prilog ii. točka 35. pravilnika: „35. patologija i
TRANSCRIPT
1
Prilog II. točka 35. Pravilnika: „35. Patologija i citologija“.
Naziv specijalizacije PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv koji se stječe
polaganjem
specijalističkog ispita
Specijalist patologije i citologije
Trajanje specijalizacije 60 mjeseci (5 godina)
Program specijalizacije
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA - 22 mjeseca
1.A. AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA - 4 mjeseca
1.B. OSNOVE KIRURŠKE I BIOPTIČKE PATOLOGIJE - 7 mjeseci
1. Kirurška patologija - 3 mjeseci
2. Ginekološka i perinatalna patologija - 2 mjeseca
3. Endoskopska i punkcijska patologija - 2 mjeseca
1.C OSNOVE CITOPATOLOGIJE – 7 mjeseci
1. Ginekološka citologija – 3 mjeseca
2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka) – 4 mjeseca
1.D SUDSKA MEDICINA – 4 mjeseca
2. SPECIJALNA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA - 33 mjeseca
1. Dojka – 3 mjeseca 2. Ginekološki sustav – 4 mjeseca 3. Pedijatrijska patologija – 1 mjesec 4. Probavni sustav – 2 mjeseca 5. Pankreas – 0,5 mjeseca
2
6. Jetra – 1 mjesec 7. Urološki sustav – 2 mjeseca 8. Nefropatologija – 1,5 mjesec 9. Srce i krvne žile – 1 mjesec 10. Hematološki sustav – 3,5 mjeseca 11. Respiratorni sustav – 3,5 mjeseca 12. Dermatopatologija – 2 mjeseca 13. Glava i vrat – 1,5 mjesec 14. Endokrinološki sustav - 2 mjeseca 15. Neuropatologija – 3 mjeseca 16. Lokomotorni sustav – 1 mjesec 17. Izljevi – 0,5 mjeseca
3. Godišnji odmor (ukupno) - 5 mjeseci
Poslijediplomski specijalistički studij – 3 mjeseca .
U okviru specijalizacije iz patologije i citologije specijalizant mora završiti poslijediplomski specijalistički
studij iz patologije i citologije.
Tijekom specijalizacije specijalizant je obvezan pohađati tečajeve trajnog stručnog usavršavanja doktora
medicine.
Kompetencije koje
polaznik stječe
završetkom
specijalizacije
Razina usvojene kompetencije:
1 Specijalizant je svladao tematsko područje na osnovnoj razini i potrebna mu je pomoć i
stručni nadzor u radu i rješavanju problema iz tematskog područja
2 Specijalizant je djelomično svladao tematsko područje i uz djelomični stručni nadzor u
mogućnosti je raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
3 Specijalizant je u potpunosti svladao tematsko područje, poznaje odgovarajuću literaturu i u
mogućnosti je samostalno raditi i rješavati probleme iz tematskog područja
Za stjecanje kompetencija odgovoran je specijalizant, glavni mentor i mentor.
3
Opće kompetencije
Završetkom specijalističkog usavršavanja specijalizant patologije i citologije mora imati u potpunosti
usvojene opće kompetencije. Posebna pozornost mora se usmjeriti stjecanju općih kompetencija važnih za
određenu granu specijalizacije.
Završetkom specijalizacije specijalizant patologije i citologije mora:
poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i deontologije (3)
posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
(3)
poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
(3)
poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s drugim radnicima u zdravstvu (3)
biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti relevantne informacije i objašnjenja pacijentu
(usmeno i pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s ciljem zajedničkog sudjelovanja u
planiranju i provedbi zdravstvene skrbi (3)
biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati relevantne podatke o pacijentu, informirati se i
uvažiti stavove pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih stručnjaka (3)
kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete
stručnog rada (3)
usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s ciljem profesionalnog razvoja (3)
imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i druge radnike u zdravstvu (3)
razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci (3)
sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička načela znanstveno-istraživačkog rada i
kliničkih ispitivanja te sudjelovati u pripremi radova za objavu (3)
biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih medicinskih znanja i iskustava te
sudjelovati u provedbi programa specijalizacije i uže specijalizacije (3)
znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima (3)
poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu
4
sukladno važećim propisima (3)
biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu, odnosno učinkovito sudjelovati u radu
multidisciplinarnog tima zdravstvenih radnika i suradnika (3)
procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces pružanja zdravstvene skrbi (3)
biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima
uključenim u sustav zdravstva (3)
poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za odgovorno sudjelovanje u upravljanju
aktivnostima procjene potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja učinkovitosti te razvoja i
unapređenja sustava kvalitete zdravstvene zaštite (3)
poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz područja zaštite prava pacijenata (3)
razumjeti značenje vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i prava pacijenata (3)
poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove upravljanja resursima posebice financijskim
(3)
razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i
zajednice (3)
biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na individualne zdravstvene potrebe i probleme
pacijenata (3)
identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene
očuvanju i unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti (3)
promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata, zajednice i cjelokupne populacije (3)
Posebne kompetencije
Osnovne kompetencije
Završetkom programa specijalizacije, specijalizant patologije i citologije mora biti sposoban:
1. dati liječničko mišljenje o dijagnozi i liječenju bolesti (3)
2. dati liječničko mišljenje o neposrednim i posrednim uzrocima smrti te razložiti najčešće mehanizme
nastupanja oštećenja ili smrti (3)
5
3. dati liječničko mišljenje o dijagnozi najčešćih bolesti na temelju citomorfološke odnosno
histomorfološke analize uzorka tkiva ili stanica, po potrebi uz uporabu dodatnih metoda i analiza (3)
4. dati znanstvene osnove za tkivno-morfološko dijagnozu; sastaviti protokole i održavati standarde u
laboratoriju, kao i izvoditi patološku, citološku i sudsko-medicinsku dijagnostiku najčešćih bolesti iz
humanih kliničkih uzoraka (3)
5. preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela te komunicirati sa suradnicima u
laboratoriju/odjelu (3)
6. biti sposoban koristiti stručnu literaturu i internet te se dalje usavršavati u struci (3)
7. surađivati s državnim nadzornim i javnozdravstvenim službama (3)
8. sudjelovati u programima specijalizacije iz područja morfoloških i drugih kliničkih struka (3)
Specifične kompetencije:
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA - 22 mjeseca
1.A. AUTOPSIJSKA (OBDUKCIJSKA) PATOLOGIJA - 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Autopsijske patologije» specijalizant treba učiniti samostalno najmanje 50 obdukcija
te steći sljedeće kompetencije:
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća (2)
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika (2)
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima (2)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama (3)
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija (2)
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće (2)
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima (2)
6
1.B. OSNOVE KIRURŠKE I BIOPTIČKE PATOLOGIJE - 7 mjeseci
Tijekom programa iz „Osnova kirurške i bioptičke patologije“ specijalizant treba pregledati 1400 biopsija
koje trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Treba analizirati 100
slučajeva s primjenom specijalnih metoda. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme tkiva te izrade histoloških
preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja (2)
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za očuvanje zdravlja prilikom uzimanja i zaprimanja materijala,
preuzimanja i izrade preparata (3)
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova HE i standardnim metodama te prepoznati
tehničke probleme (3)
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
(3)
Opisati makroskopski uzorak tkiva (3)
Preuzeti materijal (odabir odgovarajućih blokova tkiva iz uzoraka da se prikaže patološka promjena,
resekcijski rubovi, odnos tvorbe prema okolnom tkivu i sl.) (3)
Uzeti materijal za smrznute rezove (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (3)
Preliminarno ispitati i pregledati histološki preparat (3)
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa (3)
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja (3)
Opisati osnovne mehanizme nastanka najčešćih patoloških procesa (3)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Upoznati organizaciju rada histološkog laboratorija (3)
1. Kirurška patologija - 3 mjeseca
Tijekom programa iz «Kirurške patologije» specijalizant treba pregledati najmanje 600 biopsija/operativnih
uzoraka (200 dojki, 100 hematoloških, 100 probavnog sustava, 200 ostalih) koji trebaju biti dijelom novi
slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim
7
patološkim promjenama(3)
Prepoznati granične promjene (principi diferencijalne dijagnoze određenih lezija) (3)
Pisati standardno patohistološko izvješće sa svim relevantnim podacima za kliničku primjenu (3)
Sudjelovati u raspravi na kliničko-patološkim sastancima kod zanimljivih slučajeva (2)
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i načelne interpretacije smrznutih intraoperativnih rezova (3)
Upoznati principe određivanja potrebe i primjene dodatnih tehnika bojenja ili imunohistokemijske metode u
svrhu rješavanja kompliciranijih slučajeva (3)
Procijeniti koji slučajevi zahtijevaju konzultaciju iskusnijeg patologa (3)
2. Ginekološka i perinatalna patologija - 2 mjeseca
Tijekom programa iz «Ginekološke i perinatalne patologije» specijalizant treba učiniti samostalno najmanje
5 fetalnih/perinatalnih obdukcija i pregledati 400 biopsija koje trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom
edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na mogućnost postojanja malformacije (3)
Upoznati se s najčešćim malformacijskim sindromima (3)
Dijagnosticirati najčešće kongenitalne srčane mane (3)
Pregledati posteljicu i prepoznati najčešće promjene (3)
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu (3)
Preuzimati ginekološki materijal i prepoznati osnovne histološke kriterije upalnih i tumorskih promjena
genitalnog sustava (3)
Preuzimati, poznavati izradu i načelno interpretirati smrznute intraoperativne rezove iz područja ginekološke
patologije (3)
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim
slučajevima (2)
Sudjelovati na kliničko-patološkim sastancima (2)
3. Endoskopska i punkcijska patologija - 2 mjeseca
Tijekom programa iz «Endoskopske i punkcijske patologije» specijalizant treba pregledati 400 uzoraka
uzetih endoskopskim metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca, duodenuma, tankog i debelog crijeva)
8
koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći
sljedeće kompetencije:
Prepoznavati i razlikovati tipične upalne i tumorske promjene sluznice gastrointestinalnog (GI) trakta (3)
Prepoznavati granične lezije (stupnjevi displazije epitela) te kliničku vrijednost istih.
