i Zadru. Ujedno je uestalo lan Povjerenstava za ocjene disertacija, odnosno magistarskih radova pri sveuilitima u Zagrebu i Zadru kao i za njihove obrane. U Institutu za arheolo-giju znanstveni novaci su u okviru njegova znanstvenog projekta dosegnuli tri doktorata znanosti i tri magisterija.Profesor je na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu od njiho-va utemeljenja, kao voditelj kolegija Hrvatsko arheoloko naslije-e. Od 1998. godine proelnik je Odjela kroatologije na Hrvatskim studijima, a od 1996. do 1999. gostujui profesor za arheologiju hrvatskoga srednjovjekovnog razdoblja pri Filozofskom fakultetu Univerze u Ljubljani, sa samostalnim kolegijem Hrvatski rani sred-nji vijek. Od 1997. do 2003. bio je predava u okviru poslijediplom-skog studija arheologije srednjovjekovnog razdoblja na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Godine 2001. pozvan je kao predstavnik Hrvatske u Bamberg, na Peti europski kongres profesora srednjovjekovne arheologije (ESTMA), gdje je odrao pozivno predavanje o stanju hrvatske arheologije srednjovjekovnog razdoblja. Od akademske godine 2002./2003. gostujui je, a od 2004. naslovni redoviti profesor na Odsjeku za arheologiju Sveuilita u Zadru.Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske izabran je za zamjenika predsjednika Podrunog vijea za humanistike znanosti pri Nacionalnom znanstvenom vijeu za razdoblje 2005.-2008. godine, a ujedno je i lan tog povjerenstva za polje arheologije. Takoer je lan Povjerenstva za dravne na-grade za znanost za podruje humanistikih znanosti za razdoblje 2005.-2008. godine. Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta izabran je za izvjestitelja u postupku procjene nekolicine programa visokog obrazovanja, uklopljenih u postupak prihvaanja Bolonjske de-klaracije.Od 2004. godine lan je Povjerenstva za konzerviranje skulpture boice Minerve iz Varadinskih Toplica, odlukom Ministarstva kul-ture Republike Hrvatske. Od lipnja 2005. godine, odlukom Muzeja grada Zagreba, lan je Povjerenstva za valorizaciju, ocjenu i izradu smjernica za prijedlog

seat of the European Network of Quality Centres (includes the lead-ing institutions from Austria, Czech Republic, Hungary, Germany, Slovakia), gathered around the realization of a large scientific pro-gramme: The Earliest History of the Middle Danube Basin, to rec-ognize the overall scientific activity and contribution of the Institute of Archaeology of the Republic of Croatia. He was thus invited, as Director of the Institute of Archaeology, to participate at the signing ceremony of the Institutes accession to the European Network of Quality Centres for the Carpathian Basin in March 2006. The pro-gramme covers the period until 2008, and it has been integrated in the European Union Seventh Framework programme. Since 2007 he has been the manager of the scientific programme Croatian Medieval Archaeological Heritage in the European Context (5th-17th cent.), which brings together the scientific programmes of the Institute of Archaeology, the Department of Archaeology of the University of Zadar and of the CASA Department of Archaeology (Anthropology). The programme includes the archaeological and anthropological heritage of the Middle Ages of long duration in the historical territories of the Croats, affirming their continuing con-tribution to European culture at the junction of the Croatian Central European and Mediterranean components. He has participated with contributions at numerous international scholarly conferences in Austria (Graz, Mogersdorf), Hungary (Bu-dapest), Germany (Bamberg), Poland (Gdansk), Slovenia (Ljubljana), the Ukraine (Lavov), and he regularly takes part in numerous scholarly conferences of the Croatian Archaeological Society and the International Research Centre of the University of Zagreb (Pula-Medulin).

As part of his activities in educating the younger generation of schol-ars, he is mentor to five doctoral candidates, ten masters candidates and numerous graduands at the universities in Zagreb (Faculty of Humanities and Social Sciences, Croatian Studies) and Zadar. He is also a frequent member of the commissions for the assessment of dissertations and masters theses, as well as their defense, at the uni-versities in Zagreb and Zadar. At the Institute of Archaeology junior researchers participating in his project have obtained three doctoral and three masters degrees.He has been a professor at the University of Zagreb Croatian Studies since their foundation, as director of the course Croatian Archaeo-logical Heritage. Since 1998 he has been the head of the Croatian Studies Department of Croatology, and from 1996 to 1999 he was visiting professor for Archaeology of the Croatian Medieval Period at the Faculty of Arts of the University in Ljubljana, with an independ-ent course entitled The Croatian Early Middle Ages. From 1997 to 2003 he was a lecturer in the post-graduate programme of medieval archaeology at the Department of Archaeology of the Faculty of Humanities and Social Sciences of the University of Zagreb. In 2001 he was invited to Bamberg as the Croatian representative at the Fifth European Congress of Professors of Medieval Archaeology (ESTMA), where he gave an invited lecture on the state of the Croatian medi-eval archaeology. Since the academic year 2002/2003 he has been visiting professor, and since 2004 a Full Adjunct Professor at the Zadar University Department of Archaeology.By decision of the Croatian Ministry of Science, Education and Sports he was elected vice-president of the National Scientific Councils Regional Council for the Humanities for the period 2005-2008, and he is also a member of that commission for the field of archaeology. He is also a member of the Commission for National Science Awards for the Humanities for the period 2005-2008.The Ministry of Science, Education and Sports has appointed him rapporteur in the process of the assessment of several higher educa-tion programmes included in the process of adopting the Bologna declaration.In 2004, the Croatian Ministry of Culture apponited him member of the Commission for the Conservation of the Sculpture of the God-dess Minerva from Varadinske Toplice. Since June 2005, by decision of the Zagreb City Museum, he has been a member of the Commission for the Evaluation, Assessment and Creation of Guidelines for the Proposal of the Presentation of

12

prezentacije arheolokih lokaliteta Park Gri i Vranicanijeva polja-na, na Gornjem gradu, u Zagrebu. Za knjigu Hrvati i karolinzi (skupina autora) dobitnik je Stros-smayerove nagrade za 2001. godinu. Knjiga i tematska izloba istog naslova nastali su 2000. godine u okviru europskog projekta: Karlo Veliki - stvaranje Europe. Hrvatski segment projekta uklju-en je u akcije Njemake (Paderborn), Italije (Brescia), Katalonije (Barcelona) i Engleske (York). Godinja Nagrada Hrvatskog arheo-lokog drutva Dr. Josip Brunmid za 2002. godinu dodijeljena mu je za osobite zasluge u istraivanju keltskog i starohrvatskog nalazita Zvonimirovo-Veliko polje u opini Suhopolje kraj Viro-vitice.

I na kraju, prof. dr. sc. eljku Tomiiu estitamo od srca ovaj zna-ajan jubilej, a nai radovi u ovom broju Priloga neka budu zajed-nika estitka i znak velike zahvalnosti za njegovu ljudsku toplinu, predanost struci i veliku odanost svojoj zemlji.Radujemo se i oekujemo jo mnogo uspjenih zajednikih godina suradnje!

Archaeological Sites of Gri Park and Vranicanijeva Poljana, at the Upper Town in Zagreb.For the book The Croats and the Carolingians (group of authors) he received the Strossmayer Award for 2001. The book and thematic exhibition of the same title were created in 2000 as part of the Euro-pean project: Charlemagne the Making of Europe. The Croatian segment of the project was included in the presentations in Ger-many (Paderborn), Italy (Brescia), Catalonia (Barcelona) and Eng-land (York). The annual Dr Josip Brunmid award of the Croatian Archaeological Society for 2002 was presented to him for his special contribution in the excavation of the Celtic and early Croatian site of Zvonimirovo-Veliko Polje in the Suhopolje municipality near Virovitica.

And finally, we extend our most heart-felt congratulations to Profes-sor eljko Tomii on this important jubilee, and it is our wish that our papers in this volume of the Contributions be taken as our joint congratulations and a token of our great gratitude for his human warmness, dedication to the profession and great loyalty to his country.We look forward to many more successful years of cooperation!

Glavna i odgovorna urednica / Editor in chief:

Kornelija Minichreiter

13

1966.Ludbreg - rimsko naselje, Arheoloki pregled 8, Beograd, 116-119. akovec - Stari grad, Arheoloki pregled 8, Beograd, 172-176.

1968.Brezje kraj Varadina - prahistorijsko i ranosrednjovjekovno nalazite, Arheoloki pregled 10, Beograd, 237-238. Vanost nalaza ranosrednjovjekovnog koplja u Varadinu, Starohrvatska prosvjeta 10, Split, 53-61.

