broj 81 | godina 6 | besplatni primjerak Petak , 20. rujna 2013.

12 .rtS14 .rtS

Besplatna telefonska linija

za građane

08001991Najbrži način da dobijete odgovore na svoje upite i

komentare Zagrepčani-komunalni redari (str.13) / Prilog - Sve boje jeseni (str.17)

Novi potez ZET-a u borbi protiv švercanja u tramvajima i autobusimaje nagradna igra “Karticu prisloni i nagrade osvoji”

Vi pitate, gradonačelnikBandić odgovara

ZET:Sopot:

Prvom volonterskom akcijomu sklopu projekta”Urbani vrtovi Zagreba” uređen je gradski vrtu Sopotu

PRVI LIFESTYLE PORTAL ZA ŽENE

VRIJEDNE NAGRADE SVAKI DAN!

WWW.SHE.HR

Kvaliteta vode u Zagrebu

tema broja02 zagreb.hr20.rujna 2013.

Početkom rujna, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor, potpredsjed-nica Skupštine Vesna Sudar, potpredsjednik Andrija Mikulić te većina gradskih zastupnika i predsjednika Vijeća gradskih četvrti posjetili su Društvo Zagrebačke otpadne vode d.o.o. i pogon Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba, kako bi se upoznali s problematikom pročišćavanja otpadnih voda u Gradu Zagrebu.

Predstavnike Gradske skupštine Grada Zagreba i mjesne samouprave pri obilasku je vodio Ante Pavić, direktor Društva Zagrebačke otpadne vode d.o.o. Temeljem Ugovora o koncesiji između Grada Zagreba i ZOV-a, ZOV je projek-tirao i 2007. završio gradnju CUPOVZ-a, a sada je preko sestrinskog društva Zagrebačke ot-padne vode-upravljanje i pogon d.o.o. zadužen za upravljanje i rad uređaja te njegovo redovito održavanje.

Najveća gradska investicijaUređaj za pročišćavanje otpadnih voda, izgrađen je radi poboljšanja kvalitete vode ri-jeke Save. Postrojenje vodi tvrtka Zagrebačke otpadne vode, u čijoj će nadležnosti os-tati sljedećih 28 godina, sve dok ne prijeđe u nadležnost druge tvrtke kako stoji u BOT (Build-Operate-Transfer) ugovoru. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda najveća je investicija u Gradu Zagrebu, vrijedna 300 milijuna eura.

‘’Nakon Jakuševca obilazak Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je logičan nastavak upoznavanja ovog saziva Gradske skupštine Grada Zagreba s problematikom zbrinjavanja i prerade otpada. Jedini način da zastupnici kod donošenja odluka imaju kom-pletan uvid u sve aspekte određenog područja su upravo ovakvi izlasci na teren’’, rekao je pred-sjednik Gradske skupštine Darinko Kosor

Sedam crpilišta i 36 zdenacaCentralni vodoopskrbni sustav grada Za-greba najveći je vodoopskrbni sustav u Re-publici Hrvatskoj, kako po broju potrošača, tako i po količini isporučene vode. Sustav je izgrađen u preko 90 % područja gradskih četvrti, a njime upravlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Vodoopskrba i odvodnja. Za vodoopskrbu se koristi voda iz 7 crpilišta s ukupno 36 zdenaca na području Zagreba, Samobora i Velike Gorice, a specifičnost vo-doopskrbnog sustava predstavlja podjela na tri visinske vodoopskrbne zone zbog konfigu-racije terena i položaja grada. Dnevna količina isporučene vode iznosi cca 350 tisuća m3 i koristi je cca 850 tisuća ljudi, dok je godišnja

potrošnja vodovodne vode u gradu Zagrebu, što za piće ili tehnološke procese, iznosi 70 milijuna m3.

Dio stanovništva na području Grada Zagreba se opskrbljuje vodom za piće putem malih lokalnih vodovoda koji se nalaze u rubnim područjima grada, na području gradskih četvrti Brezovica i Sesvete. Ovim vodovodima upravljaju na volonterskoj osnovi Odbori za upravljanje vodovodom osnovani pri gradskim četvrtima. Lokalni vodovodi uvršteni su u Program moni-toringa s obzirom na broj potrošača sukladno Pravilniku. U Gradu Zagrebu postoje i objekti koji obavljaju djelatnost poslovanja s hranom, a koji nisu priključeni na sustav javne vodoop-skrbe niti lokalne vodovode, već se koriste vlas-titim vodoopskrbnim sustavom.

Gdje skladištiti 50 000 tona mulja godišnje?I dalje ostaju otvorena pitanja rješavanja mulja, zatvaranje glavnog kanala, a koja su samo dio problema rješavanja i gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu. Grad još uvijek nije riješio tret-man 320 000 tona mulja u Resniku, koji je treba-lo spaljivati u spalionici koja još nije izgrađena. Prema riječima direktora Pavića, na godišnjoj

razini skladišti se oko 50 000 tona mulja te još ima mjesta za naredne dvije godine skladištenja. Taj dio otpada odlaže se na deponiju Jakuševec.

Predsjednik Skupštine istaknuo je prilikom posjeta kako je dužnost ovog saziva Skupštine rješavanje pitanje zbrinjavanja otpada, te da se ono mora riješiti do 2018. godine kako bi se ispunile sve obveze preuzete ulaskom Repub-like Hrvatske u Europsku uniju. ‘’Od predstavnika Zagrebačkih otpadnih voda čuli smo da su glavni problemi sanacija mulja i zatvaranje glavnog odvodnog kanala. To mora napraviti ovaj saziv Gradske skupštine, a na to se nadovezuje izgradnja spalionice, ili u regiji ili na prostoru grada Zagreba’’, rekao je Kosor.

Stotine milijuna eura za pročistač vodeNo neki i dalje smatraju kako je ukupan rezultat projekta vrlo dvojben. Stipica Maras iz Mjesnog odbora Resnik upozorava na nesnosni smrad koji osjećaju stanovnici Resnika, te njihovu bojazan oko moguće opasnosti po zdravlje.

‘’Ljudi ne mogu izaći iz svojih kuća, to je katastrofa. Bilo gdje smo uputili pitanje, svi su se oglušili’’ požalio se Maras. Naime, radi se o

Gospodarenje otpadom prioritet Skupštine grada

zagreb.hr20.rujna 2013. tema broja 03

tome da tisuću metara kanala još nije natkrive-no, što je uzrok širenju neugodnog mirisa zbog kojeg ispaštaju građani okolnoga područja. Da bi cijeli Grad Zagreb bio spojen na pročistač vode je potrebno još nekoliko stotina milijuna eura.

Za glavni odvodni kanal, direktor ZOV-a Pavić kaže da sve fekalije dolaze direktno na njihov uređaj, ali je dio kanala ostao još otvoren, pa pretpostavlja da ima ‘crnih’ priključaka na po-toke.

‘’Taj kanal bit će saniran kad se riješe problemi oko duga Zagrebačkog holdinga ZOV-u, koji trenutno iznosi 120 milijuna kuna. Spremni smo sanirati kanal kad nam se dug vrati jer bez toga ne možemo uzeti novi kredit za projekte’’, objašnjava Pavić, dodajući kako pregovori s Holdingom zasad idu dobro.

Gradska spalionica muljaTrenutačni je prijedlog Grada Zagreba da se gradi spalionica kapaciteta od 30 tisuća tona mulja. Direktor ZOV-a Pavić ističe da ako se za dvije godine ne izgradi spalionica, morat će se mulj izvoziti na spaljivanje, jer se uređaj za pročišćavanje u Resniku ne smije zaustaviti budući da bi došlo do ekološke i zdravstvene katastrofe.

Premda je upravo Resnik potencijalna i najiz-glednija lokacija za gradnju neželjene spalion-ice, stanovnici tog naselja odlučno se tome protive, te smatraju kako je potrebno pronaći drugu odgovarajuću lokaciju.

Predsjednik Skupštine priznaje da je odluka o lokaciji nepopularna, no dodaje kako je up-ravo na zastupnicima Gradske skupštine da je konačno donesu, te da se u GUP-u odredi mjes-

to gradnje.

‘’Jedini način na koji se može riješiti zbrinjavanje mulja iz otpadnih voda jest gradnja spalionice. Ona se mora graditi negdje u blizini Zagreba jer nitko ne želi tuđe smeće, a uvijek će biti stanovnika koji će se tome protiviti’’, zaključio je Kosor.

Gradonačelnik Milan Bandić obećao je uskoro određivanje lokacije za Centar za zbrinjavanje otpada unutar područja Grada, dok je gradnju spalionice najavio negdje u regiji. Što se tiče financiranja projekta moguće je dobiti subven-ciju iz europskih fondova za gradnju Centra za reciklažu i gospodarenje otpadom, ali ne i za gradnju spalionice.

Zagrepčani piju kvalitetnu i zdravstveno ispravnu voduPrema rezultatima analize Zavoda za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’ voda za piće centralnog javnog vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba zdravstveno je ispravna prema propisanim uvjetima Pravilnika. Također, niti u jednom uzorku nisu izolirane toksične ni kancerogene tvari što upućuje na kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu na crpilištima i na dobro održavanje razvodne mreže odnosno sustava vodoopskrbe od strane Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Vodoopskrba i odvodnja.

Područja isporuke pitke vode Gradovi:

- Zagreb

- Samobor

- Dugo Selo

- Vrbovec

Općine:

- Rugvica

- Stupnik

- Sveta Nedjelja

Vodozahvati iz kojih se crpi voda - vodocrpilište Mala Mlaka, 10 zdenaca

- vodocrpilište Velika Gorica, 3 zdenca

- vodocrpilište Petruševec, 8 zdenaca

- vodocrpilište Sašnak, 6 zdenaca (3 natege)

- vodocrpilište Zapruđe, 3 zdenca

- vodocrpilište Žitnjak II., 1 zdenac

- vodocrpilište Strmec, 5 zdenaca

- kaptažni sustav Slapnica-Lipovec

Prosječno se mjesečno na cjelokupnom području distribucije vode troši oko 5 milijuna m3 vode, a vrijednosti se kreću od 4,7 do 5,4 m3.

tema broja04 zagreb.hr20.rujna 2013.

Utvrđivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće u gradu Zagrebu provodi Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“ sukladno Za-konu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13) i Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) u obliku monitoringa.

Program monitoringa je izrađen u suradnji Odjela za zdravstvenu ekologiju Gradskog ure-da za zdravstvo i branitelje i Odjela za zdravst-venu ispravnost i kvalitetu voda Zavoda za ja-vno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Programom monitoringa detaljno su određene točke uzorkovanja, broj uzoraka, vrsta analize i učestalost uzorkovanja.

Monitoring vode za piće od posebnog je značaja kod javnih vodoopskrbnih sustava zbog činjenice da zdravlje velikog broja ljudi izravno ili neizravno ovisi o zdravstvenoj is-pravnosti vode za piće. Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće na temelju reprezenta-tivnog broja uzoraka obuhvatilo je: vodu nakon procesa obrade odnosno dezinfekcije (zbirni hidranti), vodu u spremniku vode za piće (vo-dospreme), vodu u razvodnoj mreži (hidranti) i vodu na mjestu potrošnje (slavine javnih ob-jekata).

Stanovnik grada Zagreba u prosjeku dnevno potroši oko 150 l vode, dok je u ostalim europ-skim zemljama situacija sljedeća: u Belgiji ta potrošnja iznosi 119 l, u Njemačkoj 131 l, dok su veći potrošači vode od stanovnika Zagreba Francuzi (164 l dnevno), Britanci (170 l) i Talijani s 242 l vode dnevno.

Zdravstvena ispravnost vode za piće

Možemo se smatrati sretnima što imamo neo-metan pristup čistoj i za upotrebu sigurnoj pitkoj vodi, što često nije slučaj diljem svijeta. Moramo čuvati naše izvore pitke vode čistima, ne samo zbog zaštite okoliša, već i zbog zaštite našeg zdravlja.

Najveća i najmanja potrošnja vodeU svijetu se najviše vode troši na poljoprivre-du, industriju, a najmanje u domaćinstvima. Onečišćivači voda su: otpadne vode, industrija, promet, odlagališta otpada, kemikalije koje se koriste u poljoprivredi. Samo jedan gram pesti-cida može onečistiti 10 milijuna litara vode!

Bez vode ne možemo, zalihe vode nisu neis-crpne i mogu se lako zagaditi. Razvoj industrije i poljoprivrede, koncentracija stanovništva u većim urbanim sredinama kao posljedicu ima sve veće i teže poteškoće u smislu zaštite voda općenito, a naročito postojećih izvora vode za piće, kao i onih koje se planiraju koristiti za potrebe vodoopskrbe.

Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o nivou ekološke svijesti svakog pojedinca (racio-nalnoj potrošnji), primjeni sustavne tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda, kontroli-ranoj primjeni agrotehničkih sredstava (pesti-cida), kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada i planiranju aktivnosti te ponašanju u skladu s ciljem očuvanja i zaštite voda.

Zašto je voda važna?Svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode samo na ispiranje wc-a, dok svaki šesti stanovnik Zemlje nema osigurano potrebnih 20 do 50 litara svježe vode dnevno. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece.

Ovakvi podaci još više tjeraju na razmišljanje koliko je voda vrijedna i da se njome ne smije razbacivati. Njezina ljekovita svojstva često se uzimaju zdravo za gotovo, a poznato je da se ispijanjem dovoljne količine ove prozirne tekućine mogu riješiti različite zdravstvene tegobe.

Voda je prijeko potrebna za život jer se ljud-sko tijelo sastoji od 55 do 78 posto vode, ovisno o njegovoj veličini:

- mišići sadrže 75% vode

- mozak sadrži 90% vode

- kosti sadrže 22% vode

- krv sadrži 83% vode

Funkcije vode u tijelu su vitalne. Osim što prenosi hranjive tvari i kisik do stanica, voda također:

- vlaži zrak u plućima

- pomaže pri radu metabolizma

- štiti vitalne organe

- pomaže organima da bolje apsorbiraju hranjive tvari

- regulira tjelesnu temperature

- detoksicira

- štiti i hidratizira zglobove

Samo na primjeru mozga koji sadrži 90 posto vode mogu se vidjeti posljedice nedovoljnog unosa vode odnosno dehidracije- česte glavobolje i migrene. Stoga se sljedeći put kada budete osjećali umor ili glavobolju zapi-tajte kada ste zadnji put popili čašu vode.

zagreb.hr20.rujna 2013. ZG info 05

Pomoć umirovljenicima koju daje Grad Zagreb za mjesec rujan 2013. isplaćuje se putem Hrvatske pošte od petka, 20. rujna 2013. godine.

Umirovljenici koji istu nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima deset dana po obavijesti.

Sukladno Odluci o socijalnoj skrbi koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba 13. srpnja 2012. godine, pravo na novčanu pomoć ostvaruju umirovljenici, državljani Republike Hrvatske koji prije podnošenja zahtjeva na priznavanje prava na novčanu pomoć umirov-ljenicima prebivaju na području Grada Zagreba najmanje 5 godina neprekidno, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 1.500,00 kn mjesečno.

Radi ostvarivanja prava na novčanu pomoć umirovljenici se razvrstavaju u tri skupine:

I. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 900,00 kn mjesečno.

II. skupina – umirovljenici kojima je mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 900,01 kn do 1.200,00 kn mjesečno.

III. skupina – umirovljenici kojima mirovina ili mirovina i ukupni prihod iznose 1.200,01 kn do 1.500,00 kn mjesečno.

Umirovljenici I. skupine ostvaruju pravo na 400,00 kn pomoći, mjesečno, umirovljenici II. skupine na 300,00 kn pomoći mjesečno, a umirovljenici III. skupine na 200,00 kn pomoći mjesečno.

Isplata novčane pomoći umirovljenicima za rujan

Nakon toga roka nema retrogradne isplate pomoći za navedeni mjesec. Za dodatne informacije možete se javiti na adresu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Nova cesta 1.

Ukoliko Gradska skupština prihvati novu Odluku o prijevozu putnika u javnom prometu, kazne za švercanje u autobusima i tramvajima ZET-a mogle bi narasti s dosadašnjih 215, odnosno 250 kuna, na 600 odnosno na 900 kuna.

Isto tako, osim za švercanje, kaznu bi mogli platiti i ako ometate vozača, uznemiravate ostale putnike, oštećujete vozilo, pušite, konzumirate hranu i alkohol u vozilu, ometate naplatu i kontrolu voznih karata, onemogućujete otvaranje i zatvaranje vrata i slično.

Prema prijedlogu nove Odluke, iako je i do sada bio moguć prijevoz pasa, subotom i nedjeljom te dan uoči i na praznike, u vremenu od ponoći do 6 sati ujutro i od 20 do 24 sata, ubuduće bi to bilo moguće svaki dan i za sve pse bez obzira na veličinu. Uvjet je da pas ima brnjicu te propisanu ispravu o upisu i cijepljenju protiv bjesnoće.

Kazna za švercanje raste do 900 kuna

Gradonačelnik Milan Bandić je najavio kako će u listopadu Gradskoj skupštini prijedložiti novi sustav naplate odvoza otpada po kolo-gramu, odnosno po proizvodnji otpada, a ne po kvadraturi stana.

Gradonačelnik je naglasio kako nema ni-kakvog razloga da se to ne prihvati. “Puno pravedniji način je da platimo odvoz ot-pada onoliko koliko otpada i proizv-edemo”, poručio je Bandić novinarima. Istaknuo je kako je reciklaža “conditio sine qua non” bilo kakve strategije gospodarenja otpa-

Za listopad najavljena naplata otpada po kilogramudom. Napravljene su dvije sastavnice strategije – odlagalište otpada “Jakuševec” i pročišćivač, a da bi napravili treću – MBO (mehaničko-biološka obrada otpada) tehnologiju i ener-ganu, treba dići ekološku svijest građana uz ekološku infrastrukturu koja se izgrađuje svaki dan.

Na tom tragu, Bandić je istaknuo kako kako u svih 218 mjesnih zajednica u Zagrebu postoje zeleni otoci na koje će se do Nove godine nas-tojati staviti posude za odvojeno odlaganje otpada.

ZG info06 zagreb.hr20. rujna 2013.

Ministar turizma Darko Lorencin i direktorica Glavnog ureda HTZ-a Meri Matešić prije dese-tak dana predstavili su na konferenciji za medije rezultate turističkog prometa Hrvatske za prvih osam mjeseci 2013. godine.

Naime, kako su istiknuli – turistička je sezona nadmašila prošlu, unatoč lošem vremenu i problemima s vizama za ruske državljane.

Od siječnja do kolovoza ove godine, prema prvim podacima sustava turističkih zajednica, ostvareno je 5,4 posto više dolazaka i 3,3 posto više noćenja.

U kolovozu je ostvareno 10 cijelih 1 % više do-lazaka i 4 i pol posto više noćenja. Najbrojniji gosti bili su Nijemci, Slovenci pa Austrijanci, a Rusa je 23 posto manje.

Konačni financijski rezultati još nisu poznati, ali u Ministarstvu turizma očekuju rast prihoda od 2 do 3 %. ‘’Teško je govoriti o zaradi. Ovo su podaci o noćenjima, a podatke o zaradi dobit ćemo za mjesec dana’’, kazao je među ostalim Lorencin.

Dodao je kako je porast noćenja prisutan u svim županijama, osim u Istarskoj, koja je sma-njila minus ove godine. Kaže kako su sve druge županije na razini od oko sedam posto u po-rastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

‘’Lijepe brojke bilježi i Grad Zagreb, koji ima 14 % više dolazaka i 12 % više noćenja nego prošle godine’’, istaknuo je ministar. I sam ko-lovoz, naglasio je imao je porast dolazaka od 10 %, a sve destinacije su u plusu. Od županija Dubrovačko-neretvanska i Splits-ko-dalmatinska županija bilježe najveći po-rast zbog događanja, ali i novih kapaciteta.