Opisati osnove biopsije iglom (biopsije jetre, bubrega, gušterače) te značajke uzoraka dobivenih punkcijskom
biopsijom (3)
Razlikovati morfološke karakteristike normalnih elemenata jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale
kod upala i kroničnih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih tumora (3)
4. Metode dijagnostike u histopatologiji
Tijekom programa iz „Osnova kirurške i bioptičke patologije“ specijalizant treba analizirati 100 slučajeva s
primjenom specijalnih metoda te steći sljedeće kompetencije:
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histokemijske metode.(3)
Odabrati i primijeniti osnovne imunohistokemijske metode (3)
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te osnovne indikacije
(3)
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u
postupku dijagnostike (3)
Upoznati principe indikacije, način uzimanja materijala i interpretacije histokemijskih, imunohistokemijskih
i elektronsko-mikroskopskih nalaza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi. (2)
Upoznati osnove primjene citogenetike (2)
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u
kliničkoj praksi (2)
9
1.C. OSNOVE CITOPATOLOGIJE – 7 mjeseci
Tijekom programa iz „Osnova citopatologije“ specijalizant treba pregledati 1400 citoloških uzoraka koji
trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Treba analizirati 100 slučajeva s
primjenom specijalnih metoda. Specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Znati mjere za očuvanje zdravlja i sigurnost svih osoba uključenih u dijagnostički postupak i
obradu citološkog uzorka kao i samog boelsnika prilikom uzimanjate obrade materijala (3)
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka, protokol pripreme uzoraka te izrade citoloških
preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja (3)
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
(3)
Svladati način dobivanja i obrade citološkog uzorka te pripremiti bolesnika prilikom uzimanja (3)
Odrediti vrste uzoraka za citološku analizu (punktati, tjelesne tekućine, brisevi, otisci tkiva) (3)
Opisati makroskopski izgled citološkog uzorka (3)
Uzeti materijal za specijalne metode (2)
Pripremiti uzorak za citološku analizu (razmaz, sediment, otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje
za citomorfološku analizu) (3)
Preliminarno analizirati normalne i patološki promijenjene stanice na citološkom razmazu (3)
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih patoloških procesa (3)
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu dijagnostičkih sustava šifriranja (2)
Primijeniti metode fiksiranja i standardnog bojenja za citomorfološku analizu (May-Grünwald Giemsa,
Papanicolaou), te za citokemijske, imunocitokemijske i molekulske analize (3)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za daljnji dijagnostički postupak (2)
Upoznati organizaciju rada citološkog laboratorija (3)
1. Ginekološka citologija – 3 mjeseca
Tijekom programa iz «Ginekološke citologije» specijalizant treba pregledati 700 citoloških uzoraka koji
trebaju biti većinom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom arhivski. Specijalizant treba steći sljedeće
kompetencije:
10
Upoznati se s provedbom probira za rak vrata maternice i primjenom citologije vrata maternice
u sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice (3)
Upoznati se s postupcima kontrole kvalitete u provođenju probira za rak vrata maternice (2)
Naučiti pregledati uzorak Papa testa skriniranjem novoprimljenih uzoraka (3)
Naučiti pisati nalaz Papa testa na zadanom obrascu (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti kvalitetu obrade materijala (fiksacija i bojenje) (3)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta žena različite životne dobi (3)
Razlikovati upalne, degenerativne promjene, metaplaziju, reparaciju, intraepitelne lezije i invazivne lezije na
razmazu (3)
Savladati osnovne preporuke i upute za pacijente i kliničare koje se daju na osnovi citološkog nalaza vrata
maternice (2)
Savladati osnove citologije endometrja, vulve, jajnika, jajovoda i peritonealne šupljine (2)
2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka, pulmološka) – 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Neginekološke citologije» specijalizant treba pregledati 700 citoloških uzoraka
(punktata, otisaka, briseva, sedimenata) koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a dijelom
arhivski, izvršiti najmanje 70 citoloških punkcija (od čega 20 punkcija koštane srži) te steći sljedeće
kompetencije:
Naučiti izvođenje citološke punkcije s i bez vođenja slikovnim metodama (3)
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfološkoj
dijagnostici (3)
Naučiti osnovne metode analize i kriterije procjene citološkog uzorka koštane srži, periferne krvi i limfnog
čvora (3)
Naučiti osnove citomorfološke procjene uzoraka dobivenih punkcijom solidnih, površno i duboko smještenih
organa i tumora, posebno dojke, štitnjače i gastrointestinalnog trakta (3)
Naučiti osnove citomorfologije respiratornog sustava te razlikovati normalne, upalno, metaplastično i
displastično promijenjene te tumorske stanice (3)
11
3. Metode dijagnostike u citopatologiji
Tijekom programa iz „Osnova citopatologije“ specijalizant treba analizirati 100 slučajeva s primjenom
specijalnih metoda te steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u
postupku citodijagnostike (3)
Upoznati principe, indikacije, način pripreme (razmazi, sedimenti, stanični blokovi) i interpretaciju
citokemijskih i imunocitokemijskih nalaza (3)
Razumjeti postupke obrade materijala i bojenja: standardnih bojenja (MGG, Papanicolaou);
citokemijskih bojenja (alkalne fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskok željeza, PAS,
POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze,..) te imunocitokemijskih bojenja kao i moguće izvore
pogrešaka u izvođenju (3)
Upoznati osnove primjene ostalih specijalnih metoda koje koriste citološki uzorak (fentotipizacije na
protočnom citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske molekulske pretrage) (2)
Upoznati osnove metode protočne citometrije (2)
Upoznati osnove primjene citogenetike u citopatologiji (2)
Upoznati osnove primjene metoda molekulske patologije te ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda na
citološkim uzorcima (2)
1.D. SUDSKA MEDICINA – 4 mjeseca
Tijekom programa iz «Sudske medicine» specijalizant patologije i citologije treba samostalno napraviti
najmanje 30 sudsko-medicinskih obdukcija, tj. onih koje prema Zakonu o kaznenom postupku, te Zakonu o
zdravstvenoj zaštiti spadaju u djelokrug rada sudske medicine, uz mentora riješiti najmanje 10 sudskih spisa
(kazneni ili parnični postupak) te prisustvovati na najmanje 5 sudskih rasprava.
Po završetku programa iz sudske medicine specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Obdukcije:
Raspoznavati osnovne oblike nasilnog oštećenja zdravlja: mehaničke ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne
ozljede, psihičke i nutritivne ozljede (3)
12
Upoznati poslije smrtne promjene, te temeljem prisutnih znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme
smrti, odrediti moguće vrijeme smrti (3)
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u nejasnim okolnostima (3)
Svladati osnovne principe medicinske kriminalistike: očevid prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti (3)
Vještačenje:
Upoznati principe vještačenja u kaznenom i parničnom postupku: kvalifikacija ozljeda, vještačenje
nematerijalne štete, kombinirana vještačenja (3)
Ostalo:
Upoznati se s temeljima toksikologije: općim uvjetima trovanja, sudbinom otrova u tijelu, načinima
utvrđivanja trovanja, usvajanja pravila uzimanja materijala za kemijsko-toksikološke analize, upoznati se s
djelovanjem alkohola i droga (2)
Upoznati se s temeljima identifikacije («klasična identifikacija») (2)
Upoznati se s uporabom molekulskih tehnika u sudskoj medicini (DNA): identifikacija, dokazivanje očinstva,
utvrđivanje počinitelja kaznenih djela (2)
2. SPECIJALNA PATOLOGIJA I CITOLOGIJA ORGANA I ORGANSKIH SUSTAVA - 33 mj.
Tijekom programa iz «Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava» specijalizant treba
napraviti najmanje 65 obdukcija iz različitih područja patologije organskih sustava, uključujući i 5
fetalnih/perinatalnih, 5 kardiopatoloških te 5 neuropatoloških. Treba analizirati najmanje 4200
patohistoloških i 2550 citopatoloških uzoraka koji trebaju biti dijelom novi slučajevi, dijelom edukacijski, a
dijelom arhivski. Specijalizant treba pogledati najmanje 270 intraoperacijskih biopsija smrznutim rezovima
i/ili „imprint“ citoloških uzoraka. Specijalizant treba izvršiti analizu 1000 pretraga specijalnim tehnikama.
Treba učiniti najmanje 90 citoloških punkcija od čega najmanje 20 punkcija koštane srži. Specijalne metode
trebaju se savladavati istovremeno s osnovnom morfološkom histološkom i citološkom dijagnostikom.
2.1. Dojka – 3 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Dojka» specijalizant treba pogledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija
i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 450 bioptičkih i operativnih uzoraka, 200 citoloških uzoraka te izvršiti
namanje 20 citoloških punkcija.
13
Po završetku programa iz patologije i citologije dojke specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Preuzimanje kirurškog materijala uzoraka biopsija iglom, probatornih biopsija, kvadrantektomija,
mastektomija, resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova
Označavanje uzoraka bojom i šavima (3)
Postupak s označenim uzorcima (3)
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova (3)
Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvješća koje sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne
čimbenike (3)
Dodatno imunohistokemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi određivanja steroidnih receptora
(kvantifikacija), HER-2/neu i proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih čimbenika, molekulske
metode u dijagnostici (FISH, CISH) (3)
Analiza dobroćudnih tumora tkiva dojke (fibroadenom, adenoza, fibroza, sklerozirajuća adenoza,
mikroglandularna adenoza, nekroza masnog tkiva i sl.) (3)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (osobito s mikrokalcifikatima)
Dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS, LCIS) (3)
Postupak kod bolesti muške dojke (3)
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnoću i laktaciju (3)
Histološka i citološka tehnika i interpretacija intraoperacijske analize limfnog čvora čuvara kod karcinoma
dojke. (3)
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage (iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz
pomoć slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktička punkacija, MR itd.) biopsija iglom tkiva dojke
(core biopsy) (3)
Eksfolijativna pretraga dojke - problem i značenje pojave iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava,
količina, boja, s posebnim osvrtom na značenje krvavog iscjetka, analiza iscjetka uz upalne promjene
(subareolarni absces, upala Montgomerijeve žlijezde) (3)
Praćenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te Morbus Paget (2)
Aspiracijske pretrage dojke - citomorfološka slika tkiva dojke, upalne promjene, nekroze masnog tkiva te
fibrocistične bolesti dojke (3)
Klinička i citomorfološka slika karcinoma dojke te mogućnosti citološke subklasifikacije pojedinih
karcinoma (3)
14
Punkcija i analiza čvorova nakon poštednih operacija karcinoma dojke (2)
Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica žljezdanog epitela dojke (2)
U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog i histološkog nalaza. (3)
Rad u timu za bolesti dojke (2)
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće (3)
Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom) (3)
Korelacija histoloških i citoloških nalaza (3)
2.2. Ženski spolni sustav i perinatologija - 4 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Ženskog spolnog sustava i perinatologije» specijalizant treba pogledati
najmanje 60 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, 600 bioptičkih i operativnih
uzoraka, 850 citoloških uzoraka te provesti 5 fetalnih/perinatalnih obdukcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i novorođenačke dobi (3)
Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti (3)
Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda posteljice, plodovih ovoja i pupkovine (3)
Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka: biopsija i radikalnih resekcija vulve s
orijentacijom materijala i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova, biopsija i radikalnih
resekcija vagine s orijentacijom forniksa, biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih
resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i
jajovoda s orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma (3)
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog sustava (3)
Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u
pojedinim slučajevima (3)
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i
unutarnjih ženskih spolnih organa (3)
Naučiti patohistološku sliku upalnih, degenerativnih promjena, metaplazije, reparacije, intraepitelnih i
invazivnih lezija (3)
15
Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda: imunohistokemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog
određivanja prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja prisutnosti tumorskih antigena,
određivanje aktivnosti proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne metode određivanja
prisutnosti humanog papiloma virusa (HPV), analize ploidnosti uzoraka, analiza kromosoma, molekulske
metode FISH, CISH (3)
Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV) i terapijskim postupcima (kemoterapija,
radioterapija, kirurške metode) u ginekologiji i perinatologiji (3)
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova (intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sustava
(3)
Naučiti citomorfološke karakteristike i diferencijalnu dijagnozu svih stupnjeva abnormalnosti pločastih i
cilindričnih stanica u citološkim uzorcima vrata maternice, odnosno citološku sliku intraepitelnih lezija i
invazivnih malignih tumora (3)
Savladati primjenu molekularnih biljega u dijagnostici promjena vrata maternice (3)
Integrirati interpretaciju citološkog nalaza vrata maternice s nalazom HPV detekcije (3)
Naučiti citomorfološke karakteristike benignih, atipičnih i malignih stanica porijekla endometrija i
ekstrauterinog porijekla u citološkim uzorcima vrata maternice te metastatskih malignih tumora (3)
Promjene na benignim i malignim stanicama kod terapije zračenjem i/ili kemoterapeuticima (2)
Savladati citodijagnostiku endometrija u direktnim citološkim uzorcima (3)
Naučiti citomorfologiju vulve, normalnog nalaza te displastičnih i malignih promjena (3)
Naučiti primjenu citološke analize u procjeni peritonealne šupljine te tumora i tumoru sličnih tvorbi jajnika i
jajovoda s posebnim osvrtom na intraoperacijsku primjenu (3)
Određivanje spola iz citoloških uzoraka (2),
Procjena zrelosti fetusa, evaluacija sumnje na prerano prsnuće vodenjaka (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.3. Pedijatrijska patologija - 1 mjesec
Tijekom programa iz «Pedijatrijske patologije» specijalizant treba pogledati najmanje 200 bioptičkih i
operativnih uzoraka (uključujući 50 iz poremećaja motiliteta).
16
Po završetku programa iz pedijatrijske patologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije, molekularne medicine i genetike u dijagnostiku
pedijatrijskih bolesti (2)
Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi (3)
Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sustava u djece (među kojima i bolesti motiliteta te
malapsorpcije) (2)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog djeteta. (2)
Naučiti poštivati osjećaje te se u poznati s osnovama komunikacije s roditeljima preminulog djeteta (2)
Svladati komunikaciju na liniji patolog/citolog-radiolog-kliničar u skrbi za oboljelo dijete (2)
Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne dijagnostičke tehnike (imunohistokemija,
molekularna patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija) (3)
Naučiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih dijagnostičkih tehnika (uključujući dijagnostičke
uzorke imunohistokemijskih/imunocitokemijskih bojenja) (2)
2.4. Probavni sustav - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Probavni sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 20 intraoperacijskih
biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 370 bioptičkih i operativnih uzoraka te 40 citoloških
uzoraka.
