prikazi br. 15 reviews n° 15 - klima.hr · prikazi br. 15 1. val u srpnju donio temperature viπe...

Zagreb, sijeËanj 2006.Zagreb, January 2006

PRIKAZI br. 15REVIEWS N° 15

PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 2005. GODINI

CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2005

REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

Dubrovnik

0.0

-0.2

25

-0.4

0.0

50

Osijek25

Knin

9

0.2

-0.7

Komiža

64

-0.9

-0.6

8

24

0.1

M. Lošinj

Rijeka52

Varaždin59

75Zagreb Bjelovar

Sisak48

0.0

Sl. Brod-0.1

0.1

Pazin-0.3

Ogulin

Zadar66

0.1

0.1Gospić58

0.0Split

Daruvar

0.1

60

Karlovac

-0.1Hvar

43

0.1Lastovo

60

57

4Zavižan

46

0.4

50

-0.1Poreč41

-0.1Senj39

Šibenik-0.3

23

REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

PRIKAZI br. 15REVIEWS N° 15

PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 2005. GODINI

CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2005

Zagreb, sijeËanj 2006.Zagreb, January 2006

UDK 551.582HS 97_0331

ISSN 1331-775X

IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavod

Odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.

Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.

Izrada i analiza slika Marina Mileta, dipl. inæ.

Dunja Hercigonja

Lektor dr. Alemko Gluhak

Prijepis Vesna Bunjevac

GrafiËko-tehniËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ.

Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb 2006.

Slika na naslovnoj strani:

Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2005. godinu od prosjeËnih vrijednosti, u Hrvatskoj.

Front cover ilustration:

Yearly air temperature anomalies in Croatia for 2005 year, reference period 1961—1990.

Slika na zadnjoj strani:

Godiπnje koliËine oborine (%) za 2005. godinu, izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990)

Back cover ilustration:

Yearly precipitation amounts of Croatia for 2005 year, expressed as percentage of normals (1961—1990)

PREDGOVOR

Klimatske promjene na svjetskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini ostaju i dalje jedan od najveÊihizazova danaπnjice. Meteoroloπki podaci potvruju da globalna temperatura Zemlje raste od poËet-ka 20. stoljeÊa, s poveÊanim iznosom od 1976., a od 1990. na dalje porast je bio najveÊi, πto jeposljednjih 15 godina potvrdilo kao najtoplije razdoblje u posljednjih 150 godina, a prema posred-nim (proxy) podacima, i u posljednjih tisuÊu godina.

2005. godina druga je najtoplija godina, na globalnoj razini, od kako postoje instrumentalnamjerenja, tj. od 1861., na temelju izraËunatih odstupanja temperature za cijelu Zemlju od dugogo-diπnjeg prosjeka, koji iznosi 14.0°C.

2005. godina bila je najtoplija od 1861. ukoliko se promatra samo sjeverna hemisfera.

To poveÊanje globalne temperature ima utjecaj na pojavu dugotrajnih suπa, veliku koliËinu obo-rina koje uzrokuju katastrofalne poplave, rekordni broj smrtonosnih hurikana i tajfuna, smanjivanjepovrπine pod ledom i sl.

Na podruËju Hrvatske 2005. godina imala je prosjeËne temperature zraka (klasa normalno) na96% povrπine, normalne (uobiËajene) koliËine oborina na 65% povrπine, na 20% povrπine bilo jekiπno i na 14% povrπine ekstremno kiπno (javlja se 2 ili manje puta u 100 god.).

Na globalnoj razini Svjetska meteoroloπka organizacija kroz programe koji obuhvaÊaju prouËa-vanje i praÊenje klime (WMO TehniËko povjerenstvo za klimatologiju, Svjetski klimatski program,Svjetski klimatski istraæivaËki program, Sluæbe za informacije i prognozu klime) redovito dajegodiπnje izjave o klimi koje se temelje na izmjerenim podacima i znanstvenim analizama.

I druga tijela na svjetskoj razini (IPCC, UNFCCC, ICSU, UNEP i sl.) u svojim programimaimaju klimu i klimatske promjene. KljuË za rjeπavanje nepoznanica na podruËju klime jesu meteo-roloπki podaci na temelju kojih se dobivaju nova saznanja. Na svjetskoj se razini razmatraju sustaviza prikupljanje podataka, njihova dostatnost i mjere za poboljπanje, kroz GEOSS, GCOS, WMOGOS, EUMETSAT i druge organizacijske oblike.

Sva se motrenja potiËu, jer je primijeÊeno da se broj mjernih postaja smanjuje, osobito u ne-razvijenim zemljama.

Sudjelovanjem u tim programima Hrvatska usvaja naËine definirane na svjetskoj razini i svijesto odræavanju mjerenja, koja se na nekim lokacijama obavljaju neprekidno od 1850. godine.

OËuvanjem i modernizacijom postojeÊe mreæe meteoroloπkih i drugih postaja pridonosi se boljojmoguÊnosti prouËavanja i zaπtiti od vremenskih i klimatskih katastrofa, pa se na taj naËin posrednoili neposredno uloæena sredstva viπestruko vraÊaju.