Lorencin: Lijepe brojke bilježi i Grad Zagreb

‘’Hrvatska je svih ovih godina sama sebi reklama. Gosti koji dolaze, prenose dobre dojmove i to ug-lavnom s Jadrana’’, rekao je Lorencin. Istaknuo je kako je turizam ove godine generirao 17,4 % više radnih mjesta, što se povezuje s novim proizvodima, novim kapacitetima te s većom kvalitetom koja zahtjeva i veći angažman ljudskih potencijala.

”Mi ostajemo pri onome da ukoliko se ova turističa godina završi s približnim fizičkim prometom kao što je bio protekle godine, i sa 2 do 3 posto većim prihodom, da ćemo i ovu 2013. smatrati dobrom turističkom godinom”, kazao je Lorencin.

Ministar je dodao kako smatra da će nam trebati još dvije do tri sezone da dostignemo rezultate 2008. godine koja je u financijskom smislu bila rekordna.

Zagreb drugi na listi europskih gradova s najboljim restoranima!Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, glavni grad Hrvatske je u kolovozu 2013. godine posjetilo 97.697 posjetitelja koji su ostvarili 149.248 noćenja, što u odnosu na isti mjesec 2012. godine predstavlja po-rast od 16% posto u dolascima te 12% u noćenjima. Stranih gostiju bilo je 89.944, a ostvarili su 135.372 noćenja, što je porast od 17% u dolascima te 16% u noćenjima. Najviše gostiju stiglo je iz: Italije, Španjolske, Njemačke, Francuske te Velike Britanije. Uz porast dolazaka i noćenja koje glavni grad Hrvatske bilježi iz mjeseca u mjesec, Zagreb je ovih dana dobio i još jedno prizanje. Naime, nizozemski blog Stedentripper.com objavio je listu 10 europskih gradova s najboljim restoranima.

Na toj se listi našao Zagreb na drugom mjestu, odmah iza Krakova, ostavivši iza sebe gradove kao što su: Istanbul, Porto, Riga Tallinn, Atena, Budimpešta i mnogi drugi. www.stedentripper.com/blog/80777/restaurant-onderzoek.

Isplata novčane pomoći za opremu novorođenog djetetaPrema obavijesti iz Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, u srije-du, 11. rujna započela je isplata novčane pomoći Grada Zagreba za opremu novorođenog djeteta. Navedenu pomoć primit će korisnici koji su ostvarili pravo za:

- prvo dijete u 6/2012. i 6/2013.,

- drugo dijete u 2/2012., 10/2012 i 6/2013.,

- treće i svako daljnje dijete u 6/2008., 6/2009., 6/2010., 6/2012. i 6/2013.

Rok za podnošenje zahtjeva za nove korisnike prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta je šest mjeseci od dana rođenja djete-ta. Informacije o pravu na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta možete pogledati na službenim stranicama Grada Zagreba. www.zagreb.hr

zagreb.hr20.rujna 2013. ZG info 07

Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba posjetio Zračnu luku Zagreb d.o.o.

Francuzi u listopadu počinju s gradnjom Zračne luke Zagreb

U Ministarstvu prometa, pomorstva i infrastrukture francuski koncesionar ZAIC prije desetak dana održao je konferenciju za medije kako bi upoznao javnost s trenutnom situacijom oko preuzimanja Zračne luke Zagreb. Francuski koncesionaru sazvao je konferenciju za medije kako bi obavijestio javnost da im je odobrena građevinska dozvola za Zračnu luku Zagreb. Ipak, evidentno je to da nije zaključen ugovor o financiranju, ali kako ističu, namjeravaju krenuti s gradnjom u listopadu.

Naglasili su kako su ovime otklonjene sve ad-ministrativne prepreke za 236 milijuna eura vrijedan projekt. U oči ipak upada činjenica da nije formalno zaključen ugovor o financiranju, što će, tvrde, biti riješeno do kraja rujna.

Upravitelj Aeroport de Parisa Jacques Fol-lain dodao je da svi zaposlenici ostaju raditi u novoj Zračnoj luci Zagreb po istim uvjetima. “Malo sam razočaran jer je novinara manje nego zadnji put. Pretpostavljam da je to zato jer svi znaju da projekt ide po planu. U ru-kama držim građevinsku dozvolu, godina dana rada je upravo u našim rukama. Ništa više ne stoji na putu realizaciji ovog projekta. Više puta smo vam ponavljali da su banke s nama, evo sad smo i dove-li predstavnika banaka“, kazao je Petit. Upravitelj Aeroport de Parisa - Jacques Fol-lain rekao je kako se naporno radilo poslje-dnjih mjeseci. ‘’Što se tiče zaposlenika Zračne luke Zagreb, želja nam je da oni prihvate ovaj izazov na obostrano zadovoljstvo”, dodao je. Zadovoljstvo dogovorom izrazio je i pomoćnik ministra za infrastrukturu – Marko Lončarević. “Projekt vrijedan 236 milijuna eura predstavlja ključni dio za razvoj ZL Zagreb”, istaknuo je.

Budući da je Grad Zagreb vlasnik 35% Zračne luke Zagreb, predsjednik Grad-ske skupštine želio se upoznati s položajem Zračne luke Zagreb, planovima i programima razvoja, osobito u pogledu dinamike i rokova gradnje novog putničkog terminala i modernizacije Zračne luke. „Ovdje sam da bih se, kroz razgovor s Upravom, upoznao s pokretanjem radova u svjetlu izdavan-ja građevinske dozvole. Naime, već smo više puta vidjeli kako predstavnici konzorcija nazdravljaju šampanjcem, ali ih još nismo vidjeli da su zakopali lopatu. Investicija kasni i zbog toga smo im ovog ljeta, kao predstavnici suvlasnika, dali „žuti karton“.“, rekao je predsjednik Gradske skupštine. Miroslav Drljača, predsjednik uprave Zračne luke Zagreb d.o.o., pred-sjedniku Skupštine rekao je da će, sukladno postignutom dogovoru, postojeći Kolektivni ugovor biti produžen na minimalno 5 godina na-kon preuzimanja Zračne luke od strane koncesionara, te da će svi zapo-slenici zadržati svoja radna mjesta. „Grad Zagreb je manjinski vlasnik, ali će Gradska skupština Grada Zagreba i ja kao njen predsjednik, nastojati pratiti razvoj događaja oko najveće investicije, fokusirajući se prvenstveno na dvije vrlo bitne stvari: da se ni na koji način ne promijene ugovorne obveze koncesionara na štetu RH, sukladno tome i Grada Zagreba, te da svi zaposlenici zadrže svoja radna mjesta, ali i da se otvore nova. Nadam se da će se ova Uprava, s g. Drljačom na čelu zaista pobrinuti da se sve to i provede kao što je obećano“, poručio je Darinko Kosor. Nakon Up-rave, predsjednik Gradske skupštine susreo se s predsjednikom Koordi-nacije sindikata Zračne luke Zagreb Antom Dujićem. „Ovo je prvi put da nas je posjetio netko iz Grada Zagreba, a ako još k tome dodam da je vrlo malo ljudi uopće zainteresirano za naš problem, jasno Vam je zašto nam je ovaj sastanak bitan“, u uvodnom obraćanju predsjedniku, rekao je g. Drljača. Osim što se protive ovakvom modelu koncesije, prvenst-

veno su zabrinuti za budućnost radnika. Naime, oni nisu optimistični kao Uprava, sumnjaju da će većina zaposlenika Zračne luke ostati, ne samo bez radnog mjesta, već i bez svih prava poput otpremnina koje im po Zakonu pripadaju, sukladno radnom stažu u tvrtki. Iznijeli su i svoje sumnje da se opseg projekta izmijenio, odnosno smanjio, što ih je i nagnalo na sumnju u mogućnost zadržavanja svih zaposlenika. S obzirom da nisu zadovoljni komunikacijom s Vladom RH i nadležnim Ministarstvom, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, obećao je pomoći u komunikaciji i dobivanju točnih informacija: „ Još danas ćemo uputiti pisani zahtjev Ministarstvu prometa i tražiti na uvid sve relevantne podatke koji se odnose na ovaj projekt.“

www.skupstina.zagreb.hr

ZG info08 zagreb.hr20.rujna 2013.

Novi radiološki sustav u KB Dubrava

Ministar zdravstva Rajko Ostojić 10. rujna u Kliničkoj bolnici Dubrava pus-tio je u rad sustav za intraoperativno snimanje, radiološki uređaj najnovije generacije pod nazivom O-arm. Riječ je o inovativnoj tehnologiji koja će pacijentima omogućiti sigurnije, manje invazivne i brže kirurške zahvate, te manju dozu zračenja za osoblje u operacijskoj sali. Novi radiološki sus-tav vrijedan je 6,2 milijuna kuna koje je je osiguralo Ministarstvo zdrav-

U hrvatskoj metropoli pojavile su se informacije o oboljelima od upale mozga i moždanih ovojnica kod kojih postoji sumnja da je riječ o poslje-dicama infekcije virusa Zapadnog Nila. Taj virus je u prirodi prisutan kod ptica, a na ljude se prenosi ubodima komaraca koji su se prethodno hra-nili na bolesnim pticama kojima virus cirkulira u krvnom optoku. Virus ne prelazi s čovjeka na čovjeka. Infekcija virusom Zapadnog Nila kod ljudi u 80% slučajeva prolazi neprimjetno, a kod svega 20% se javlja blaga bolest s povišenom temperaturom. Teška bolest središnjeg živčanog sustava ja-vlja se u manje od 1% zaraženih osoba, prvenstveno starijih od 50 godi-na i kroničnih bolesnika. Pojava bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila u Zagrebu je iznenadna, ali nije neočekivana jer se epidemije izazvane tim virusom bilježe u svim susjednim zemljama tijekom zadnjih desetak godina, a prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno sedam slučajeva. Od-mah po primitku informacija o sumnji na infekciju virusom Zapadnog Nila poduzete su odgovarajuće epidemiološke mjere primjerene karak-teristikama bolesti i načinu širenja virusa. Posebna pozornost posvećena je istraživanju mogućeg mjesta infekcije te se provode detaljne pretrage radi nalaženja i eliminacije mogućih legla komaraca u neposrednoj okolici mjesta prebivališta oboljelih. Mjere se kontinuirano provode. Radi smanjenja rizika od pojave i širenja bolesti koje prenose komarci, na području grada Zagreba redovito se provodi organizirano suzbijanje komaraca koje se temelji na sveobuhvatnom pristupu te uključuje sve mjere koje doprinose smanjenju broja komaraca, kao što su: uklanjanje svih mogućih legla, suzbijanje ličinki u leglima koja nije moguće ukloniti (trajne vode stajaćice) i suzbijanje odraslih komaraca na područjima gra-da na kojima je utvrđena njihova velika aktivnost. Epidemiološke mjere koje poduzimaju nadležne službe, redovite mjere suzbijanja komaraca te dolazak hladnijih dana pridonose smanjenju opasnosti od širenja virusa na ljude. No, budući je nemoguće iskorijeniti komarce kao prenositelje bolesti i time u potpunosti eliminirati rizik obolijevanja, građanima se preporučuje provoditi dodatne mjere opreza.

Upute građanima:

Građani mogu značajno doprinijeti smanjenju broja komaraca uk-lanjanjem legla na području dvorišta i okućnica gdje nisu dostupni izvoditeljima programa suzbijanja. Potrebno je učiniti sljedeće:

Pojava bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila na području grada Zagreba

1. ukloniti nakupljenu vodu oko kuće: isprazniti ili čvrsto (hermetički) zatvoriti različite spremnike za vodu; redovito prazniti vodu (barem jednom tjedno) iz starih auto-guma, plitica lonaca za cvijeće i drugih otvorenih posuda svih vrsta koje mogu zadržavati vodu ili ih ukloniti; 2. držati oluke i odvode prohodne i čiste; 3. održavati septičke jame, držati ih hermetički zatvorene; u septičku jamu naliti tanki sloj mineralnog, parafinskog ili bijelog ulja (ekološki prihvatljivo ulje koje se može kupiti u poljoprivrednoj ljekarni) koje će se razliti po površni i stvoriti tanki film koji onemogućava ličinkama disanje na površni vode.

Najbolje mjere individualne zaštite od komaraca su:

1. korištenje sredstava koja odbijaju komarce - repelenata (kada je nužno) i pridržavanje uputa za njihovo korištenje 2. zaštita prozora i vrata mrežama protiv kukaca 3. pri boravku na području gdje je populacija komaraca visoka (močvarno ili vlažno područje, vlažno šumsko područje i sl.) nošenje dugih rukava i hlača. www.stampar.hr

lja, a ministar je istaknuo da je to veliki dan za KB Dubrava ali i hrvatsku medicinu jer je nabavljeni uređaj “jedinstven na području od Beča do Soluna”. ‘’To je jedini uređaj koji omogućuje značajan napredak i sigurn-ost za naše građane’’, naglasio je ministar istaknuvši kako četiri struke rade na tom uređaju – ortopedija, traumatologija, neurokirurzi i specijal-isti za glavu i vrat. Kako se moglo čuti na prezentaciji rada novog apara-ta, na aparatu će se raditi u dvije smjene i bit će maksimalno iskorišten. ‘’Hrvatska medicina je brend, a hrvatski liječnici i medicinske sestre su sjajni, zbog čega je naš zdravstveni sustav vrlo cijenjen i poznat u svijetu’’, kazao je. Isto tako, moglo se čuti kako jedan ovakav novi uređaj smanjuje rizike operativnih zahvata, o bilo kojem operativnom zahvatu se u tom području radilo, smanjuje mogućnost da se dogode komplikacije i na taj način povećava učinkovitost samog zahvata. Novi aparat također će pružati mogućnost obavljanja CT snimke tijekom operacije, što do sada nije bilo moguće. Ostojić je kazao kako bi se prema incidenciji pojavnosti bolesti trebala nabaviti još dva ovakva uređaja u hrvatskim bolnicama. ‘’Ne samo zagrebačke, već i sve hrvatske bolnice pokušavamo usmjeriti ka jednom dijelu njihove osnovne grane, da podignemo centar izvrs-nosti, a ova bolnica definitivno spada u centar izvrsnosti za kirurgiju i ortopediju’’, zaključio je ministar Ostojić.

zagreb.hr20.rujna 2013. ZG info 09

Najbrži put do informacija

VIDEO NEWS AGENCIJA

U povodu osnivanja Radne skupine za praćenje izrade izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkoga plana grada Zagreba i General-noga urbanističkoga plana Sesveta predsjed-nik Gradske skupštine Grada Zagreba Darinko Kosor, Sunčana Rupnik Blažeković, predsjed-nica Odbora za prostorno uređenje, Andrija Mikulić, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša (i član Odbora za prostorno uređenje), Teo Bu-danko, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, Tihomir Jukić, član Društva arhitekata Zagreb, Tea Horvat, član Društva arhitekata Zagreb, Silvio Bašić, član Društva arhitekata Zagreb, održali su konferenciju za medije.

‘’Uvodimo novu praksu Gradske skupštine. Udruga struke i matični Odbori grad-ske skupštine omogućit će zastupnicima donošenje Odluka na temelju znanja. Ovaj saziv radi otvoreno, pošteno i transparentno, prvenstveno u korist građana i Grada Za-greba. Ekonomski i gospodarski rast zavisi od

Radna skupina za praćenje izrade izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana

poručio je Andrija Mikulić, predsjednik Od-bora za zaštitu okoliša i član Radne skupine. Do donošenja odluka o izradi i odluka o donošenju izmjena i dopuna generalnih urbanističkih planova grada Zagreba i Ses-veta, zadaća Radne skupine, u suradnji s Od-borom za prostorno uređenje i Odborom za zaštitu okoliša, kao matičnim Odborima, bit će analiziranje i procjenjivanje predloženih izmjena, razjašnjavanje i očitovanje na pitanja te pružanje dodatne podrške u oblikovanju dodatnih upita i traženja prema nadležnim tijelima gradske uprave i Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba.

U Radnu skupinu imenovani su:

- za predsjednicu:

Sunčana Rupnik Blažeković, dipl.ing.arh., pred-sjednica Odbora za prostorno uređenje

- za članove:

1. Andrija Mikulić, dipl.ing., predsjednik Odbora za zaštitu okoliša

2. Teo Budanko, dipl.ing.arh., predsjednik Društva arhitekata Zagreb

3. prof. dr. sc. Tihomir Jukić, dipl.ing.arh., član Društva arhitekata Zagreb

4. Tea Horvat, dipl.ing.arh. član Društva arhi-tekata Zagreb

5. dr. sc. Silvio Bašić, dipl.ing.arh. član Društva arhitekata Zagreb

www.skupstina.zagreb.hr

broja investicija, a sve počinje GUP-om. Zato je naša obveza da utemeljeno na znanju i razumi-jevanju materije, odlučimo što je dobro, a što je loše’’, poručio je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor.

Član Radne skupine, ujedno i predsjednik Društva arhitekata Zagreb Teo Budanko složio se s predsjednikom Gradske skupštine o potrebi uključivanja struke u donošenje Odluka Gradske skupštine: ‘’Ovu inicijativu sam prihvatio iskreno i s namjerom poboljšanja uvjeta života u Gra-du Zagrebu. Nadam se da će ova suradnja biti dugoročna’’.

Predsjednica Radne skupine Sunčana Rupnik Blažeković zahvalila se Darinku Kosoru na inici-jativi, kao i članovima što su se odazvali pozivu.

‘’Po prvi put je došlo do sinergije struke i poli-tike što je hvalevrijedna inicijativa, a nama će omogućiti donošenje kvalitetnih Odluka’’,

ZG info10 zagreb.hr20.rujna 2013.

Zagreb posjetilo izaslanstvo Parlamentarne skupštine Vijeća EuropeDarinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba primio je Izaslanstvo Parlamen-tarne skupštine Vijeća Europe koje je predvo-dio Nj.E.g. Jean-Claude Mignon, predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

‘’Drago mi je što vas mogu pozdraviti ispred Gradske skupštine Grada Zagreba, sada kada možemo razgovarati kao ravnopravni članovi europske obitelji“, rekao je predsjednik Gradske skupštine.

Izaslanstva su razmijenila iskustva u vođenju i organizaciji lokalne i regionalne samouprave, kulturne razmjene i turističke ponude, dok su gosti izrazili divljenje čistoćom, kulturn-om baštinom grada i toplinom kojom odišu gradski kvartovi. ‘’ Stječe se dojam da ste u gradu po mjeri čovjeka’’, rekao je predsjed-nik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. „I sam sam gradonačelnik, stoga držim funk-cije gradonačelnika, predsjednika Gradske skupštine i gradskog zastupnika simbolima demokracije jer one direktno predstavljaju

Kanadska veleposlanica kod gradonačelnika

narod“, zaključio je Jean-Claude Mignon. Kosor se osvrnuo i na buduću suradnju te istaknuo da, iako Republika Hrvatska Europskoj uniji doprinosi s puno pozitivnih elemenata, ipak imamo još više za naučiti i primijeniti od zemalja članica EU. Prvenstveno na području ljudskih prava. ‘’Bez obzira što smo na tom području napredovali, svaka pomoć je dobrodošla“, kazao je. Susretu su od strane izaslanstva prisustvovali Nj.E. Michéle Boccoz, veleposlanica Francuske Republike u Repub-lici Hrvatskoj, Xavier Pinon, posebni savjetnik Predsjednika Parlamentarne

Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je u srijedu, 11. rujna u nastupni posjet kanadsku veleposlanicu u Republici Hrvatskoj Nj. E. Lou-ise LaRocque.