1969.Brezje, Varadin - eneolitsko nalazite lasinjske kulture, Arheoloki pregled 11, Beograd, 31-33. Kr, Cerje Tuno, Ivanec - eneolitsko naselje lasinjske kulture, Arheoloki pregled 11, Beograd, 33-35. Petrijanec, Varadin - antiko nalazite, Arheoloki pregled, 11, Beograd, 176-178.

1975.O rimskim i ranosrednjovjekovnim arheolokim nalazima spilje Vindije, Godinjak Gradskog muzeja Varadin, 5, Varadin, 25-45. Rezultati srednjovjekovnih arheolokih istraivanja u Meimurju i Varadinskoj regiji, Arheoloka istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb, 209-222.

1979.Zatitna arheoloka istraivanja u Martinu na Muri, Muzejski vjesnik 2, Koprivnica, 40-43.

1982.Arheoloka istraivanja antike nekropole kod sela Trnovaka u Meimurju, Muzejski vjesnik 5, Varadin, 41-47. Rezultati arheolokih terenskih rekognosciranja Meimurja u 1981. godini (antika i rani srednji vijek), Muzejski vjesnik 5, Varadin, 48-54. Novosti u antikoj zbirci arheolokog odjela Muzeja Meimurja-akovec, Muzejski vjesnik 5, Varadin, 89-90. Trnovak, Meimurje - antika nekropola pod tumulima, Arheoloki pregled 23, Beograd, 101-105. Bronana statueta Herkula iz okolice Goriana u Meimurju, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu 15, Zagreb, 15-27.

1984.Zatitna arheoloka istraivanja u Jurju u Trnju, Muzejski vjesnik 7, akovec, 81-84. Pokusna arheoloka istraivanja naselja Gorian tijekom 1983. godine (preliminarni izvjetaj), Muzejski vjesnik 7, akovec, 84-87. Arheoloka istraivanja u Gorianu 1983. godine (preliminarni izvjetaj), Muzejski vjesnik 7, akovec, 88-93. Meunarodni simpozij ranosrednjovjekovne arheologije u Nitri, Muzejski vjesnik 7, akovec, 38-41. Sumarni osvrt na rezultate arheolokih istraivanja prostora Meimurja u razdoblju od 1972. do 1982. godine (I dio), Muzejski vjesnik 7, akovec, 56-65.

1985.Sumarni osvrt na rezultate arheolokih istraivanja prostora Meimurja u razdoblju od 1972. do 1982. (II. dio), Muzejski vjesnik 8, Koprivnica, 26-36. Ranosrednjovjekovno groblje na redove u Juraju u Trnju, Muzejski vjesnik 8, Koprivnica, 59-60 Skupni nalaz ranosrednjovjekovnog novca 12. i 13. stoljea iz akovca, Muzejski vjesnik 8, Koprivnica, 60-61.

Bibliografija

Bibliography

14

Gradie kod Nedelia - rezultati pokusnih arheolokih istraivanja, Muzejski vjesnik 8, Koprivnica, 61-63.Rezultati pokusnih arheolokih istraivanja kraj Dvoria u Meimurju, Muzejski vjesnik 8, Koprivnica, 63-64. Skupni nalaz ranosrednjovjekovnog novca 12. i 13. st. iz akovca, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XVII/1, Zagreb, 27-28. Juraj u Trnju - ranosrednjovjekovno groblje na redove, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XVII/1, Zagreb, 26-27. Gradite kod Dvoria - rezultati pokusnih arheolokih iskopavanja, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XVII/2, Zagreb, 26-27. Prilog istraivanja karolinkog oruja u Meimurju i varadinskoj regiji, Starohrvatska prosvjeta 14, Split, 209-230. Osvrt na jedan skupni nalaz antikog novca u Meimurju, Godinjak Gradskog muzeja u Varadinu 7, Varadin, 87-96.

1986.Arheoloka slika antike u Meimurju, Meimurje - asopis za drutvena pitanja i kulturu 9, akovec, 183-218. Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 15, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 1986, 311 str. + slike, table. (prikaz) Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XVIII/3, Zagreb, 59-61. Srednjovjekovno razdoblje, u: 40 godina arheolokih istraivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Muzejsko drutvo sjeverozapad-ne Hrvatske, Koprivnica, (katalog)Osvrt na rezultate arheolokih istraivanja Meimurja od 1974. do 1985., akovec, (katalog izlobe Muzeja Meimurja-akovec)

1987.Novija ranosrednjovjekovna istraivanja Odjela za arheologiju, Prilozi Instituta za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu 3/4, (1986/1987), Zagreb, 141-173. Daljinskim istraivanjem do arheolokih izvora u Meimurju, BILTEN, Savjet za daljinska istraivanja i fotointerpretaciju 1/8, Za-greb, 63-70.

1988.Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 16, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu, Split 1986 (1987), 246 str. + slike, table, (prikaz), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XX/1, Zagreb, 38-41. Prekrije - Gornji Obre na Kalniku, ranosrednjovjekovno groblje, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XX/1, Zagreb, 25-27. Sv. Juraj - Mala Krasa kraj Punta na otoku Krku, sakralno-cemeterijlni kompleks, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XX/1, Zagreb, 30-31. Veliko Gradie - Klenovec kraj Pregrade, srednjovjekovna utvrda, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XX/1, Zagreb, 29-30.

1989.Prekrije/Gornji Obre - Ranosrednjovjekovno groblje, Arheoloki pregled 28, Ljubljana, 154-155. Klenovec/Veliko Gradie. Srednjovjekovna utvrda, Arheoloki pregled 28, Ljubljana, 168-169. Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 17, Muzej hrvatskih spomenika u Splitu, Split 1987, 181 str. + slike, table (prikaz), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXI/1, Zagreb, 42-45. U povodu nove knjige dr. Duana Jelovine Straohrvatsko kulturno blago (izdanje Mladost, Zagreb, 1989, 104 str.: ilustr. u boja-ma: 25 cm) (prikaz), Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu 22, Zagreb, 173-177. Ranosrednjovjekovno groblje na poloaju Breg kod Popovca u Kalnikom prigorju, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXI/1, Zagreb, 28-31. Sveti Juraj iznad grada Paga, ranobizantski kastron, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXI/1, Zagreb, 28-31. Mala Krasa na otoku Krku - Sv. Juraj, sakralno-cemeterijalni kompleks, Arheoloki pregled 28, Ljubljana, 170-171.

1990.Sv. Juraj iznad Paga, Ranobizantski kastron, Arheoloki pregled 29, Ljubljana, 177-179. Popovec/Breg. Ranosrednjovjekovno groblje, Arheoloki pregled 29, Ljubljana, 198-200. Ranosrednjovjekovno groblje kod sela Ciganke u slavonskom dijelu Podravine, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXII/3, Zagreb, 44-47.Arheoloka svjedoanstva o ranobizantskom vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima, Prilozi Instituta za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu 5/6, Zagreb, 29-53.

15

Tragom novijih istraivanja bjelobrdske kulture u slavonskom dijelu Podravine, Prilozi Instituta za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu 7, Zagreb, 85-105. Prilog istraivanju kronologije srednjovjekovnog groblja na poloaju Lijeva bara u Vukovaru - Hommage a Vukovar, Starohrvat-ska prosvjeta 20, Split, 111-189. Materijalni tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva u Velebitskom podgorju, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu 23, Zagreb, 139-162. Srednjovjekovni arheloki izvori u meurjeju Mure i Drave - prikaz rezultata novijih istraivanja, Arheoloka istraivanja u Podra-vini i Kalniko-bilogorskoj regiji, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb, 115-129. Registar arheolokih nalaza i nalazita sjeverozapadne Hrvatske, Muzejsko drutvo SZ Hrvatske Sekcija arheologa i preparatora, Varadin, (katalog)

1991.Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 19, Muzej arheolokih spomenika u Splitu, Split 1989 (1991), 288 str. i 3 situacijska plana, slike, table (prikaz), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXIII/3, Zagreb, 80-82.Novi prilozi vrednovanju ostavtine srednjovjekovnog groblja Bijelo Brdo II, Prilozi Instituta za povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu 8, Zagreb, 95-148.