Ova je publikacija doprinos ukupnom nastojanju da se na razini svjeta, regije i zemlje pravovre-meno omoguÊi svim korisnicima da na temelju iznesenog izrade prve procjene utjecaja vremena iklime na svoje djelatnosti, te da to uzmu u obzir u buduÊem planiranju i zaπtiti ukupnih resursa.

Ravnatelj

mr.sc. Ivan »aËiÊ

SADRÆAJ

1. Ocjena globalne klime za 2005. — izjava Svjetske meteoroloπke organizacije ................ 1

1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje .............................................................................. 1

1.2. Regionalne temperaturne anomalije ................................................................................... 1

1.3. Dugotrajne suπe u nekim podruËjima ................................................................................. 2

1.4. Velike oborine i poplave u mnogim podruËjima ................................................................ 2

1.5. Rekordni broj smrtonosnih hurikana .................................................................................. 3

1.6. VeÊe smanjenje ozona iznad Antartike i Arktika ............................................................... 4

1.7. Intenzivira se smanjenje povrπine arktiËkog morskog leda ................................................ 4

1.8. Izvori informacija ................................................................................................................ 4

2. PraÊenje klime u Hrvatskoj ................................................................................................. 5

3. Ocjena anomalija temperature i koliËine oborine u Hrvatskoj za 2004. ............................. 6

3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2005. na podruËju Hrvatske ......................................... 6

3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseËnih

temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine za svaki mjesec u 2005. ..................... 7

3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2005. .................................................. 10

3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2005. .......................................................... 11

3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku za 2005. godinu .............................................................. 12

4. Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2004. ................................................... 12

5. Dogaanja u vezi s klimom u 2005. .................................................................................. 30

5.1. Na meunarodnoj razini ..................................................................................................... 30

5.2. Na razini Hrvatske ............................................................................................................. 31

5.3. Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena u 2005.

na podruËju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime................................................. 32

5.3.1. Ekstremne temperature i oborine ....................................................................................... 32

5.3.2 Srednje godiπnje temperature ............................................................................................. 33

5.3.3. Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena za 2005.

na podruËju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime ................................................ 33

6. Literatura ............................................................................................................................ 34

Prilog br. 1 XIV sjednica tehniËkog povjerenstva za klimatologiju,

Svjetske meteoroloπke organizacije ................................................................................... 36

Prilog br. 2 Prikaz globalnih anomalija temperature za razdoblje 1860—2005. ........................... 40

Prilog br. 3 Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj

(motrenja u 7, 14, 21h, srednje mjesno vrijeme) — stanje 31. prosinca 2005. ................ 41

Prilog br. 4 Visinska, radiosondaæna postaja Zadar RS, Vaisala AUTOSONDE

i GMP Zadar ..................................................................................................................... 42

1. OCJENA GLOBALNE KLIME ZA 2005. IZJAVA SVJETSKE METEOROLO©KE ORGANIZACIJE

1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje

Globalna srednja prizemna temperatura zraka (na 2 m) iznosi +0,48°C iznad godiπnjeg prosjeka1961—1990., koji iznosi 14°C. To je izraËunato prema motrenjima zemalja Ëlanica Svjetske mete-oroloπke organizacije (SMO). 2005. jest na temelju raspoloæivih podataka DRUGA NAJTOPLIJAGODINA od kako se instrumentalno mjeri i vjerojatno Êe biti jedna od Ëetiri najtoplije godine odkada se instrumentalno mjeri, tj. od 1861. KonaËna sluæbena ocjena bit Êe dostupna krajem veljaËe2006. Godina 1998. ostaje najtoplija godina, s optimalno usrednjenom temperaturom +0,54°C, iznad30-godiπnjeg prosjeka. Neizvjesnost u vrijednostima globalne temperature, zavisi o pokrivenosti spodacima (motrenjima) i taj utjecaj u raËunanjima za 2005. bio je tolik da se 2005. mogla svrstati urasponu kao najtoplija ili kao osma najtoplija od 1861. Posljednjih 10 godina (1996—2005) sizuzeÊem 1996. najtoplije su godine od 1861.

Ukoliko se promatraju odvojeni izraËuni za hemisfere, prizemna temperatura za 2005. za sjever-nu hemisferu iznosi 0,65°C iznad 30-godiπnjeg prosjeka, πto ju svrstava kao najtopliju od 1861, a zajuænu hemisferu odstupanje je 0,32°C iznad 30-godiπnjeg prosjeka, πto ju smjeπta kao Ëetvrtu najto-pliju godinu od 1861.

Globalno, listopad 2005. bio je najtopliji mjesec od kako postoje mjerenja, a lipanj 2005. bio jetopliji od onog 1998. PodruËja znatnijeg zatopljenja bila su na velikim povrπinama Afrike,Australije, Brazila, Kine i Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. VeÊi dio sjevernog Atlantika i tropski dioIndijskog oceana te Aljaπki zaljev bili su znatno topliji od prosjeka. Temperature povrπine mora usjevernom su Atlantiku u 2005. bile najviπe od kako se mjeri.