Veleposlanica se zahvalila gradonačelniku na dobrodošlici, a posebno na potpori koju Grad Zagreb svake godine pruža prilikom organizacije humanitarne utrke Terry Fox Run, koja će se i ove godine održati u orga-nizaciji Veleposlanstva Kanade, 22. rujna na Jarunu. Cilj utrke je podizanje svijesti građana, a prikupljena sredstva bit će donirana Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj. Ovom prilikom, gđa LaRocque pozvala je gradonačelnika Bandića da se 2. listopada pridruži proslavi 20. obljetnice diplomatskih odnosa između Hrvatske i Kanade. Zahvalivši veleposlanici na lijepim riječima i pozivu, zagrebački gradonačelnik izrazio je želju za još uspješnijom suradnjom – kulturnom, gospodarskom, a pogotovo hu-manitarnom.

Gradonačelnik Milan Bandić primio je u srijedu, 11. rujna u Gradskoj upravi, u nastupni posjet veleposlanicu Grčke Nj.E. gđu Elenu Gerokos-topoulou, koja je na novoj funkciji od 12. travnja, kada je predala vjero-dajnice Predsjedniku Republike Hrvatske.

U razgovoru u Bijelom salonu, gospođa Elena je pohvalila izgled Za-greba, čistoću i uređenost te istaknula da je organizacija i funkcioni-ranje grada na zavidnoj razini. Veleposlanica je, uz zahvalu na toploj dobrodošlici, gradonačelniku Bandiću predala poziv gradonačelnika Antene za sudjelovanje na Konferenciji Unije glavnih gradova srednje i jugoistočne Europe, koja će se održati od 17. do 19. listopada ove go-dine u Ateni. Zagrebački gradonačelnik zaželio je veleposlanici Grčke da se u našem gradu osjeća kao u svom drugom domu, kao i puno us-pjeha u obnašanju nove dužnosti.

Veleposlanica Grčke hvali Zagreb

zagreb.hr20.rujna 2013. ZG info 11

Ususret otvorenju izložbe Atomska bomba Hirošima i Nagasaki u Tehničkom muzeju, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je u utorak, 10. rujna u Gradskoj upravi delegaciju hirošimskog Memorijalnog muzeja mira, predvođenu direktorom Kenji Shigaom.

Zaželjevši im dobrodošlicu – da se u Zagrebu osjećaju kao kod kuće, zagrebački gradonačelnik naglasio je kako mu je iznimno drago što će i Zagreb, uz brojne svjetske gradove, biti domaćin ovoj izložbi: Siguran sam da će odaziv Zagrepčana biti velik, obzirom da moji sugrađani znaju pre-poznati kvalitetan sadržaj, a nemojmo zaboraviti ni na element znatiželje koji donosi Daleki istok”, izjavio je gradonačelnik Bandić

Direktor Memorijalnog muzeja mira Kenji Shiga zahvalio je gradonačelniku na potpori i suradnji kojima je omogućen postav izložbe u Zagrebu. Dodavši da je prostor nedavno obnovljenog Tehničkog muzeja doista reprezentativan, direktor Shiga rekao je kako vjeruje da će ova zagrebačka izložba biti najbolja do sada.

Izložba traje do 6. listopada, a njen cilj je prezentacijom posljedica atom-ske katastrofe pozvati čovječanstvo na ukidanje atomskog naoružanja. Ovim domaćinstvom, Zagreb postaje jedan od preko pet tisuća gradova u cijelom svijetu koji su dio inicijative Gradonačelnici za mir, za svijet bez nuklearnog oružja. Uz predmete koji su ostali na zgarištima nakon nuk-learnog napada na Hirošimu i Nagasaki, na panoima su fotografije i tek-stovi s podacima, organizirano je predavanje ali i radionice origamija na kojima će se izrađivati ždralovi, simboli mira, a bit će prikazani i filmovi na temu atomskog naoružanja. Izložba pod pokroviteljstvom Grada Zagreba – Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, otvorena je u Tehničkom muzeju, Savska cesta 18.

Izložba Atomska bomba Hirošimai Nagasaki

Prva tematska izložba u povodu 65. rođendana Citroena 2CV, ‘’rođenog’’ 1948. godine, popular-nog Spačeka, otvorena je u Muzeju automobila Ferdinand Budicki i traje do 1. studenog.

Kroz šest izloženih Spačeka namjera je prikazati

65. rođendan Spačeka

fenomen jednog od najutjecajnijih automobila u povijesti autoindustrije.

Na izložbi je tako izložen i najstariji Spaček u Hrvatskoj, izrađen još 1958. godine, najmlađi proizvedeni model iz 1990. godine, Spaček iz

1964. godine s kontra vratima, Charleston diza-jn, off road izvedba i jedna kućna preinaka tzv. „home made“ verzija.

Uz automobile, posjetitelji mogu razgledati 250 fotografija nastalih u periodu od 1939. -1990. godine koji prikazuju ovaj ‘’kišobran na kotačima’’, kako su ga zvali u njegovim počecima.

Fotografije i dokumentarni filmovi prikazi-vat će se ujedno i na 2 Led panela, dok će u muzejskoj kino dvorani svakodnevno biti prikazivan sinhronizirani dokumentarni film o povijesti Spaček u trajanju od 50 minuta. U sklopu izložbe bit će izložena literatura, mem-orabilije, modeli u raznim mjerilima, artefakti i igračke na temu Spačeka, a svaku subotu u 11 sati posjetitelji mogu sudjelovati na jedno-satnim predavanjima vezanim uz razne teme 2CV svijeta, mehaničarskom kutku u muzejs-koj radionici, nakon čega se mogu i provozati u Spačeku, kako bi upotpunili vlastiti doživljaj ovog ‘’valovitog kokošinjca na kotačima’’.

U sklopu izložbe, u subotu, 5. listopada u 11 sati Citroen klub Croatia organizirat će svoj 19. tradicionalni susret kada će kolona Citroena proći centrom Zagreba.

aktualno12 zagreb.hr20.rujna 2013.

Novi potez ZET-a u borbi protiv švercanja u tramvajima i autobusima, svakog tjedna sret-noj pobjednici ili pobjedniku donosi prijenosno računalo, tablet uređaj ili mobitel.

Za sve učenike ili redovne studente koji na nastavu ili predavanja putuju javnim gradskim prijevozom, sada je prava prilika iskoristiti po-godnosti povoljnijeg prijevoza. Dovoljno je da odaberu godišnju pretplatnu kartu ZET-a za svoju prijevoznu kartu i voze se neograničeno za samo 3,30 kuna dnevno.

Naime, od 9. rujna do 30. studenog 2013. svi učenici i studenti imaju priliku osvojiti i vrijedne nagrade u nagradnoj igri „Karticu prisloni i na-grade osvoji“.

Dovoljno je prilikom ulaska u tramvaj i autobus registrirati se svojom učeničkom ili studentskom godišnjom pretplatnom kartom za 2013./2014. godinu i automatski sudjelujete u nagradnoj

Nagradnom igrom protiv švercanja

igri. Svaka ispravna registracija na uređaju za reg-istraciju i poništavanje karata bit će automatski evidentirana te zabilježena kao jedan ulazak u nagradnu igru. Glavne nagrade su prijenosno računalo i četiri tablet uređaja, a uz to dijele se

Čak i prije no što prve jesenske kiše okupaju uzavreli Zagreb, studenti započinju sezonu lova na prazne stanove. Prema podacima portala Crozilla.com cijene najma zagrebačkih stanova iz godine u godinu bilježe pad, a unatoč trenut-nom vrhuncu sezone, najamnine su niže no što su bile lani u istom razdoblju. Najdinamičnije tržište, kada je riječ o prodaji ili najmu stano-va je ono zagrebačko, a kraj kolovoza i rujan predstavljaju razdoblje vrhunca sezone najma. Razlog tome, naravno, je početak akademske i školske godine, kada velik broj studenata iz ostalih dijelova Hrvatske, ali i nekih drugih ze-malja, dolaze u potrazi za stanom u kojem bi boravili sve do početka sljedećeg ljeta.

Cijene u padu

Prema podacima portala Crozilla, cijene najma iz godine u godinu sve su niže. Tako je najam

Studenti u lovu na prazne stanovejekom kolovoza se u prosjeku tražilo 642 eura.

Cijene najma zagrebačkih stanova tijekom ko-lovoza bile su više no one travanjske, što i nije čudo s obzirom da tijekom proljeća potražnja za najmom nije velika, pa tako nisu niti cijene. Dok u ovom razdoblju koje predstavlja vrhu-nac sezone, iznajmljivači „moraju“ podići cijene kako bi iskoristili trenutak najveće potražnje i profitirali. U odnosu na one travanjske, cijene najma porasle su u centru, u prosjeku za 2,1 posto i na zapadnom dijelu grada oko 1 posto.

Unatoč tome što su trenutne cijene više od onih proljetnih, one su, u skladu s ostatkom tržišta nekretnina, i dalje niže no prošlih go-dina. Tako su, prema Crozillinim podacima, prosječne tražene cijene najma u odnosu na prošlu godinu, odnosno prošli kolovoz, pale u svim dijelovima grada, a najveća je razlika zabilježena na stanovima od 20 do 40 „kvadra-ta“ čije su tražene cijene najma pale za 8,5 posto, i one od 40-60 „kvadrata“ čije su najam-nine u prosjeku niže za 13,4 posto. U usporedbi s istim razdobljem, najamnine stanova od 20 do 80 metara kvadratnih su najviše pojeftinile u Novom Zagrebu, čak oko 18 posto, dok naj-manju razliku u cijeni bilježi centar u kojem su tražene cijene niže od lanjskih u prosjeku tek za oko 0,5 posto.

Potražnja

Prema podacima portala Crozilla.com najveća potražnja, kada je o najmu zagrebačkih stano-va riječ, tijekom posljednjih mjesec dana bila je u centru, Maksimiru i na Trešnjevci, a najviše stranih posjetitelja zainteresiranih za najam stanova dolaze iz BiH, Njemačke, Austrije i Italije.

mobiteli i knjige. Izvlačenja dobitnika su svakih sedam dana, a najsretnijeg će izabrati računalo. www.zgh.hr

zagrebačkih stanova površine od 20 do 80 meta-ra kvadratnih tijekom kolovoza na godišnjoj ra-zini u prosjeku pojeftinio za 6,7 posto. U odnosu na isti mjesec 2011.godine najamnine su niže za 11,1 posto, te u prosjeku za 9,8 posto niže no u kolovozu 2010. godine.

Prosječne tražene cijene najma zagrebačkih stanova od 20-100m², tijekom kolovoza 2013.godine

Prema podacima portala Crozilla.com tražena mjesečna cijena najma stana u Zagrebu, kvadra-ture od 20 do 40 metara, u prosjeku je tijekom kolovoza iznosila 265 eura. Za stanove veličine od 40 do 60 četvornih metara u prosjeku treba izdvojiti 355 eura, a za one čija je kvadratura između 60 i 80 metara, mjesečne najamnine se kreću oko 468 eura. Za najam stanova većih površina, onih između 80 i 100 „kvadrata“ ti-

zagreb.hr20.rujna 2013. aktualno 13

Zagrepčani postaju komunalni redariGradonačelnik Milan Bandić sa svojim je su-radnicima predstavio sustav za uklanjanje ne-pravilnosti ‘’MojZagreb’’. MojZagreb je besplat-na i stalno dostupna e-usluga koja omogućuje prijavu, pregled i komentiranje nepravilnosti i problema u gradu te zaprimanje povratnih in-formacija od Grada po pitanju rješavanja prob-lema. Aplikacija za uslugu nalazi se na internets-koj stranici Grada Zagreba. Sustav je predstavio Igor Plavčić, pomoćnik pročelnika za informaci-jski i komunikacijski sustav Grada Zagreba. Pre-ma njegovim riječima dosad je zaprimljeno već 1873 prijave, od čega je 289 odbačeno, a 456 sanirano. Brzina odgovora građanima ovisi o veličini problema. Gradonačelnik Bandić ovom se prilikom našalio kako će zbog ove usluge ostati bez posla, aludirajući na činjenicu da ga građani često na ulici potežu za rukav i ukazuje na probleme u njihovim četvrtima. ‘’U ovih 14 godina većinom smo radili na sadržaju a ne na formi. No u 21. stoljeću bitna je i forma’’, rekao je u uvodu Bandić, opisavši uslugu kao jedan od načina za rješavanje problema građana.

Pomoćnik pročelnika za graditeljstvo i prostor-

Nova pravila za izdavanje povlaštene parkirališne karte

no uređenje Vlado Gruborović rekao je kako su u sustav uključene i kamere koje prati prometno redarstvo. Osim tih, postavljaju se i kamere na gradilištima Grada Zagreba, kako bi se mo-glo pratiti ispunjavaju li radnici svoje obveze u zadanim rokovima. Načelnik Odjela za promet-no i komunalno redarstvo Goran Bošnjak objas-nio je kako je ova usluga zapravo nadogradnja sustava e-Redar, predstavljenog prošle godine. ‘’Ova nadogradnja nam donekle pomaže i da dobijemo uvid u rad redara. Možemo reći da redari u većini slučajeva prijavljuju nepravil-nosti a sada to mogu i građani’’, istaknuo je Bošnjak. Prilikom prijave građani mogu ostati potpuno anonimni, a prijava se odvija u četiri jednostavna koraka. U tražilicu upišete ulicu, pronađete i označite lokaciju na karti, popu-nite podatke o uočenom problemu i pošaljete prijavu na obrađivanje. Sustav ima i zaštitu od mogućih neslanih šala i neukusnih komen-tara. Usluga je namijenjena svim građanima i građankama koji žele sudjelovati u detekciji i rješavanju lokalnih problema. MojZagreb uslu-ga izrađena je korištenjem modernih web i mo-bilnih tehnologija, s transparentnim prikazom djelovanja Grada. Ukupna vrijednost investicije iznosi 1,1 milijuna kuna, bez PDV-a.

Stupanjem na snagu Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o organizaciji i načinu naplate parki-ranja u Službenom glasniku Grada Zagreba br. 18/13 (od 09. rujna 2013.), promijenjeni su i

uvjeti izdavanja povlaštenih parkirališnih karata za osobe koje koriste službeno vozilo 24 sata dnevno.

Prilikom podnošenja zahtjeva za kupnju ove karte u korist svojeg zaposlenika, više nije bitno sjedište poslodavca, te ono može biti u zoni u kojoj se naplaćuje parkiranje ili izvan nje. Kupnja povlaštene parkirališne karte nije ograničena na razdoblje od mjesec dana, već se može izdati na vremenski period najdulje od godine dana. Također, umjesto dosadašnje obveze dostavljan-ja preslike radne knjižice, ukoliko se radi o kupnji karte u korist svojeg zaposlenika, potrebno je dostaviti potvrdu o radnopravnom statusu koju izdaje HZMO, odnosno potvrdu s elektroničkim potpisom usluge ERPS-a koju korisnici samostal-no preuzimaju sa web stranice HZMO-a.

Novi uvjeti kupnje povlaštenih parkrirališnih karata vrijede od 9. rujna 2013. godine. www.zgh.hr

Zagreb i Hrvatska volontiraju!Hrvatska mreža volonterskih centara 21. rujna 2013., treću godinu zaredom, organizira mani-festaciju Hrvatska volontira! Volonterski cen-tar Zagreb organizira 7 različitih, edukativnih i kreativnih radionica, na kojima će svatko moći pronaći nešto za sebe, od najmanjih pa do najvećih, a volonteri i suradnici potrudit će se približiti zainteresiranima teme radionica. Manifestacijom se želi ukazati na značaj volo-ntiranja za razvoj suvremenog demokratskog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni. Uz veliki broj pojedinaca, u akciju će se uključiti organizacije civilnog društva, institucije i tvrtke koje će kroz različite javne akcije u svojim zajednicama promo-virati volontiranje. Radionice će se održavati u subotu, 21. rujna 2013. ispred i u prostorijama Muzeja suvremene umjetnosti u vremenu od 16 do 18 sati.

online

www.zagrebonline.hr

Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osobaU povodu Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom u suradnji sa Zakladom „Zajednički put“ tradi-cionalno organizira jubilarni X. Gerontološki tulum. Manifestacija će se održati u utorak, 1. listopada 2013. na Trgu Nikole Šubića Zrin-skog u vremenu od 10,00 do 13,00 sati. Na Zrinjevcu će biti postavljeni štandovi na ko-jima će se prezentirati aktivnosti domova za starije i nemoćne osobe, projekta gerontološki centri Grada Zagreba, udruga umirovlje-nika, Zaklade „Zajednički put“ te drugih or-ganizacija civilnog društva čija se djelatnost odnosi na osobe starije životne dobi. Pored različitih brošura i letaka, građanima će biti dostupno četvrto dopunjeno i izmijenjeno izdanje Vodiča za starije građane grada Za-greba. Svrha i zadaća Vodiča je prvenstveno učiniti informacije što dostupnijim i razum-ljivijim osobama starije životne dobi, kako bi se upoznali sa svojim pravima i koristili sve mogućnosti koje im se pružaju u našem gradu. Nakon predstavljanja Vodič će biti dostupan svim zainteresiranim građanima u tiskanom obliku i na službenoj stranici Grada Zagreba www.zagreb.hr. U preventivno-zdravstvenom dijelu programa građanima će biti osigurani besplatni ciljani pregledi poput, mjerenja tlaka, razine šećera u krvi i mjerenje vitamina i minerala. Istovremeno će se u paviljonu od-vijati bogat kulturno-zabavni i rekreativni pro-gram u kojem se očekuje preko 500 sudionika, solista, zborova, plesnih i rekreativnih grupa domova za starije i nemoćne osobe, Projekta gerontološki centri Grada Zagreba, udruga i mnogih drugih.

aktualno14 zagreb.hr20. rujna 2013.

Prvom volonterskom akcijom u sklopu projekta “Urbani vrtovi Zagreba” uređen je gradski vrt Sopot. Mnogobrojni građani tom su se prilikom ujedinili u stvaranju zajedničke zelene oaze u Zagrebu.

Grad Zagreb je od početka ove godine na četiri lokacije - Sopotu, Klari, Borovju i Sesvetama dodijelio sugrađanima 420 obradiva zemljišta za osobne potrebe tzv. “urbane vrtove”, a kra-jem kolovoza predstavljena je akcija uređenja zajedničkih dijelova postojećih urbanih vrtova namijenjenih druženju i odmoru. Akcija je počela uređivanjem vrta u Sopotu.

U okviru akcije Urbani vrtovi Zagreba, kojom će se oplemeniti i urediti zajednički dijelovi postojećih Gradskih vrtova, u sklopu kojih su građani ugovorom od Grada Zagreba dobili parcele na besplatno dvogodišnje korištenje, gradonačelnik Milan Bandić je u četvrtak, 12. rujna korisnicima parcela Gradskog vrta Sopot predao na korištenje kućicu za alat s pripadajućom vrtlarskom opremom.

Organizaciju potpisuje Grad Zagreb, dnev-ni list 24 sata i Radio Kaj, a svojim donaci-jama podupiru Zagrebačka pivovara, Pe-vec, Samoborka i tvrtka Zdrava krava. ‘’Drago mi je da smo ovom vrtu zajednički po-digli standard, oplemenili ga sjenicom, tobo-ganom za naše mališane i kućicom za alat, te popločali stazu, kako bi naši sugrađani imali bolje uvjete za uzgajanje povrća ali i ljepše mjesto za druženje’’, rekao je gradonačelnik Bandić.