1992.Neuere Erforschung der Bijelo Brdo - Kultur in Kroatien, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 9, Zagreb, 113-130. Arheoloko nasljee okolice Pregrade i Klanjca, Pregrada, (katalog)

1993.Arheoloka topografija Kalnikog prigorja i okolice Krievaca, u: Badurina A., Domljan ., Fischer M., Horvat-Levaj K. (ur.), Krievci, grad i okolica: Umjetnika topografija Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti Sveuilita, Zagreb, 23-41. Tragovi ranobizantskog vojnog graditeljstva na sjevernom hrvatskom primorju, u: Kudi N., Vicelja M. (ur.), Umjetnost na istonoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Zbornik Pedagokog fakulteta Rijeka (posebno izdanje), Rijeka, 91-96. Prilog istraivanju kronologije bjelobrdskog segmenta srednjovjekovnog groblja Ptuj - Grad, u: Lamut B. (ur.), Ptujski arheoloki zbornik ob 100-letnici muzeja in Muzejskega drutva, Pokrajinski muzej Ptuj, Ptuj, 543-579. New Investigations of the Bijelo Brdo Culture in Croatia, u: Pavuk J. (ed.), Actes du XIIe Congrs international des sciences prhi-storiques et protohistoriques, Institut archeologique de lAcademie Slovaque des Sciences, Nitra-Bratislava, 32-42.

1994.Vukovo i okolni kraj u starohrvatsko doba, u: Karaman I. (ur.), Vukovar, vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Koprivnica, 92-109.

1995.Na tragu bjelobrdske kulture u Kalnikom prigorju, Starohrvatska prosvjeta 21, Split, 99-122. Svetojanj kasnoantika utvrda kraj Stare Novalje na otoku Pagu, Arheoloki radovi i rasprave 12, Zagreb, 291-305.

1996.Prostor hrvatskog kajkavskog izriaja u svjetlosti arheolokih vrela, u: Jembrih A. (ur.), Kajkaviana Croatica, Druba Braa hrvat-skoga zmaja/Kajkaviana, Zagreb/Donja Stubica, 439-462. Fortifications of orders of knights in medieval Croatia, u: Leszek K., Henryk P. (eds.), Castrum bene, castle and church 5, The Arc-haeological Museum in Gdansk, Gdansk, 201-218. Monasterium - Monutar - Nutar - korijeni prolosti, u: Ljubii M. (ur.), Nutar, Hrvatsko-ameriko drutvo, Zagreb, 19-53. Ranosrednjovjekovni kulturni krajobraz savsko-dravskog meurjeja, u: Jurkovi M., Luki T. (ur.), Raanje prvog hrvatskog kul-turnog pejzaa, MGC - Muzej Mimara, Zagreb, 151-161. Arheoloka slika srednjovjekovlja dravsko-dunavsko-savskog meurjeja Hrvatske (1094-1526), u: Stelzer W., Plczi Horvth A., Hathzi G., Prickler H. (eds.), Internationales Kulturhistorisches Symposion Mogersdorf 1994, Eisenstadt, 42-65.

1997.Zvonimirovo i Josipovo: groblja starohrvatskoga doba u Virovitiko-podravskoj upaniji, Institut za arheologiju, Gradski muzej Virovitica, Centar za kulturu Slatina, Zaviajni muzej, Zagreb Virovitica Slatina, 100 str.

16

Katalog naselja, u: Horvat-Levaj K., Reberski I. (ur.), Ludberg - Ludbreka Podravina, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 213-347. Arheoloka topografija i toponimija (Iovia-Botivo-Ludbreg). u: Horvat-Levaj K., Reberski I., Ludberg - Ludbreka Podravina, Insti-tut za povijest umjetnosti, Zagreb, 21-41. Prijedlog za skicu arheolokog zemljovida Bedekovine, u: Bajza . (ur.), Bedekovina stara i plemenita, Opinsko poglavarstvo Bedekovine, Bedekovina, 51-66.upanija Krapinsko-zagorska, u: Hitrec Z. (ur.), Registar arheolokih nalaza i nalazita sjeverozapadne Hrvatske, Muzejsko drutvo sjeverozapadne Hrvatske, Bjelovar, 65-86.Baranja in Lichte archologischer Zeugnisse der Bijelo Brdo-Kultur. Ein Beitrag zur Analyse des frhmittelalterlichen Grberfeldes Majs-Udvar, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 11-12,(1994-1995), Zagreb, 71-98. Utvrde Justinijanove epohe - prinos prouavanju pejzane arheologije u Hrvatskoj, Histria Antiqua 1, Pula, 97-100. Baranja u svjetlu arheolokih svjedoanstava bjelobrdske kulture. Prinos analizi ranosrednjovjekovnog groblja Majs-Udvar, Osjeki zbornik 22-23, Osijek, 71-97. Archaeologische Zeugnisse der Karolinger in den von Kroaten besiedelten Gebieten, Hortus artium medievalium 3, Zagreb, 61-72.

1998.Arheoloke slike iz prolosti Krapine i okolice. u: Kozina A. (ur.), Osam krapinskih stoljea, Hrvatsko planinarsko drutvo Strahinjica, Krapina, 9-17.Le traccie della riconquista giustinianea sulla costa dell adriatico orientale, u: Cambi N., Marin E. (ur.), Acta XIII congressus internati-onalis archaeologiae christianae - Radovi XIII. meunarodnog kongresa za starokransku arheologiju, Pontifico istituto di archeo-logia Cristiana/AMS, Roma-Citta del Vaticano-Split, 1075-1090.Im Jahrhundertealten Grenzgebiet zwischen dem westen und dem osten Europas - Festungen der Ritterorden im mittel-alterlichen Kroatien, Hortus artium medievalium 4, Zagreb, 169-178.Krapina (C++) raunalni program arheoloke rekonstrukcije staroga grada Krapine, (sa suradnikom A. Bezjakom), Hrvatski patentni glasnik 1998. Raunalni program arhpages (C++) za aplikaciju na pilot-projekt Arheoloka topografija opine Suhopolje, (sa suradnicima A. Bezja-kom, T. Tkalec), Hrvatski patentni glasnik 1998.

1999.Panonski periplus: arheoloka topografija kontinentalne Hrvatske, Hrvatski studiji, Institut za arheologiju, Zagreb, 264 str.Ranosrednjovjekovno groblje Zvonimirovo-Veliko polje, prinos poznavanju bjelobrdske kulture u podravskom dijelu Slavonije, Pri-lozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 13-14, (1996-1997), Zagreb, 91-120.Ranosrednjovjekovno groblje u Sv. Jurju u Trnju u Meimurju - prinos datiranju nalazita, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 15-16, Zagreb, 41-60.Korintija-Bosar na otoku Krku, primjer maloga grada Justinijanove epohe, u: Baldini M. (ur.), Zbornik poretine, Muzej Poretine, Pore, 1-7. Kasnoantika utvrda na poloaju crkvice Sv. Jurja iznad Paga - Prilog istraivanju povijesti grada, u: Batovi . (ur.), Zbornik grada Paga o 550-toj obljetnici grada, Matica hrvatska Zadar, Zadar, 1-20.Skica arheolokog zemljovida podruja grada Slatine, u: Mauran I., Tomii . (ur.), SLATINA 1297.-1997., Poglavarstvo grada Slatine/Institut za arheologiju, Slatina-Zagreb, 51-78.Akademik Mate Sui dobitnik nagrade Hrvatskog arheolokog drutva za ivotno djelo Don Frane Buli, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, XXXI/2, Zagreb, 33-37.Paola Koroec (Iz rada Drutva Nai novi poasni lanovi), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXI/3, Zagreb, 32-33.

2000.Arheoloka slika ranoga srednjeg vijeka na prostoru meurjeja Drave, Dunava i Save, u: Miloevi A. (ur.), Hrvati i Karolinzi, Meu-narodni projekt Karlo Veliki i stvaranje Europe, I, Rasprave i vrela Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 142-161.Istraivanje kronologije ranosrednjovjekovnog groblja u Mahovljanima kraj Banja Luke, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 17, Zagreb, 25-66. Zvonimirovo-Veliko polje. Sumarni prikaz i osvrt na postignua sustavnih zatitnih arheolokih istraivanja u razdoblju od 1993.-2000, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXII/3, Zagreb, 81-88.Zaduili su nas, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXII/3, Zagreb, 177-179.Ranosrednjovjekovno groblje u Velikom Bukovcu - uz poetke bjelobrdske kulture u Hrvatskoj, Opuscula Archaeologica 23-24, Zagreb, 285-307.

2001.Veliki Gradi, Veliko Gradie - Plemiki grad Vrbovec kraj Huma na Sutli (Stanje istraivanja 2001. godine) (sa suradnicima T. Tkalec, M. Dizdar, D. Lonjak), Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 18, Zagreb, 253-274.