Klimatska pojava na velikoj skali El Nino moæe pridonijeti zatopljenju, kao πto je bilo s ekstrem-no jakom epizodom 1997/1998. godine. Slabo stanje El Nino u ekvatorskom Tihom oceanu koje serazvilo u 2004, brzo je iπËezlo do blizu neutralnog stanja u oæujku 2005. i to je utjecalo na malenutjecaj na globalnu temperaturu.

Od poËetka 20. stoljeÊa globalna srednja prizemna temperatura porasla je izmeu 0,6 i 0,7°C.Taj porast nije bio kontinuiran. Od 1976, srednja globalna temperatura rasla je brzo, 0,18°C po deka-di. Na sjevernoj i juænoj hemisferi, 1990-te bile su najtoplija dekada s porastom 0,38°C odnosno0,23°C iznad 30-godiπnjeg srednjaka.

1.2. Regionalne tempeaturne anomalije

Preliminarni podaci za Australiju pokazuju da Êe 2005. biti najtoplija godina od poËetka mjere-nja 1910, s temperaturom na oko 97% povrπine kontinenta iznad prosjeka. Tijekom razdobljasijeËanj—svibanj, najviπe temperature od kako se mjeri izazvale su suπe. Srednje prostorne temper-ature tijekom prvih pet mjeseci bile su 1,75°C iznad normale nadmaπivπi prethodni rekord, kojiiznosi 0,57°C iznad normale. U Indiji, Pakistanu i Bangladeπu, ekstremno neugodni toplinski valoviu svibnju i lipnju donijeli su maksimalne temperature izmeu 45°C i 50°C. Kaπnjenje jugozapadnihmonsunskih kiπa prouzroËilo je produæenje toplinskog vala u lipnju, πto je u Indiji odnijelo 400 æivo-ta. Jak toplinski val dohvatio je jugozapadni dio Sjedinjenih AmeriËkih Dræava od poËetka do sre-dine srpnja, obarajuÊi brojne temperaturne rekorde. Srednja Kanada imala je najtoplije i najvlaænijeljeto od kako se provode mjerenja. U Kini je ljeto 2005. bilo jedno od najtoplijih od 1951. Jakitoplinski valovi zahvatili su veÊi dio Europe i Sjeverne Afrike tijekom srpnja. U Alæiru je toplinski

PRIKAZI br. 15 1

val u srpnju donio temperature viπe od 50°C. Ekstremno niske temperature zahvatile su veÊi diopodruËja Balkana tijekom prve polovice veljaËe. U Maroku je hladni val u sijeËnju spustio tempera-ture ispod -14°C.

1.3. Dugotrajne suπe u nekim podruËjima

Dugotrajna suπa nastavlja se u dijelovima istoËne Afrike — u juænoj Somaliji, istoËnoj Keniji,jugoistoËnoj Etiopiji, sjeveroistoËnoj Tanzaniji i Dæibutiju. Kiπna sezona (oæujak—lipanj) donijelaje ispotprosjeËne oborine u tom podruËju. SporadiËne oborine tijekom 2004/5. kiπne sezoneprouzroËile su serije bujica tijekom æetve u Zimbabveu, Malaviju, Angoli i Mozambiku. Najmanjepet milijuna ljudi u Malaviju zahvaÊeno je glau zbog najteæih suπa u protekloj dekadi.

ViπemjeseËne suπe zahvatile su zapadnu Europu tijekom srpnja, kolovoza i rujna. Tijekom raz-doblja od listopada 2004. do lipnja 2005. bilo je oborina za pola manje od uobiËajenog u podruËji-ma Velike Britanije, Francuske, ©panjolske i Portugala. Zapadni dio Francuske bio je najviπepogoen. Susjedna ©panjolska i Portugal imale su najgoru suπu od 1940., popraÊenu s poæarima.

Razdoblje od sijeËnja do svibnja 2005. bilo je veoma suho za veÊi dio Australije, s 44 % podruË-ja Australije u kojem su koliËine oborina bile samo 10% od obiËno izmjerenih. Tijekom tog raz-doblja, Australija je primila u prosjeku samo 168 mm oborina; to je bilo drugo najsuπnije razdobljesijeËanj—svibanj od kako se provode mjerenja od 1900.

Duæ Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, srednja do jaka suπa bila je u dijelovima sjeverozapadnogpacifiËkog podruËja i u sjevernom dijelu Stijenjaka. Krajem zime srednja je do jaka suπa zahvatila72% sjeverozapadnog pacifiËkog podruËja. IspotprosjeËne oborine od prosinca 2004. prouzroËile sujaku suπu duæ juænog dijela Brazila, gdje su bili jako oπteÊeni usjevi kukuruz i soje. U Brazilu jenajviπe bila suπom zahvaÊena juæna dræava Rio Grande do Sul, koja je najviπe poljoprivredna, dræa-va Amazonas imala je najjaËu suπu u proteklih 60 godina, πto je rezultiralo rekordno niskim vodosta-jima na rijeci Amazoni.