Gradonačelnik je dodao kako će se u suradnji s Agronomskim fakultetom, sljedeće godine or-

ganizirati natjecanje za najljepši vrt u Zagrebu, objavivši da i sam ima parcelu u Gradskom vrtu na Savici te da će sudjelovati u utrci za najljepši vrt.

Kako se čulo, ovo je bio prvi u nizu gradski vrt koji je, u sklopu akcije Urbani vrtovi Zagreba, uređen dodatnim sadržajima, a nakon njega sli-jedi i opremanje vrtova u Svetoj Klari, Borovju i Sesvetama. Gradski vrt Stenjevec koji će imati oko 400 parcela, trebao bi biti gotov krajem

Ministar turizma Darko Lorencin prisustvovao je konferenciji za medije u povodu otvorenja Golf & Country Cluba Zagreb 1995 koji se prostire na oko 100 hektara uz savski nasip.

‘’Važno je da počnemo razmišljati i govoriti o ovom sportu i mnogim njegovim dobrim stranama, istaknuo je ministar. Ako je vjerovati brojčanim podatcima koji kažu kako u središnjoj i istočnoj Europi postoji oko 130 tisuća golfera i oko 220 golf terena, izgradnja Golf & Country Cluba Zagreb, koji je priveden kraju, trebao bi ‘’uroditi plodom’’ te postati još jedna važna karika u turističkoj ponudi Grada Zagreba.

Povijest golfa u našem gradu seže još u 1927. godinu kada je osnovan Golf klub Zagreb, ali pravo igranje tog sporta počinje 1931. otvaranjem terena s devet rupa u zagrebačkom perivoju Maksimir. Sada, s novoizgrađenim klubom smještenim na obali Save, udaljenom samo 15 minuta vožnje od središta grada, igra se može nastaviti.

Otvoren Golf & Country Club Zagreb

Uređen prvi urbani vrt u Zagrebu!

rujna ili početkom listopada, a osim njega, u tijeku je natječaj za 77 parcela na postojećim gradskim vrtovima.

Ovom prvom suradnjom organizatora pro-jekta i građana te prijatelja projekta, Zagreb je svrstan među mnoge svjetske metropole koje na taj način potiču zajedničko druženje i ko-ristan rad građana s ciljem proizvodnje hrane za vlastite potrebe.

zagreb.hr20.rujna 2013. aktualno 15

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnicima, primio je u ponedjeljak, 16. rujna u zgradi Gradske uprave predstavnice Udru-ge Kamensko. Predvođene predsjednicom Udruge Đurđicom Gro-zaj, gošće su pozvale gradonačelnika da 27. rujna u KIC-u svečano otvori manifestaciju Novo žensko radništvo, koja se održava pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Uz tribinu istoimenog naziva, na manifestaciji će, kroz modnu reviju, biti predstavljena i nova kolek-cija Udruge Kamensko.

Također, djelatnice Udruge pohvalile su se već petom grupom po-laznika koji su završili edukaciju krojenja i šivanja, ali i novim pro-jektom: u suradnji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, i uz potporu predsjednika Republike Ive Josipovića, djelat-nice planiraju početak proizvodnje šivanja zastava, kuta i kapa za potrebe školstva u cijeloj Hrvatskoj. Nakon što su gošće zahvalile gradonačelniku Bandiću na dosadašnjoj bezrezervnoj podršci, on im je potvrdio, već otprije dogovorenu, pomoć u nabavci šivaćih strojeva. A trebat će im i dodatni proizvodni prostor, obzirom da planiraju zaposliti još 20 bivših radnica Kamenskog. Uz gradonačelnika i nje-gove suradnike iz nadležnih Gradskih ureda, sastanku su prisust-vovale i Zorica Živković Farina te dekanica TTF-a Sandra Bischof. www.zagreb.hr

Predstavnice Udruge Kamensko kod gradonačelnika

Mjerač brzine kod OŠ Ante KovačićaU povodu finala društveno odgov-orne akcije sigurnosti u prometu Zajedno u školu, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić i Tigar Teo, maskota Allianza Zagreb d.d., u ponedjeljak, 16. rujna pustili su u rad preventivni mjerač brzine u Ulici Antuna Šoljana – u neposrednoj blizini Osnovne škole Ante Kovačića. Postavljanje mjerača rezultat je tradicionalne akcije Antene Za-greb u povodu početka školske godine, u kojoj su građani nomini-rali opasne prometnice koje djeca prelaze na putu do svojih škola. Nakon što se u prvom tjednu nastave provelo mjerenje brzine na pet nomi-niranih kritičnih lokacija, kao najopas-nija je izabrana upravo Šoljanova ulica.

U tijeku su upisi u Abrakadabra Zoo, noćni obilazak Zoološkog vrta gra-da Zagreba tijekom kojeg posjetitelji, uz životinje, upoznaju likove koji su dio hrvatske povijesti, mitova i legendi. Program, namijenjen djeci i roditeljima, traje tri sata i svake se večeri od 7. do 31. listopada održava u dva termina - od 18 i 20 sati. Abrakadabra Zoo fantastična je priča u koju djeca mogu hrabro zakoračiti u društvu roditelja. Zahvaljujući tom svake godine posebno osmišljenom programu Zoološki se vrt u listopadu pretvara u čarobno mjesto kojim vladaju vještice, vile, čarobnjaci i raznolika mitska bića. Ove jeseni jezu u Vrt donosi Noćna Mora, vještica kojoj ni hrabri lav Kongo ne može ništa, dok Tatomir, starohrvatski bog mjeseca, komplicira stvari. Kako bi ispravio davno učinjenu pogrešku, mora pronaći nestalu Maksimirsku coprnicu te za-gonetni Crni biser. U borbi sa zlim silama i rješavanju teških zagonetki potrebna mu je pomoć najmlađih posjetitelja Vrta. U sklopu noćnog obi-laska Vrta posjetitelje očekuje tradicionalni roštilj sa slasnim hrenovka-ma i toplim čajem te pregršt zabave na radionici dubljenja bundeva. Ulaznice za Abrakadabra Zoo mogu se kupiti u Zoološkom vrtu te Zagrebačkom životinjskom kutku.

Noćni obilazak Zoološkog vrta grada Zagreba

Gradonačelnik je i ovom prilikom naglasio da svim sudionicima prometa sigurnost djece i mladih mora biti na prvom mjestu, te dodao da će – tamo gdje se ukaže potreba – također biti postav-ljena identična signalizacija. Cilj akcije Zajedno u školu, re-alizirane u suradnji Grada Za-greba, MUP-a i Allianz osigu-ranja, jest podići svijest vozača o početku školske godine, odnosno o povećanom broju djece na cestama s posebnim na-glaskom na sigurnost u prometu. www.zagreb.hr

Službeno završila kupališna sezona 2013

Prodaja dnevnih ulaznica za drugi ciklus domaćih KHL utakmica počela je u ponedjeljak, 16. rujna. Ulaznice za utakmicu 24. rujna KHL Medveščak Zagreb - SKA St.Petersburg prodaju se pojedinačno po cijeni od 50, 75 i 150 kuna. Ulaznice za utakmice 26. rujna (Yugra Khanty-Mansiysk), 28. rujna (Barys Astana), 30. ru-jna (Avtomobilist Yekaterinburg), 02. listopada (Avangard Omsk), 07. listopada (Neftekhimik Nizhekamsk) prodaju se pojedinačno po utak-mici po cijeni od 50, 75 i 150 kuna. Ulaznice je moguće kupiti povoljnije u kompletima:

Komplet KUPI 3 - mogućnost kupovine ulaznica za tri utakmice, 30. rujna, 02. i 07. listopada po cijeni kompleta od 120 kuna uz uštedu od 30 kuna te Komplet KUPI 5 - mogućnost kupovine ulaznica za svih 5 utakmica po cijeni od 175 kuna uz uštedu od 75 kuna.

Kompleti ulaznica prodaju se u Eventim Ticket Shopovima - Jurišićeva 2 i Arena Centar te u Zig Zag Fan Shopu - Praška 10. Dnevne ulaznice za utakmice pojedinačno prodaju se na svim Eventim prodajnim mjestima i online na www.eventim.hr

Ulaznice za osobe s invaliditetom su besplatne dok pratnja plaća punu cijenu dnevne ulaznice, a preuzimaju, odnosno kupuju se isključivo u Eventim Ticket Shopovima - Jurišićeva 2 i Arena

Zig Zag! Počela je prodaja ulaznica!

U povodu osvojenog prvog mjesta na nogometnom Prvenstvu zaštitnih radionica za osobe s invaliditetom u njemačkom Dortmundu, gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić primio je u petak, 13. rujna u Gradskoj upravi, Hrvatsku nogometnu selekciju.

Zahvalivši 21-članoj selekciji, a prvenstveno igračima i treneru, što su toliko uspješno branili naše boje, gradonačelnik Bandić istaknuo je ovaj sportski uspjeh kao primjer zajedništva cijele Hrvatske, obzirom da su i sami igrači iz raznih krajeva zemlje.

Dodao je, također, da Grad Zagreb kontinuirano podupire uspješne sportaše, te da će ih podupirati i dalje.

Ravnatelj URIHO-a Josip Držaić, zahvalio je na gradonačelniku na pri-jemu te naglasio kako bez potpore Grada Zagreba ne bi bilo ni ovakvih sportskih uspjeha.

Na prijemu, koji je protekao u veseloj i neformalnoj atmosferi, moglo se čuti kako su naši nogometaši pobjedničku utakmicu odigrali protiv selek-cije Njemačke, nadigravši pritom protivnike rezultatom 4:2.

U znak sjećanja na susret, gosti su gradonačelniku darovali dres njihove selekcije sa potpisima igrača, a oni su dobili multimedijalne razglednice grada i monografiju Zagreba.

www.zagreb.hr

Na zagrebačkim kupalištima Jarun i Bundek u nedjelju, 15. ru-jna spuštene su Plave zastave čime je i službeno završila zagrebačka kupališna sezona 2013.

Sezona je počela 01. lipnja, podizanjem Plavih zastava i početkom sva-kodnevnog rada spasilačkih i liječničkih ekipa na kupalištima. Ekipe su dežurale svakodnevno od 10 do 20 sati. Jarunski i Bundek kupači morat će se strpiti do sljedeće kupališne sezone, kada će ih opet motriti i o njima brinuti sigurnosne ekipe kupališta.

Podsjećamo, od petka, 5. rujna završena je i kupališna sezona na van-jskim bazenima Sportskog parka Mladost, a od nedjelje, 8. rujna, zat-voreni su i bazeni ŠRC Šalata.

Centar te na blagajni Doma sportova neposredno prije početka utakmice. Broj promotivnih kom-pleta je ograničen. Sezonske ulaznice vrijede za sve navedene utakmice.

www.medvescak.com

Hrvatska nogometna selekcija osoba s invaliditetom kod gradonačelnika

sport16 zagreb.hr20.rujna 2013.

1

zagreb.hrPRILOG 20. rujna 2013.Sve boje jeseni

Zašto volimo jesenDolaskom sve kraćih dana, s manje sunca i nižim temperaturama, pola-gano se pozdravljamo s dugim toplim ljetom. No, jesen je godišnje doba koje također nudi razloge za uživanje, prvenstveno u prirodi, hrani i novim počecima.

1. Novi početak

Nakon godišnjih odmora i ljetnih praznika, počinje nova školska i akadem-ska godina, a na poslu sve polagano dolazi u rutinu. Većina ljudi vraća se u gradove, a otvara se i nova sezona klubova u većim gradovima. Rujan nudi osjećaj novog početka, nove radne godine, a tako i prilike za novi početak u osobnom, društvenom i obiteljskom životu.

2. Šetnje u prirodi

Jesen donosi niže temperature i ugodnije vrijeme onima koji teško pod-nose vrućine, a jesensko vrijeme idealno je za šetnje i tjelovježbu na ot-vorenom. Parkovi, vrtovi i šume obojeni su zagasitim nijansama smeđeg, narančastog i zlatnog lišća te pružaju predivan ugođaj ujutro ili poslije-podne. Ovo doba idealno je za dovesti se u fit formu.

3. Nove modne kolekcije

Nakon što ste veći dio ljeta proveli u japankama, laganim majicama i krat-kim hlačicama, možete se veseliti jer početkom jeseni u trgovine dolaze nove kolekcije omiljenih brandova. Cipele, čizme, jakne, sakoi, kaputi i druga jesenska odjeća nude bezbroj odjevnih kombinacija.

4. Jesenska hrana

Ljeto je doba kada se jede laganija hrana, a zbog vrućine mnogi nema-ju volje kuhati i pripremati komplicirana jela. Iako ljeto nudi raznolik izbor finog voća i povrća, jesen ima svoje favorite. Bundeve su jedan od simbola jeseni, njima se ukrašavaju vrt i dvorište, a ukusna su i hra-njiva namirnica. Bogate su vlaknima i nutrijentima poput kalija i beta-karotena, a pola šalice sjemenki bundeve sadrži 90% dnevne potrebe za magnezijem. Pomažu u održavanju osjećaja sitosti zbog udjela vlakana i proteina.

Jesen je i sezona branja jabuka, kraljice voća koja pomaže pri mršavljenju i namirnice koja, ako se jede svaki dan, uvelike pridonosi zdravlju. Jabuke snižavaju kolesterol i pune su vitamina i vlakana.

5. Topli napitci i začini

Hladno vrijeme doba je kada se pripremaju i piju topli napici s raznim začinima. Začini u hrani i piću, poput cimeta i klinčića, pomažu i u sagorijevanju masnoća.

6. Nove sezone TV serija

Osim nižih temperatura, jesen donosi kišne dane i večeri idealne za gledanje omiljenog televizijskog programa. S ljetom završavaju re-prize i na male ekrane se vraćaju nove sezone popularnih TV serija.

PRILOG Sve boje jeseni18 zagreb.hr20.rujna 2013.

Okusi jeseni u napicimaNakon konzumiranja osvježavajućih pića tijekom sparnih i vrućih ljetnih dana, u jesenskom periodu najbolje nam odgovaraju ona obogaćena začinima koji se nepogrešivo uklapaju u prekrasnu paletu toplih tonova svuda oko nas. Uljepšajte si poslijepodnevno druženje u prirodi nekim od sljedećih napitaka i obogatite okusom jeseni vaše nepce. 1. Praznički mliječni punč U veliku zdjelu pomiješajte 1 šalicu tamnog ruma, 1/2 šalice brandyja i 2 jušne žlice ekstrakta od vanilije, i umiješajte 1 šalicu šećera. Dodajte 2 litre mlijeka i tako dobivenu smjesu stavite u zamrzivač na period od 4 do 6 sati. Nakon što se ohladi, po želji u smjesu dodajte i naribanog muškatnog oraščića. Ova količina dovoljna je za 8 serviranja. 2. Čokoladna kava s bademima U šalicu natočite 2 dcl gorkog likera od badema i 1,5 dcl likera od tamne čokolade. Prelijte s 2,5 dcl vruće kave i ukrasite tučenim vrh-njem i naribanom čokoladom. 3. Vrući punč od brusnica s đumbirom U lonac ulijte 1 dcl soka od brusnice i dodajte mu 60 g oguljenog i na tanke ploške narezanog đumbira. Nakon što sok zavrije kuhajte ga 20 minuta na laganoj vatri. Dodajte mu iscijeđenu limetu i 45 grama šećera i miješajte dok se ne rastopi. Po potrebi dodajte još šećera i poslužite vruće. 4. Jagertee U lonac stavite 125 g šećera, nadolijte 1 dcl vode i na srednje jakoj vatri prokuhajte smjesu koju ćete kasnije ostaviti da se karamelizira. Kada postignete željenu boju karamela, dodajte 5 dcl crnog čaja, koricu cimeta, 3 klinčića i pričekajte da se karamel rastopi u tekućini. Nakon toga dolijte 5 dcl crnog vina i uklonite s vatre prije nego sve skupa zavri. Dodajte 60 ml ruma i 60 ml voćne rakije, natočite u prikladne šalice i poslužite vruće.

5. Vruća limunada s maslacom U tavi na srednje jakoj vatri u 3 šalice vode ulijte iscijeđeni limun, 2/3 šalice šećera i naribanu koricu limuna te miješajte dok se šećer ne rastopi. Nalijte u šalice i u svaku stavite po žličicu maslaca i štapić cimeta. Ova količina smjese dovoljna je za 4 serviranja.

Jesenska hrana za mršavljenjeDolaskom hladnijeg godišnjeg doba i nižih temperatura, tijelo ima potre-bu za drugačijom hranom. Iako su proljeće i ljeto sezona koja nudi razne vrste finog i zdravog voća i povrća, jesen također nudi ukusne namirnice. Mnogi jesenski plodovi i namirnice koje se konzumiraju u našem podne-blju u ovo godišnje doba pomažu u mršavljenju, a mi vam predlažemo njih 10.

JabukeKaže se da jabuka drži masnoću daleko od tijela. Savršen je međuobrok za bilo koje doba dana. Sadrže pektin, što je zapravo želatina biljnog pori-jekla te su pune vlakana – čak 4 g po jabuci.

ŠipakBaš kao i brusnice, šipak ima malo kalorija, a pun je vitamina C. Istina je da ga je komplicirano čistiti i jesti, ali savjetujemo da ga sad što češće jedete, jer je tek stigao na tržnice. Gastronomi predlažu da ga se koristi u raznim-salatama.

DatuljeDatulje su također zdrava i nisko kalorična namirnica. Slatke su pa su idealna zamjena za slatkiše. Sadrže malo masti i proteina te veću količinu željeza i prehrambenih vlakana (8 g/100 g), i to uglavnom netopljiva vlakna koja predstavljaju i dobar izvor antioksidansa.

zagreb.hr20.rujna 2013. PRILOG Sve boje jeseni 19

Sto grama datulja ima energetsku vrijednost 314 kcal, a ista količina osigurava preko 15% dnevnih preporuka za selen, bakar, kalij i mag-nezij.

DunjeDunje odbijaju ljude zbog svog trpkog okusa, ali postoje razni načini kako ih iskoristiti u prehrani, od džema do pita. Zdrave su jer sadrže vitamin C, dijetalna vlakna, bakar, pektin te su dobar izvor antioksi-dansa.

Bundeva Ususret Noći vještica, kako ne bi samo služile za ukras, dobro je znati nutritivne prednosti bundeva. Naime, ovo povrće je puno vlakana i arome te je odlično za probavu. Sadrži vitamin A i kalij. Bundeva je najfinija pečena, a ako još niste kušali probajte sami doma napraviti juhu, pitu, pire ili kruh od bundeve – savršeno za jesenske dane.

BrokulaBrokula je idealna jer nema ni grama masnoća, a sadrži kalcij te vita-mine A i C. Prednost je što se dobro slaže s gotovo svakim jelom, a može se jesti i sama.

CimetCimet konzumiramo cijelu godinu, ali nekako nam najviše odgovara u ovo doba. U srednjem vijeku je to bio začin za elitu, a danas si ga

srećom možemo svi priuštiti. Naime, cijenjen je jer je pun magnezija, vlakana, kalcija i željeza. Potiskuje osjećaj gladi, smanjuje šećer u krvi, kontrolira insulin i ubrzava metabolizam. Može se jesti u kombinaciji s jabukama, medom, jogurtom, sladoledom, a u domaćoj kuhinji se najčešće koristi pri pripremi knedli.

VanilijaVanilija je odlična zamjena za šećer. Niskokalorična je, a slatka, stoga je koristite umjesto šećera u pripremi tople kave ili hladan smoothiea. Dodatni bonus je taj što nakon vanilije više nećete imati potrebnu za čokoladama i ostalim slatkišima.