Po završetku specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala dobivenog kirurškim i endoskopskim zahvatom (3)
Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) kao i način određivanja histološkog
stupnja karcinoma probavnog sustava («grading») (3)
Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i
primjenu dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze (npr. imunohistokemija) (3)
Prepoznati stupanj displazije u upalnim bolestima debelog crijeva i adenomima te njihovo značenje u
kliničkoj praksi (3)
Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sustava (upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD) (3)
Napisati patohistološko izvješće (zapamtiti i formulirati što sve izvješće mora imati u smislu postavljanja
dijagnoze, određivanja stupnja diferenciranosti i stupnja proširenosti tumora probavnog sustava) (3)
17
Upoznati se s uzimanjem uzorka za standardne, citokemijske i imunocitokemijske analize (punkcije sa/bez
UZV, CT, MR) (2)
Naučiti citološku analizu raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području (jednjak,
želudac, analna regija) obojenih standardnim citološkim bojenjem i imunocitokemijski (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.5. Gušterača - 0,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Gušterača» specijalizant treba pogledati najmanje 100 bioptičkih i
operativnih uzoraka te 30 citoloških uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Steći vještinu postupka preuzimanja uzoraka disektata gušterače, označavanje uzorka, postupka s biopsijama
uzetim iglom (3)
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija gušterače (akutni i kronični pankreatitis),
razlikovanje prema dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače (3)
Upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora gušterače, prognozom i važnim prognostičkim
čimbenicima (3)
Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika, vrijednost određivanja aktivnih hormona (3)
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače
(imunohistokemija, EM, molekulske metode) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne citološke, citokemijske i imunocitokemijske analize (ERCR,
punkcije s UZV i EUS, CT, MR) (2)
Upoznati se sa citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih materijala u ovom području obojenih
standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim bojenjima (3)
Korelirati citološki i histološki nalaz (3)
2.6. Jetra (Hepatopatologija) - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Jetra“ specijalizant treba analizirati 130 bioptičkih i operativnih uzoraka te
pregledati 30 citoloških uzoraka.
18
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Prepoznati osnovne oblike upalnih lezija jetre na bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja,
autoimune bolesti jetre) (3)
Savladati određivanje stupnja aktivnosti upalne reakcije i procesa cijeljenja (3)
Upoznati se sa ciljanom punkcijom tankom iglom i biopsijama solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i
CT-a (2)
Naučiti prepoznati patohistološke i citopatološke karakteristike primarnih benignih i malignih tumora, te
diferencijalno dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama (3)
Moći uočiti morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno, celularno i kronično odbacivanje,
određivanje stupnja odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne bolesti, npr. C hepatitisa) (2)
Znati prepoznati sekundarne promjene transplantirane jetre zbog imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i
dr.) (2)
Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija
(histo/citokemija, imunohisto/citokemija, imunofluorescencija, ISH) (2)
Upoznati se s uzimanjem uzoraka za standardne citološke, citokemijske i imunocitokemijske analize
(punkcije sa/bez UZV, CT, MR) (2)
Upoznati se sa citološkom analizom raznih patoloških stanja kod svih vrsta materijala u ovom području
obojenih standardnim citološkim standardnim, citokemijskim i imunocitokemijskim bojenjem (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.7. Urološki sustav - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Urološki sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 20 intraoperacijskih
biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te 200 citoloških
uzoraka.
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja isječaka operacijski odstranjenog bubrega,
uretera, mokraćnog mjehura, prostate, testisa i epididimisa (3)
19
Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom ili transuretralnom resekcijom (3)
Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih rezova iz područja urološke patologije. (3)
Kritička procjena potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih metoda (imunohistokemija, molekularne
metode) u uropatologiji (2)
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih lezija mokraćnog i muškog spolnog sustava (3)
Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog sustava uz osnove poznavanja radiološke i
urološke dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije (3)
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te kvantitativna i morfološka analiza ejakulata.
Procjena oligo-i azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti spermatozoa (2)
Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje preparata. Spermatogeneza, Sertolijeve i
Leydigove stanice u obojenom razmazu te uočavanje promjena kod funkcionalnih poremećaja
spermatogeneze i upala.Tumori testisa. (2)
Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika obrade materijala, analiza citoloških uzoraka -
normalni, stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim stanjima) (3)
Naučiti osnove analize sedimenta urina u diferencijalnoj dijagnostici mikro i makrohematurije. (3)
Naučiti način pripremanja urina za analizu virusnih inkluzija (citomegalijskih stanice, polyoma virus). (2)
Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području (kateter urin, lavat mokraćnog mjehura, bris
uretre, otisak operativno dobivenog materijala) (3)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i tehnička obrada), citološka analiza citoloških
uzoraka (2)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.8. Bubreg (nefropatologija) – 1,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Bubreg» specijalizant treba pregledati 150 bioptičkih i operativnih uzoraka
tkiva bubrega uz kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija).
Po završetku programa iz nefropatologije specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka tkiva bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i
elektronsku mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom (2)
Naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih rutinskih histokemijskih metoda u postavljanju
20
dijagnoze bolesti bubrega (2)
Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega (2)
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega te ulogu elektronsko mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze
bolesti bubrega (2)
Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda (svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska
mikroskopija) kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze (2)
Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i intersticija s posebnim naglaskom na hitna
stanja u nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno odbacivanje presatka) (2)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji tjednih nefrološko-patoloških sastanaka (2)
2.9. Srce i krvne žile - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Srce i krvne žila» specijalizant mora obaviti 5 obdukcija fetusa i odraslih koji
su umrli zbog bolesti srca i referirati ih na kliničko- patološkim konferencijama, obaviti 50 pregleda biopsija
srca.
Po završetku specijalističkog staža specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških metoda pregleda srca i krvnih žila (3)
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova embriologije, anatomije, histologije, fiziologije
i biokemije kardiovaskularnog sustava (3)
Poznavanje kliničko-patološke korelacije, poglavito kongenitalnih anomalija (3)
Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz poznavanje WHO klasifikacije primarnih i
metastatskih tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke dijagnostike (2)
Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne promjene kardiovaskularnog sustava (2)
Pripremati i pregledati male bioptičke uzorake dobivene biopsijom iglom, poglavito u svrhu procjenjivanja
stupnja odbacivanja organa (2)
Interpretirati histološki i imunohistokemijski obrađene parafinske rezove (2)
Interpretirati specijalne tehnike, posebice one koje se koriste u dijagnostici infarkta miokarda (2)
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom
korelacijom (2)
Poznavanje osnova sudskomedicinskih aspekata kardiopatologije (2)
21
2.10. Hematološki sustav - 3,5 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Hematološki sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 250 bioptičkih i
operativnih uzoraka, 350 citoloških uzoraka te izvršiti 20 citoloških punkcija tankom iglom i 20 punkcija
koštane srži.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku analizu iz razmaza periferne krvi, punkcije koštane srži
i punkcije limfnog čvora s/bez kontrole ultrazvuka (3)
Upoznati tehniku biopsije kosti, punkcije duboko smještenih limfnih čvorova, jetre i slezene uz kontrolu
ultrazvuka ili CT-a (2)
Upoznati tehniku uzimanja materijala za citogenetsku i molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulturu
stanica (3)
Savladati kvalitativnu i kvantitativnu citološku analizu razmaza periferne krvi i punktata koštane srži (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati morfološka obilježja ne-neoplastičnih poremećaja krvnih stanica (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati patološke promjene kod bolesti matičnih stanica za mijelopoezu
(mijeloproliferativne bolesti, mijelodisplazije) (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati ne-neoplastične i neoplastične bolesti limfocita i plazma stanica (3)
Citomorfološka evaluacija metastatkih tumora u limfnim čvorovima, s osobitim naglaskom na diferencijalnu
dijagnostiku i melanom (3)
Moći u osnovnim crtama prepoznati bolesti slezene (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.11. Respiratorni sustav – 3,5 mjeseca
Tijekom programa iz područja«Respiratorni sustav» specijalizant treba pogledati najmanje 50
intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških uzoraka, najmanje 300 bioptičkih i operativnih uzoraka te
300 citoloških uzoraka.
22
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa, sustava i ovojnica cjelokupne torakalne regije
(pluća, pleura, torakalna stijenka, medijastinum) (3)
Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom
ili totalnom pulmektomijom (3)
Naučiti odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom uzorku („staging“) (3)
Naučiti prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure te medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva
(npr. imunohistokemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (3)
Naučiti prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te temelje kliničko-radiološko-patološke
korelacije (2)
Naučiti prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i medijastinumu te temelje njihove
diferencijalne dijagnostike (2)
Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage (valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela,
aspirata sekreta bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije kliještima sluznice ili patoloških promjena stjenke
bronha, transbronhalne biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije, pleuralne punkcije, biopsije
pleure, transtorakalne punkcije te punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja primarnog
procesa) (3)
Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna
citodijagnostika u respiratornom sustavu (2)
Naučiti citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja: 1. promjene na normalnim stranicama (iritativni
oblici, degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2. prisustvo stanica karakterističnih za
određeni patološki proces, 3. prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis, ehinokok, gljivice i dr. ) 4.
citomorfologija primarnih benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja metastatskih promjena 5.
promjene na normalnim i tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske). (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.12. Koža (Dermatopatologija) - 2 mjesec
Tijekom programa iz područja «Koža» specijalizant treba pregledati 400 bioptičkih i operativnih uzoraka
tkiva kože.
23
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske rubove materijala (3)
Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom (3)
Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti histološke prognostičke čimbenike (3)
Znati imunohistokemijske biljege važne u diferencijalnoj dijagnostici tumora kože te znati interpretirati
imunohistokemijske preparate (3)
Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože te važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke
suradnje u dijagnostici upalnih bolesti kože (3)
Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku prema reaktivnim limfomatoidnim procesima
(3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora kože (3)
2.13. Glava i vrat - 1,5 mjesec
Tijekom programa iz područja «Glava i vrat» specijalizant mora pregledati najmanje 200 bioptičkih i
operativnih uzoraka, 100 citoloških uzoraka te učiniti 10 citoloških punkcija.
Po završetku programa iz specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti makroskopski opisati te preuzimati bioptičke i operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat
vrata ili kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti) (3)
Orjentirati se na operativnim uzorcima, uključujući obilježavanje resekcijskih rubova (2)
Komunicirati s kliničarem u nastojanju identifikacije načina uzimanja uzorka/operativnog pristupa (3)
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke (pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta) (3)
Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga područja (uključujući i stomatološke uzorke) te
njihovu diferencijalnu dijagnostiku (3)
Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije te sudjelovati u radu onkološkog tima (3)
Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata.(3)
Intraoperativna citodijagnostika (2)
Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sustava i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice,
oko) (3)
24
Upoznati citološke metode dobivanja uzoraka, skarifikaciju, ekskohleaciju (3)
Citolomorfološke osobine tumora kože regije glave (3)
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama, oku
i drugim strukturama glave i vrata (3)
Upoznati se s mogućnostima citološko-histološke korelacije (naročito u bolestima žlijezda slinovnica) (3)
2.14. Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde) - 2 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne žlijezde)» specijalizant treba
pregledati najmanje 50 intraoperacijskih biopsija iz smrznutih rezova, 180 bioptičkih i operativnih uzoraka,
250 citoloških uzoraka tkiva štitinjače i nuzštitne žlijezde te učiniti 15 citoloških punkcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći slijedeće kompetencije:
Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije i paratireoidektomije (3)
Mikroskopski prepoznati normalnu štitinjaču i paratireoideu, strumu te najčešće benigne i maligne tumore
ovih žlijezda (3)
Prepoznati tkivo paratireoideje i pravilno interpretirati nalaz na smrznutim rezovima (3)
Svladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz poznavanje njegova kliničkog značaja (3)
Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s
ultrazvukom i ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje adekvatnih od neadekvatnih
preparata) (2)
Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni elementi u citološkom razmazu te promjene
kod funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače (3)
Korelirati histološki i citološki nalaz (3)
2.15. Živčani sustav (Neuropatologija) - 3 mjeseca
Tijekom programa iz područja «Živčani sustav (Neuropatologija)» specijalizant treba najmanje učiniti 5
neuropatoloških sekcija te pogledati najmanje 30 intraoperacijskih biopsija i/ ili „imprint“ citoloških
uzoraka, 260 bioptičkih i operativnih uzoraka tumora mozga, 50 preparata biopsije mišića te 50 citoloških
uzoraka likvora.