1.4. Velike oborine i poplave u mnogim podruËjima

Jugozapadni monsun od lipnja do rujna donio je velike oborine i poplave u dijelovima zapadnei juæne Indije, utjeËuÊi na viπe od 20 milijuna ljudi, zbog Ëega je poginulo viπe od 1800 ljudi. Na 27.srpnja, Bombay je imao rekordnu koliËinu oborina, od 944 mm u prethodna 24 sata, πto je apsolut-ni dnevni maksimum koliËine oborine za taj grad. Poslije skoro normalnog jugozapadnog monsuna,teπka se kiπa nastavila u juænim dijelovima Indije. ProuzroËene poplave pogodile su viπe od dva mil-ijuna ljudi, s najmanje 200 poginulih. Teπke kiπe u listopadu prouzroËile su katastrofalne poplave usjevernom Bangladeπu i Vijetnamu. Tijekom treÊeg tjedna u lipnju, uzastopne velike oborinske olujeu dijelovima juæne Kine ubile su najmanje 170 ljudi i utjecale na 21 milijun. Tijekom poËetka i sre-dine srpnja, velike oborinske oluje donijele su najviπe vodostaje u sljevnom podruËju rijeke Huaike.

Dugotrajne jake kiπe tijekom razdoblja svibanj—kolovoz dovele su do ruπilaËkih poplava uistoËnoj Europi, posebno u Rumunjskoj, Bugarskoj i Maarskoj, uzrokujuÊi πtete na imovini, infra-strukturi i poljoprivredi. Pljuskovite oborine sredinom kolovoza poplavile su dijelove ©vicarske,Austrije, juæne NjemaËke i »eπke. Poplave su najviπe pogodile Rumunjsku, gdje je bilo 66 mrtvih iπtete najmanje 1.9 milijuna dolara. Tijekom travnja i svibnja, poplave i klizanje tla bile su πiromjuænog dijela Rusije, pogodivπi viπe od 4000 ljudi.

Zimske oluje poËetkom sijeËnja donijele su izvanredno jaku kiπu, snijeg i poplave jugozapad-

2 PRIKAZI br. 15

nom dijelu SAD. Los Angeles je imao drugu najkiπovitiju sezonu (zimu) od kako se obavljajumjerenja. Tijekom sijeËnja, sjeveroistoËni dio SAD zahvatile su snjeæne oluje s viπe od 30 cmsnjeænog pokrivaËa. U sjeveroistoËnom dijelu SAD bile su rekordne oborine tijekom listopada.Velike poplave zbog kiπe uzrokovale su ekonomske gubitke diljem Kanade. U lipnju, tri su kiπe ujuænoj Alberti prouzroËile do tad nevienu prirodnu katastrofu. Godina 2005. bila je najvlaænija, kadse promatra cijela povrπina Kanade, od poËetka mjerenja.

Na Novom Zelandu, tijekom svibnja bile su jake kiπe i poplave koje su nanijele πtete podruËjuTauranga. U drugoj polovici lipnja jake kiπe u istoËnoj Australiji prouzroËile su poplave diljem jugo-istoËnog Queenslanda i sjevernog dijela Novog Juænog Walesa.

Teπke kiπe u sijeËnju i veljaËi prouzroËile su velike poplave u Georgetown-u, glavnom graduGuyane i okolnim podruËjima utjeËuÊi na viπe od 290.000 ljudi. U drugoj polovici veljaËe jake kiπeu Columbiji i Venezueli prouzroËile su poplave i klizanje zemlje, πto je rezultiralo smrÊu najmanje80 ljudi.

Hladno vrijeme i jake snjeæne oborine u sijeËnju i veljaËi na podruËju jugozapadne Azije,prouzroËile su lavine. U dijelovima Tadæikistana, palo je 2 m snijega tijekom 2 tjedna. Tijekom ve-ljaËe dijelovi sjevernog Pakistana i susjednih podruËja sjeverne Indije, imali su snjeæne oborine,najveÊe u dva posljednja desetljeÊa. U Indiji je najmanje 230 ljudi umrlo od ekstremno zimskih uvje-ta. U sjeverozapadnom podruËju Pakistana, 360 ljudi umrlo je u veljaËi zbog poplava, kliziπta i lavi-na uzrokovanim loπim vremenskim uvjetima. Jake kiπe u oæujku su prouzroËile poplave u zapadnomPakistanu i Afganistanu, pa je poginulo viπe od 200 ljudi.

1.5. Rekordan broj smrtonosnih hurikana

Sezona Atlantskih hurikana u 2005. donijela je Ëak 26 imenovanih tropskih oluja najviπe dosadkoje su prouzroËile pustoπenja i gubitke diljem Srednje Amerike, Kariba i SAD. »etrnaest od tihimenovanih oluja bili su hurikani. Sedam od njih bili su veliki hurikani (kategorija 3 ili viπe naSaffir—Simpsonovoj skali). U prosjeku od deset imenovanih oluja koje se razviju u AtlantskompodruËju, πest su hurikani. Sezona hurikana 2005. premaπila je prethodni rekord imenovanih oluja(21 oluja u 1933), a takoer i broj hurikana (12 u 1969). Od 1995. bio je porast u godiπnjem brojutropskih oluja u Atlantskom podruËju. U Srednjoj Americi i podruËju Kariba, najveÊe πteteprouzroËili su hurikani Dennis, Emily, Stan, Wilma i Beta. Sedam oluja, meu njima Ëetiri hurikanaprouzroËile su odrone zemlje u SAD. Hurikan Katrina bio je najsmrtonosniji hurikan koji je pogo-dio SAD od 1928. Oluja je ubila najmanje 1300 ljudi, veÊinom u juænim dræavama Louisiani iMissisipiju i prouzroËila velika uniπtavanja duæ juæne obale SAD. Hurikan Wilma bio je dosad najin-tenzivniji atlantski hurikan.