Korijen đumbiraKorijen đumbira na 100 g ima energetsku vrijednost od 80 kcal, od čega je sadržaj proteina 1,82 g, masti 0,75 g i ugljikohidrata 18 g. Isti sadrži kalij, bakar, magnezij i mangan, a od vitamina, C i B6, te u manjim količinama pantotensku kiselinu i niacin. Jedan od sastojaka đumbira je žuti pigment kurkumin koji ostaje u probavnom traktu, gdje štiti od polipa i raka debelog crijeva.

KesteniKesteni sadrže 4 g vlakna po dozi i jako malo masnoće za razliku od ostalih orašastih plodova. Imaju visoku dozu škroba zbog čega pružaju osjećaj sitosti. Uz kestene lako možete mršavjeti, sniziti kolesterol i kontrolirati krvni tlak.

Iskoristite plodove kasnog ljeta i pripremite se za hladnije dane. Pri-prema zimnice i sušenje voća i povrća, nekome je užitak, ostalima gnjavaža. No, sigurno ćete biti sretni kada usred zime budete ‘ubirali’ plodove svog truda.

Male tajne sušenja voća i povrća

Tajna dobrog sušenja je u određenoj temperaturi, suhom zraku i nje-govom strujanju iznad plodova koji se suše. Idealna temperatura je između 33 i 60° C, odnosno ona koja će brzo sušiti i spriječiti razvijanje raznih mikroorganizama koji bi prouzrokovali kvarenje voća. Prevelika toplina raspuknut će plod i njegov sok će iscuriti, zato je bitno brzo strujanje zraka koje će ukloniti vlagu koja isparava.

Prije sušenja voće ili povrće treba očistiti od insekata i nečistoća, te imati na umu da je ono povoljnije za voće nego za povrće. Zadovoljavajuće rezultate daje samo ono povrće koje je već zrelo, kao što je grah, grašak i slično.

Priprema voća i povrća za sušenje

Za sušenje treba odabirati samo svježe povrće, ono uvelo ili staro os-tavite za kuhane zimnice. Operite ga i izrežite, najbolje po dužini, a veće komade i po širini, kako bi se sa svih strana ravnomjerno posušilo. Bitno ih je narezati na komade podjednake veličine kako bi im trebalo isto vremena za sušenje. Rezati treba na drvenoj dasci i po mogućnosti, nožem od nehrđajućeg čelika, kako ne bi došlo do promjene boje. Povrće koje se kratko prokuha prije sušenja puno se bolje drži i ima bolji miris i okus. U lonac ga se stavlja u manjim količinama kako bi sva-ki komadić prošao kroz istu temperaturu. Kada malo omekša, izvadite ga, posušite i spremno je za sušenje. Kao i kod povrća, i voće za sušenje mora biti zdravo i zrelo te dobro oprano. Kruške i jabuke mogu se ogu-liti ili ostaviti u kori, te izrezati po dužini na četiri do osam dijelova, ili na kolute debele pola do jednog centimetra. Breskve i marelice mogu se oguliti, ali je lakše s njima raditi ako su neoguljene, zbog čega se gubi i manje soka. One se samo raspolove i odstrane im se koštice.

Sušenje voća i povrća

Sušenje na suncu

U kontinentalnoj Hrvatskoj ovaj je način manje izvediv, no najjed-nostavniji je ako imate prilike sušiti plodove na suncu. Voće ili povrće stavite na drvenu podlogu i smjestite ga na sunce. Prilikom jakog sunca voće treba nekoliko puta na dan promiješati da sušenje bude što ravnom-jernije. Optimalno sušenje traje četiri dana; tri dana na suncu i jedan dan u sjeni. Sočnije voće, kao što je breskva ili marelica, suši se jedan ili dva dana na suncu i jedan dan u hladu.

Sušenje u pećnici

Ovaj način sušenja ima svojih prednosti jer se može sušiti i za lošeg vre-mena, osobito u jesen, kad stignu kišni dani. Pri sušenju u pećnici treba naročito paziti da pećnica nije pregrijana. Ako su temperature više od 80° C, na površini plodova uhvati se tvrda kora kroz koju poslije toplina teško prodire u unutrašnjost. Takvo se voće veoma brzo kvari. Prilikom sušenja treba u nekoliko navrata promiješati masu da se sa svih strana ravnomjer-no suši. Vrata pećnice treba povremeno otvarati da se ispusti vlaga, koja se nakupila. Sušenje se može obaviti na običnom kuhinjskom limu, samo se na njega treba staviti bijeli papir.

PRILOG Sve boje jeseni20 zagreb.hr20.rujna 2013.

Koža i kosa ljeti, zbog utjecaja sunca i morske soli, brzo gube vlažnost, sjaj i elastičnost. Zim-skim zatvaranjem u urede i domove stvar se samo pogoršava jer zbog tople odjeće, grijanja i manje potrebe za tekućinom dolazi do još većeg isušivanja kože i kose, što pak rezultira neželjenim promjenama na kožu u obliku prhutanja, bubuljica i izraženih bora, a kosa postaje slaba, sklona pucanju i ispadanju. Kako biste to spriječili, potrebno je tijelo njegovati iznutra i izvana te maksimalno iskoristiti blago-dati jeseni. Predlažemo nekoliko trikova kako biste i u ružno vrijeme mogli vratiti koži i kosi zdravu boju i sjaj:

TekućinaTijelu je uvijek potrebno puno tekućine, čak dvije do tri litre dnevno. Mnogi misle da je dovoljno suhu kožu hidratizirati izvana, i to je najčešća zabuna. Koža se najbolje vlaži iznutra, pijenjem vode, a tek neznatno izvana. S obzi-rom na to da u jesen nemamo toliku potrebu za vodom, a trebamo unositi tekućinu, dobro je prebaciti se na pijenje čajeva, kompota i povrtnih juha.

1. Čajevi od kamilice, paprene metvice, matičnjaka, kadulje, čička, đumbira, jasmina, šipka i lavande te zeleni, žuti i sve popularniji bijeli čaj čiste organizam i kožu, ubrzavaju me-tabolizam i tako utječu na našu ljepotu. Bitno ih je samo pravilno pripremiti i konzumirati.

2. Kompot se može u jesen pripremiti od raznog voća, bitno je samo da ne pretjerujete sa šećerom jer jesensko voće obiluje svojim mnogo zdravijim šećerom, pektinom.

3. Juhe su također zanimljive jer opuštaju, zagrijavaju i smanjuju osjećaj gladi, pa se često rabe kod regulacije tjelesne težine. Bogate su povrćem, a time vitaminima i miner-alima, i odličan su međuobrok za cijelu obitelj.

Spremni za prve kiše

Hranjive maskeAko imate normalnu kožu, tada možete rabiti maske za osvježenje od bilo kojeg povrća i voća. Masna, problematična i mladenačka koža voli jagode, jabuke, grejp, šljive, bananu, limun, krušku, rajčicu, grašak, krastavac, krumpir, mrkvu, naranču, zrno ječma i limun. Suha, umorna i zrela koža treba masku od naranče, maline, breskve, avokada, jagode, banane, dinje, lubenice, graha, tikve, sjemena lana, badema i zobi. Suhu kosu najbolje je nje-govati maskama od banana, avokada, maslino-va i sezamova ulja, jaja i meda.

Prirodan tretmanVoće i povrće u jesen nisu samo za pekmeze i zimnicu. Većina plodova iz vašeg vrta može poslužiti za jednostavan i potpuno prirodan tretman.

1. Tako od naribanog sirovog krumpira možete

napraviti odličnu masku protiv nečiste kože. Dovoljno je svaki dan masku držati desetak minuta i nakon dva tjedna koža je meka i glatka .

2. Cijelom tijelu možete jednom tjedno darova-ti odličnu masku od bundeve koji će nahraniti kožu i smanjiti bore. Postupak je jednostavan: usitniti u mikseru dvije šalice bundeve, 3 žlice jogurta, 3 žlice meda, malo cimeta i pola šalice maslinova ulja. Nanijeti na suhu kožu i kosu, držati desetak minuta i isprati.

3. Za one koji nisu ljubitelji preplanule puti i pjegica postoji jednostavan recept za kremu koja će pomoći kod crnih laktova i osigurati još bjelju put: sok od jednog limuna pomiješati s dva bjelanjka te na pari snažno miješati dok krema ne poprimi tvrdu i pjenastu strukturu. Maknuti s vatre i uliti kremu u posudu. Držati u hladnjaku, nanositi dva puta dnevno na suhu kožu. Rok trajanja kreme je od tri do pet dana.

zagreb.hr20.rujna 2013. PRILOG Sve boje jeseni 21

Make-up je sastavni dio vizualnog dojma kojeg ostavljamo na druge. On naglašava naše pred-nosti, ali i vješto odvlači pažnju s mana. Njegova lica su brojna – od glamuroznih izdanja za gala večere do nude varijante za subotnju šetnju gra-dom. Ovogodišnji trendovi neće vas razočarati ni u kojoj prilici, a namijenjeni su kako ljubitelji-cama prirodnog izgleda, tako i zaljubljenicama u ekstravagantni look. Ako se nalazite u dilemi oko izbora sjenila ili ruža za usne, vodič koji sli-jedi odaziv je na vaš S.O.S. poziv.

Prirodni make-up

Nude izgled već neko vrijeme sjedi na tronu make-up trendova. Karakteriziraju ga prirodni tonovi, svjetlina lica koje odiše zdravim sjajem te izražene oči koje na pate pod težinom um-jetnih trepavica i gustih maskara. Ovaj način šminkanja osmišljen je samo s jednim ciljem – kako bi naglasio prirodnu ljepotu žene, njezinu svježinu i čiste linije lica. Osnovno pravilo ovog trenda glasi ‘manje je više’ pa tako preporučujemo zamjenu teških pudera delikat-nim tonovima koji vraćaju sjaj licu.

Jesenski make-up

Pred nama je razdoblje pastelnih jesenskih nijansi koje pružaju osjećaj ugode, pomažući nam da se uljuljkamo u hladne jesenske noći i pripremimo za još svježiju zimu. Svijetlosmeđa, bež, narančasta, blijedožuta i boja breskve zaštitni su znak ovog make-upa, a mogu se

primijeniti na cijelom licu.

Ružičasto rumenilo

Trend koji se nastavlja na temeljima nude looka predstavlja korištenje nježnih tonova ružičastog rumenila. Namijenjen posebice djevojkama bli-jede puti, ružičasti make-up savršen je odabir ako želite naglasiti svoju ženstvenost i pružiti licu zdravi izgled.

Poput mačke

Iako ovaj trend nikada nije niti sišao s modnih pista, ove je sezone ‘mačkasti’ izgled kulminirao do krajnjih granica. Samo nekoliko poteza tušem i na pragu ste mističnog izgleda koji može biti odlična dopuna večernjoj toaleti.

Tamna strana očiju

Bez ovog make-upa ne možemo zamisliti mod-ni svijet, ali ni žensku svakodnevicu. Vizažisti preporučuju nanošenje sjenila sve do ruba obrva, dok je crna olovka za oči ove godine rezervirana samo za donji kapak. Vrijeme je da zakoračite na tamnu stranu!

Naglasite donji kapak

Ovaj trend predstavlja svojevrsni nastavak onog proljetnog, no ovog puta predlažemo eksperi-mentiranje s ponešto tamnijim nijansama. Donji kapak naglasite sjenilima smeđih ili sivih nijansi i

Make-up u bojama jeseni upečatljiv izgled je siguran.

60-te

Godine kada su žarile i palile Brigitte Bardot i jedna od najpopularnijih manekenki 20. stoljeća – Twiggy, ostavile su neizbrisiv trag u meke-up trendovima. Retro izgled, čiji su zaštitni znakovi umjetne trepavice i široke linije tuša, vratio se na velika vrata.

Metalik make-up

Jesen nam donosi mnoštvo zlatnih, smeđih, čokoladnih, brončanih i srebrenih noviteta, i to na očima. I dok se vizažisti ne libe igrati sa šljokicama, intenzivnim brončanim tonovima i metalik nijansama, ovaj trend nudi mnoštvo varijanta koje odgovaraju i svakodnevnoj up-orabi.

Neka bude plavo

Kako ne biste izgubili sjećanje na ljeto i kako bi što duže osjećali njegov lagani dašak na svo-jem licu, kreatori make-up trendova u optjecaj su odlučili vratiti plavo sjenilo. Ovog puta ono dolazi u malo tamnijim tonovima s laganom primjesom ljubičaste boje.

Guste obrve

Ako je vjerovati Cari Delevingne guste obrve put su do sexy glamuroznog izgleda. Zabo-ravite na tanke, počupane dlačice jer ove se se-zone nose tamne, guste i naglašene obrve.

Poljubac jeseni

Usne su jedno od najjačih ženinih aduta, a ove sezone dolaze u tamnim bojama jeseni. Čokoladne, boje vina, tamnoljubičaste ili crne – sve su dobro došle. Ako pak niste poklonik ovih pomalo darkerskih verzija, dobra alterna-tiva su klasično crveno obojene usne. Naglasite svoju senzualnost i udahnite svojem licu holi-vudski glamur. I dok s tim trendom ne možete pogriješiti, ombre make-up namijenjen je samo najhrabrijima. Idealan izbor ako želite biti zvi-jezda večeri.

tak imam te rad22 zagreb.hr20.rujna 2013.

Granice su u ljudima.&

Sloboda nema cijenu.Zato se lako gubi!

&Naša očekivanja su uvijek bila u

granicama –neočekivanoga.

&Mnogo puta sam se osvijestio,

a da uopće nisam bio u nes-vijesti.

&Za ljubav treba malo.

A za mržnju – još manje.&

Naši su političari najbolji na svijetu.

U podilaženju jačima.&

Postao sam krivac prije nego što sam,

pronašao pravac.&

Obećali su mi radno mjesto,a onda su me izradili.

&Odigrao sam pravi potez.

Napravio sam rokadu.&

U životu je kao i u šahu.Crno - bijelo - crno - bijelo.

&U ratu su jedni prošli sito i

rešeto.Drugi su, nažalost, izrešetani.

&Pisac je osoba koja se igra ljuds-

kim sudbinama.&

Između dvije mogućnosti uvijek se opredjelim za treću.

Treća – sreća.&

Smrtni grijeh je ako ste griješili,na račun – mrtvih.

&Tko ima nešto protiv mene,neka to dokaže – na sudu.

AforizmiIvo Mijo Andrić

Član DHK

Kako su se nekad naši sugrađani brinuli za svoje najmlađe? Zar nisu djeca naše najveće blago i treba ih čuvati kao kap vode na dlanu? Zar nis-mo svi mi jednom bili djeca, a neki se i danas, nakon nekoliko desetljeća na leđima, osjećaju i ponašaju kao djeca? Znate li kako se nekad zvao dječji vrtić? Zvao se zabavište.

Pa to i treba biti mjesto gdje se djeca zabavl-jaju. Osim ovog naziva, tijekom svoje povijesti vrtić je imao i druge nazive: konak, sklonište i obdanište, a tek 1956. godine se spominje kao ”vrtić”. Iz ljubavi prema istraživanju i traženju onog što je ”nastarije” u Zagrebu, došao je red ‘’traženju’’ najstarijeg vrtića. Rezultat je pomalo iznenađujući, naravno, ugodno. Najstariji grad-ski vrtić ”DV Krijesnice” iz Krajiške ove godine, 23. travnja proslavio je svoj 130. rođendan. Nije bilo druge već zaputiti se onamo u potrazi za zanimljivostima, koje bi Zagrepčane mogle za-nimati. U ugodnom razgovoru s ravnateljicom tog vrtića prof. Jadrankom Kostanjšak, dolazimo do zanimljivih informacija, kao i interesantne monografije, izdane u povodu 110. obljetnice otvaranja. Početak zabavišta u Hrvatskoj seže još u 19. stoljeće. Najveći zagovaratelj, odnosno zagovarateljica prijeko potrebnih zabavišta u našem gradu bila je gđa. Josipa Žitković. Ona je svim silama zagovarala zabavišta, navodeći što se sve njima postiže. Na raznim sjednicama i skupovima koristila je svaki trenutak da govori o ovoj temi. I konačno uspijeva u svom planu,

Prvi dječji vrtić u Zagrebu - “Gradsko iličko zabavište”

naumu i ideji – grad joj daje dopuštenje za ot-varanje ”Gradskog zabavišta”, koje svoja vrata otvora 23. travnja 1883. godine pod nazivom ”Gradsko iličko zabavište”. Bilo je to u Ilici 120, a ne na današnjoj adresi KD Krijesnice. Gospođa Žitković, koja će ostati zapamćena i po svojim izlaganjima na svjetskim izložbama, vezano za područje obrazovanja gdje je dobivala brojna priznanja i diplome, i pokazala svjetskoj javnosti da i mi u Zagrebu imamo kvalitetna zabavišta, zbog svojih zasluga i znanja postavljena je za ravnateljicu tog prvog dječjeg vrtića u Zagre-bu. No, iako je današnji DV Krijesnice najstariji gradski vrtić u Zagrebu, on nije prvo otvoreno zabavište za djecu. Čak četrnaest godina prije, 1869. svoja vrata je za mališane otvorio privatni DV ”Različak”.Otvorila ga je Antonija Cvijić-Lukšić i vodila sve do 1879. kad ga predaje u ruke mi-losrdnih sestara na Kaptolu. On je i danas tamo, na broju 16, u sklopu najstarije osnovne škole u gradu. Kćer prve vlasnice vrtića u Zagrebu, također Antonija (Cvijić-Kassovitz), bila je prva autorica knjige o predškolskom odgoju djece pod nazivom ”Rukovođ za zabavište” izdane 1895. godine. Kasnije su se vrtići otvarali u svim dijelovima našeg grada. Kako je grad rastao, djece je bilo sve više. Danas u gradu ima oko 120 vrtića, što privatnih što gradskih, i svi se trude da djeci pruže što ljepše djetinstvo uz igru i učenje. Ivan Brnčić

zagreb.hr20.rujna 2013. tak imam te rad 23

Zašto volim Zagreb? Boris BanovićFashion Guru/dizajner i kolumnist

Zrinjevac-povijest jednog od najljepših zagrebačkih parkovaKoliko stanovnika našeg grada poznaje po-vijesti Zrinjevca? Park u samom centru Zagreba nezaobilazan je dio turističkih posjeta, kako ljeti tako i zimi, a njegove livade jedno su od omiljenih odmarališta turistima i Zagrepčanima. Dana 14. lipnja 2013. Zrinski trg je slavio 140 godina od svečanog otvorenja. Trg, koji je dobio današnje ime 1866. godine, prije toga zvao se Novi terg. Park na Zrinskom trgu je svečano otvoren 14. lipnja 1873. na mjestu na kojem se nekad povremeno održavao stočni sajam (1870. on je preseljen na Sajmišni trg tj. na današnji Trg maršala Tita). Tadašnji gradski oci odlučili su urediti ovaj dio Za-greba u povodu 300. obljetnice pobjede u obrani Sigeta i povodom obljetnice smrti hrvatskog velikana Nikole Šubića Zrinskog. Tako je od blatnog i neuglednog zemljišta ovaj dio Zagreba postao omiljeno šetalište, i nakon više od 100 godina je ostao omiljeni dio grada Zrinjevac, inače dio tzv. “Zelene potkove” ili kako je još ljudi zovu – “Lenucijeve potkove”, 1884. dobio je na poklon Meteorološki stup od Adolfa Holzera. Nacrt za njegovo postavljanje, koji je izrađen je od istarskog mramora, izradio je Herman Bolle. Stup do kojeg mnogobrojni svakodnevno navrate kako bi vidjeli kolika je temperatura i vlaga zraka, nalazi se na sjevernoj strani parka. I danas, nakon gotovo 140 godina, stup je i dalje u funkciji ali kako nije građen po današnjim propisima Svjetske meteorološke organizacije (DHMZ je dio te organizacije) njegovi podaci se ne koriste kao službeni po-daci pa je stup samo dio turističke naravi. Za održavanje ovog stupa i njegovo funk-cioniranje zadužen je poznati zagrebački urar Lebarović, koji se sa svojim sinom brine o još nekoliko satova u Zagrebu i okolici (uključujući i onaj na Jelačićevom trgu). No, najveća atrak-cija i najprepoznatljiviji dio parka je zasigurno

glazbeni paviljon kojeg je 1890. gradu Za-grebu poklonio bogati trgovac Eduard Prister. Postavljen je 6. veljače 1891.godine na središnji dio parka, gdje je bio planiran veliki spome-nik Zrinskome. U tom se paviljonu i dan danas održavaju koncerti tijekom ljeta, ali i zimi u doba adventa. Još jedna neizostavna atrakcija ovog parka su – vodoskoci. Tko nije prošo kraj njih i divio im se?