17

...Sclavorum regionem, quae Zellia appellatur...Pavla akona. Povijesna (renesansna) kartografija - novi izvor poznavanja hrvatskog ranog srednjovjekovlja, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 18, Zagreb, 173-188. Der Untergang der Antike und deren Nachlebensformen in Sdpannonien (Nordkroatien), u: Brato R. (ur.), Slovenija in sosednje deele med Antiko in Karolinko dobo, Univerza v Ljubljani-Filozofska fakulteta, Oddelek za zgodovino, Ljubljana, 255-298. Prilog novim spoznajama dugovjenosti Poege, Poeki puki kalendar 2000, Poega

2002.Keramika iz (ponekih) ranosrednjovjekovnih grobalja kontinentalnog dijela Hrvatske, u: Gutin M. (ur.), Zgodnji Slovani / Die frhen Slawen, Narodni muzej Slovenije, Ljubljana, 129-141.Slike iz arheolokog naslijea okolice Pregrade, Hrvatsko Zagorje 1, Krapina, 7-21.Zvonimirovo - Veliko polje. Rezultati istraivanja groblja latenske i bjelobrdske kulture 2001. i 2002. godine (sa suradnicima: M. Diz-darom, T. Tkalec, D. Lonjak), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXIV/3, Zagreb, 67-75. Plemiki grad Vrbovec kraj Huma na Sutli (istraivanje godine 2002.) (sa suradnicima: T. Tkalec, M. Dizdarom, D. Lonjak), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXIV/3, Zagreb, 171-174. Romaniki ma iz rijeke Save kraj Jasenovca, Prilozi Instituta za arheologiju 19, Zagreb, 149-163.Istraivanje kulturnog kontinuiteta na primjeru groblja Zvonimirovo - Veliko polje, Histria Antiqua 8, Pula, 385-395. Kornelija Minichreiter dobitnica Nagrade Josip Brunmid (Iz rada Drutva Nai laureati), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXIV/1, Zagreb, 15-16.Janko Beloevi (Iz rada Drutva Na novi poasni lan), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXIV/2, Zagreb, 30-31.

2003.Grob odlinice iz ranosrednjovjekovnog groblja Zvonimirovo-Veliko polje kraj Suhopolja, Opuscula Archaeologica 27, Zagreb, 25-35.Na tragu srednjovjekovnog dvora knezova Ilokih (Ujlaky), Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 20, Zagreb, 56-76.Rane austrijsko-hrvatske arheoloke sveze. Prinos bekoga Arheoloko-epigrafikog seminara temeljima hrvatske arheologije, Ga-zophylacium VIII/1-2, Zagreb, 45-54.O ponekim vezama ranosrednjovjekovne Slavonije i Dalmacije na primjeru polumjesecolikih naunica s privjeskom (tip 15.c9), Sta-rohrvatska prosvjeta 26, Split, 35-47.Vjedrice hrvatskog ranog srednjovjekovlja, Histria Antiqua 10, Pula, 149-166.Zvonimirovo - Veliko polje. Rezultati istraivanja godine 2003. (sa suradnicima M. Dizdarom i D. Lonjak), Obavijesti Hrvatskog arhe-olokog drutva XXXV/3, Zagreb, 66-70. Plemiki grad Vrbovec kraj Huma na Sutli. Rezultati istraivanja godine 2003. (sa suradnicima M. Dizdarom i D. Lonjak), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXV/3, Zagreb, 134-139. Mate Sui, Antiki grad na istonom Jadranu, 2. obnovljeno i proireno izdanje, Golden Marketing, Zagreb, Institut za arheologiju, Zagreb, 2003., 528 str., 195 ilustracija (prikaz), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXV/3, Zagreb, 144-149.

2004.O prstenima s kalotom iz ranosrednjovjekovnog groblja Zvonimirovo-Veliko polje (Hrvatska), u: Fusek G. (ur.), Zbornik na poest Dariny Bialekovej, Archeologicky ustav SAV, Nitra 2004, 415-418.Craniometric relationships among medieval Central European populations: Implications for Croat migration and expansion (sa suradnicima M. lausom, A. Ugleiem, R. Juriem), Croatian Medical Journal 45/4, Zagreb, 434-444. Regensburg-Budim-Ilok. Kasnosrednjovjekovni penjaci iz dvora knezova Ilokih dokaz sveza Iloka i Europe, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu 21, Zagreb, 143-176.Rezultati istraivanja na Velikom polju kraj sela Zvonimirova tijekom godine 2004., Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXX-VI/3, Zagreb, 122-126. Miljenko Domijan, Rab u srednjem vijeku, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, kulturno-povijesni vodi 21, Split 2004. (prikaz), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXVI/3, Zagreb, 169-171.Obnova uspomene. Prinos arheologije obnavljanju upne crkve Pohoda Blaene Djevice Marije u Voinu, Gazophylacium IX/3-4, Zagreb, 65-79.U posjetu plemikom gradu Vrbovcu kraj Huma na Sutli, Gazophylacium IX/2, Zagreb, 1-12.Dvor knezova Ilokih. Rezultati istraivanja godine 2003. (sa suradnicima M. Dizdarom, B. iljegom, D. Lonjak Dizdar), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXVI/1, Zagreb, 134-145. Rezultati arheolokih istraivanja Dvora knezova Ilokih u godini 2004. (sa suradnicima M. Dizdarom, B. iljegom, D. Lonjak Dizdar), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXVI/3, Zagreb, 151-155. Arheoloko-konzervatorska istraivanja crkve Sv. Lovre kraj sela Crkvara u opini Orahovica (2003.) (sa suradnicima S. Krznarom, J. Osterman, M. Novakom), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXVI/1, Zagreb, 156-162. Plemiki grad Vrbovec kraj Huma na Sutli 2004. (sa suradnicom T. Tkalec), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXVI/3, Zagreb, 137-140. Uz 75. obljetnicu ivota Janka Beloevia (Obljetnice), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXVI/2, Zagreb, 180-181.

18

2005.Discriminant function sexing of fragmentary and complete tibiae from medieval Croatian sites (s M. lausom), Forensic Science International 147, ?, 147-152. Grobovi latenske kulture s Velikog polja u Zvonimirovu - Rezultati istraivanja 1993.-1995. (sa suradnikom M. Dizdarom), Prilozi Insti-tuta za arheologiju u Zagrebu 22, Zagreb, 59-125. Ilok - Dvor knezova Ilokih (sa suradnikom M. Dizdarom), Hrvatski arheoloki godinjak 1, Zagreb, 19-21. Ilok - Dvor knezova Ilokih. Rezultati istraivanja 2004. (sa suradnicima M. Dizdarom, B. iljegom, D. Lonjak Dizdar), Annales Insti-tuti Archaeologici I, Zagreb, 9-13. Crkvari - Crkva Sv. Lovre 2004. (sa suradnicom T. Tkalec), Annales Instituti Archaeologici I, Zagreb, 14-24. Plemiki grad Vrbovec kraj Klenovca Humskog arheoloko-konzervatorska istraivanja 2004. (sa suradnicom T. Tkalec), Annales Instituti Archaeologici I, Zagreb, 67-72. Plemiki grad Vrbovec (sa suradnicom T. Tkalec), Hrvatski arheoloki godinjak 1/2004, Zagreb, 98-99. Crkvari-Sv. Lovro (sa suradnicom T. Tkalec), Hrvatski arheoloki godinjak 1/2004, Zagreb, 51-52. Starohrvatska prosvjeta, III. serija, svezak 26/1999., Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 2004. (prikaz), Obavijesti Hrvat-skog arheolokog drutva XXXVII/2, Zagreb, 98-102.

2006.Virovitiko-podravska upanija, u: Durman A. (ur.), Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 38-41 Bijelo Brdo, Ilok, Josipovo, u: Durman A. (ur.), Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 90-91, 134-135, 144-145.Zvonimirovo-Veliko polje (sa suradnikom M. Dizdarom), u: Durman A. (ur.), Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 314-315. Rezultati istraivanja groblja na Velikom polju u Zvonimirovu 2005. (sa suradnikom M. Dizdarom), Annales Instituti Archaeologici II, Zagreb, 36-39. Ilok - Dvor knezova Ilokih. Rezultati istraivanja 2005. (sa suradnicima M. Dizdarom, B. iljegom, H. Kalafatiem, K. Jelini), Annales Instituti Archaeologici II, Zagreb, 9-12.Suhopolje - Klikovac. Rezultati istraivanja 2005. (sa suradnicom K. Jelini), Annales Instituti Archaeologici II, Zagreb, 40-47. Uz poetke hrvatskog starinoznanstva - isusovac Andrija Blakovi u kontekstu europske i svjetske kulture (sa suradnicom P. Kou-tar), Gazophylacium XI/3-4, Zagreb, 31-39. Janko Beloevi dobitnik nagrade Don Frane Buli za ivotno djelo (Iz rada Drutva Nai laureati), Obavijesti Hrvatskog arheo-lokog drutva XXXVIII/3, Zagreb, 23-24.