U istoËnom dijelu sjevernog Tihog oceana, aktivnost je bila ispod prosjeka. Dogodilo se petnaestimenovanih oluja tijekom 2005., a u prosjeku godiπnje ima 16 imenovanih oluja; od tih 15 oluja,sedam je dostiglo jaËinu hurikana, a dva su postigla stanje velikih. U sjeverozapadnom Tihomoceanu, razvila su se 23 imenovane oluje, a godiπnji je prosjek 27. Trinaest od njih dostiglo je inten-zitet tajfuna. Tajfun Talim proπao je jugoistoËnom Kinom i prouzroËio ozbiljne πtete s najmanje 150smrtnih sluËajeva. PoËetkom rujna, tajfun Nabi prouzroËio je velike πtete i donio velike oborine od1321 mm u tri dana, u zapadnom Japanu. Tajfun Longwang, koji je prouzroËio trenutne poplave,prouzroËio je smrt najmanje 80 ljudi u jugoistoËnoj Kini. Tropski ciklon Ingrid, koji je trajao od 5.do 16. oæujka, bio je prvi zabiljeæeni ciklon koji je imao intenzitet kategorije 5 u tri australskejedinice (Queensland, Sjeverni teritorij i Zapadna Australija).

PRIKAZI br. 15 3

1.6. VeÊe smanjenje ozona iznad Antartike i Arktika

Ove godine, antarktiËka ozonska rupa bila je po vrijednostima kao ona 2003., dosta iznad pros-jeka 1995—2004. Maksimalna veliËina antarktiËke ozonske rupe (24.4 milijuna km2) bila je utreÊem tjednu rujna. Ozonska rupa u 2005. razbila se prije nego obiËno, sredinom studenog. Natemelju satelitskih motrenja, ozonska rupa u 2005. rangirana je kao treÊa najveÊa dosad, odmahnakon 2000. i 2003. Ove godine veÊe ozonsko smanjenje bilo je nad Arktikom. Tijekom proljeÊa2005. u velikim dijelovima Arktika, srednje vrijednosti ukupnog ozona bile su 30—45 % niæe negovrijednosti poËetkom 1980-ih.

1.7. Intenzivira se smanjenje povrπine arktiËkog morskog leda

UobiËajeno, rujan je mjesec s najmanjom arktiËkom ledenom povrπinom. Krajem rujna 2005.,protezanje arktiËkog morskog leda palo je daleko ispod prosjeËnog za Ëetrdeset posljednjih godina.Bilo je oko 20% manje od prosjeka 1979—2004, najmanje protezanje od kada se rade satelitskamotrenja, od 1979. Satelitske informacije ukazuju na ukupno smanjenje arktiËkog morskog leda od8%, krajem rujna, u posljednje dvije i pol dekade. Temperature veÊe od prosjeka na Arktiku i ranijidolazak sezone topljenja morskog leda glavni su uzroci za smanjenje povrπine morskog leda u 2005.

1.8. Izvori informacija

Preliminarne informacije za 2005. temeljene su na motrenjima do kraja studenog s prizemnihmeteoroloπkih postaja, brodova i bova. Podaci su prikupljani i prosljeivani kontinuirano u mreæa-ma meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi pojedinih zemalja, Ëlanica Svjetske meteoroloπke organizaci-je.

Treba napomenuti da se na temelju ustaljene prakse analize SMO globalne temperature rade natri razliËita seta podataka. Tu su godiπnji globalni i hemisferski nizovi podataka iz Hadley Centre ofthe Met Office (UK), koji je napravio sluæbeno rangiranje. Druga dva seta podataka jesu kombini-rani podaci iz Hadley Centre of the Met Office (UK) i Climatic Research Unit (University of EastAnglia, UK) iz kojeg su izraËunate izvedene veliËine i podaci iz Department of Commerce NationalOceanic and Atmospheric Administration (NOAA, SAD). Rezultati tih nizova podataka jesu uspore-divi.

Opπirnije informacije biti Êe napravljene u godiπnjem izvjeπtaju Svjetske meteoroloπke organi-zacije o statusu globalne klime u 2005., koji Êe biti objavljen krajem oæujka 2006.

Ova izjava za tisak izdana je u suradnji s Hadley Centre of the Met Office (UK), The ClimaticResearch Unit (University of East Anglia, UK) i NOAA National Climatic Data Centre, NationalEnvironmental Satellite and Data Information Service and NOAA National Weather Service (SAD).Ostali uËesnici bile su zemlje Ëlanice Svjetske meteoroloπke organizacije: Argentina, Australia,Fidæi, Francuska, Indija, Kanada; Kina, NjemaËka, Norveπka, Novi Zeland, Mauricijus, Maroko i©vedska.

Svjetska meteoroloπka organizacija jest autoritativan glas sustava Ujedinjenih naroda, o vre-menu, klimi i vodi.