Kada je Herman Bolle izradio fontanu i 1893. postavio ju na današnje mjesto, mnogi Zagrepčani su mu se smijali i izrugivali te fon-tanu nazvali “Bolleova gljiva” (još su ga zvali i vrganj). Ta je fontana proglašena neuspjelim djelom jer se voda izlijevala iz bazena te je dio parka bio poplavljen, a još i danas možemo vid-jeti vodu oko fontane.

“Gljiva” je 1975. došla na red u Restaura-torski zavod – napravljena je fontana od granita (Bolle je gradio od kamena), poprav-ljeni su nedostaci i funcionalnost fontane. Osim te fontane, na južnom dijelu 1894. post-avljena su i dva bazena s vodoskocima – ”bli-zanci”, koji su isprva bili postavljeni na Tomis-lavovu trgu.

Na samom južnom djelu, nalaze se biste zaslužnih hrvatskih velikana: Klovića (1879.), Medulića (1879.), Frankopana (1884.), Jurišića (1886.), Kukuljevića (1911.), Mažuranića (1911.)

Godine 1872. posađeno je 220 platana koje su i danas dio posebnosti ovog parka. Ivan Brnčić

Ne znam od kuda da krenem, jer sam kao rođeni Zagrepčanin promjenio nekoliko kvar-tova. Rano djetinjstvo sam proveo u Prečkom gdje mi je bilo predivno jer sam tada i tamo još mogao uživati u blagodatima prirode. U sjećanju mi je najupečatljivije ostalo polje makova. Zatim Trnje. Trnje je priča za sebe. Zamislite tinejdžera s Trnja. Tamo u onim be-tonskim zdanjima najbolji moment je savski nasip. Sada sam stanovnik centra. Obožavam s psom prošetati po Maksimiru, ili se jednostav-no bicklom provozati do Trga.

Zagreb je dobar po tome što je sve brzo dostupno. Grad ti pruža koncentrat svega

na samo nekoliko metara. Mislim da je zato i turistima interesantan. Obožavao sam kultne klubove poput Kulušica ili Lapidarija, koji nažalost više nisu u funkciji, a samim time što nema nekog sadržaja Gornji grad odumire. Političari bi se trebali maknuti od tamo te Gornji i Donji grad bolje povezati, tako da se tkz. špica produži (pa gdje još špica kao takva postoji?! Treba je zaštititi).

Kao pravi Zagrepčanin toliko sam upio i poznajem ovaj grad da uvijek mogu postati taxi vozač, tako da ne mogu odabrati mjesto ili kvart koji mi je poseban, jer jednostavno se svugdje dobro osjećam i zato volim Zagreb.

mozaik24 zagreb.hr20.rujna 2013.

Vaga (23.9.- 22. 10.) Znak mjesecaProfinjenog karaktera, uvijek i u svemu traži ravnotežu. Vage imaju izražen smisao za estetiku, a i same najčešće izgledaju lijepo te djeluju elegantno. Zbog toga su privlačni i ugodni ljudima, uz ljubav i partnerstvo koje im je najdragocjenije u životu. Ne mogu i ne vole biti samotnjaci, naprotiv, u prirodi im je da kroz ljubav dijeli sve sa svojom najdražom oso-bom, na taj način ostvarujući sklad i ravnotežu koja im je tako važna. Zbog potrebe i smisla za drugu stra-nu – uz što uglavnom ide i urođena ljepota i finoća ponašanja – odlični su diplomati, rado prihvaćeni i viđeni. No, ako nemaju svoju ‘drugu polovinu’, duboko pate, jer su i duboko emotivne. Osobe ovog znaka sklone su finijim stvarima i pojavama, kao i

umjetnosti, te isto takvom ponašanju i izražavanju. Sposobne su staviti se u poziciju drugog i zato dobro razumiju druge, katkad do te mjere da zaboravlja na samog sebe i svoje potrebe. Zbog težnje da uvijek usklađuju stvari, znaju upasti u zamku neodlučnosti pa predugo razmišljaju i važu. Također, posjeduju dobar osjećaj za etiku, pa znaju prosuditi stvari – pravedne ukoliko žive u skladu, no ako se sklad poremeti, potpadaju pod emotivni doživljaj i donose subjektivan sud. Kad ostvare tra-jniju ravnotežu, mogu se pretvoriti u finog mudra-ca uvijek nasmiješena lica. Poznate ličnosti rođene u znaku Vage: J. Lennon, M. Gandi, B. Bardot, M. Mastroianni, C. Deneuve . ehoroskop.net

Što 77 posto žena čini ljubomornim?

Žene “krasi” reputacija da su ljubomorne, stara koliko i čovječanstvo. Ta nepoželjna osobina in-spiracija je mnogim redateljima, ona je glavni pokretač klanova Aniston i Jolie koji se i dalje prepiru iako je od prekida Brada i Jennifer prošlo više od 5 godina, a povod je i mnogim istraživanjima. U anketi koju je proveo Huffing-ton Post, čak dvije tisuće žena priznalo je što ih čini ljubomornima.

Ljubomora je česta pojava kod čak 73 pos-to žena, dok zavist priznaje samo 27 posto muškaraca. Zvuči pomalo nevjerojatno, jer je poznato da se muškarci rado natječu s drugim pripadnicima istog spola skoro u svemu - tko je jači, tko više zarađuje ili tko može zavesti više žena. Stoga ne sumnjamo da će se zavist javiti kod vašeg partnera ako prečesto pričate o zgodnom kolegi s posla. Vjerojatno su žene spremnije priznati zavist od muškaraca.

Čak 63 posto slobodnih žena priznalo je da osjeća ljubomoru prema svojim udanim pri-jateljicama, dok ih 37 uživa biti single. Dok slo-boda svakako ima svojih dobrih strana, zamor-

na može biti vječita potraga za osobom koja će vam uveseljavati onih nekoliko sati dnevno kada ste sami u svoja četiri zida. Ipak, tko kaže da ne možete voljeti biti nevezana osoba i uz to ponekad osjećati malu zavist prema sretnim parovima?

Manje od polovice žena koje su sudjelovale u ovome istraživanju rekle su kako imaju prob-lema s povjerenjem, no specifični slučajevi poput ljubomore pokazale su drugačije. Čak 53 posto žena provjerava e-mailove, te pozive ili poruke na partnerovom telefonu.Isti posto-tak žena flertuje ispred svog partnera s drugim muškarcima kako bi ga napravile ljubomornim, a čak 77 posto udanih žena priznaje da bi osjećale ljubomoru prema muževoj bliskoj pri-jateljici iako znaju da se radi o platonskoj vezi. Ima i onih žena, doduše samo 13 posto, koje su ljubomorne na svoje supruge i kad razgo-varaju s drugim muškarcima. Ovo istraživanje pokazalo je ono što smo već i znali. Žene su ljubomorna bića. Stvar je samo u tome koliko kontroliramo tu ljubomoru i na prvom mjestu da li je uopće utemeljena. Ona može pokazati da vam je stalo, ali i odvesti apsolutno krivom smjeru, stoga pripazite što s njom činite.

Ako ste jedan od onih koji smatraju da je svug-dje ljepše živjeti nego tu gdje jeste ili pak sma-trate da ljudi baš ovdje žive najbolje, probajte živjeti u gradu koji je proglašen idealnim za život. Takvim je već treći put za redom, glo-balnim istraživanjem britanske analitičke kuće Economist Intelligence Unit, proglašen aus-tralski Melbourne.

Od deset gradova na ljestvici idealnih mjesta za življenje čak pet ih je australskih i novo- zelandskih, dok kanadski gradovi ponosno drže tri mjesta. Poredak je sličan prošlogodišnjem, no čak su 28 gradova negativno ocijenjeni u odnosu na prošlu godinu. Beč je na drugom mjestu, a na trećem i četvrtom smjestili su se kanadski gradovi Vancouver i Toronto. Calgary u Kanadi i australski Adelaide su na petom mjestu, a slijede Sydney, Helsinki, Perth i Auck-land.

Kao najveće kvalitete idealnih gradova za življenje navodi se njihova umjerena veličina, visok standard i srednja gustoća stanovništva. Kriteriji ocjenjivanja bili su stabilnost, zdravst-vo, kultura i ekologija, obrazovanje i infra-struktura. Na dnu ljestvice se nalaze Teheran, Douala, Alžir, Karachi, Tripoli i Damask, zbog građanskih nemira i ratnih sukoba.

Melbourne - idealan grad za život

Udane žene ne vjeruju svome suprugu

Slobodne žene ljubomorne su na svoje udane prijateljice

Žene su ljubomornije od muškaraca

zagreb.hr20.rujna 2013. mozaik 25

Jesenska rapsodija okusa

Ovakvu deliciju još sigurno niste kušali. Spoj sočnih krušaka, šljiva i mirisne vanilije oduševit će svakog zaljubljenika u deserte, ali i one koji nisu veliki ljubitelji slatkih specijaliteta.

Sastojci za 10 porcija:

75 g maslaca 75 g šećera 1 žličica ekstrakta vanilije 2 jaja 150 g brašna 1 žličica praška za pecivo 2 žlice vrhnja 300 g šljiva Za kruške: 10 malih krušaka 2 žlice rakije od krušaka (viljemovke) sok od ½ limuna

2 žlice vanilin šećera maslac i brašno za kalupe

Priprema:Operite kruške, ogulite ih i stavite u zdjelu. Dodajte limunov sok, vanilin šećer i dovoljno vode da prekrije kruške. Sve zajedno zagri-javajte na laganoj vatri te kuhajte otprilike pet minuta. Maknite s vatre, dodajte rakiju od kruške i ostavite da se ohladi. Šljivama izvadite koštice te ih narežite na kockice. Razbijte jaja te razdvojite žumanjke i bjelanjke. Pomiješajte žumanjke, šećer, vrhnje, brašno, prašak za pecivo, maslac i ekstrakt vanilije te miješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Istucite čvrsti snijeg od bjelanjaka te ga postupno umiješajte u smjesu sa žumanjcima. Dobivenu smjesu rasporedite u namašćene i pobrašnjene kalupe za pečenje. U sredinu svakog kalupa sa smjesom utisnite

Što 77 posto žena čini ljubomornim? Kada ruža, a kada neroli?

Sa zagrebačkih stolova

Slatki, osvježavajući, ljetni, ili oni koji izazivaju gađenje, mirisi kakvi god bili, uvijek su usko povezani s emocijama. Ugoda povezana s aromom jutarnje kave koja se širi kuhinjom ili pak ona kada osjetimo parfem bliske osobe opravdava činjenicu da je miris uistinu najjače osjetilo.

Imajući u vidu ove činjenice opojne note mogu postati snažno oružje u borbi protiv lošeg raspoloženja, napetosti i stresa. Po-gledajte kako mirisna i potpuno organska ulja okrenuti u vlastitu korist te time poboljšati kulturu življenja.

Lagane i nježne note ruže melem su za povrijeđeno srce i dušu. Miris ruže pomaže prebroditi razočarenje te potiče radost i veselje pružajući tijelu prijeko potreban emo-cionalni oporavak. Koristite čisto ulje ili u kom-binaciji s uljem kokosa.

Jasmin za umorMnogi ga nazivaju i kraljem noći jer se nje-gov miris pojačava s nestankom sunca. Ova izuzetna aroma vraća optimizam te pomaže otjerati depresivno raspoloženje i emociona-lnu iscrpljenost.

Neroli za stresUlje koje nastaje kao produkt cvjetova naranče vrlo je osvježavajućeg i prozračnog mirisa te zbog toga u vrlo kratkom roku osnažuje duh. Mnogi ga koriste kao prirodan lijek protiv tjeskobnosti i stišavanje svakodnevnih stresnih situacija.

Lavanda za miran sanDuboki cvjetni miris lavande kroz godine je pronašao brojne primjene. Tako će tek nekoliko kapi lavandinog ulja ubačenih u kupku vratiti vašem tijelu potreban mir, a isto možete upotri-jebiti i kao miris za jastuk osiguravajući si tako lak san. Naime, istraživanja su pokazala kako miris lavande smanjuje otkucaje srca i snižava krvni tlak te umiruje tijelo i um.

Ylang ylang za raspoloženje U prijevodu ‘cvijet od cvijeta’, ovaj miris pred-stavlja istinsku egzotičnu rapsodiju. Njegove sofisticirane cvjetne note vraćaju samopouzdanje, služe kao pobuda dobrom raspoloženju te istovremeno pobuđuju roman-tiku.

Ružom protiv emocionalne krize

po jednu krušku tako da stoji uspravno, oko nje stavite nekoliko komada šljiva, lagano ih pritišćući u smjesu. Pecite u prethodno zagri-janoj pećnici na 175 °C petnaestak minuta. Poslužite u kalupima, toplo ili hladno.

Desert od šljiva i kruške

kultura26 zagreb.hr20.rujna 2013.

Turneja Yeah, Yeah Dylana MoranaDarkwood Dub u Tvornici Kulture

Jedan od najboljih regionalnih bendova, beogradski Darkwood Dub nakon tri godine ponovno nastupa u Zagrebu, u Velikom pogonu Tvor-nice Kulture u subotu, 28. rujna.

Darkwood Dub su vodeća alternativna rock grupa iz Srbije osnovana 1988. godine u Beogradu. Njihov dolazak na poziciju jednog od najutjecajnijih bendova u regiji je trajao jako dugo, a nakon objave prvog albuma Parampačad (1994) postaju najpopularniji under-ground bend u Beogradu. Album “Život počinje u tridesetoj” iz 2002. bio je najprodavaniji album godine, a ujedno proglašem i najboljim albumom od strane glazbene kritike.

Ulaznice, koje možete potražiti na prodajnim mjestima i u sustavima Eventima i Entria, u prodaji su po cijeni od 50 kuna, a na dan koncerta cijena je 70 kuna.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i program London Calling Com-edy, uz pomoć agencije Mick Perrin Worldwide, odlučili su jesensku se-zonu u Lisinskom započeti s novom dozom vrhunskog humora.

Mala dvorana Lisinskog, u petak, 4. listopada u 20 sati ugostit će Dylana Morana, kojeg prati glas britkog, mrzovoljnog, raščupanog i beskrajno šarmantnog stand-up komičara.

Misija turneje Yeah Yeah je širenje sreće. Starenje, religija, djeca i među-sobni odnosi nerazdvojivo su vezani uz ostale apsurde života, a Dylanov show nešto što trebate vidjeti. Ulaznice se mogu kupiti po cijeni od 100 i 130 kuna.

U knjižarsko-galerijskom centru V.B.Z. “Fadil Hadžić” otvorena je izložba slika Munira Vejzovića.

Jedan od najcjenjenijih hrvatskih suvremenih slikara, koji djeluje kao samostalan umjetnik, ostvario je golem i raznovrstan uspjeh i opus u slikarstvu, crtežu, grafici i kiparstvu.

Svoju prvu samostalnu izložbu imao je 1974. u Zagrebu, a 1996. odliko-van je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Posjetitelji knjižarsko-galerijskog centra imaju priliku vidjeti slike, skulp-ture i radove na papiru nastale u posljednjih desetak godina.

Izložba je prodajnog karaktera i traje do 26. listopada 2013.

Izložba slika Munira Vejzovića

zagreb.hr20.rujna 2013. kultura 27

Četvrto izdanje Muzeja ulične umjetnosti

Predstavljen program Expanded Cinema na 9. Festivalu 25 FPS!

I ove godine posjetitelji Festivala 25 FPS moći će širiti granice film-skog iskustva uz program proširenog filma Expanded Cinema. Riječ je o programu posvećenom praksama koje istražuju fuziju filma, vi-zualnosti i glazbe te koje koncept „gledanja filma u kinu“ promišljaju na nove i originalne načine.

U dva bloka, u petak i subotu, 28. i 29. rujna od 22.00 sata u Teat-

Rujan već četvrtu godinu zaredom prolazi u znaku uličnih um-jetnika iz Hrvatske i raznih krajeva Europe. Nakon 2010-te i prekrivanja 450 m Branimirove ulice živopisnim muralima, za-tim iduće dvije godine kada su se uljepšavali zagrebački kvar-tovi Dugave i Siget, ove godine, četvrto izdanje Muzeja ulične umjetnosti donosi nekoliko noviteta i jedinstvenu lokaciju. U suradnji s gradom Zagrebom i pod pokroviteljstvom gradona-čelnika Milana Bandića, umjetnici su na korištenje dobili unutra-šnjost stare vojne bolnice u Vlaškoj 87. Umjetničke intervencije u prostoru su započele već početkom rujna, a služeni dio programa

najavljuje se u razdoblju od 22. do 29. rujna, kada se ekskluzivno za javnost ot-vara Muzej ulične umjetnosti. Ovogodišnje izdanje Muzeja ulične umjetnosti bavi se revitalizacijom napuštenih gradskih prostora tako da na tim lokacija-ma dovodi kulturni sadržaj i na privremeni rok pretvara ta ‘’nemjesta’’ u kultur-no žarište, mjesto susreta i razmjene znanja i vještina i to na europskom nivou. Osim što se po prvi puta djeluje u unutrašnjosti napuštenog prostora, ove godine je Muzej dio projekta ‘Recover the Streets’ organizirao u suradnji s četiri europska grada: Zaragoza (Španjolska), Toulouse (Francuska), Besançon (Francuska) i Cologne (Njemačka) s kojima je oformljena mala mreža festivala unutar koje se razmjenjuju iskustva.

ru &TD Expanded Cinema ugostit će četiri bučna i uzbudljiva audiovizualna performansa nekih od najvećih svjetskih umjetnika koji djeluju na polju proširenog filma. Program Expanded Cinema otvara glazbeno-filmski perfor-mans Split Second umjetničkog trojca. Program prve večeri nastavit će se uz kišu audiovizualnih meteora pod nazivom Space Noise (3D) u izvedbi člana žirija 9. Festivala FPS, japanskog autora Takashija Makina. Drugu dionicu pro-grama Expanded Cinema otvara (SHIFT) audiovizualni šou uživo nizozemskog dvojca Optical Machines.

Program Expanded Cinema zaključit će audiovizualni koncert RISC (Reduce-dInstrumentSetConcert). Riječ je o glazbeno-zvučnom performansu koji iz-vode austrijski eksperimentalni DJ i turntablist Dieter Kovačič, poznatiji pod umjetničkim imenom dieb 13, i Billy Roisz, jedna od najistaknutijih figura aus-trijske eksperimentalne scene, čiji radovi vrlo uspješno objedinjuju glazbu i analogni video.