2007.Starohrvatska prosvjeta, III. serija, svezak 32/2005., 110 godina, Muzej hrvatskih arheolokih spomenika, Split, 2005., 236 str. (prikaz), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXIX/2, Zagreb, 121-126.Uz 80. obljetnicu ivota Duana Duje Jelovine (Obljetnice), Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva XXXIX/2, Zagreb, 133-135.Arheoloka batina Justinijanove epohe - prinos hrvatskome i europskome kulturnom identitetu, u: Dukat A., Pavli K. (ur.), Huma-nistika naobrazba kao temelj hrvatskog i europskog identiteta, U povodu obiljeavanja 400-te obljetnice Klasine gimnazije u Zagrebu, Klasina gimnazija u Zagrebu, Zagreb, (u tisku)Der sden Pannoniens in der Karolingerzeit, Antaeus, Budapest, (u tisku)Uz nalaze kalupa za penjake iz Iloka, Zbornik Viti Belaju 2007, Zagreb, (u tisku)Arheoloka topografija Krapinsko-zagorske upanije, u: Umjetnika topografija Hrvatske Krapina. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1-20 (u tisku)Arheoloka topografija Ivanca i okolice, u: Umjetnika topografija Hrvatske Ivanec. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1-15 (u tisku)

19

MAGISTERIJI

1998.Kreimir FILIPEC, Srednjovjekovno groblje u akovu

1999.Goran JAKOVLJEVI, Raa i upna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije u Novoj Rai u svjetlu povijesnih i arheolokih istraivanja

Suzana JAKOVAC, Ostavina Karolinga na tlu Hrvatske juno od Gvozda

2001.Sanja BOEK, Srednjovjekovna groblja na Makarskom primorju

Tanja KOLAK, Arheoloka topografija Like od prapovijesti do srednjega vijeka

Juraj BELAJ, Arheoloko nasljee vitekih redova u sjeverozapadnom prostoru sredinje Hrvatske

Bartul ILJEG, Vojna arhitektura Justinijanovog doba na sjevernom Hrvatskom primorju

2002.Ivan ILE, Predromanika otoka Koloepa

2004.Tatjana TKALEC, Srednjovjekovna gradita u Hrvatskoj

DOKTORATI

1999. Tajana SEKELJ IVANAN, Arheoloka slika naselja savsko-dravskog meurjeja Hrvatske od 10. do 13. st.

2003.Vladimir SOKOL, Sistematizacija periodizacija i kronologija materijalne kulture naunica u Hrvatskoj u srednjem vijeku

2005.Juraj BELAJ, Arheoloka provjera nazonosti templara i ivanovaca oko Ivanice

2006.Maja PETRINEC, Groblja na redove VIII.-IX. stoljea na podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske

Bartul ILJEG, Prouavanje kasnoantike naseljenosti Hrvatskog primorja primjenom metode daljinskog istraivanja

POPIS MENTORSTVA PROF. DR. SC. ELJKA TOMIIA ZA MAGISTERIJE I DOKTORATE

THE MENTORSHIP LIST OF PROF. ELJKO TOMII FOR MASTER THESES AND DOCTORAL DISSERTATIONS

20

TABULA GRATULATORIA

Vitomir Belaj, Zagreb

Darina Bialekov, Nitra

Rajko Brato, Ljubljana

eljko Demo, Zagreb

Uwe Fiedler, Berlin

Mislav Jei, Zagreb

Miljenko Jurkovi, Zagreb

Ivor Karavani, Zagreb

Lszl Kovcs, Budapest

Pavao Rudan, Zagreb

Alexander Ruttkay, Nitra

Mechthild Schulze-Drrlamm, Mainz

Mikls Takcs, Budapest

Tivadar Vida, Budapest

21

Bijelo slikani linear A stupanj starevake kulture u HrvatskojThe White-painted Linear A Phase of the Starevo Culture in CroatiaIzvorni znanstveni radPrapovijesna arheologija

Original scientific paperPrehistoric archaeology

UDK/UDC 902.2(497.5-37 Sl. Brod) 903 14(497.5-37 Sl. Brod)6345Primljeno/Received: 30. 03. 2007.Prihvaeno/Accepted: 10. 09. 2007.

KORNELIJA MINICHREITERInstitut za arheologijuUlica grada Vukovara 6810 000 Zagrebkornelija.minichreiter@iarh.hr

Sliku razvitka starevake kulture u njezinim poetnim stupnjevima znatno su izmijenila i nadopuni-la desetogodinja sustavna arheoloka istraivanja naselja na Galovu u Slavonskom Brodu. Rezultat istraivanja potvruje da je i sjeverna Hrvatska u ranom neolitiku bila integralni dio sredinjeg pro-stora razvitka ove kulture ve od njezina najstarijeg stupnja. Otkrie posuda s bijelo slikanim vegetabilnim, kapljiastim i linearnim motivima u dvije radne zemu-nice 205 i 207 i velikoj grobnoj jami 9 s tri kostura u starevakom naselju Galovo u Slavonskom Bro-du, uvrstilo je ove objekte u stariju fazu naselja. Njihov kronoloki poloaj, odreen prema stilskim odlikama arheoloke grae, potvrdila su datiranja metodom 14C, kojom su utvrene tri faze izgrad-nje objekata u naselju. Najstarijoj fazi pripadaju zapadni kultni objekti 149 i 389, radne zemunice 205 i 207 i velika grobna jama 9, datirani u vrijeme od oko 6100 do 5700 cal BC. Srednjoj fazi pripada radna zemunica 155 datirana priblino od 5760 do 5630 cal BC, dok najmlaoj fazi pripadaju stam-bena zemunica 37 i mala grobna jama 15 datirani od oko 5380 do 4960 cal BC. Ovim datiranjima potvrena je pretpostavka S. Dimitrijevia o postojanju starije faze s bijelo slikanim motivima na posudama u okviru poetnog, pred barbotinskog stupnja razvitka starevake kulture linear A na prostorima sjeverne Hrvatske. Usporedbom s istovrsno oslikanim posuem u rano neolitikim naseljima Donja Branjevina II i III, Magarei Mlin kod Apatina, Grivac, Divostin I a-c, Drenovac I b, Zmajevac, Starevo I, Gura Baciului I b, Anzabegovo I i Govrlevo I, potvrena je pripadnost naselja na Galovu u Slavonskom Brodu fazi bijelo slikanih motiva linear A stupnja na poetku razvitka star-evake kulture unutar sredinjeg prostora starevakog kulturnog kompleksa.

Kljune rijei: rani neolitik, bijeli linear A stupanj, starevaka kultura, Slavonski Brod, Galovo, Hrvatska

The picture of development of the Starevo culture in its incipient phases was significantly altered and complemented by the ten-year long systematic archaeological excavations of the settlement at Galovo in Slavonski Brod. The excavation results confirm that northern Croatia in the early neolithic also belonged to the central territory of development of this culture from its very earliest phase. The discovery of vessels with white-painted vegetative drop-shaped and linear motifs in the two work-pits 205 and 207 and in the large burial pit 9 with three skeletons in the Starevo settlement of Galovo in Slavonski Brod, places these structures in the earlier phase of the settlement. Their chrono-logical position determined by means of the stylistic features of the archaeological material was confirmed by 14C dating, which helped to establish three phases of construction of the structures in the settlement. The earliest phase comprises the western cult structures 149 and 389, the work-pits 205 and 207 and the large burial pit 9, dated to the time around 6100 to 5700 cal BC. Work-pit 155, dated to the time from approximately 5760 to 5630 cal BC, belongs to the middle phase, while the residential pit 37 and the small burial pit 15, dated from around 5380 to 4960 cal BC belong to the latest phase. These dates corroborate S. Dimitrijevis assumption regarding the existence of an ear-lier phase with white-painted motifs on vessels in the context of the incipient pre-barbotine phase of development of the Starevo culture, Linear A, in the territory of northern Croatia. A comparison with identically painted vessels from the early neolithic settlements at Donja Branjevina II and III, Magarei Mlin near Apatin, Divostin I a-c, Drenovac I b, Zmajevac, Starevo I, Gura Baciului I b, Anzabegovo I and Govrlevo I, backs up the attribution of the settlement at Galovo in Slavonski Brod to the phase of the white-painted motifs of the Linear A phase at the beginning of the development of the Starevo culture within the central territory of the Starevo cultural complex.

Key words: early neolithic, white Linear A phase, Starevo culture, Slavonski Brod, Galovo, Croatia

K. MINICHREITER, BIJELO SLIKANI LINEAR A STUPANJ STAREVAKE KULTURE U HRVATSKOJ, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 24/2007, STR. 21-34.