Website: http://www.wmo.int

4 PRIKAZI br. 15

PRIKAZI br. 15 5

2. PRA∆ENJE KLIME U HRVATSKOJ

U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praÊenje klime, na temeljusvakodnevnog izvjeπÊivanja klimatoloπkih podataka (termini 7, 14, 21h) s 30 glavnih meteoroloπkihpostaja. Tako prikupljeni podaci kompatibilni su s postojeÊim dugogodiπnjim nizovima, koji sunastali na temelju istovrsnih klimatoloπkih motrenja.

Operativni sustav praÊenja klime u Hrvatskoj ima ove komponente:1. Meteoroloπka opaæanja, mjerenja i javljanja podataka na 30 glavnih meteoroloπkih postaja.

2. Dostava podataka u sabirne centre izvjeπtajima HR KLIMA, svaki dan do 9 sati za klimato-loπke termine prethodnog dana.

3. Kontrola podataka na raËunalu u DHMZ-u.

4. Spremanje klimatoloπkih podataka u raËunalo s moguÊnoπÊu koriπtenja upotrebom korisniË-kih programa, najËeπÊe u obliku mjeseËnog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav se izrauje duginiz godina).

5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka s izradom ocjene za svaki mjesec na temelju tridese-togodiπnjih 1961—1990. srednjih mjeseËnih temperatura i koliËina oborina, upotrebom raËunalnihprograma.

6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu.

7. Redovito mjeseËno, sezonsko i godiπnje obavjeπÊivanje javnosti, korisnika i struËnih krugo-va o ocjeni klime putem mreænih stranica DHMZ-a, priopÊenja za javnost, izravnih dostava ocjene,javnih medija, mjeseËnika DHMZ-a Bilten, te dostavom ocjena meunarodnim tijelima Svjetskemeteoroloπke organizacije, npr. za Klimatski bilten za podruËje VI (Europa) i glasilo Svjetske me-teoroloπke organizacije Bulletin.

Postupak ocjene jest uobiËajen, upotrebom modificirane Conrad—Chapmanove metode, koja dajena temelju odstupanja od normalnog tridesetogodiπnjeg niza 1961—1990. sljedeÊu klasifikaciju:

Za temperature Percentili— ekstremno hladno < 2— vrlo hladno 2—9— hladno 9—25— normalno 25—75— toplo 75—91— vrlo toplo 91—98— ekstremno toplo > 98Za oborine Percentili— ekstremno suπno < 2— vrlo suπno 2—9— suπno 9—25— normalno 25—75— kiπno 75—91— vrlo kiπno 91—98— ekstremno kiπno > 98

Percentili predstavljaju procjenu vjerojatnosti (izraæenu u %) da odgovarajuÊa vrijednost ano-malije u promatranom razdoblju nije bila nadmaπena. Npr. percentil 98 ukazuje da u 98% sluËajeva

prethodnih godina odgovarajuÊa vrijednost nije prekoraËena, tj. da se u stogodiπnjem razdobljumogu oËekivati samo dvije godine u kojima Êe opaæena vrijednost biti viπa od razmatrane. PomoÊupercentila (P) moæe se procijeniti povratni period T (u godinama) iz relacije:

T = 100/P ako je P < 50

T = 100/100—P ako je P > 50

Primjer Za P=2% → T = 50 godina. ZnaËi za percentil 2% vjerojatnost je da Êe se npr. ta tem-peratura javiti dva puta u 100 godina ili jedanput u 50 godina.

Na temelju napravljene ocjene izrauju se karte klimatskih anomalija (odstupanja od srednjihnormalnih tridesetogodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruËja ocjene klimatskih ele-menata prema razredima.

Te su ocjene jedini naËin koji na temelju podataka daje toËan smjeπtaj pojedinog razdoblja uodnosu na dugogodiπnje prosjeËne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki put donose zakljuË-ci o odreenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivnim mjerilima.

Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaËava odstupanjeod viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u °C i % za oborinu, a donji broj percentile prema koji-ma se postaja svrstava u odgovarajuÊi razred.

Gornji broj omoguÊuje da unutar svake klase detaljnije uoËimo odstupanje od srednjaka, jer npr.unutar klase normalno, koja obuhvaÊa 50 percentila, mogu postojati podruËja s viπom ili niæom tem-peraturom ili koliËinom oborina, u odnosu na dugogodiπnji prosjek.

Takve detaljnje analize mogu se napraviti za sve spomenute klase klasifikacije.

Poπto klasa normalno obuhvaÊa 50% podataka, radi detaljnije ocjene u poglavlju 3 za tu je klasuuvijek spomenuto je li vrijednost iznad prosjeka ili ispod prosjeka.

Prema zakljuËku s XIII. sjednice Komisije za klimatologiju Svjetske meteoroloπke organizacije(studeni 2001), normalni je niz 1961—1990. u upotrebi za opÊe usporedbe, i to do zavrπetkasljedeÊeg normalnog niza 1991—2020., znaËi do 2021. godine.

3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE UHRVATSKOJ ZA 2005.