25
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških tehnika pregleda mozga, leđne moždine,
skeletnog mišića i perifernog živca (3)
Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških korelata (3)
Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog sustava u bioptičkim uzorcima (2)
Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim uzorcima, uz sposobnost interpretacije
specijalnih tehnika (2)
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije središnjeg živčanog sustava (2)
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom središnjeg živčanog sustava poglavito u vezi s
prijenosnim spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima), AIDS-om i hepatitisom (3)
Poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih tumora središnjeg i perifernog živčanog sustava uz
osnove poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i neurokirurških zahvata, te neuroonkologije (2)
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih, genetskih i degenerativnih promjena i malformacija
središnjeg i perifernog živčanog sustava (2)
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog
mišića (2)
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog
živca (2)
Priprema i pregled citoloških intraoperacijskih uzoraka, intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih
bioptičkih uzoraka dobivenih stereotaksijom (2)
Sposobnost interpretacije histološki i imunohistokemijski obrađenih parafinskih rezova (2).
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom
korelacijom (2)
Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim naglaskom na traumu središnjeg i perifernog
živčanog sustava (2)
Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka, dojenačka, odrasla dob) (3)
Naučiti osnovna klinička znanja o upalnim i neupalnim procesima u CNS-u (2)
Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne punkcije (2)
Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa,
citokemijsko i imunocitokemijsko) (2)
26
Naučiti osnovno o mogućnosti etiološke dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne podloge,
serološke metode, brzi testovi za etiološku dijagnostiku) (2)
Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju
citološkog nalaza: upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične upale, problem kroničnih upala
CNS-a) (3)
2.16. Lokomotorni sustav - 1 mjesec
Tijekom programa iz područja «Lokomotorni sustav« specijalizant mora pregledati najmanje 150 bioptičkih i
operativnih uzoraka, 50 citoloških uzoraka te učiniti 5 citoloških punkcija.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog područja, uključujući resektate, amputate te
uzorke nakon provedene kemoterapije (2)
Naučiti postupak s kalcificiranim tkivima (2)
Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije (2)
Upoznati se s temeljima interpretacije i razumijevanja radiološkog nalaza te mogućnostima suvremene
radiološke dijagnostike (2)
Svladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu
dijagnostiku te moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i potrebu za konzultacijom (3)
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora (2)
Svladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima (2)
Svladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica (2)
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa zloćudnim tumorom lokomotornog sustava (2)
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne kemoterapije (uključujući procjenu učinka
kemoterapije) (2)
Savladati dobivanje materijala za citološku analizu promjena lokomotornog sistema i njegova obrada bez/s
UZV, Rtg i CT (3)
Naučiti osnove citološke analize promjena lokomotornog sustava i mekih tkiva (3)
Citološka analiza zglobne tekućine pri traumatskim, degenerativnim i upalnim procesima (2)
Korelirati histološki i citološki nalaz (2)
27
2.17. Izljevi
Tijekom programa iz područja «Izljevi« specijalizant mora pregledati najmanje 100 citoloških uzoraka izljeva
(pleuralnih, perikardijalnih i ascitesa).
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod nezloćudnih stanja i bolesti. (3)
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod zloćudnih stanja i bolesti. (3)
Upoznati se s citološkom slikom i diferencijalnom dijagnostikom mezotelioma. (3)
Naučiti upotrebu imunocitokemije u dijagnostici izljeva. (3)
Naučiti izvršiti difencijalnu citološku analizu izljeva (citogram). (3)
Naučiti korelirati kliničke i histološke nalaze s citološkim nalazima izljeva. (3)
2.18. Transplantacijska patologija
Tijekom programa iz „Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava“ specijalizant treba
pogledati najmanje 60 histoloških preparata.
Po završetku programa specijalizant treba steći sljedeće kompetencije:
Kliničko-imunološki aspekti transplantacije solidnih organa (bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža) te
transplantacije koštane srži (2)
Metodologija transplantacije koštane srži, komplikacije transplantacije, infekcije (2)
Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv primatelja (engl. graft versus host disease-
GVHD), odbacivanja transplantata kod transplantacije koštane srži (2)
Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i značenje (2)
Imunološki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa (2)
Komplikacije transplantacije solidnih organa (2)
2.19. Autopsijska patologija
Tijekom programa iz „Specijalne patologije i citologije organa i organskih sustava“ specijalizant treba učiniti
50 obdukcija te steći sljedeće kompetencije:
28
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog izvješća (3)
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj sali uključujući autopsije visokog rizika (3)
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u bolničkim ustanovama. Upoznati pravilnik o načinu
utvrđivanja vremena i uzroka smrti (3)
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija (3)
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće autopsije (3)
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima (3)
2.20. Specijalne metode dijagnostike u patologiji i citologiji
Tijekom programa iz „ Specijalne patologije i ctologije organa i organskih sustava“ specijalizant treba
pregledati najmanje 1000 uzorka kod kojih je korištena neka specijalna tehnika i pri tome steći slijedeće
kompetencije:
Odabrati i primijeniti specijalne i histokemijske metode bojenja (3)
Odabrati i primijeniti imunohistokemijske metode (3)
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku mikroskopiju (fiksacija i priprema) te indikacije (3)
Upoznati se s interpretacijom nalaza i informacijama koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku
dijagnostike (3)
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju histokemijskih, imunohistokemijskih,
elektronsko-mikroskopskih i molekularno – patoloških nalaza (3)
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju citokemijskih i imunocitokemijskih analiza (3)
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom vrijednosti u kliničkoj praksi.(3)
Upoznati osnove metode protočne citometrije i indikacije za primjenu (3)
Upoznati osnove citogenetike i indikacije za primjenu (3)
Upoznati dijagnostičko/prognostičke vrijednosti molekularnih analiza u kliničkoj praksi, indikacije za
njihovu primjenu te primjenu ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda kao i tehničke preduvjete za slanje
uzoraka na analizu (3)
29
Specifični uvjeti za
ustanove u kojima se
obavlja specijalizacija
Fakultetski zavodi za patologiju, Klinički zavodi za patologiju i/ili citologiju/citopatologiju u sklopu
kliničkih bolničkih centara ili kliničkih bolnica. Dijelovi specijalizacije mogu se obavljati i u općim
bolnicama ili drugim ustanovama gdje postoje uvjeti. Osim općih uvjeta (dva specijalista sa stažem dužim
od 5 godina, jedan od njih sa znanstvenim stupnjem, uvjeti prostora i opreme) potrebno je da ustanova
raspolaže određenim opsegom kazuistike (po broju i vrsti). Temeljem uvida u ove elemente povjerenstvo
određuje koji dio specijalizacije pristupnik može obaviti u nekoj od ustanova koje nisu fakultetski ili
klinički zavodi za patologiju i/ili citologiju.
Opću uvjeti koje ustanova mora ispunjavati za obavljanje specijalizantskog staža (ili dijela staža) su:
obdukcijska sala, histološki laboratorij,citološki laboratorij, imunohistokemijski laboratorij, mogućnost
suvremene dijagnostike (uključujući elektronsku mikroskopiju i molekularnu dijagnostiku)
Osim općih uvjeta mora postojati prostorija za specijalizante s mogućnošću pristupa internetu,
odgovarajući mikroskopi za specijalizante te diskusijski mikroskop ili mikroskop s kamerom i monitorom.
Mora se omogućiti pristup specijalizanata relevantnoj literaturi.
30
OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA
PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR 1 2 3
OPĆE KOMPETENCIJE Datum i potpis mentora Datum i potpis
Poznavati i primjenjivati načela medicinske etike i
deontologije
Posjedovati profesionalnost, humanost i etičnost uz obvezu
očuvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta
Poznavati vještinu ophođenja s pacijentima, kolegama i
ostalim stručnjacima – komunikacijske vještine
Poznavati važnost i primjenjivati načela dobre suradnje s
drugim radnicima u zdravstvu
Biti sposoban razumljivo i na prikladan način prenijeti
relevantne informacije i objašnjenja pacijentu (usmeno i
pisano), njegovoj obitelji, kolegama i ostalim stručnjacima s
ciljem zajedničkog sudjelovanja u planiranju i provedbi
zdravstvene skrbi
Biti sposoban definirati, probrati i pravilno dokumentirati
relevantne podatke o pacijentu, informirati se i uvažiti stavove
pacijenta i njegove obitelji, stavove drugih kolega te drugih
stručnjaka
Kroz neprekidno učenje i samoprocjenu unaprijediti
kompetencije i stavove nužne za podizanje kvalitete stručnog
rada
Usvojiti principe upravljanja svojom praksom i karijerom s
ciljem profesionalnog razvoja
Imati razvijenu vještinu prenošenja znanja na mlađe kolege i
druge radnike u zdravstvu
31
Razumjeti važnost znanstvenog pristupa struci
Sudjelovati u znanstveno-istraživačkom radu poštujući etička
načela znanstveno-istraživačkog rada i kliničkih ispitivanja te
sudjelovati u pripremi radova za objavu
Biti sposoban doprinijeti stvaranju, primjeni i prijenosu novih
medicinskih znanja i iskustava te sudjelovati u provedbi
programa specijalizacije i uže specijalizacije
Znati i primjenjivati principe medicine temeljene na dokazima
Poznavati važnost i način učinkovitog vođenja detaljne
dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu sukladno
važećim propisima
Biti sposoban koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu,
odnosno učinkovito sudjelovati u radu multidisciplinarnog
tima zdravstvenih radnika i suradnika
Procijeniti potrebu uključivanja drugih stručnjaka u proces
pružanja zdravstvene skrbi
Biti upoznat s važnošću suradnje te aktivno surađivati s
javnozdravstvenim službama i ostalim tijelima uključenim u
sustav zdravstva
Poznavati organizaciju sustava zdravstva i biti osposobljen za
odgovorno sudjelovanje u upravljanju aktivnostima procjene
potreba, planiranja mjera unapređenja i povećanja
učinkovitosti te razvoja i unapređenja sustava kvalitete
zdravstvene zaštite
Poznavati regulativu iz područja zdravstva, osobito iz
područja zaštite prava pacijenata
Razumjeti značenja vlastite odgovornosti i zaštitu podataka i
prava pacijenata
32
Poznavati tijek, raspored i kontrolu radnih procesa i osnove
upravljanja resursima, posebice financijskim
Razumjeti i kritički koristiti dostupna sredstva zdravstvene
zaštite vodeći se interesima svojih pacijenata i zajednice
Biti osposobljen procijeniti i adekvatno odgovoriti na
individualne zdravstvene potrebe i probleme pacijenata
Identificirati zdravstvene potrebe zajednice i u skladu s njima
poduzimati odgovarajuće mjere usmjerene očuvanju i
unapređenju zdravlja te prevenciji bolesti
Promicati zdravlje i zdrave stilove života svojih pacijenata,
zajednice i cjelokupne populacije
TEMA
STUPANJ NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR 1 2 3
POSEBNE KOMPETENCIJE Datum i potpis mentora Datum i potpis
Dati liječničko mišljenje o dijagnozi i liječenju bolesti
Dati liječničko mišljenje o neposrednim i posrednim uzrocima
smrti te razložiti najčešće mehanizme nastupanja oštećenja ili
smrti
Dati liječničko mišljenje o dijagnozi najčešćih bolesti na
temelju citomorfološke odnosno histomorfološke analize
uzorka tkiva ili stanica, po potrebi uz uporabu dodatnih
metoda i analiza
Dati znanstvene osnove za tkivno-morfološko dijagnozu;
sastaviti protokole i održavati standarde u laboratoriju, kao i
izvoditi patološku, citološku i sudsko-medicinsku
33
dijagnostiku najčešćih bolesti iz humanih kliničkih uzoraka
Preuzeti odgovornosti voditelja laboratorija/odjela te
komunicirati sa suradnicima u laboratoriju/odjelu
Biti sposoban koristiti stručnu literaturu i Internet te se dalje
usavršavati u struci
Surađivati s državnim nadzornim i javnozdravstvenim
službama
Sudjelovati u programima specijalizacije iz područja
morfoloških i drugih kliničkih struka
1. TEMELJNA SPECIJALIZACIJA
1.A Autopsijska ( obdukcijska ) patologija
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog
izvješća
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj
sali uključujući autopsije visokog rizika
Samostalno napraviti obdukciju s potpunim izvješćem,
mikroskopskom analizom materijala uzetog na autopsiji uz
prezentiranje nalaza na kliničko-patološkim sastancima
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u
bolničkim ustanovama
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka
smrti
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka,
protokol pripreme tkiva te izrade histoloških i citoloških
34
preparata uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja
Primijeniti sve mjere sigurnosti potrebne za očuvanje zdravlja
prilikom uzimanja i zaprimanja materijala, preuzimanja i
izrade preparata
Primijeniti fiksaciju, izradu preparata, bojenje tkivnih rezova
HE i standardnim metodama te prepoznati tehničke probleme
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog
označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
Opisati, makroskopski uzorak tkiva
Preuzeti materijal (odabir odgovarajućih blokova tkiva iz
uzoraka da se prikaže patološka promjena, resekcijski rubovi,
odnos tvorbe prema okolnom tkivu i sl.)