22

Problem poetka razvitka starevake kulture na cijelom podruju njezina rasprostiranja jo uvijek nije do kraja rije-en. U njezinom sredinjem dijelu rasprostiranja na podru-ju Srbije (ukljuujui Vojvodinu i Kosovo), gdje su evidenti-rana 46 naselja i obavljena brojna manja istraivanja, neo-bjavljivanje cjelokupne arheoloke grae kao i nedostatak sustavnih arheolokih istraivanja pojedinih nalazita jo uvijek ostavljaju otvoreno pitanje odreivanja kronolokih i stilskih odlika poetnih stupnjeva ove kulture. U prikazu dosadanjih rezultata istraivanja rano neolitikih naselja i raspravi o problemu kulturne stratigrafije neolitika na po-druju Srbije, S. Peri navodi da se u buduim arheolokim istraivanjima moe oekivati potvrda postojanja mono-kromnog ili pred barbotinskog stupnja. Dalje ukazuje da su naselja iz poetnih faza razvitka starevake kulture ozna-ena kao protostarevo i starevo I. stupanj, mogla postojati istodobno u blizini jedno pokraj drugog i tako biti krono-loki istovremena (Peri 1999, 31, 33). To upotpunjuje mi-ljenje M. Garaanina da je starevaka kultura nastala kao simbioza balkansko-srednjopodunavskog i neto slabijeg utjecaja balkansko-anadolskog kompleksa (Garaanin 1979, 104). Takoer i D. Srejovi u prilog ovom miljenju analizira arheoloku grau faza IIIa i IIIb na Lepenskom viru, ukazuju-i na iste keramike vrste i usku vezu protostareva i stupnja Starevo I. (Srejovi 1969, 176-178). Protostarevaka naselja, kojima kronoloki pripadaju i naselja skupine Gura Baciului, sastavni su dio kulturnog kompleksa Starevo-Krs- Cri. Temeljem istraivanja naselja u Lepenskom viru na er-dapu, Donjoj Branjevini u Bakoj, Divostinu u Pomoravlju, Rudniku na Kosovu, te Dobanovcima i Lugu u donjem toku rijeke Save, smatralo se da naselja poetnih stupnjeva star-evake kulture nastaju u istome vremenskom razdoblju samo na podrujima Srbije, Vojvodine i Kosova (Peri 2002, 43). Meutim, sliku razvitka starevake kulture u njezinim poetnim stupnjevima znatno su izmijenila i nadopunila desetogodinja sustavna arheoloka istraivanja ranoneoli-tikog naselja na Galovu u Slavonskom Brodu, iji rezultati potvruju kako je i sjeverna Hrvatska bila integralnim dije-lom sredinjeg prostora razvitka ove kulture ve od njezi-na najstarijeg stupnja. Sretna okolnost potpuno ouvanog jednoslojnog naselja, otkrivenog na dubini od 80 cm ispod dananje povrine zemljita, omoguila je potpuno sagle-davanje i obavljanje znanstvenih analiza neoteenih razno-vrsnih objekata s cjelovitim inventarom u njima. Tako su re-zultati mjerenja ugljena metodom 14C potvrdili1 u junom dijelu istraenog naselja dvije faze (vertikalna stratigrafija), a u sjevernom treu fazu (horizontalna stratigrafija) izgrad-nje objekata, to je prvi znanstveno utemeljen prikaz ho-rizontalne stratigrafije jednog od najstarijih ranoneolitikih naselja kontinentalne Hrvatske (Minichreiter, Krajcar Broni 2006, 5-16). Stilske i kronoloke odlike arheoloke grae po-kazuju sva prepoznatljiva svojstva predbarbotinskog stup-nja linear A, ije je postojanje S. Dimitrijevi ve prije tri-deset godina pretpostavio kao poetnu pretklasinu fazu

The problem of the beginning of the development of the Starevo culture in the entire territory of its distribution has still not been resolved in a satisfactory manner. In its central distri-bution area in the territory of Serbia (including Vojvodina and Kosovo), where 46 settlements were documented and numer-ous minor excavations were carried out, the failure to publish the archaeological material in its entirety as well as the lack of systematic archaeological excavations of individual sites still leave open the question of the determination of chronological and stylistic features of the incipient phases of this culture. In his overview of the so far obtained results of the excavations of the early neolithic settlements and the discussion about the problem of the cultural stratigraphy of the neolithic in the territory of Serbia, S. Peri states that future archaeologi-cal excavations will probably corroborate the existence of the Monochrome or pre-barbotine phase. He then points out that the settlements from the incipient phases of development of the Starevo culture marked as Protostarevo and Starevo I phases, may have existed simultaneously side by side and thus be chronologically contemporary (Peri 1999, 31, 33). This com-plements M. Garaanins opinion that the Starevo culture came about in the symbiosis of the Balkan-Central Danubian influ-ence and a somewhat milder influence of the Balkan-Anatolian complex (Garaanin 1979, 104). Likewise, D. Srejovi, in favour of this opinion analyses the archaeological material of phases IIIa and IIIb at Lepenski Vir, pointing to the same pottery types and the close relationship between the Protostarevo and Starevo I phases (Srejovi 1969, 176-178). The Protostarevo settlements, which, chronologically speaking, comprise also the settlements of the Gura Baciului group, are an integral part of the Starevo-Krs-Cri cultural complex. On the basis of the excavation of the settlements at Lepenski Vir in the Iron Gorge, at Donja Branjevina in Baka, Divostin in Pomoravlje (the Morava river basin), Rudnik in Kosovo and Dobanovci and Lug on the lower course of the Sava river, it was believed that the settlements of the incipient phases of the Starevo cul-ture were established in the same chronological period only in the territories of Serbia, Vojvodina and Kosovo (Peri 2002, 43). However, the picture of the development of the Starevo culture in its incipient phases was significantly altered and complemented by the ten-year long systematic archaeological excavations of the early neolithic settlement at Galovo in Sla-vonski Brod, the results of which confirm that northern Croatia formed an integral part of the central territory of development of this culture already from its earliest phase. The fortunate occurrence of a completely preserved single-layer settle-ment, discovered at the depth of 80 cm below the present-day ground surface, enabled a comprehensive study and scientific analyses on various undamaged structures, together with a complete inventory within. Thus, the results of radiocarbon measurements confirmed1 two phases (vertical stratigraphy) of construction in the southern part of the excavated settle-ment, as well as the third phase (horizontal stratigraphy) in the northern part, which makes it the first scientifically based presentation of the horizontal stratigraphy of one of the oldest

1. Measurements of charcoal samples from excavated structures at Ga-lovo were carried out on an annual basis after the excavation by Ines Krajcar Broni, Ph.D. in the Laboratory for Measurements of Low-level Radioactivity in the Ruer Bokovi Institute in Zagreb.

1. Mjerenja na uzorcima ugljena iz istraenih objekata na Galovu svake go-dine nakon istraivanja obavlja dr. sc. Ines Krajcar Broni u Laboratoriju za mjerenje niskih aktivnosti u Institutu Ruer Bokovi u Zagrebu.

K. MINICHREITER, THE WHITE-PAINTED LINEAR A PHASE OF THE STAREVO CULTURE IN CROATIA, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 24/2007, STR. 21-34.

23

razvitka starevake kulture (Dimitrijevi 1979, 237). Otkrie posua s bijelo slikanim motivima u dvije radne zemunice 205 i 207 i velikoj grobnoj jami 9, koji su datirani metodom 14C u najstariju fazu naselja od oko 6100 do 5700 cal BC (sl. 1), opet su potvrdila i drugu pretpostavku S. Dimitrijevia, tj. da je poetkom stupnja linear A fino posue ukraavano bi-jelo slikanim motivima - bijeli linear A (Dimitrijevi 1974, 69; Dimitrijevi 1979, 242). Stoga S. Dimitrijevi imenuje linear A bijelim linearnim stupnjem, a linear B tamnim linearnim stupnjem (Dimitrijevi 1979, 241-242). Prema kronolokoj podjeli S. Dimitrijevia2, linear A stupanj, kao drugi po redu, uslijedio bi nakon prvog monokroma, meutim, jo uvijek na podruju Hrvatske, a niti Srbije, nije otkriveno naselje u kojem bi se monokromna keramika mogla izdvojiti kao poseban stupanj (Peri 1999, 23). Zbog toga, pri sadanjem stanju istraivanja, stupanj linear A moe se smatrati poet-nim stupnjem razvitka starevake kulture.