Analiza je napravljena na temelju 12 karata odstupanja srednje mjeseËne temperature zraka odprosjeka 1961—1990, za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseËne koliËine oborina od prosjeka1961—1990. za 12 mjeseci, te po Ëetiri karte odstupanja sezonske temperature i oborine od prosje-ka 1961—1990. i 2 karte odstupanja godiπnje temperature i oborine od prosjeka 1961—1990. Kartesu pokazane u poglavlju 4.

3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2005. na podruËju Hrvatske

— razdoblje promatranja: mjesec

ekstremno toplo — lipanj 2005. Sjevernozapadni dio Istre

6 PRIKAZI br. 15

ekstremno hladno — niti jedno podruËje

ekstremno suπno — lipanj 2005. podruËje Malog Loπinja, Zaviæana, GospiÊa, Knina i©ibenika

ekstremno kiπno srpanj 2005. podruËje oko Dubrovnikalistopad 2005. podruËje oko Hvarastudeni 2005. podruËje oko Lastovaprosinac 2005. podruËje oko Knina

— razdoblje promatranja: godiπnje doba

ekstremno toplo — niti jedno podruËje

ekstremno hladno — niti jedno podruËje.

ekstremno suπno — niti jedno podruËje.

ekstremno kiπno — ljeto 2005. podruËje istoËno od Daruvara

jesen 2005. podruËje oko Splita i Hvara

— razdoblje promatranja: godina 2005.

ekstremno toplo — niti jedno podruËje

ekstremno hladno — niti jedno podruËje.

ekstremno suπno — niti jedno podruËje

ekstremno kiπno — podruËje istoËno od Daruvara i Hvara

3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja odsrednjih mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine,za svaki mjesec u 2005.

U ovom pregledu daju se ocjene (klase) koje su povrπinski najviπe zastupljene, bez opisa podruË-ja koja zahvaÊaju. Detaljniji raspored pojedinih klasa vidljiv je iz karata raspodjele anomalija(poglavlje 4). Za klasu normalno navedeno je jesu li temperature ili oborine iznad viπegodiπnjegprosjeka (+) ili ispod njega (_). To je radi detaljnije ocjene, jer klasa normalno ima velik raspon(obuhvaÊa 50% podataka promatranog niza).

PRIKAZI br. 15 7

Mjesec: SIJE»ANJTemperatura: normalno 98 kopneni iznad prosjeka

a priobalni ispod prosjekahladno 2

Oborina: suπno 45normalno 40 veÊinom ispod prosjekavrlo suπno 5

Mjesec: VELJA»ATemperatura: vrlo hladno 75

hladno 25

Oborina: normalno 50 veÊinom iznad prosjekakiπno 45

vrlo kiπno 3vrlo suπno 1

suπno 1Mjesec: OÆUJAKTemperatura: normalno 70 veÊinom ispod prosjeka

hladno 30

Oborina: normalno 95 veÊinom iznad prosjekasuπno 3

vrlo suπno 2Mjesec: TRAVANJTemperatura: normalno 99 veÊinom iznad prosjeka

toplo 1


vrlo kiπno 2Mjesec: SVIBANJTemperatura: toplo 85

nomalno 8 veÊinom iznad prosjekavrlo toplo 7

Oborina: nomalno 90 veÊinom ispod prosjekasuπno 7kiπno 3

8 PRIKAZI br. 15

klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak

Mjesec: LIPANJTemperatura: toplo 37

vrlo toplo 35nomalno 25 neπto iznad prosjeka

ekstremno toplo 3

Oborina: vrlo suπno 36suπno 26

ekstremno suπno 25nomalno 8 viπe ispod prosjeka

kiπno 5Mjesec: SRPANJTemperatura: toplo 85

vrlo toplo 8nomalno 7 veÊinom iznad prosjeka

Oborina: nomalno 47 veÊinom iznad prosjekakiπno 40

vrlo kiπno 10ekstrmno kiπno 3

Mjesec: KOLOVOZTemperatura: hladno 70

nomalno 29 niæe od prosjekavrlo toplo 1

Oborina: kiπno 60vrlo kiπno 35normalno 5 veÊinom iznad prosjeka

Mjesec: RUJANTemperatura: normalno 85 iznad prosjeka

toplo 15


Mjesec: LISTOPADTemperatura: normalno 97 kopneni dio iznad prosjeka

priobalni ispod prosjekatoplo 3

PRIKAZI br. 15 9


Oborina: kiπno 35normalno 35 veÊinom ispod prosjekavrlo suπno 20

suπno 8vrlo kiπno 1

ekstremno kiπno 1Mjesec: STUDENITemperatura: nomalno 100 veÊinom ispod prosjeka


vrlo suπno 8suπno 6

ekstremno kiπno 1Mjesec: PROSINACTemperatura: normalno 98 unutraπnjost viπe od prosjeka,

priobalje niæe od prosjekahladno 2

Oborina: kiπno 60vrlo kiπno 39

ekstremno kiπno 1

3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2005.