Uzeti materijal za smrznute rezove
Uzeti materijal za specijalne metode
Preliminarno ispitati i pregledati histološki preparat
Postaviti dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih
patoloških procesa
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu
dijagnostičkih sustava šifriranja
Opisati osnovne mehanizme nastanka najčešćih patoloških
procesa
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za
daljnji dijagnostički postupak
Upoznati organizaciju rada histološkog laboratorija
1.B.1. Kirurška patologija
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih uzoraka tkiva s
upalnim, degenerativnim, tumorskim i ostalim patološkim
promjenama
Prepoznati granične promjene (principi diferencijalne
35
dijagnoze određenih lezija)
Pisati standardno patohistološko izvješće sa svim relevantnim
podacima za kliničku primjenu
Sudjelovati u raspravi na kliničko-patološkim sastancima
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i načelne interpretacije
smrznutih intraoperativnih rezova
Upoznati principe određivanja potrebe i primjene dodatnih
tehnika bojenja ili imunohistokemijske metode u svrhu
rješavanja kompliciranijih slučajeva
Procijeniti koji slučajevi zahtijevaju konzultaciju iskusnijeg
patologa/procijeniti opseg svog znanja
1.B.2. Ginekološka i perinatalna patologija
Pristupiti fetalnoj/perinatalnoj obdukciji obzirom na
mogućnost postojanja malformacije
Upoznati se s najčešćim malformacijskim sindromima
Dijagnosticirati najčešće kongenitalne srčane mane
Pregledati posteljicu i prepoznati najčešće promjene
Sudjelovati barem na jednom sastanku na kojem se raspravlja
o perinatalnom morbiditetu i mortalitetu
Preuzimati ginekološki materijal i prepoznati osnovne upalne
i tumorske promjene genitalnog sustava
Preuzimati, poznavati izradu i načelno interpretirati smrznute
intraoperativne rezove iz područja ginekološke patologije
Intrepretirati makroskopski nalaz za vrijeme operacije i
ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim slučajevima
Sudjelovati na kliničko-patološkim sastancima
1.B.3. Endoskopska i punkcijska patologija
Prepoznavati i razlikovati tipične upalne i tumorske promjene
36
sluznice GI trakta
Prepoznavati granične lezije (stupnjevi displazije epitela) te
kliničku vrijednost istih
Opisati osnove biopsije iglom (biopsije jetre, bubrega,
gušterače) te značajke uzoraka dobivenih punkcijskom
biopsijom
Razlikovati morfološke karakteristike normalnih elemenata
jetre i bubrega kao i osnovne promjene nastale kod upala i
kroničnih degenerativnih promjena, primarnih i sekundarnih
tumora
1.B.4. Metode dijagnostike u histopatologiji
Odabrati i primijeniti osnovne specijalne i histokemijske
metode
Odabrati i primijeniti osnovne imunohistokemijske metode
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku
mikroskopiju (fiksacija i priprema) te osnovne indikacije
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima
informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku
dijagnostike
Upoznati principe indikacije, način uzimanja materijala i
interpretacije histokemijskih, imunohistokemijskih i
elektronsko-mikroskopskih nalaza
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom
vrijednosti u kliničkoj praksi
Upoznati osnove metode protočne citometrije
Upoznati osnove citogenetike
Upoznati osnove vrijednosti metoda molekulske patologije te
ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda u kliničkoj praksi
1.C Osnove citopatologije
37
Znati mjere za očuvanje zdravlja I sigurnost svih osoba
uključenih u dijagnostički postupak i obradu citološkog
uzorka kao i samog bolesnika prilikom uzimanja te obrade
materijala
Primijeniti postupak zaprimanja i obilježavanja uzoraka,
protokol pripreme uzoraka te izrade citoloških preparata
uključujući i osnovne specijalne tehnike bojenja
Odrediti načine izbjegavanja zamjene ili pogrešnog
označavanja preparata na bilo kojoj točki izrade preparata
Svladati način dobivanja i obrade citološkog uzorka te
pripremiti bolesnika prilikom uzimanja
Odrediti vrste uzoraka za citološku analizu (punktati, tjelesne
tekućine, brisevi, otisci tkiva)
Opisati makroskopski izgled citološkog uzorka
Uzeti materijal za specijalne metode
Pripremiti uzorak za citološku analizu (razmaz, sediment,
otisak, suspenzija; fiksiranje i standardno bojenje za
citomorfološku analizu)
Preliminarno analizirati normalne i patološki promijenjene
stanice na citološkom razmazu
Postaviti citološke dijagnoze u tipičnim slučajevima najčešćih
patoloških procesa
Standardizirano pisati izvješća uključujući i uporabu
dijagnostičkih sustava šifriranja
Primijeniti metode fiksiranja standardnog bojenja za
citomorfološku analizu (May-Grünwald Giemsa,
Papanicolaou), te za citokemijske, imunocitokemijske i
38
molekulske analize
Interpretacija i davanje završnog mišljenja ili preporuka za
daljnji dijagnostički postupak
Upoznati organizaciju rada citološkog laboratorija
1.C.1. Ginekološka citologija
Upoznati se s provedbom probira za rak vrata maternice i
primjenom citologije vrata maternice u sekundarnoj prevenciji
raka vrata maternice.
Upoznati se s postupcima kontrole kvalitete u provođenju
probira za rak vrata maternice.
Naučiti pregledati uzorak Papa testa skriniranjem
novoprimljenih uzoraka.
Naučiti pisati nalaz Papa testa na zadanom obrascu.
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti kvalitete u
obrade materijala (fiksacija i bojenje)
Razlikovati normalne stanice genitalnog trakta žena različite
životne dobi
Razlikovati citomorfološku sliku upalnih, degenerativnih
promjene, metaplazije, reparacije, intraepitelnih lezija i
invazivnih lezija vrata maternice
Savladati osnovne preporuke i upute za pacijente i kliničare
koje se daju na osnovi citološkog nalaza vrata maternice
Savladati osnove citologije endometrja, vulve, jajnika,
jajovoda i peritonealne šupljine.
1.C.2. Neginekološka citologija (aspiracijska, hematološka,
pulmološka)
Naučiti izvođenje citološke punkcije s i bez vođenja
39
slikovnim metodama
Procijeniti adekvatnost materijala, odrediti i pratiti obradu
materijala (fiksacija i bojenje) u citomorfološkoj dijagnostici
Naučiti osnovne metode analize i kriterije procjene
citološkog uzorka koštane srži, periferne krvi i limfnog čvora.
Naučiti osnove citomorfološke procjene uzoraka dobivenih
punkcijom solidnih i doboko smještenih organa i tumora,
posebno dojke, štitnjače i gastrointestinalnog trakta.
Naučiti osnove citomorfologije respiratornog sustava te
razlikovati normalne, upalno, metaplastično i displastično
promijenjene te tumorske stanice.
1.C.3. Metode dijagnostike u citopatologiji
Upoznati se s osnovama interpretacije nalaza i principima
informacija koje nalazi specijalnih metoda daju u postupku
citodijagnostike
Upoznati principe, indikacije, način pripreme (razmazi,
sedimenti, stanični blokovi) i interpretacije citokemijskih i
imunocitokemijskih nalaza
Razumjeti postupke obrade materijala i bojenja: standardnih
bojenja (MGG, Papanicolaou); citokemijskih bojenja (alkalne
fosfataze u leukocitima, ekstrahemoglobinskok željeza, PAS,
POX, Sudan Black, ANE, kisele fosfataze,..) te
imunocitokemijskih bojenja kao i moguće izvore pogrešaka u
izvođenju
Upoznati osnove primjene ostalih specijalnih metoda koje
koriste citološki uzorak (fentotipizacije na protočnom
citometru, citogenetike, hibridizacijske i amplifikacijske
molekulske pretrage)
40
Upoznati osnove metode protočne citometrije
Upoznati osnove primjene citogenetike u citopatologiji
Upoznati osnove primjene metoda molekulske patologije te
ostalih suvremenih dijagnostičkih metoda na citološkim
uzorcima
1.D. Sudska medicina
Obdukcije
Upoznati se s osnovnim oblicima nasilnog oštećenja zdravlja:
mehaničke ozljede, asfiktične ozljede, fizikalne ozljede,
psihičke i nutritivne ozljede
Upoznati poslije smrtne promjene, te temeljem prisutnih
znakova smrti, kod osoba za koje se ne zna vrijeme smrti,
odrediti moguće vrijeme smrti
Upoznati zakonsku regulativu u svezi pregleda osoba umrlih u
nejasnim okolnostima
Svladati osnovne principe medicinske kriminalistike: očevid
prilikom nasilnih ili sumnjivih smrti
Vještačenje
Upoznati principe vještačenja u kaznenom i parničnom
postupku: kvalifikacija ozljeda, vještačenje nematerijalne
štete, kombinirana vještačenja
Ostalo
Upoznati se s temeljima toksikologije: općim uvjetima
trovanja, sudbinom otrova u tijelu, načinima utvrđivanja
trovanja, usvajanja pravila uzimanja materijala za kemijsko-
toksikološke analize, upoznati se s djelovanjem alkohola i
droga
Upoznati se s temeljima identifikacije («klasična
identifikacija»)
41
Upoznati se s uporabom molekulskih tehnika u sudskoj
medicini (DNA):
Identifikacija, dokazivanje očinstva, utvrđivanje počinitelja
kaznenih djela
2. Specijalna patologija i citologija organa i organskih
sustava
2.1. Dojka
Preuzimanje kirurškog materijala uzoraka biopsija iglom,
probatornih biopsija, kvadrantektomija, mastektomija,
resekcija pazuha radi pregleda limfnih čvorova
Označavanje uzoraka bojom i šavima
Postupak s označenim uzorcima
Postupak s preuzimanjem odstranjene dojke u cijelosti, te
postupak preuzimanja pazušnih limfnih čvorova
Histološka analiza uzoraka, pisanje histološkog izvješća koje
sadrži sve relevantne prognostičke i prediktivne čimbenike
Dodatno imunohistokemijsko bojenje uzoraka tkiva dojke radi
određivanja steroidnih receptora (kvantifikacija), HER-2/neu i
proliferacijskog indeksa kao i svih ostalih relevantnih
čimbenika, molekulske metode u dijagnostici (FISH, CISH)
Analiza dobroćudnih tumora tkiva dojke (fibroadenom,
adenoza, fibroza, sklerozirajuća adenoza, mikroglandularna
adenoza, nekroza masnog tkiva i sl)
Postupak i analiza nepalpabilnih lezija dojke (osobito s
mikrokalcifikatima)
Dijagnostika neinvazivnog raka dojke (DCIS, LCIS)
Postupak kod bolesti muške dojke
Analiza uzoraka dojke vezano za trudnoću i laktaciju
Histološka i citološka tehnika i interpretacija intraoperacijske
42
analize limfnog čvora čuvara kod karcinoma dojke.
Tehnika dobivanja materijala za eksfolijativne pretrage
(iscjedak/eksprimat, skarifikacija), punkcija dojke uz pomoć
slikovnih metoda (ultrazvuk, mamograf-stereotaktička
punkacija, MR itd.) Biopsija iglom tkiva dojke (core biopsy)
Eksfolijativna pretrage dojke - problem i značenje pojave
iscjetka, njegova unilateralna ili bilateralna pojava, količina,
boja, s posebnim osvrtom na značenje krvavog iscjetka.
Analiza iscjetka uz upalne promjene (subareolarni absces,
upala montgomerijeve žlijezde).
Praćenje promjena izgleda mamile u smislu ekcema te
Morbus Paget.