Radna zemunica 205 (sl. 1-2) bila je u tlocrtu izdue-nog oblika, pravcem sjever-jug, dimenzija 7 x 5 m, ukopa-na u zdravicu od tadanje povrine naselja u prosjeku do 1 m. Oblikovanje i organizacija njezinih unutarnjih prostora jasno pokazuju da je zemunica bila radnog karaktera. Vrlo praktino i racionalno rasporeeni radni prostori morali su zadovoljavati potrebama obavljanja raznovrsnih poslova, kao to su: peenje kruha, glinenog posua i izradi tkanina. Kupolasta kruna pe 761 bila je izgraena uza zapadne sti-jenke zemunice, na sjevernoj strani bio je vertikalni tkalaki stan 496, a na istonoj, pored prilaznih stepenica, lonar-ska pe izduena oblika 257, iji je vrh bio u ravnini gornjeg rubnog dijela zemunice (sl. 3). Ulaz u zemunicu bio je na sjeveroistonoj strani, a inile su ga dvije stepenice, svaka visine 20 cm. Zemunica se sastojala od sjevernog i junog prostora. U sjevernom dijelu bile su pei i tkalaki stan, a u junom dijelu ravne povrine (prikladne za kretanje) i nia (moda polica) za odlaganje predmeta ili sjedenje. Stijenke zemunice bile su na zapadnoj, junoj i jugoistonoj strani strmo ukopane do 1 m od rubnog dijela objekta. Po dnu zemunice na sjevernoj, sjeveroistonoj i istonoj strani na-eni su nizovi rupa od okomitih drvenih kolaca. Isto tako, po sredini zemunice od SZ do JI (dulja os zemunice) u nizovima rupa otkriveni su ostaci ukopanih okomitih drvenih stupova (promjera 30-40 cm) glavnih sredinjih nosaa krovne kon-strukcije. Na dva mjesta mogli su se uoiti i nizovi popre-nih nosaa, poredanih okomito na sredinju konstrukciju. U sjevernom dijelu zemunice bila su tri prostora. Sjeverni mali prostor (S-J 0,70 m i I-Z 1,25 m) u ravnini dna zemunice bio je malo udubljen kao polica ostava i oblikovan sa sjever-ne strane do ulaznih stepenica iza tkalakog stana 496 (sl. 2). Ispred ove police bio je tkalaki stan 496 jer su u dvije skupine naeni glineni utezi (oko 30 komada), uz ostatak njegova drvenog okvira (nekoliko greda uruenih jedna na drugu), u duini od 60 cm i promjera 30 cm. Kalibrirani ra-diokarbonski datumi datiraju ostatke drvene grede (ugljen) u razdoblje izmeu 5790 5660 cal BC (6850 60 BP). Iza

early neolithic settlements in continental Croatia (Minichreiter, Krajcar Broni 2006, 5-16). The stylistic and chronological traits of the archaeological material exhibit all the recognizable fea-tures of the pre-barbotine Linear A phase, whose existence was assumed by S. Dimitrijevi already thirty years ago as the incipient pre-classical phase of development of the Starevo culture (Dimitrijevi 1979, 237). The discovery of vessels with white-painted motifs in the two working pits 205 and 207 and the large burial pit 9, dated by the 14C method to the earliest phase of the settlement from around 6100 to 5700 cal BC (Fig. 1), also confirmed S. Dimitrijevis second assumption, i.e. that in the beginning of the Linear A phase fine pottery was deco-rated with white-painted motifs White Linear A (Dimitrijevi 1974, 69; Dimitrijevi 1979, 242). S. Dimitrijevi consequently named Linear A the White Linear phase, whereas Linear B be-came the Dark Linear phase (Dimitrijevi 1979, 241-242). In S. Dimitrijevis chronological classification2 the Linear A, as the second in line, followed after the Monochrome. However, up to the present no settlements have been discovered in the ter-ritory of Croatia, or Serbia, in which the monochrome pottery could be distinguished as a separate phase (Peri 1999, 23). Therefore, at the present-day level of research, the Linear A phase can be considered the incipient phase of development of the Starevo culture.

Work-pit 205 (Fig. 1-2) had an elongated ground plan, with a north-south orientation. It measured 7 x 5 m, and it was buried into the virgin soil to the depth of 1 m on average from what was then the surface of the settlement. The design and organization of its interior spaces clearly demonstrate that the pit-house was used for working purposes. The very practically and rationally arranged work spaces had to satisfy the require-ments of carrying out diverse tasks, such as: baking bread, firing clay vessels and producing textiles. The dome-shaped bread oven 761 was constructed along the western wall of the pit-house. The vertical loom 496 stood at the northern side, while in the east, next to the access stairs stood an elongated pottery kiln 257, with the top at level with the upper edge of the pit-house (Fig. 3). The entrance to the pit-house lay on the northeastern side. It was made up of two steps, each 20 cm high. The pit-house consisted of northern and southern rooms. The northern one contained the oven, the kiln and the loom, while the southern part comprised flat surfaces (suitable for movement) and a niche (perhaps a shelf) for depositing vari-ous objects or for sitting. The pit-house walls were steeply dug at the western, southern and southeastern side to the depth of up to 1 m from the edge of the structure. The bottom of the pit-house on the northern, northeastern and eastern sides revealed several series of holes from vertical wooden stakes. Likewise, several series of holes with the remains of dug-in vertical wooden posts (30-40 cm in diameter) belonging to the main central supports of the roof were discovered along the centre of the pit-house from NW to SE (the longer axis of the pit-house). Several series of transverse supports, lined perpendicular to the central construction, were discerned at two spots. The northern part of the pit-house contained three

2. Podjela S. Dimitrijevia: pred klasini stupnjevi su monokrom i linear A ili bijeli linear. Ranoklasini stupnjevi su linear B (tamni linear) i girland-oid. Kasnoklasini stupnjevi: spiraloid A i spiraloid B.

2. The classification by S. Dimitrijevi: the pre-classical phases are Mono-chrome and Linear A or the White Linear. The early classical phases are Linear B (Dark Linear) and Girlandoid. The late classical phases: Spiraloid A and Spiraloid B.

K. MINICHREITER, BIJELO SLIKANI LINEAR A STUPANJ STAREVAKE KULTURE U HRVATSKOJ, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 24/2007, STR. 21-34.

24

Sl. 1 Slavonski Brod, Galovo, tlocrt objekata prve faze u stambenom i ukopnom prostoru s C14 datiranjem (crte M. Gregl)Fig. 1 Slavonski Brod, Galovo, ground plan of the structures of the first phase in the residential and burial zone

with C14 dates (drawing by M. Gregl)

Sl. 2 Slavonski Brod, Galovo, radne zemunice 205 i 207 (snimio J. Sudi)Fig. 2 Slavonski Brod, Galovo, work pit-house 205 and 207 (photo by J. Sudi)

K. MINICHREITER, THE WHITE-PAINTED LINEAR A PHASE OF THE STAREVO CULTURE IN CROATIA, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 24/2007, STR. 21-34.

25

drvene grede bila je po cijeloj njezinoj duini glinena pre-grada visine 20 cm, koja je vjerojatno u donjem dijelu podu-pirala tkalaki stan. Kruna pe 761 bila je svojom stranjom polovicom ukopana u stijenku zemunice, dok je prednji dio bio u zemunici (sl. 2). Ostaci ugljena ispred krune pei da-tirani su u razdoblje 5800 5715 cal BC (6875 35 BP). Mali prostor ispred krune pei bio je ukopan 40 cm, dimenzija 1,40 m (S-J) x 1,00 m (I-Z), u kojem je bio debeli sloj pepela, a prema sredini zemunice skupina gruboga i finog posua, bojanog crvenom bojom s tamno i bijelo slikanim motivima (sl. 4,1-1a,2). Na jednom ulomku je bijelom bojom na crve-noj podlozi izvedena kompozicija sloenog motiva, pa se uz pravocrtne iroke trake kao metope nalaze polukrune tanke linije poput latice, ispunjene kosim tankim crtama (sl. 4,2). Ovaj motiv najsliniji je ulomku iz II. horizonta Donje Branjevine (Karmanski 2005, T. LXXXVII,8), a moe se uspo-rediti i s apstraktnim biljnim motivima iz horizonta I u An-zabegovu (Gimbutas 1974, Fig. 19; Gimbutas 1976, Fig. 24; Tasi 2006, 166,1-10,12,15). Na drugom ulomku rubnog dijela zdjele na nozi obod je ukraen motivom mree koji s donje strane obrubljuje iroka vodoravna traka (sl. 4,1a-b). Najsli-niji ukras mree po rubnom dijelu posude naen je u Star-evu (Aranelovi Garaanin 1954, T. XV,4; Garaanin 1979, T. XX,5). Motiv mree u dvije razliite kombinacije oslikane su posude naene samo na dva lokaliteta i to preko cijele povrine posude u Donjoj Branjevini horizont II (Karmanski 2005, T. LXXXIV,4,7-8) ili kao ispuna irokih traka ili viseih trokuta u Donjoj Branjevini II (Karmanski 2005, T. LXXXIV,1) i u naselju Govrlevo I. horizont u okviru skupine Anzabego-vo-Vrnik (Bilbija 1986, 35-36; Zdravkovski 2006, Fig. 1). U inventaru radne zemunice 205 meu keramikom naene su kotane alatke, dvije glaane kamene sjekire i idol3 (Mi-nichreiter 2007, u tisku). U jugozapadnom dijelu zemunice bila je ravna povrina (0,80 x 1,20 m) koja je mogla sluiti kao polica za pripravu kruha, a takoer i za odlaganje go-tova kruha nakon peenja. Ovaj mali prostor ravne podne povrine, oblikovan uz stijenku zemunice, bio je na svojem rubnom dijelu prema sreditu zemunice odijeljen niskom glinenom ogradom (visine 20 cm), koja se od 60 cm svoje ukupne rubne duine protezala samo u duini od 40 cm, ta-ko da je 20 cm preostalo za pristupni dio na policu. Juni dio zemunice inila su tri radna prostora i ovdje je bila naj-vea ravna podna povrina 3,00 m (SZ-JI) x 1,50 m (JZ-SI) iz koje su bile dostupne sve police i obje pei u zemunici. Ve-zana uz ovaj prostor u junom rubnom dijelu bila je podna povrina 1,40 x 1,50 m, s ukopanom malom niom u stijenku zemunice, dimenzija 0,70 m (S-J) x 1,10 m (I-Z), poviena 40 cm od dna podne povrine zemunice, koja je mogla sluiti za sjedenje ili kao polica. U jugoistonom dijelu zemunice, ispred lonarske pei, bio je malo udubljen prostor (1,20 x 1,20 m), prikladan za stajanje ispred pei.