Programe i događanja Festivala 25 FPS podržava Hrvatski audiovizualni cen-tar, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Studentski centar Kultura promjene, Ministarstvo kulture RH, Nacionalna zaklada za raz-voj civilnoga društva, Francuski institut i Austrijski kulturni forum.

Festival svjetskog kazališta 2013.

Predstavom „Smrt u Veneciji“ nastaloj po noveli Thomasa Manna u režiji Thomasa Ostermeira, i izvedbi Schabühnea am Lehniner Platz, 10. rujna u HNK počeo je 11. festival svjetskog kazališta u Zagrebu. Sve do subote, 5. listopada bit će izvedene predstave „Oluja dolazi“, “Dugo putovanje u noć” , “King Size”, „Ljubav i tijelo“ i druge. Dodatna festivalska iznenađenja stižu, kao i nekoliko godina do sada - izravno s Avignonskog festivala. Kao posebna programska osobitost Festivala ističe se praćenje i umjetnički razvoj pojedinih redatelja koji su već gostovali na Festivalu kao što su Thomas Ostermeier, Ivo van Hove te Christoph Marthaler, koji će sada u Zagrebu pokazati predstave sasvim drukčijeg poetološkog pristupa. Prvi put na Festivalu svjetskog kazališta predstavit će se britanska kazališna skupina Forced Entertainment, 23. i 24. rujna, poznata po domišljatim kazališnim inovacijama, s predstavom “Oluja dolazi”. Redatelj Ivo van Hove i Toneelgroep Amsterdam dolaze drugi put na Festival, nakon ve-likog uspjeha s predstavom “Premijera” koji su doživjeli prije dvije godine. Zagrebačkoj publici predstavit će se 26. i 27. rujna. Predstava „King Size“ redatelja Christopha Marthalera, u izvedbi Theatrea Basel, dolazi na 11. fes-tival svjetskog kazališta u Zagrebačko kazalište mladih - 4. i 5. listopada. www.zagrebtheatrefestival.hr

U Muzeju Mimara u organizaciji Veleposlanstva Republike Slovačke, Ministarstva kulture Republike Slovačke, Ministarstva kulture Re-publike Hrvatske, Slovačkog narodnog muzeja - Povijesnog muzeja i Muzeja Mimara, otvorena je izložba ‘’Konstanin i Metodije - braća koja su promijenila svijet’’. Godine 2013. Slovačka slavi dva važna jubileja; dvadesetu obljetnicu osnivanja neovisne države Slovačke i 1150. godišnjicu dolaska bizantskih misionara Konstantina-Ćirila i Metodija u Veliku Moravsku. Izložba je posvećena njihovu djelovan-ju koje je bitno utjecalo na razvitak jezika, pisma i kulture Slovaka, ali i svih slavenskih naroda. Dokumenti koji su predstavljeni na izložbi svjedoče o vremenu u kojem su braća živjela i djelovala te o po-vijesnim razdobljima u kojima se rađala i razvijala slovačka nacija.

Konstantin i Metodije su bizantski misionari iz Soluna koji su na poziv kneza Rastislava u 9. stoljeću došli u Veliku Moravsku s misi-jom širenja kršćanstva. Zahvaljujući njihovu radu papa je prepoznao važnost slavenskog jezika kao dionika kršćanstva i uključio ga u liturgiju, uz latinski, grčki i hebrejski. Uspjesi braće osobito su bit-ni u oblikovanju prvog slavenskog pisma u povijesti – glagoljice. Iznosi se povijesni pregled nizom faksimila dokumenata, fotografija i stručnih tekstova. U cilju podsjećanja na izvore slavenskog jezika i pisma, tako i u smislu osnaživanja vrijednosti pisma i jezika u svijesti naroda, izložba pruža iscrpan uvid u djelovanje braće koja su ost-varila značajne civilizacijske pomake u europskoj povijesti.

Izložba je otvorena do srijede, 16. listopada 2013.

Konstantin i Metodije – braća koja su promijenila svijet

kultura28 zagreb.hr20.rujna 2013.

Izložba, koja je dio izložbe „Transparentna Ijepota: staklo iz hrvatskih muzeja”), u organizaciji tri zagrebačka muzeja - Arheološki muzej, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej Mimara, te u suradnji s trideset muzeja iz cijele Hrvatske, otvorena je u Muzeju Mimara do 13. listopada 2013.

Cilj je publici predstaviti ljepotu stakla i pružiti pregled ponajboljih ostvarenja staklarske djelatnosti koja su svoja mjesta našla u fundusima muzeja iz gotovo cijele Hrvatske. U sklopu ovog značajnog projekta u Muzeju Mimara će bit će prezentirana djela Kažimira Hraste, Kuzme Kovačića, Dražena Trogrlića, Antona Vrlića, Jeronima Tišljara, Jagode Buić, Mi-haela Štebiha, Gordane Drinković i Petra Dolića, eminentnih hrvatskih umjetnika koji su svoj umjetnički izričaj ostvarili (i) u staklu.

Folklorni ansambl ‘’Ivan Goran Kovačić’’ os-novan je 1948. godine kao jedna od prvih sekcija istoimenog Studentskog kulturno umjetničkog društva (neprofitne kulturne institucije), a pod okriljem Sveučilišta u Zagre-bu. Ansambl u okviru Društva djeluje s ciljem očuvanja bogatstva kulturne raznolikosti hrvatske pučke i gradske tradicije. Identitet Ansambla kroz godine srastao je s identitetom Zagreba, posebice zagrebačke Opatovine, a već 60 godina ‘’Goranovci’’ su nezaobilazni akteri zagrebačkih urbanih legendi. Ansambl iz Zagreba prima nove članove (plesače, svirače) u ‘’Dječji Ansambl’’ i ‘’Veliki Ansambl’’. Predznanje nije bitno. ‘’Dječji ansambl – lokacija Knežija-Srednjaci’’Datumi : srijeda (25.9., 2.10., 9.10.) i petak (20.9., 27.9., 4.10., 12.10.) Vrijeme: u 19.00 sati Mjesto: Mjesna zajednica Horvati-Sredn-jaci, Horvaćanska 54 (kod križanja Selske i

“Transparentna ljepota - staklo u suvremenom hrvatskom kiparstvu”

Ova unikatna komedija događa se u frizerskom salonu „Čisto ludilo“ i ispunjena je spontanim, iskričavim humorom. Uvijek je tijesno vezana za grad u kojem se događa, lokalne prilike i ljude, a sve što se u njoj upotrebljava stvarno je i autentično. Originalna američka predstava proglašena je više puta najboljom predstavom go-dine, ušla je u anale svjetskoga humora, a svojevremeno je uvrštena i u Guinessovu knjigu rekorda kao predstava s najdužim neprekinutim igranjem na svijetu.

Tekst je preveden na deset jezika, doživio je 42 različite postave u Sjedinjenim Američkim državama, a igrao se, među ostalim i u Barceloni, Rimu, Parizu, Madri-du, Budimpešti, Buenos Airesu, Rejkjaviku, Tel Avivu, Melbourneu, Johanesburgu i Seulu.

U svijetu postoji i fun club obožavatelja ove predstave, koji putuju po cijelom svi-jetu kako bi pogledali svaku novu produkciju.Poznata lica koja će zaigrati na das-kama Kazališta Komedija su Vid Balog, Nina Kaić Madić, Igor Mešin / Damir Poljičak, Damir Lončar, Saša Buneta i Jasna Palić Picukarić.

U petak 27. i subotu 28. rujna 2013. cijena ulaznice iznosi samo 30 kuna.

“Čisto ludilo” za samo 30 kuna

Horvaćanske ceste – uz raspelo i autobusnu stanicu). ‘’Dječji ansambl – lokacija Centar-Opatovi-na’’Datumi : srijeda (25.9.) Vrijeme: u 19.00 sati Mjesto: Opatovina 11 (sjedište Društva) ‘’Veliki ansambl – lokacija Knežija-Srednjaci’’Termini: 20.9. u 20 sati, 23.9. u 19 sati, 27.9. u 20 sati, 30.9. u 19 sati, 2.10. u 19:45 sati, 4.10. u 19:45, 9.10 u 19:45, 11.10 u 19:45, 16.10 u 19:45. Mjesto: Mjesna zajednica Horvati-Sredn-jaci, Horvaćanska 54 (kod križanja Selske i Horvaćanske ceste – uz raspelo i autobusnu stanicu). Kontakti: Adresa: Opatovina 11, Zagreb, info@igk.hr ; igk.uprava@gmail.com Telefon: 4813 321 www.facebook.com/FaIvanGoranKovacic

Folklorni Ansambl “Ivan Goran Kovačić” prima nove članoveU subotu 21. rujna u 20 sati otvara se izložba rođene Zagrepčanke Martine Vrbanić.

Svi zainteresirani, izložbu pod nazivom ‘’Slike’’ mogu pogledati u Galeriji događanja Kulturn-og centra Peščenica u Ivanićgradskoj 41a.

O radovima, u tekstu Ivane Gabrić stoji: ‘’Novi ciklus slika Martine Vrbanić odiše daškom nostalgije za dobrim starim vremenima naših djedova i baka kada su ljudi živjeli polaganije, mirnije, u skladu s prirodom i u međusobnom druženju i pomaganju. Kako bi zaustavila djelić toga vremena i dragocjeno sjećanje na svoga djeda, Martina je u svojim radovima željela petrificirati neke njegove predmete iz kolek-cije antikviteta ne bi li ih napravila trajnijima, vječnijima, bezvremenskima’’.

Izložba se može pogledati sve do 12. listopada 2013. u radno vrijeme galerije: ponedjeljak - petak od 10 do 21 sat, i subota od 10 do 13 sati.

Izložba rođene Zagrepčanke

zagreb.hr20.rujna 2013. kultura 29

PreporukeKNJIGESandale

Izgubljeni istraživač

Jedinstvena knjiga penjača Conrada Ankera i povjesničara Davida Robertsa ‘Izgubljeni istraživač’ uzbudljivo je štivo o prvom pokušaju uspona na Krov svijeta Georgea Leea Malloryja i Andrewa Irvinea.

Nizozemski filozof Coen Simon čitatelju se obraća čudesnim i zaigranim osobnim tonom. Autor uranja u vlastite osjećaje nade, nostalgi-je, lijenosti, ljubavi, agresije, nestrpljenja i sra-ma, pokazujući pritom iznenađujuće obilježje čežnje: nije njezino ispunjenje to koje daje smisao životu, nego čežnja sama.

Neobična, duhovita i uzbudljiva knjiga koja je u početku bila zbirka priča, objavljena pod naslo-vom Fasung, nakon deset godina je prekroje-na, nadopisana i pretvorena u roman Bekima Sejranovića.

Čekajući sreću : Filozofija čežnje

Glasvegas stižu u Zagreb!Škotski indie rock bend Glasvegas nastupit će u zagrebačkom klubu Močvara 26. studenog.

Uoči zagrebačkog koncerta, bend će objaviti i svoj treći službeni album “Later…When the TV Turns to Static” sniman u njihovom rodnom Glasgowu. Uz singlove “I’d Rather Be Dead (Than Be With You)”, “If”, i naslovnu pjesmu “Later…When the TV Turns to Static”, kako sami napominju, album je postao zapanjujuće 45-minutno putovanje kroz prekide veza i ludu energiju svijeta. Sve skupa donosi novi krajo-lik zvuka jednog od najgorljivije podržavanih britanskih bendova, kojim ponovo potvrđuju svoju neovisnost, istovremeno se vraćajući svojim korijenima, kako bi publici donijeli album koji zvoni iskrenim društvenim realiz-mom.

Glasvegas su 2003. godine osnovali pjevač James Allan i njegov rođak, gitarist Rab Allan. Današnju postavu, uz osnivače benda čine Paul Donoghue na basu i Jonna Löfgren na bubnjevima.

Retrospektiva Vojina Bakića

Izložba ‘’3D graffiti’’U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, od ponedjeljka, 9. rujna otvorena je izložba grafičkog dizajnera Krešimira Budena pod nazivom ‘’3D graffiti“. Ovaj samostalni umjetnik aktivno se bavi crtanjem graffita, kojima je oslikao cijelu Hrvatsku i dio Europe. Na izložbi su izloženi bro-jni radovi za koje je dobio i nekoliko nagrada. Izložba je otvorena do 26. rujna 2013., radnim danom od 10 do 19 sati. Ulaz je slobodan.

MSU organizira prvu retrospektivu Vo-jina Bakića koji se uvrštava ne samo među najbolje hrvatske kipare druge polovice 20. stoljeća, nego ga svjetska kritika ubraja i među najvažnije europske kipare modernizma. Izložba se otvara 6. prosinca 2013. i traje do 2. veljače 2014.

Retrospektiva u Muzeju suvremene umjetnosti želi vratiti Vojina Bakića na mjesto koje mu pripada u povijesti hrvatske i europske um-jetnosti, ali i potaknuti na promišljanje našeg odnosa prema spomeničkoj baštini. Kustosica je Nataša Ivančević, a likovni postav potpisuju arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić.

Miljenici zagrebačke publike, sjajni madison-ski brass kolektiv Youngblood Brass Band, nastupit će u Velikom pogonu Tvornice kuture u petak, 22. studenog. Ovaj mnogočlani sas-tav u Hrvatskoj je već nastupao u Zagrebu i na riječkom Hartera Festivalu. a ovaj put nam dolazi u sklopu promotivne turneje za novi al-bum “Pax Volumi. To je njihov prvi album nakon petogodišnje pauze, kojeg najavljuje sjajna ob-rada Chake Khan “Ain’t Nobody” i hip hop singl “20 Questions”.

Youngblood Brass Band svoje glazbene kori-jene vuče iz znamenitih neworleanskih brass bendova kojima su dodali hip hop, jazz i swing improvizacije, tvoreći moćnu, glasnu, rasple-sanu mašinu koja već gotovo 15 godina ne prestaje oduševljavati publiku diljem svijeta. Ulaznice za koncert u prodaji su do 30. rujna po cijeni od 55 kuna, od 1. listopada do 21. stude-nog cijena će biti 65 kuna, a na dan koncerta, 22. studenog 80 kuna

Youngblood Brass Band u Tvornici kulture

30 vodič 20. rujna 2013.zagreb.hr

HITNI PRIJEMDJEČJE BOLESTI I DJEČJA KIRURGIJAZa dječje bolesti

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, V. Gorica, N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Peščenica, Medveščak i Trnje - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar i Trešnjevka - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - KB Ses. milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

Za dječju kirurgiju- Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica,

Novi Zagreb, Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - Klinika za dječje bolesti, Klaićeva 16, 4600111

- Sesvete, Dubrava i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

UROLOGIJA, INTERNA, KIRURGIJA,- Sesvete i Dubrava - dežurna je KB Dubrava, Av.

Gojka Šuška 6, 2902 444- Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro,

Kišpatićeva 12, 2388 888- Peščenica, Medveščak i Trnje - KB Merkur, Zajčeva

19, 2431 390 i KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

UHO, GRLO, NOS- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, V. Gorica i N. Zagreb - KBC

Šalata, Šalata 2-4, 4552 333- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica,

Vinogradska 29, 3787 111- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh,

Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

OČNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2333 233

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti Duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

GINEKOLOGIJA I PORODI- Sesvete, Peščenica, Medveščak i Trnje - KB

Merkur, Zajčeva 19, 2431 390- Dubrava, Maksimir, Velika Gorica i Novi Zagreb

- Klinika za ženske bolesti i porode, Petrova 13, 4604 646

- Centar i Trešnjevka - KB Sestre milosrdnice, Vinogradska 29, 3787 111

- Črnomerec, Susedgrad i Zaprešić - OB Sveti duh, Ulica Svetog Duha 64, 3712 111

NEUROLOGIJA

- Sesvete i Dubrava - KB Dubrava, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444

- Maksimir, Peščenica, Medveščak, Trnje, Velika Gorica i Novi Zagreb - KBC Rebro, Kišpatićeva 12, 2388 888

- Centar i Trešnjevka - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29

- Črnomerec, Susedgrad, Zaprešić – OB Sveti Duh, Ul. Svetog Duha 64, 3712 111

PSIHIJATRIJA- Sesvete i Maksimir - KBC Rebro, Kišpatićeva 12,

2333 233- Dubrava, Peščenica, Medveščak, Trnje, Centar,

Susedgrad i Zaprešić - KPB Vrapče, Bolnička 32, 3780 666

- Velika Gorica, Novi Zagreb i Trešnjevka - PB Sveti Ivan, Jankomir 11, 3430 000

- Črnomerec - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

KOŽNE I SPOLNE BOLESTI- Sesvete, Dubrava, Maksimira, Peščenica,

Medveščak, Trnje, V. Gorica i N. Zagreb - KBC Šalata, Šalata 2-4, 4552 333

- Centar, Črnomerec, Trešnjevka, Susedgrad i Zaprešić - KB Sestara milosrdnica, Vinogradska 29, 3787 111

PLUĆNE BOLESTI I TBC- Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac,

Jordanovac 104, tel: 2385-100

STOMATOLOGIJAHitne stomatološke službe od ponedjeljka do subote od 22 do 6 sati, nedjeljom i praznikom od 0 do 24 sata- Centar, Črnomerec, Medveščak, Trnje, Susedgrad,

Zaprešić i Trešnjevka - DZ Zagreb Centar Runjaninova 4/prizemlje, 4897-688, 4897 666

- Sesvete, Dubrava, Maksimir, Peščenica, D. Selo i Vrbovec - KB Dubrava, Av. Gojka Šuška 6, 2902 444

- N. Zagreb, V. Gorica i Jasterbarsko - DZ Zagreb, Av. V. Holjevca 22, 6528 755

BOLNICEKBC REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.kbc-zagreb.hrDJ. BOL. SREBRNJAK, Srebrnjak 100, 2430 783, www.bolnica-srebrnjak.hrINST. ZA IMUNOLOGIJU, Rockefellerova 2, KB DUBRAVA, Avenija Gojka Šuška 6, 2902 444, 2860 259, www.kbd.hrKB MERKUR, Zajčeva 19, 2431 390, www.kb-merkur.hrKBC SESTRE MILOSRDNICE Vinogradska 29, 3787 111, www.kbsm.hrKBC ZAGREB Šalata 2, 4920 019, 4818 457, www.kbc-zagreb.hrKLINIKA ZA DJ. BOLESTI ZAGREB Klaićeva 16, 4600 111, www.kdb.hrKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRAN MIHALJEVIĆ Mirogojska cesta 8, 4603 222, www.bfm.hrKLINIKA ZA PLUĆNE BOLESTI JORDANOVAC, Jordanovac 104, 2385 100, jagor.srce.hr/jordanovacKLINIKA ZA TRAUMATOLOGIJU Draškovićeva 19, 4697-000, www.trauma.hrKLINIKA ZA TUMORE Ilica 197, 3783 555, www.kzt.hrKLIN. ZA ŽENSKE BOLESTI I PORODE Petrova 13, 4604 646, www.kbc-zagreb.hrOPĆA BOLNICA SVETI DUH Sveti Duh 64, 3712 111, www.obsd.hrPSIH. BOLN. JANKOMIR, Jankomir 11, 3794 333, www.mcs.hr/jankomirPSIH. BOLNICA VRAPČE, Bolnička c. 32, 3780 666, www.bolnica-vrapce.hrPSIH. BOLNICA ZA DJECU I MLADEŽ Kukuljevićeva 11, 4862 511, e-mail: tajnistvo@djecja-psihijatrija.hrSPEC. BOLNICA ZA PLUĆNE BOLESTI, Rockefellerova 3, 4684 400SVEUČ. KLINIKA VUK VRHOVEC Dugi dol 4a, 2353 800, www.idb.hrZAV. ZA DJ. KIR. REBRO, Kišpatićeva 12, 2388 888, www.mef.hr/zzdk-rebroKBC ŠALATA Tel. 4552-333 i 4819-911