Aspiracione pretrage dojke - citomorfološka slika tkiva dojke,
upalne promjene, nekroze masnog tkiva te fibrocistične
bolesti dojke
Klinička i citomorfološka slika karcinoma dojke te
mogućnosti citološke subklasifikacije pojedinih karcinoma
Punkcija i analiza čvorova nakon poštednih operacija
karcinoma dojke
Izgled i značenje ozračenih malignih i benignih stanica
žljezdanog epitela dojke
U slučaju učinjene biopsije uspoređivanje citološkog
mišljenja i histološkog nalaza
Rad u timu za bolesti dojke
Promjene u dojci u vrijeme puberteta i trudnoće
Problem bolesti muške dojke (ginekomastija, karcinom)
Korelacija histoloških i citoloških nalaza.
43
2.2. Ženski spolni sustav i perinatologija
Upoznati se s malformacijskim sindromima fetalne i
novorođenačke dobi
Naučiti dijagnosticirati kongenitalne srčane bolesti
Naučiti postupke pregleda posteljice, plodovih ovoja i
pupkovine
Prepoznati najčešće promjene makroskopskog izgleda
posteljice, plodovih ovoja i pupkovine
Steći vještinu preuzimanja ginekološkog materijala uzoraka:
biopsija i radikalnih resekcija vulve s orijentacijom materijala
i preuzimanjem regionalnih ingvinalnih limfnih čvorova,
biopsija i radikalnih resekcija vagine s orijentacijom forniksa,
biopsija cerviksa uterusa s orijentacijom uzoraka i radikalnih
resekcija cerviksa uterusa s orijentacijom parametrija i
limfnim čvorovima, trupa maternice, jajnika i jajovoda s
orijentacijom, resektatima peritoneuma i omentuma
Prepoznavanja osnovnih upalnih i tumorskih lezija genitalnog
sustava
Steći vještinu interpretacije makroskopskog nalaza za vrijeme
operacije i ocjenu vrijednosti smrznutog reza u pojedinim
slučajevima
Svladati vještinu preuzimanja, izrade i interpretacije
smrznutih intraoperativnih uzoraka tkiva vanjskih i unutarnjih
ženskih spolnih organa
Naučiti patohistološku sliku upalnih, degenerativnih
promjena, metaplazije, reparacije, intraepitelnih i invazivnih
lezija
Naučiti primjenu i ulogu dodatnih dijagnostičkih metoda:
imunohistokemijskih bojanja uzoraka tkiva zbog određivanja
prisutnosti steroidnih receptora (kvantifikacija), određivanja
44
prisutnosti tumorskih antigena, određivanje aktivnosti
proliferacijskih faktora (proliferacijski indeks), molekularne
metode određivanja prisutnosti humanog papiloma virusa
(hpv), analize plodnosti uzoraka
Upoznavanje s različitim dijagnostičkim (kolposkopija, UZV)
i terapijskim postupcima (kemoterapija, radioterapija, kirurške
metode) u ginekologiji i perinatologiji
Osnove interpretacije biopsija iz smrznutih rezova
(intraoperacijske) iz patologije ženskog spolnog sustava
Naučiti citomorfološke karakteristike i diferencijalnu
dijagnozu svih stupnjeva abnormalnosti pločastih i
cilindričnih stanica u citološkim uzorcima vrata maternice,
odnosno citološku sliku intraepitelnih lezija i invazivnih
malignih tumora.
Integrirati interpretaciju citološkog nalaza vrata maternice s
nalazom HPV detekcije.
Naučiti citomorfološke karakteristike benignih, atipičnih i
malignih stanica porijekla endometrija i ekstrauterinog
porijekla u citološkim uzorcima vrata maternice te
metastatskih malignih tumora.
Savladati primjenu molekularnih biljega u dijagnostici
promjena vrata maternice.
Promjene na benignim i malignim stanicama kod terapije
zračenjem i/ili kemoterapeuticima
Savladati citodijagnostiku endometrija u direktnim citološkim
uzorcima.
Naučiti citomorfologiju vulve, normalnog nalaza te
displastičnih i malignih promjena.
Naučiti primjenu citološke analize u procjeni peritonealne
šupljine te tumora i tumoru sličnih tvorbi jajnika i jajovoda s
45
posebnim osvrtom na intraoperacijsku primjenu.
Određivanje spola iz citoloških uzoraka
Procjena zrelosti fetusa, evaluacija sumnje na prerano prsnuće
vodenjaka
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.3. Pedijatrijska patologija
Naučiti integrirati osnovna znanja iz embriologije,
molekularne medicine i genetike u dijagnostiku pedijatrijskih
bolesti
Naučiti osnove diferencijalne dijagnostike tumora dječje dobi
Naučiti osnove dijagnostike bolesti probavnog sustava u djece
(među kojima i bolesti motiliteta te malapsorpcije)
Upoznati se s osnovama komunikacije s roditeljima bolesnog
djeteta
Naučiti poštivati osjećaje te se u poznati s osnovama
komunikacije s roditeljima preminulog djeteta
Svladati komunikaciju na liniji patolog/citolog -radiolog-
kliničar u skrbi za oboljelo dijete
Naučiti u kojim slučajevima je neophodno primijeniti dodatne
dijagnostičke tehnike (imunohistokemija, molekularna
patologija, citogenetika, elektronska mikroskopija)
Naučiti osnove interpretacije rezultata primjene dodatnih
dijagnostičkih tehnika (uključujući dijagnostičke uzorke
imunohistokemijskih/imunocitokemijskih bojenja)
2.4. Probavni sustav
Naučiti obraditi, označiti i opisati uzorke materijala
dobivenog kirurškim i endoskopskim zahvatom
Odrediti stadij proširenosti bolesti na operativnom uzorku
46
(„staging“) kao i način određivanja histološkog stupnja
karcinoma probavnog sustava («grading»)
Prepoznati histološke tipove tumora jednjaka, želuca, tankog i
debelog crijeva, crvuljka i analne regije kao i primjenu
dodatnih metoda koje mogu pomoći u postavljanju dijagnoze
(npr. imunohistokemija)
Prepoznati stupanj displazije u upalnim bolestima debelog
crijeva i adenomima te njihovo značenje u kliničkoj praksi
Prepoznati najčešće upalne promjene probavnog sustava
(upala sluznice jednjaka, gastritis, IBD)
Napisati patohistološko izvješće (zapamtiti i formulirati što
sve izvješće mora imati u smislu postavljanja dijagnoze,
određivanja stupnja diferenciranosti i stupnja proširenosti
tumora probavnog sustava)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i
imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR; uz
pomoć endoskopskih pomagala: brisevi čestkicom, lavati,
otisci itd)
Citološka analiza raznih patoloških stanja kod svih vrsta
materijala u ovom području (jednjak, želudca, tankog i
debelog crijevo) obojenih standardnim citološkim,
citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.5. Gušterača
Steći vještinu postupka preuzimanja uzoraka disektata
gušterače, označavanje uzorka, postupka s biopsijama uzetim
iglom
Steći vještinu prepoznavanja osnovnih oblika upalnih lezija
gušterače (akutni i kronični pankreatitis), razlikovanje prema
dobro diferenciranom adenokarcinomu gušterače
47
Upoznati se s osnovnim histološkim tipovima tumora
gušterače, prognozom i važnim prognostičkim čimbenicima
Upoznati se s endokrinim tumorima gušterače, klinička slika,
vrijednost određivanja aktivnih hormona
Upoznati se s vrijednostima dodatnih metoda u dijagnostici
epitelnih i neuroendokrinih tumora gušterače
(imunohistokemija, EM, molekulske metode)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i
imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR; uz
pomoć endoskopskih pomagala-EUS itd)
Citološka analiza svih vrsta materijala kod raznih patoloških
stanja, obojenih standardnim citološkim, citokemijskim i
imunocitekemijskim bojenjima
Korelirati citološki i histološki nalaz
2.6. Jetra
Prepoznavanje osnovnih oblika upalnih lezija jetre na
bioptičkim uzorcima (virusni hepatitis, toksična oštećanja,
autoimune bolesti jetre)
Određivanje stupnja aktivnosti upalne reakcije i procesa
cijeljenja
Ciljana punkcija bioptičkom i tankom iglom te biopsija
solidnih lezija jetre pod kontrolom UZV i CT-a.
Patohistološke i citopatološke morfološke karakteristike
primarnih benignih i malignih tumora, te diferencijalno
dijagnostički problemi prema sekundarnim lezijama.
Morfološke promjene transplantirane jetre (humoralno,
celularno i kronično odbacivanje, određivanje stupnja
odbacivanja, razlikovanje odbacivanja od relapsa primarne
bolesti, npr. C hepatitisa)
Sekundarne promjene transplantirane jetre zbog
48
imunosupresije (CMV infekcija, PTLD i dr.)
Uzimanje uzoraka za standardne, citokemijske i
imunocitokemijske analize (punkcije s/bez UZV, CT, MR)
Citološka analiza svih vrsta materijala u ovom području, kod
raznih patoloških stanja, obojenih standardnim citološkim,
citokemijskim i imunocitekemijskim bojenjima
Upoznati se s važnošću kliničko-patološke korelacije te
dodatnih metoda u dijagnostici navedenih lezija
(histo/citokemija, imunohisto/citokemija,
imunofluorescencija, ISH)
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.7. Urološki sustav
Steći vještinu postupka opisivanja, uzimanja i označavanja
isječaka operacijski odstranjenog bubrega, uretera, mokraćnog
mjehura, prostate, testisa i epididimisa.
Naučiti postupak s bioptičkim uzorcima dobivenih punkcijom
ili transuretralnom resekcijom
Steći vještinu interpretacije smrznutih intraoperacijskih
rezova iz područja urološke patologije
Kritička procjena potrebe korištenja dodatnih dijagnostičkih
metoda (imunohistokemija, molekularna patologija, EM) u
uropatologiji
Sposobnost prepoznavanja osnovnih upalnih i novotvorinskih
lezija mokraćnog i muškog spolnog sustava
Poznavanje klasifikacije tumora mokraćnog i muškog spolnog
sustava uz osnove poznavanja radiološke i urološke
dijagnostike, uroloških zahvata i urološke onkologije
Citodijagnostika ejakulata - priprema ispitanika, obrada te
kvantitativna i morfološka analiza ejakulata. Procjena oligo-i
49
azospermije. Određivanje pokretljivosti i vitalnosti
spermatozoa
Citodijagnostička punkcija muških gonada, obrada i bojanje
preparata. Spermatogeneza, sertolijeve i leydigove stanice u
obojenom razmazu te uočavanje promjena kod funkcionalnih
poremećaja spermatogeneze i upala.tumori testisa. Koristiti
edukacijske setove preparata
Citološka pretraga spontano dobivene mokraće (tehnika
obrade materijala, analiza citoloških uzoraka - normalni,
stanični elementi i stanice prisutne u različitim patološkim
stanjima)
Naučiti osnove analize sedimenta urina u diferencijalnoj
dijagnostici mikro i makrohematurije.
Naučiti način pripremanja urina za analizu virusnih inkluzija
(citomegalijskih stanice, polyoma virus).