Radna zemunica 207 (sl. 1-2) nadovezala se na sjevero-istonoj strani na radnu zemunicu 205 (Minichreiter 2006,

rooms. The small northern room (N-S 0,70 m and E-W 1,25 m) level with the pit-house bottom was somewhat recessed in the form of a shelf/storage space, and shaped at the northern side next to the entrance steps behind loom 496 (Fig. 2). Loom 496 stood in front of this shelf, as evidenced by two groups of clay weights (around 30 pieces) found next to the remains of its wooden frame (several beams collapsed on one another) in the length of 60 cm and with a diameter of 30 cm. Calibrated radiocarbon dates place the remains of the wooden beam (charcoal) in the period between 5790 and 5660 cal BC (6850 60 BP). Behind the wooden beam along its entire length ran a 20 cm high clay partition, which probably served as the sup-port of the lower part of the loom. The back of bread oven 761 was dug into the pit-house wall, while the front lay inside the pit-house (Fig. 2). The charcoal remains in front of the bread oven were dated to the period between 5800 and 5715 cal BC (6875 35 BP). The small space in front of the bread oven, dug 40 cm deep and measuring 1,40 m (N-S) by 1,00 m (E-W), was filled with a thick layer of ash. Toward the pit-house centre there was a group of coarse and fine pottery, coloured in red with dark and white-painted motifs (Fig. 4,1-1a,2). The decora-tion on one sherd is composed of a complex motif painted in white on a red background: there are wide linear bands, and metopes formed by thin semicircular lines resembling petals, which are filled with thin slanting lines (Fig. 4,2). This motif bears the greatest similarity to a sherd from horizon II at Donja Branjevina (Karmanski 2005, Pl. LXXXVII,8), and it can also be compared with abstract floral motifs from horizon I at Anza-begovo (Gimbutas 1974, Fig. 19; Gimbutas 1976, Fig. 24; Tasi 2006, 166,1-10,12,15). A rim sherd from a footed bowl has the rim decorated with a grid motif, bordered in the lower part by a wide horizontal band (Fig. 4,1a-b). The most similar decora-tion of the grid running along the rim of the vessel was found in Starevo (Aranelovi Garaanin 1954, Pl. XV,4; Garaanin 1979, Pl. XX,5). Vessels painted with a grid motif in two differ-ent combinations were found only on two sites: over the entire surface of the vessel in horizon II at Donja Branjevina (Karman-ski 2005, Pl. LXXXIV,4,7-8) or the fill of wide bands or hanging triangles at Donja Branjevina II (Karmanski 2005, Pl. LXXXIV,1) and in horizon I at the Govrlevo settlement in the context of the Anzabegovo-Vrnik group (Bilbija 1986, 35-36; Zdravkovski 2006, Fig. 1). Bone tools, two polished stone axes and an idol were found among the pottery in the inventory of the work-pit 2053 (Minichreiter 2007, in press). The southwestern part of the pit-house contained a flat surface (0,80 x 1,20 m) that may have served as a shelf for preparing bread and also as a place where finished loaves were deposited following baking. This small area with a flat floor surface, formed next to the pit-house wall, was divided on its edge toward the pit-house centre by a low clay partition (20 cm high). Although it was altogether 60 cm long, the partition extended only 40 cm in length, so that 20 cm were left as the access to the shelf. The southern part of the pit-house was made up of three work spaces, and this is also where the largest flat floor surface lay 3,00 m (NW-SE) x 1,50 m (SW-NE), giving access to all the shelves as well as

3. Prema ocjeni dr. sc. A. Durmana, ovaj predmet slian pintaderi predstav-lja idol, a urezani nizovi cik-cak linija simbolino predstavljaju vodu.

3. Dr A. Durman believes that this object resembling a pintadera is in fact an idol, while the incised series of zigzag lines are a symbolic representa-tion of water.

K. MINICHREITER, BIJELO SLIKANI LINEAR A STUPANJ STAREVAKE KULTURE U HRVATSKOJ, PRIL. INST. ARHEOL. ZAGREBU, 24/2007, STR. 21-34.

26

29-32) i zajedno su inile jednu cjelinu. Povezuju ih lonar-ska pe 257 kao i nizovi rupa od velikih drvenih stupova koji su vjerojatno drali zajedniku krovnu konstrukciju. Na istodobnost ove dvije radne zemunice ukazuje i slinost u njihovu inventaru - posue sa slikanim motivima koji su izvedeni bijelom bojom na crvenoj podlozi. Zemunica je u tlocrtu bila izduenog oblika, pravcem sjever-jug, dimenzi-ja 7 x 6 m, ukopana u prosjeku 60 cm u zdravicu. Sastojala se od pet radnih prostora: dva manja u sjevernom dijelu, zatim dva vea u sredinjem dijelu (zapadni i istoni) i po-sebno oblikovana plitka jama 795 u njezinu junom dijelu. Uzdu njezine sredinje osi od sjevera prema jugu otkriven je niz rupa od 5 velikih okomitih drvenih stupova (promje-ra 25-30 cm), na koji su se u pravcu sjevera nadovezala jo etiri stupa dva na kosu sjevernu stijenku zemunice i dva izvan njezinog rubnog dijela. U zapadnim i jugozapadnim unutarnjim prostorima zemunice, koji su bili smjeteni u ne-posrednoj blizini susjedne zemunice 205, bile su ukopane u odreenim razmacima rupe od velikih drvenih stupova, pa pretpostavljamo da je zemunica imala otvorenu nadstre-nicu zajedniku sa susjednom zemunicom 205. Otvorena nadstrenica bila je potrebna radi lonarske pei 257, krune pei 793 i ognjita 853 koji su se nalazili u ovim prostorima. Ulaz u zemunicu inila je stepenica na njezinoj jugoistonoj strani. U sjeverozapadnom prostoru zemunice, uz njezine okomite zapadne stijenke bila je ukopana manja plitka ja-ma dimenzija 1,80 x 1,40 m, u kojoj se nalazilo ognjite 853, iji su ostaci ugljena datirani kalibriranim radiokarbonskim datumima u razdoblje 6350 5600 cal BC (7080 360 BP).4 Ostaci ognjita komadi peene zemlje i nekoliko ulomaka posuda bili su na povrini veliine 0,90 m (S-J) x 1,10 m (I-Z). Ispod ognjita, u plitkoj jami ispunjenoj crnom zemljom, bio je poloen vei ulomak lonca S profila, koji je po trbuhu bio ukraen otiscima prsta i plastinim naljepcima, a po obodu posude otiscima prsta. Uz strme sjeverne stijenke zemunice, sjeveroistono od ognjita 853, bila je plitko ukopana jama dimenzija 0,80 m (S-J) x 1,30 m (I-Z). U ovom prostoru, u gor-njim slojevima, naeni su komadi peene zemlje. Njihovu namjenu nije bilo mogue utvrditi. U zapadnom prostoru, dimenzija 2,30 m (S-J) x 2,00 m (I-Z) sr