VAŽNI BROJEVIHRVATSKO DRUŠTVO ZA CELIJAKIJU Tomašićeva 10, www.celijakija.hrPLAVI TELEFON, 4833 888CEN. ZA ŽRTVE SEKS. NASILJA, radnim danom od 10 do 17 sati, 6119 444SOS ZA ŽENE I DJECU, 4655 222, 0-24 hCEN. ZA KRIZNA STANJA I PREV. SUICIDA, 2421 603, 2388 888 (kućni 466)ŽUPANIJSKI CENTAR 112 ZAGREB traženje pomoći hitnih službi, tel. 112SAVJET. ZA PREV. OVISNOSTI Mirogojska c. 11, tel. 3830 066, (pon., ut., čet., pet. od 8 do 16; sri. od 12 do 20)

SAV. CENTAR ZA DJECU, MLADE I OBITELJ MODUS, K. Mislava 11, 4621 554

SAVJETOVALIŠTE ZA MALOLJETNE TRUDNICE I MAJKE, Ilica 73, 2442-061, (r.d.12-14h)AUTON. ŽEN. KUĆE ZAGREB, 0800 5544HIV/AIDS SOS TELEFON, 0800 448 767USTANOVA ZA HITNU I MEDICINSKU POMOĆ ZAGREB, Heinzelova 88, Tel.: 6302 911, 94SANITETSKI PRIJEVOZ, 6302 944HRABRI TEL., r. dan 9 - 18h 0800 0800PSIH. CENTAR TESA, 4828 888; e-mail:psiho.pomoc@tesa.hrHRV. UDR. ZA ALZHEIMEROVU BOLEST, Vlaška ulica 24a, 091/5691-660, savjeti uto. 12-14, sri. 14-16 h, alzheimer@alzheimer.hrVETERINARSKA BOLNICA, 3024 765, hitni prijem 098/214 099SAVJETOVALIŠTE SOCIJALNE ZAŠTITE Lopatinečka 15 (Vrbani), Zagreb. Radno vrijeme: pon-pet

četvrtak od 16 do 18.30 sati. Tel. SAVJETOVALIŠTE ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA, Dom zdravlja zagreb - istok, Ninska 10/II, Sesvete, Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 16.30 do 19 sati. Pravni savjeti - ISKLJUČIVO petkom, Besplatni broj tel. 0800-8898. Savjetovanje putem e-maila: mirna-zona@zagreb.hrDOM ZA DJECU I ODRASLE ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA DUGA - ZAGREB , Telefon: 01/3831-770, www.duga-zagreb.hr, e-mail:info@duga-zagreb.hrDUGIN TELEFON, Telefonska linija za psihološku pomoć u cilju prevencije počinjenja nasilja u obitelji od potencijalnih počinitelja nasilja bez obzira na spol i dob. Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 18 do 21 sat. Besplatni broj tel. 0800-8788 KRIJESNICA - udruga za pomoć djeci i obiteljima suočenima s malignim bolestima, Prilaz Gjure Deželića 50, Tel.: 3770-022, 3770-477JEDINSTVENI EUROPSKI BROJ ZA HITNE SLUŽBE, Tel.: 112SAVJETOVALIŠTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM I ČLANOVE NJIHOVE OBITELJ Kneza Mislava 7, utorkom i četvrtkom od 16 do 18,30 sati, tel: 4619-117; Zagrebačka 4a,Sesvete, ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18,30 sati, tel: 2058-868

DEŽURNE LJEKARNESTALNA NOĆNA SLUŽBA

Centar - Trg bana Jelačića 3Siget - Av. V. Holjevca 22Dubrava - Grižanska 4Kustošija - Ilica 301Trešnjevka - Ozaljska 1Borongaj - D. Budaka 17Samobor - Dom zdravlja, Lj. Gaja 37Zaprešić - Trg žrtava fašizmaVelika Gorica - Trg P. Krešimira (1. do 12. u mjesecu) i Matice Hrvatske bb (13. do 31. u mjesecu tijekom cijele godine)Brezovica - Brezovačka 123

GRADSKA GROBLJAMirogoj 10, centrala: 4696 700; faks za ukope: 4581 088; prodaja: 4696 729; gradska-groblja@zg.t-com.hr;Krematorij: 4696 700 Miroševac: 2851 422 Markovo polje: 2008 436 Gornje Vrapče: 3455 652 Sveta Klara (uključujući Lučko, Brezovica, Kup. Kraljevec, Odra, Jakuševec): 6522 777Govorni automat rasporeda ukopa i ispraćaja: 060 408 408 Dežurstva za izdavanje termina za ukope i ispraćaje izvan radnog vremena:

- Mirogoj, Miroševac, Gaj urni, Gračani, Markuševec, Remete, Šestine, Resnik, Čučerje, Granešina - Mirogoj 10, 4696 700 ili 091 4581 058

- Kašina, Vugrovec, Planina donja, Glavnica, Moravče, Cerje - Markovo polje, 2008 436 ili 091 4581-019

- Mala groblja, Stenjevec, G.Vrapče 091 4581 068 ili 091 4581 069

- Lučko, Odra, Sv. Klara, Kupinečki Kraljevec, Brezovica, Jakuševec 091 4581 051, 091 4581 066

SERVISNE INFORMACIJEELICOM d.o.o., Štefanovec 138, Službe za održavanje javne rasvjete, tel. 0800 10 15, javna.rasvjeta@elicom.hrŽELJEZNIČKI KOLODVOR Trg kralja Tomislava 12, tel. 060 333 444; međun. info: 4573 283; www.hznet.hrELEKTRA tel. 4601-111, dežurni 4856 335, besplatni 9820TOPLINARSTVO tel. 6009-602, dežurni 6131-975VODOOPSKRBA I ODVODNJA Folnegovićeva 1, tel 6163-000 Patačićkina 1b, tel. 6163-500HITNE INTERVENCIJE; ODVODNJA - tel. 6163-222; VODOOPSKRBA - tel. 6163-999ČISTOĆA Tel. 6146-400, 060 110-110, 0800 200-121ZAGREBAČKE CESTE tel. 0800-0551GSKG, Savska cesta 1, tel. 4565 811; faks 4829 422HITNE INTERVENCIJE (O-24) tel. 4829 420, 4829 425ZAGREBPARKING tel. 4501-770AUTOBUSNI KOL., Av. M. Držića 4, tel. 060 313333; e-mail: akz@akz.hrZET tel. 3651-555, 0800-200-060ZAG. VELESAJAM, Av. Dubrovnik 15, tel. 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hrGRADSKA PLINARA Tel. 6302-382 i 6302-586GRADSKA LJEKARNA ZAGREB Tel. 4662-672ZAGREBAČKI HOLDING tel. 6503-159ZRAČNA LUKA, Pleso bb, 060 320 320; www.zagreb-airport.hrHRVATSKI AUTOKLUB, 4640 800PRIJEVOZ OSOBA S INVALIDITETOM ZET-om, tel. 6600 443 (svakog dana, osim subotom, nedjeljom i blagdanom 7.45 - 14.00)

GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA Tel. 091 5082 556 (svakog dana od 0-24)PREMUŽIĆ PRIJEVOZ d.o.o. Prijevoz

PROMETNA POLICIJA Lučko, 6530-870; Heinzelova, 6333-333GRUNTOVNICA, 6302 203POREZNA UPRAVA, 0800 66 99 33DRŽAVNI INSPEKTORAT PJ Zagreb 6503-000ZOO VRT, Maksimirski perivoj, 2302 199PLAVI KRIŽ, Veterinarske usluge, 3839 111SUZA, Savez udruga za zaštitu životinja, tel. 060 4040 44; www.suza.hrVETERINARSKA STANICA Heinzelova 68, tel. 6040 187, 6040 186

GRADSKA UPRAVA

610 - 1111Na ovaj broj možete dobiti Ured grado-načelnika i sve ostale gradske uredeOdbor za predstavke i pritužbe Gradske skupštine, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5 tel. odbor.predstavke-prituzbe@zagreb .hr

Integrirani kontakt centar tel. 4866-866Ured komunalno redarstvo, tel. 610-1566, komunalno-redarstvo@zagreb.hr

POVJERENSTVO ZA ZAŠTITU PRAVA PACIJENATA GRADA ZAGREBA-Ignjata Đođića 26/I fax.6585060

4863 279

POLIKLINIKA ZA ZAŠTITU DJECE GRADA ZAGREBA, Đorđićeva 26 tel. 3457 518 (pon.-pet. 7.30-20.00,sub. 7.30-15.00h)

POLIKLINIKA ZAGREB, Argetinska 2, 3832-354

od 16-19 sati(petkom – samo za udomitelje)01/3887-025

01/610-1919

- Srebrnjak bolnica, 01/6391-100

098/738-576

RADIO TAXI: 060/800 800, 1777EKO TAXI: 060/7777, 1414CAMMEO: 1212TAXI ZAGREB: 091/570-6455, 099/333-3628

teško pokretnih i nepokretnih osobatel. 098/275-130

Impressum

Naručitelj:Grad ZagrebNakladnik:Medijska mreža d.o.o.Gundulićeva 45Zagreb

Za nakladnika:Branka Panić

Redakcija:

Gundulićeva 45, Zagrebtel. 01 555 1353e-mail: redakcija@mmreza.hre-mail: zagreb.hr@mmreza.hrTisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210ZagrebGlavna urednica:

Oglasi i promocija:Marina Piršt: 01 555 13 64 m: 099 2298 168marina.pirs@mmreza.hr

Josipa Šolajosipa.sola@mmreza.hr

Dorian Petrovićdorian.petrovic@mmreza.hr

Saša Zinaja www.zagreb.hr

Novinari:

Maja Nikolorićmaja.nikoloric@mmreza.hr

Tatjana Gržantatjana.grzan@mmreza.hrGoran Malnar

ISSN 1847-0394

Medijska mreža - Zagreb.hr

Andreja Pehar

KLUPSKASCENAMEDIKA@

ATTACK!

KAZALIŠTAHNK

ARENA IMAX

KINABRANIMIR CENTAR

31vodič20. rujna 2013.zagreb.hr

Petak, 20.09.PISTOLEROATTACK! breakbeat/psyGREY ROOM:minimal/progressive

Punčke (Zagreb)21.00

MOČVARAPetak, 20.09.

Subota, 21.09.Alerta & zajednička borba w/ St!lness &Cherkezi united

Ponedjeljak 23.09.Speedwolf, Napalm raid, Black gust, Hazarder21.00

Petak, 27.09.Tamna tvardj Val&Tomo, hotep,danillo manillo

Subota, 28.09.

Utorak, 01.10.

Srijeda, 02.10.Porkeria (Texas), The Pathetics (Hrvatska)

Petak, 11.10.Melody punk večerRebuke (Švedksa)No more idols (Hrvatska)Proleter (Hrvatska)21.00 Srijeda, 16.10Hardcore promocija bez pločeDeclaration (Hrvatska)Sentence (Zagreb)Jaded Hope (Zagreb)21.00

Dirty Dancing 80’s party

22.00

Subota, 21.09.

The rock zoneDj White trash21.00

Utorak 24.09.

Metal rock partyDj Zmaj & dj Oz (Zagreb)sviraju: What matter most,Wecreate, Polarity of life, Delirium x tremens

Petak 27.09.

The Prodigy party22.00

Subota 28.09.

Americana rnr koncertTwo cow garage (SAD)My boody moose

Nedjelja, 29.09.

Radio 808 party22.00

Petak 04.10.

Žedno uho predstavlja65daysofstatic (uk)21.00

Petak, 11.10.

KSET

Der blutharsch&TicolthDeutsch Nepal, Jastreb20.00

Srijeda, 25.09.

Humanitarka Luka Ritz20.00

Četvrtak, 26.09.

Septica promocija + Cherkezi

Petak, 27.09.

Dregermajster crew Dj Chill, NoDef & Flash 9122.00

Subota, 28.09.

Barcraft19.00

Nedjelja 29.09.

KAZALIŠTEKEREMPUH

Premijera Kod Martinovih20.00

Subota 21.09..

Spektakluk20.00

Nedjelja, 22.09.

Kod Martinovih20.00

Petak 27.09.

Kod Martinovih20.00

Subota, 28.09.

Utorak 24.09.Hypocrisy21.00

Petak, 04.10.Repetitor & Japanther21.00

VINTAGE INDUSTRIAL BAR

18.00

Subota 21.09.

Michelangelo19.30

Srijeda 25.09.

19.30

Četvrtak 26.09.

Michelangelo19.30

Petak, 27.09.

Ero s onoga svijeta19.30

Subota, 28.09.

KAZALIŠTE TREŠNJA

Ja buka10.00

Petak, 20.09.

Ja buka17.00

Subota, 21.09.

Crvenkapica10.00

Četvrta, 26.09.

ZAGREBAČKOKAZALIŠTE LUTAKA

Čarobnjak iz Oza18.00

Subota 21.09.

Pismo iz zelengrada18.00

Utorak 24.09.

Ježeva kućica18.00

Četvrtak 26.09.

Ježeva kućica10.00

Petak 27.09.

Tri praščića11.00

Nedjelja 29.09.

TEATAR EXIT

Izložak br.4921.00

Utorak, 03.09.

Izložak br.4920.00

Četvrtak, 05.09.

Kauboji20.00

Subota, 07.09.

Kauboji20.00

Nedjelja, 08.09.

DOGAĐAJI

19.30

Utorak 24.09.Velika očekivanjakazališna predstavaGlumci:Jack Ellis, Chris Elison,Paula WilcoxTrajanje: 145 minuta

Četvrtak, 26.09.Malavitaakcijska komedijaGlumci:Robert De Niro, TommyLee Jones, Michelle

AVENUE MALL

Trip to zion i Riddim ‘n’Culture predstavljajuPSYCHEDELIC ORCHESTRA

The movement (Danska), Pistolrays(hrvatska)21.00

21.00

Ponedjeljak, 30.09.Iceage (Kopenhagen)21.00

Utorak, 24.09.Kod Martinovih20.00

Četvrtak 26.09.Gospođa Ministarka20.00

Nedjelja 29.09.Gospođa Ministarka20.00

TVORNICA KULTURE

Subota 28.09.Darkwood dub21.00

Subota 21.09.Planet HendrixVedran Božić & Roc kmasters

Četvrtak 26.09.Let 3

Petak 27.09.Boobie Levin

PHOTO STUDIO“MUSEM”KATRAN

Subota 28.09.80’s, 90’sStanko Bondža23.00Subota 05.10.Eddie Ramich23.00

GAVELLA

Subota 21.09.Zločin i kazna19.30Ponedjeljak 23.09.Zločin i kazna19.30

Srijeda 25.09.Candide ili optimizam19.30Petak 27.09.U ime novca19.30

Petak 27.09.

Vatroslav Lisinski

04.10. - 13.10.Tjedan restorana

27.09. - 29.09.Međunarodno otvorenoprvenstvo grada ZagrebaSavez športsko ribolovnih sustavagrada Zagreba

27.09. - 29.09.12. Dječji sajamArena, Zagreb

28. 09. - 29.09.VIII: Srednjevjekovni dani na Medvednici

VATROSLAVLISINSKI

Ponedjeljak, 21.10.Jazz.hr- Lee Konitz & Dan Tepfer duo20.00

Utorak, 22.10.Jazz.hr- Aruan Ortizquartet20.00

Srijeda, 23.10.The academy of st

19.30

Četvrtak, 24.10.Classic & jazz20.00

Petak, 25.10.Bijeli ciklus Zagrebačke

Subota, 26.10.Miro Gavran:Pacijent doktora Freuda, komedija20.00

Ponedjeljak 28.10.Ankica Šoša i LanaAdamović20.00

Četvrtak 31.10.Majstorski ciklussimfonijskog orkestraHRTa19.30

Četvrtak 26.09.Obrana i zaštitadramaGlumci: Bogdan Diklić,Nada Đurevska, Ivana RoščićTrajanje: 87 minuta

Četvrtak 03.10.Dianabiografska dramaGlumci: Naomi Watts, Naveen Andrews, Douglas HodgeTrajanje: 113 minuta

Četvrtak 03.10.Utrka života

Glumci: Chris Hemsworth, Natalie Dormer, OliviaWilde Trajanje: 123 minute

Četvrtak 10.10.KaubojikomedijaGlumci: Saša Anočić,Živko Anočić, MatijaAntolić, Hrvoje Barišić,Kruno Klabučar, RadovanRuždjak, Ivana Rushaidat,Rakan RushaidatTrajanje: 105 minuta

Srijeda 16.10.Don Quijote- uživobalet

Glumci: Carlos Acosta,Marianela NunezTrajanje: 180 minuta

Četvrtak 17.10.Sve je izgubljenoakcijaGlumci: Arnold Schwarzeneger,Sylvester Stallone, VincentDOnorfrio

Četvrtak 24.10.Jackass: Zloćesti djedicakomedijaGlumci: Spike Jonze, Johny Knoxwille, JacksonNicoll

Četvrtak 24.10.Make your movemjuziklGlumci: Will Yun Lee,Derek Hough, BoA

CarrieČetvrtak 31.10.

horrorGlumci: Chloe Grace Moertz, Julianne Moore,Judy Greer, Portia Doubleday, Alex Russell

Četvrtak 31.10.Khumba 3D Sinkanimirana pustolovinaGlumci: Jan Kerekeš, Dražen Bratulić,Ksenija Marinović

HISTRION

II. Bobijevi dani smijeha

Utorak 15.10.Muke po Iveku ilititr..tr..trnje-tr..tr..trešnjevka20.00

Srijeda 16.10.IZABCI ULJEZA- KazališteZorin dom & aplauz teatar20.00

Četvrtak 17.10.Komedija o loncu-HNK u Varaždinu20.00

Petak 18.10.Čegović i druge priče- Teatar kraljice Natalije, Beograd20.00

Subota 19.10.Jasmin na stranputici- Pozorište Slavija, Beograd 20.00

Nedjelja 20.10.Škandal na vugluVlaške i Koturaške20.00

Ponedjeljak 21.10.Ne igraj na Engleze20.00

Utorak 22.10.Pidžama za šestero20.00

Srijeda 23.10.U ime novca- GkGavella20.00

Četvrtak 24.10.Mindenfela- kazališteVirovitica20.00

Petak 25.10.Od tišine do glazbe-privatna produkcija,Slovenija20.00

Subota 26.10.Gospodsko dijete20.00

Lice grada32 zagreb.hr20.rujna 2013.

Pimp my pump

Urbana umjetnička inicijativa oslikavanja zapuštenih i pomalo zaboravljenih gradskih

pumpi pokrenuta je prije dvije godina na Trešnjevci, a oslikane gradske pumpe danas

krase i ostale zagrebačke kvartove.

Mali poklon za grad koji imaju rad – tako otprilike svoj rad oslikavanja pumpi naziva grupa mladih kreativaca, koji svojim kreaci-jama uljepšavaju grad, vraćaju dobru, staru

zagrebačku emociju među sugrađane i odaju počast gradu koji vole i onima koji su mu dali

poseban obol.

Gospon Fulir, neprežaljeni kralj funka Dino Dvornik, nedavno preminuli predsjednik

Peščenice Željko Malnar, veliki maksimirski Dudu, legendarna treska... samo su neki od motiva koji krase pumpe na najrazličitijim

gradskim lokacijama (Kustošija Svetice, Zrinjevac, Kruge, Donje Svetice-Andrilovečka,

Žumberačka, Lička-Zrmanjska itd.)

Hvala:

Bare, Ruska, Ljuba, Berni, Klara i ostali!