Citološka pretraga ostalih vrsta materijala u ovom području
(kateter urin, lavat mokraćnog mjehura i uretera, bris uretre,
otisak operativno dobivenog materijala)
Citodijagnostika eksprimata prostate (uzimanje materijala i
tehnička obrada), citološka analiza citoloških uzoraka
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.8. Bubreg
Naučiti postupak preuzimanja bioptičkog uzorka tkiva
bubrega za svjetlosnu, imunofluorescentnu i elektronsku
mikroskopiju pod disekcijskim mikroskopom
Naučiti važnost serijskih rezova bioptata bubrega i osnovnih
rutinskih histokemijskih metoda u postavljanju dijagnoze
bolesti bubrega
Naučiti gledati i interpretirati nalaze imunofluorescentne
mikroskopije na uzorcima tkiva bubrega
50
Upoznati osnove ultrastrukture bubrega te ulogu elektronsko
mikroskopskog nalaza u postavljanju dijagnoze bolesti
bubrega
Upoznati važnost svih triju gore navedenih metoda
(svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija)
kao i kliničkih podataka za donošenje definitivne dijagnoze
Naučiti prepoznavati najčešće bolesti glomerula, krvnih žila i
intersticija s posebnim naglaskom na hitna stanja u
nefropatologiji (glomerulonefritis s polumjesecima i akutno
odbacivanje presatka)
Sudjelovati u pripremi i realizaciji tjednih nefrološko-
patoloških sastanaka
2.9. Srce i krvne žile
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških
metoda pregleda srca i krvnih žila
Prepoznati kongenitalne malformacije uz poznavanje osnova
embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i biokemije
kardiovaskularnog sustava
Poznavanje kliničko-patološke korelacije, poglavito
kongenitalnih anomalija
Prepoznati krvožilne tumore u bioptičkim materijalima uz
poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih
tumora srca i krvnih žila uz osnove poznavanja radiološke
dijagnostike
Prepoznati upalne, metaboličke, genetske i degenerativne
promjene kardiovaskularnog sustava
Pripremati i pregledati male bioptičke uzorke dobivene
biopsijom iglom, poglavito u svrhu procjenjivanja stupnja
odbacivanja organa
Interpretirati histološki i imunohistokemijski obrađene
51
parafinske rezove
Interpretirati specijalne tehnike, posebice one koje se koriste u
dijagnostici infarkta miokarda
Razlikovati fiksacije i vrste pregleda fiksiranog tkiva srca
fetusa i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom
Poznavati osnove sudskomedicinskih aspekata
kardiopatologije
2.10. Hematološki sustav
Savladati tehniku dobivanja materijala za morfološku analizu
iz razmaza periferne krvi, punkcije koštane srži i punkcije
limfnog čvora s/bez kontrole ultrazvuka
Upoznati tehniku biopsije kosti, punkcije duboko smještenih
limfnih čvorova, jetre i slezene uz kontrolu ultrazvuka/CT-a
Upoznati tehniku uzimanja materijala za citogenetsku i
molekulsku analizu, imunofenotipizaciju i kulturu stanica
Savladati kvalitativnu i kvantitativnu citološku analizu
razmaza periferne krvi i punktata koštane srži
Moći u osnovnim crtama prepoznati morfološka obilježja ne-
neoplastičnih poremećaja krvnih stanica
Moći u osnovnim crtama prepoznati patološke promjene kod
bolesti matičnih stanica za mijelopoezu (mijeloproliferativne
bolesti, mijelodisplazije)
Moći u osnovnim crtama prepoznati ne-neoplastične i
neoplastične bolesti limfocita i plazma stanica
Citomorfološka evaluacija metastatkih tumora u limfnim
čvorovima, s osobitim naglaskom na diferencijalnu
dijagnostiku i melanom.
Moći u osnovnim crtama prepoznati bolesti slezene
Korelirati histološki i citološki nalaz
52
2.11. Respiratorni sustav
Razlikovati morfološke karakteristike stanica i tkiva organa,
sustava i ovojnica cjelokupne torakalne regije (pluća, pleura,
torakalna stijenka, medijastinum)
Steći vještinu rukovanja, označavanja i opisivanja operativnog
materijala dobivenog resekcijom, parcijalnom ili totalnom
pulmektomijom
Odrediti stadij uznapredovalosti bolesti na operativnom
uzorku („staging“)
Prepoznati histološke tipove tumora pluća, pleure te
medijastinuma kao i primijeniti dodatna sredstva (npr.
Imunohistokemiju) u njihovoj diferencijalnoj dijagnostici
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora
pluća i pleure
Prepoznati osnovne uzorke intersticijskih bolesti pluća te
temelje kliničko-radiološko-patološke korelacije
Prepoznavati najčešće upalne promjene na plućima, pleuri i
medijastinumu te temelje njihove diferencijalne dijagnostike
Upoznati načine dobivanje materijala za citološke pretrage
(valjani uzorak iskašljaja, brisa nosa i ždrijela, aspirata sekreta
bronha, BAL, "četkanja" bronha, ekscizije klještima sluznice
ili patoloških promjena stjenke bronha, transbronhalne
biopsije pluća, transbronhalne i transtrahealne punkcije,
pleuralne punkcije, biopsije pleure, transtorakalne punkcije te
punkcije ekstratorakalnih promjena nastale uslijed širenja
primarnog procesa)
Upoznati tehnike izvođenja citopunkcija torakalne i
ekstratorakalne lokalizacije. Intraoperativna citodijagnostika
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja:
53
1. Promjene na normalnim stranicama (iritativni oblici,
degenerativne promjene, atipije, metaplazije, proliferacije) 2.
Prisustvo stanica karakterističnih za određeni patološki
proces, 3. Prepoznavanje uzročnika bolesti (pneumocistis,
ehinokok, gljivice i dr. ) 4. Citomorfologija primarnih
benignih i malignih tumora, mogućnost prepoznavanja
metastatskih promjena 5. Promjene na normalnim i
tumorskim stanicama nakon terapija (iradijacijske, citostatske)
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.12. Koža
Naučiti makroskopski opisati uzorak i obilježiti ekscizijske
rubove materijala
Naučiti preuzeti uzorak tkiva kože s tumorom
Znati prepoznati tumore kože, a za česte tumore znati odrediti
histološke prognostičke čimbenike
Znati imunohistokemijske markere važne u diferencijalnoj
dijagnostici tumora kože te znati interpretirati
imunohistokemijske preparate
Upoznati histološki nalaz najčešćih upalnih bolesti kože te
važnost kliničkog nalaza i kliničko-patološke suradnje u
dijagnostici upalnih bolesti kože
Upoznati najčešće limfome kože i diferencijalnu dijagnostiku
prema reaktivnim limfomatoidnim procesima
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora
kože
2.13. Glava I vrat
Naučiti makroskopski opisati te preuzimati bioptičke i
operativne uzorke ovog područja (uključujući disektat vrata ili
kombinirane koštano-mekotkivne resektate čeljusti)
Orijentirati se na operativnim uzorcima, uključujući
54
obilježavanje resekcijskih rubova
Komunicirati s kliničarom u nastojanju identifikacije načina
uzimanja uzorka/operativnog pristupa
Preuzimati i interpretirati intraoperativno dobivene uzorke
(pitanje pozitivnih rubova, pitanje maligniteta)
Dijagnosticirati najčešće upalne i tumorske bolesti ovoga
područja (uključujući i stomatološke uzorke) te njihovu
diferencijalnu dijagnostiku
Naučiti osnove kliničko-patološke korelacije te sudjelovati u
radu onkološkog tima
Izvoditi citopunkciju u području glave i vrata
Intraoperativna citodijagnostika
Razlikovati morfološke karakteristike stanica organa, sustava
i tkiva cjelokupne regije (slinovnice, sluznice, oko).
Razlikovati citomorfološke karakteristike patoloških zbivanja
u usnoj šupljini, žlijezdama slinovnicama, oku i drugim
strukturama glave i vrata
Upoznati citološke metode dobivanja uzoraka, skarifikaciju,
ekskohleaciju.
Citomorfološke osobine tumora kože regije glave
Upoznati se s mogućnostima citološko-patološke korelacije
(naročito u bolestima žlijezda slinovnica)
2.14. Endokrinološki sustav (štitnjača i nuzštitne
žlijezde)
Naučiti prepoznati, opisati i preuzeti tkiva kod tireoidektomije
i paratireoidektomije.
Mikroskopski prepoznati normalnu štitinjaču i paratireoideu,
strumu te tipične najčešće benigne i maligne tumore ovih
žlijezda.
Prepoznati tkivo štitnjače i paratireoideje te pravilno
55
interpretirati nalaz na smrznutim rezovima.i imprint citologiji
Svladati pisanje nalaza biopsija štitnjače i paratireoideje uz
poznavanje njegova kliničkog značaja
Citodijagnostička punkcija štitnjače i paratireoideje uz
kontrolu ultrazvuka (način upoznavanja rada s ultrazvukom i
ciljanog punktiranja, obrade materijala, bojanja, skriniranje
adekvatnih od neadekvatnih preparata)
Citološka analiza punktata štitnjače i paratireoideje - normalni
elementi u citološkom razmazu te promjene kod
funkcionalnih poremećaja, upala i tumora štitnjače.
Prepoznavanje materijala paratireoideje i interpretacija nalaza.
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.15. Živčani sustav (Neuropatologija)
Poznavanje obdukcijskih tehnika i specijalnih patohistoloških
tehnika pregleda mozga, leđne moždine, skeletnog mišića i
perifernog živca
Poznavanje kliničko-patoloških i neuroradiološko-patoloških
korelata
Sposobnost prepoznavanja tumora središnjeg živčanog
sustava u bioptičkim uzorcima
Sposobnost prepoznavanja neuromišićnih bolesti u bioptičkim
uzorcima, uz sposobnost interpretacije specijalnih tehnika
Poznavanje embriologije, anatomije, histologije, fiziologije i
biokemije središnjeg živčanog sustava
Poznavanje zakonskih propisa i akata o rukovanju s tkivom
središnjeg živčanog sustava poglavito u vezi s prijenosnim
spongiformnim encefalopatijama (prionskim bolestima),
AIDS-om i hepatitisom
Poznavanje WHO klasifikacije primarnih i metastatskih
56
tumora središnjeg i perifernog živčanog sustava uz osnove
poznavanja radiološke i neurološke dijagnostike i
neurokirurških zahvata, te neuroonkologije
Poznavanje upalnih, cerebrovaskularnih, metaboličkih,
genetskih i degenerativnih promjena i malformacija središnjeg
i perifernog živčanog sustava
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i
ultrastrukture normalnog i oboljelog skeletnog mišića
Poznavanje histologije, histokemije, imunohistokemije i
ultrastrukture normalnog i oboljelog perifernog živca
Priprema i pregled citoloških intraoperacijskih uzoraka,
intraoperacijskih smrznutih rezova, pregled malih bioptičkih
uzoraka dobivenih stereotaksijom
Sposobnost interpretacije histološki i imunohistokemijski
obrađenih parafinskih rezova
Poznavanje fiksacije i pregleda fiksiranog tkiva mozga fetusa
i odraslog čovjeka s kliničko-patološkom korelacijom
Poznavanje osnova forenzičke neuropatologije s posebnim
naglaskom na traumu središnjeg i perifernog živčanog sustava
Naučiti porijeklo i značenje stanica u likvoru (novorođenačka,
dojenačka, odrasla dob). Osnovna klinička znanja o upalnim i
neupalnim procesima u cns-u
Opisati tehnike lumbalne, subokcipitalne ventrikularne
punkcije
Naučiti pripremu likvora za citološke analize (sedimentiranje
u citocentrifugi, bojenje MGG, Papa, citokemijsko i
imunocitokemijsko). Osnovno o mogućnosti etiološke
dijagnostike upalnih procesa (nasađivanja likvora na razne
podloge, serološke metode, brzi testovi za etiološku
dijagnostiku)
57
Naučiti osnovu analize preparata likvora, davanje mišljenja o
diferercijalnoj dijagnozi procesa na temelju citološkog nalaza:
upalni procesi (serozne upale, gnojne upale, hemoragične
upale, problem kroničnih upala CNS-a)
2.16. Lokomotorni sustav
Naučiti preuzimati bioptičke i operativne uzorke iz navedenog
područja, uključujući resektate, amputate te uzorke nakon
provedene kemoterapije
Naučiti postupak s kalcificiranim tkivima
Naučiti osnovne kliničko-radiološko-patološke korelacije
Upoznati se s temeljima interpretacije i razumijevanja
radiološkog nalaza te mogućnostima suvremene radiološke
dijagnostike
Svladati osnove u dijagnostici najčešćih tumora i tumorima
sličnih bolesti kostiju, njihovu diferencijalnu dijagnostiku te
moguće greške u interpretaciji histološkog nalaza kao i
potrebu za konzultacijom
Znati principe razlikovanja primarnih od metastatskih tumora
Svladati osnove dijagnostike upalnih promjena u kostima
Svladati osnove dijagnostike upalnih, degenerativnih i
tumorskih bolesti zglobova i zglobnih ovojnica
Upoznati se s osnovama algoritma pristupa bolesniku sa
zloćudnim tumorom lokomotornog sustava
Upoznati se s osnovama obrade uzorka nakon preoperativne
kemoterapije (uključujući procjenu učinka kemoterapije)
Upoznati tehnike dobivanja materijala za citološku analizu
promjena lokomotornog sistema i njegova obrada
Upoznati osnove citološke analize promjena lokomotornog
sustava i mekih tkiva te zglobne tekućine pri traumatskim,
58
degenerativnim i upalnim procesima.
Korelirati histološki i citološki nalaz
2.17. Izljevi
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod nezloćudnih stanja
i bolesti
Naučiti citomorfološku analizu izljeva kod zloćudnih stanja i
bolesti
Upoznati se s citološkom slikom i diferencijalnom
dijagnostikom mezotelioma
Naučiti upotrebu imunocitokemije u dijagnostici izljeva
Naučiti izvršiti difencijalnu citološku analizu izljeva
(citogram)
Naučiti korelirati kliničke i histološke nalaze s citološkim
nalazima izljeva
2.17. Transplantacijska patologija
Kliničko-imunološki aspekti transplantacije solidnih organa
(bubreg, srce, jetra, pluća, gušterača, koža) te transplantacije
koštane srži
Metodologija transplantacije koštane srži, komplikacije
transplantacije, infekcije
Patohistološki i klinički aspekti reakcije transplantata protiv
primatelja (engl. Graft versus host disease-gvhd), odbacivanja
transplantata kod transplantacije koštane srži
Patohistološko stupnjevanje GVHD-klinička primjena i
značenje
Imunološki aspekti odbacivanja transplantata solidnih organa
Komplikacije transplantacije solidnih organa
2.18. Autopsijska patologija
59
Svladati tehniku izvođenja autopsije i izrade konačnog
izvješća
Primijeniti mjere očuvanja zdravlja i sigurnosti u obdukcijskoj
sali uključujući autopsije visokog rizika
Upoznati zakonske odredbe vezane za umrle osobe u
bolničkim ustanovama
Upoznati pravilnik o načinu utvrđivanja vremena i uzroka
smrti
Interpretirati nalaz na autopsiji u svjetlu kliničkih informacija
Napisati konačno makroskopsko i mikroskopsko izvješće
Prezentirati nalaz autopsija na kliničko-patološkim skupovima
2.19. Specijalne metode dijagnostike u patologiji i
citologiji
Odabrati i primijeniti specijalne i histokemijske metode
bojenja
Odabrati i primijeniti imunohistokemijske metode
Upoznati način uzimanja materijala za elektronsku
mikroskopiju (fiksacija i priprema) te indikacije
Upoznati se s interpretacijom nalaza i informacijama koje
nalazi specijalnih metoda daju u postupku dijagnostike
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju
histokemijskih, imunohistokemijskih i elektronsko-
mikroskopskih nalaza
Upoznati indikacije, način uzimanja materijala i interpretaciju
citokemijskih i imunocitokemijskih
Upoznati se s osnovama metoda staničnih kultura i njihovom
vrijednosti u kliničkoj praksi
Upoznati osnove metode protočne citometrije i indikacije za
primjenu
60
Upoznati osnove citogenetike i indikacije za primjenu
Upoznati dijagnostičko/prognostičke vrijednosti metoda
molekulske patologije metoda u kliničkoj praksi i indikaciju
za njihovu primjenu te ostalih suvremenih dijagnostičkih
Upoznati mjesto i vrijednost ostalih suvremenih
dijagnostičkih metoda u patologiji
61
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA
PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj
zahvata
STUPANJ
NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR 2 3
Datum i potpis specijalista Datum i potpis
1.Temeljna specijalizacija
1.A. Autopsijska (obdukcijska) patologija
Samostalno obavljanje obdukcija 30
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim
izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na
kliničko-patološkim sastancima
20
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
1.Kirurška patologija
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka 200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka –
patologija dojke
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
- hematopatologija
100
Pregled kirurških biopsija/operativnim uzoraka –
patologija probavnog sustava
100
2. Ginekološka i neonatalna patologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog
spolnog sustava
400
Fetalnih i neonatalnih obdukcija 5
62
3.Endoskopska i punkcijska patologija
Pregled uzoraka tkiva uzetih endoskopskim
metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca,
duodenuma, tankog i debelog crijeva) i biopsijom
iglom (jetre, bubrega, gušterače…)
400
4.Metode dijagnostike u patologiji
Specijalnih/histokemijskih metoda 50
Imunohistokemijskih metoda
30
Ostalih metoda (EM, molekularna patologija …) 20
1.C. Osnove citopatologije
1.Ginekološka citologija
Pregled citoloških uzoraka vrata maternice 550
Pregled direktnih citoloških uzoraka endometrija 50
Pregled citoloških uzoraka vulve 30
Pregled citoloških uzoraka jajnika, jajovoda i
peritonealne šupljine
70
2.Neginekološka citologija
Citološka punkcija tankom iglom bez vođenja
slikovnim metodama
20
Citološka punkcija tankom iglom uz vođenje
slikovnim metodama
30
Punkcija koštane srži 20
Pregled citoloških uzoraka – dojka, štitnjača,
probavni sustav
250
Pregled citoloških uzoraka – hematološki sustav 250
Pregled citoloških uzoraka – respiratorni sustav 200
3.Metode dijagnostike u citopatologiji
Citokemijske metode 30
63
Imunocitokemijske metode 50
Ostale metode (molekularne, protočna citometrija,
citogenetika)
20
1.D. Sudska medicina
Obdukcije 30
Vještačenje 15
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj
zahvata
STUPANJ
NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR 2 3
Datum i potpis specijalista Datum i potpis
2.Specijalna patologija i citologija organa i
organskih sustava
Dojka
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 450
Pregled intraoperacijskih biopsija/imprint citologije 50
Citološka punkcija tankom iglom 20
Pregled citoloških uzoraka 200
Ženski spolni sustav i perinatologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog
spolnog sustava
600
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 60
Pregled citoloških uzoraka 850
Fetalnih/perinatalnih obdukcija 5
Pedijatrijska patologija
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 150
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka iz područja
motiliteta
50
Probavni sustav
64
Pregled biopsija/operativnih uzoraka 370
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 20
Pregled citoloških uzoraka 40
Gušterača
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka gušterače 100
Pregled citoloških uzoraka 30
Jetra
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka jetre 130
Pregled citoloških uzoraka 30
Urološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka mokraćnog i
muškog spolnog sustava
300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 30
Pregled citoloških uzoraka 200
Bubreg
Pregled bioptičkih uzoraka tkiva bubrega uz
kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i
elektronska mikroskopija). Polovina biopsija trebaju
biti uzorci nativnih, a druga polovina transplantiranih
bubrega
150
Srce i krvne žile
Obdukcija fetusa i odraslih umrlih zbog bolesti srca 5
Pregled biopsija srca i krvnih žila 50
Hematološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 250
Citološka punkcija tankom iglom 20
Punkcija koštane srži 20
Pregled citoloških uzoraka 350
Respiratorni sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 50
65
Pregled citoloških uzoraka 300
Koža (Dermatopatologija)
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva kože 400
Glava i vrat
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja
glave i vrata
200
Citološka punkcija tankom iglom 10
Pregled citoloških uzoraka 100
Endokrinološki sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja
endokrinološke patologije
180
Pregled introperativnih biopsija 30
Citološka punkcija tankom iglom 15
Pregled citoloških uzoraka 250
Živčani sustav (Neuropatologija)
Pregled biopsija/operativnih uzoraka tumora mozga 310
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 30
Pregled citoloških preparata 50
Neuropatoloških obdukcija 5
Lokomotorni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka 150
Citološka punkcija tankom iglom 5
Pregled citoloških uzoraka 50
Izljevi
Pregled citoloških uzoraka 100
Transplantacijska patologija
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva u
transplantiranih bolesnika
60
Autopsijska patologija
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim
izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
50
66
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na
kliničko-patološkim sastancima
Specijalne metode u patologiji i citologiji
Pregledanih uzoraka 1000
67
OBRAZAC PRAĆENJA OBAVLJENIH ZAHVATA
PATOLOGIJA I CITOLOGIJA
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj
zahvata
STUPANJ
NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR 2 3
Datum i potpis specijalista Datum i potpis
1.Temeljna specijalizacija
1.A. Autopsijska (obdukcijska) patologija
Samostalno obavljanje obdukcija 30
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim
izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na
kliničko-patološkim sastancima
20
1.B Osnove kirurške i bioptičke patologije
1.Kirurška patologija
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka –
patologija dojke
200
Pregled kirurških biopsija/operativnih uzoraka
- hematopatologija
100
Pregled kirurških biopsija/operativnim uzoraka –
patologija probavnog sustava
100
2. Ginekološka i neonatalna patologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog
spolnog sustava
400
68
Fetalnih i neonatalnih obdukcija 5
3.Endoskopska i punkcijska patologija
Pregled uzoraka tkiva uzetih endoskopskim
metodama (biopsija sluznice jednjaka, želuca,
duodenuma, tankog i debelog crijeva) i biopsijom
iglom (jetre, bubrega, gušterače…)
400
4.Metode dijagnostike u patologiji
Specijalnih / histokemijskih metoda 50
Imunohistokemijskih metoda
30
Ostalih metoda (EM, molekularna patologija …) 20
1.C. Osnove citopatologije
1.Ginekološka citologija
Pregled citoloških uzoraka vrata maternice 550
Pregled direktnih citoloških uzoraka endometrija 50
Pregled citoloških uzoraka vulve 30
Pregled citoloških uzoraka jajnika, jajovoda i
peritonealne šupljine
70
2.Neginekološka citologija
Citološka punkcija tankom iglom bez vođenja
slikovnim metodama
20
Citološka punkcija tankom iglom uz vođenje
slikovnim metodama
30
Punkcija koštane srži 20
Pregled citoloških uzoraka – dojka, štitnjača,
probavni sustav
250
Pregled citoloških uzoraka – hematološki sustav 250
Pregled citoloških uzoraka – respiratorni sustav 200
3.Metode dijagnostike u citopatologiji
69
Citokemijske metode 30
Imunocitokemijske metode 50
Ostale metode (molekularne, protočna citometrija,
citogenetika)
20
1.D. Sudska medicina
Obdukcije 30
Vještačenje 15
Naziv dijela programa specijalizacije
Naziv zahvata
1. Upisati naziv zdravstvene ustanove / Broj
protokola ili broj povijesti bolesti
Broj
zahvata
STUPANJ
NAPREDOVANJA
GLAVNI MENTOR / MENTOR 2 3
Datum i potpis specijalista Datum i potpis
2.Specijalna patologija i citologija organa i
organskih sustava
Dojka
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 450
Pregled intraoperacijskih biopsija/imprint citologije 50
Citološka punkcija tankom iglom 20
Pregled citoloških uzoraka 200
Ženski spolni sustav i perinatologija
Pregled biopsija/operativnih uzoraka ženskog
spolnog sustava
600
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 60
Pregled citoloških uzoraka 850
Fetalnih/perinatalnih obdukcija 5
Pedijatrijska patologija
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 150
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka iz područja
motiliteta
50
70
Probavni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka 370
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 20
Pregled citoloških uzoraka 40
Gušterača
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka gušterače 100
Pregled citoloških uzoraka 30
Jetra
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka jetre 130
Pregled citoloških uzoraka 30
Urološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka mokraćnog i
muškog spolnog sustava
300
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 30
Pregled citoloških uzoraka 200
Bubreg
Pregled bioptičkih uzoraka tkiva bubrega uz
kompletnu analizu (svjetlosna, imunofluorescentna i
elektronska mikroskopija). Polovina biopsija trebaju
biti uzorci nativnih, a druga polovina transplantiranih
bubrega
150
Srce i krvne žile
Obdukcija fetusa i odraslih umrlih zbog bolesti srca 5
Pregled biopsija srca i krvnih žila 50
Hematološki sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 250
Citološka punkcija tankom iglom 20
Punkcija koštane srži 20
Pregled citoloških uzoraka 350
Respiratorni sustav
Pregled bioptičkih i operativnih uzoraka 300
71
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 50
Pregled citoloških uzoraka 300
Koža (Dermatopatologija)
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva kože 400
Glava i vrat
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja
glave i vrata
200
Citološka punkcija tankom iglom 10
Pregled citoloških uzoraka 100
Endokrinološki sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka iz područja
endokrinološke patologije
180
Pregled introperativnih biopsija 30
Citološka punkcija tankom iglom 15
Pregled citoloških uzoraka 250
Živčani sustav (Neuropatologija)
Pregled biopsija/operativnih uzoraka tumora mozga 310
Pregled intraoperativnih biopsija/imprint citologije 30
Pregled citoloških preparata 50
Neuropatoloških obdukcija 5
Lokomotorni sustav
Pregled biopsija/operativnih uzoraka 150
Citološka punkcija tankom iglom 5
Pregled citoloških uzoraka 50
Izljevi
Pregled citoloških uzoraka 100
Transplantacijska patologija
Pregled bioptičkih/operativnih uzoraka tkiva u
transplantiranih bolesnika
60
Autopsijska patologija
Samostalno obavljanje obdukcija s potpunim 50
72
izvješćem, mikroskopskom analizom materijala
uzetog na autopsiji uz prezentiranje nalaza na
kliničko-patološkim sastancima
Specijalne metode u patologiji i citologiji
Pregledanih uzoraka 1000