Godiπnje doba: ZIMA 2004/5. (XII.2004, I. i II.2005)Temperatura: normalno 94 veÊinom ispod prosjeka

hladno 6

Oborina: normalno 94 veÊinom ispod prosjekakiπno 3

vrlo kiπno 2suπno 1

Godiπnje doba: PROLJE∆E 2005. (III—V)Temperatura: normalno 100 veÊinom iznad prosjeka

Oborina: normalno 98 veÊinom ispod prosjekakiπno 1suπno 1

10 PRIKAZI br. 15


Godiπnje doba: LJETO 2005. (VI—VIII)Temperatura: toplo 50 veÊinom iznad prosjeka

normalno 48vrlo toplo 2


ekstremno kiπno 15vrlo kiπno 1

suπno 1Godiπnje doba: JESEN 2005. (IX—XI)Temperatura: normalno 99 veÊinom iznad prosjeka

toplo 1

Oborina: normalno 47 veÊinom iznad prosjekasuπno 45

vrlo kiπno 3ekstremno kiπno 2

kiπno 2vrlo suπno 1

Godiπnje doba: PRVA TRE∆INA ZIME 2005/6. (obuhvaÊa XII. 2005)Za prvu treÊinu zime: isto kao XII. 2005.Temperatura: normalno 98 unutraπnjost viπe od prosjeka,

priobalje niæe od prosjekahladno 2

Oborina: kiπno 60vrlo kiπno 39

ekstremno kiπno 1

3.4.Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2005.


Razdoblje: GODINA 2005.Temperatura: normalno 96 veÊinom oko prosjeka

hladno 2

vrlo hladno 2

Oborina: normalno 65 iznad prosjekakiπno 20

ekstremno kiπno 14vrlo kiπno 1

PRIKAZI br. 15 11


3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku u 2005.

Temperatura: Temperatura zraka za 2005. u Hrvatskoj je bila u klasi normalno na 96% povrπine.Oborina: Na 65% povrπine Hrvatske koliËina oborine bila je u klasi normalno, a u ostalom je dijelubila u klasama kiπno do ekstremno kiπno.OpÊa ocjena: 2005 . godina na podruËju Hrvatske imala je prosjeËne temperature (klasa normalno)na 96% povrπine, normalne koliËine oborina na 65% povrπine, na 20% povrπine bila je kiπno i na14% ekstremno kiπno.

4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U 2005.

U ovom dijelu prikazane su 34 slike:

— Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za svaki mjesec 2005, od prosjeka (1961—1990), 12 slika (sijeËanj—prosinac)

— MjeseËne koliËine oborine (%) za svaki mjesec 2005. izraæene su u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990) 12 slika (sijeËanj—prosinac)

— Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba 2005. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990) za svaku sezonu — 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)

— Sezonske koliËine oborine (%) za godiπnja doba 2005. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990), za svaku sezonu — 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)

— Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2005. godinu od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990), 1 slika

— Godiπnje koliËine oborine za 2005. u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990), 1 slika

12 PRIKAZI br. 15

PRIKAZI br. 15 13

MjeseËne koliËine oborine u SIJE»NJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-0.2

-0.7

31

1.2

-0.3

42

Osijek66

Knin

50

0.6

0.659

-2.320

1.4

M. Lošinj

Rijeka

Varaždin70

63Zagreb Bjelovar

Sisak56

0.0

Sl. Brod0.9Pazin

-1.5

Ogulin

-0.2Gospić47

-0.5

Daruvar

1.4

70

Karlovac

18Zavižan

63

0.9

-0.2Zadar

45

Split

33

-0.5Lastovo

35

38

-0.4Senj76

29Poreč

-0.946

27-1.1

47Komiža

-0.1

-0.6Hvar

-1.1

27Šibenik

ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo

98

PERCENTILI

extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm

PERCENTILE

deviation (°C)met. stationpercentile

A

P

odstupanje temp. (°C)postaja

percentili

77

Pazin42

Knin

66

34

6

2

10

Karlovac

31

3513

17Zagreb Bjelovar

12

35Sisak

Osijek26

DubrovnikLastovo65

32

6754

Komiža90

30Hvar

15

Sl. Brod

41

5331Poreč

2534Senj

5Zadar

27

4Split17

10

34Gospić

Ogulin87

45105

59Zavižan

Daruvar68

120

14

99M. Lošinj

55

915

Rijeka18

12Šibenik

2

Varaždin

20

45

deviation (%)met. stationpercentile

A

P

odstupanje oborine (%)postaja

percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98

PERCENTILIextremely dry

very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SIJE»NJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 2005, from normals 1961—1990.

14 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 2005, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine u VELJA»I 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-2.5

-2.6

5

-4.8

-2.2

9

Osijek5

Knin

6

-2.9

-4.5

Komiža

15

-4.0

-3.6

4

8

-3.5

M. Lošinj

Rijeka10

Varaždin12

10Zagreb Bjelovar

Sisak13

-3.4

Sl. Brod-4.1

-2.4

Pazin-2.8

Ogulin

Zadar9

-2.3

-3.8Gospić8

-2.6Split

Daruvar

-3.8

11

Karlovac

-2.6Hvar

4

-2.3Lastovo

6

6

7Zavižan

8

-3.6

7

-2.3Poreč

11 -3.3Senj8

Šibenik-3.1

5


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

15

103

58

124

165

Ogulin117

67

105

60

Pazin84

Split

Knin

105Daruvar89

136

18277

121

115

65

19

Karlovac59

96

M. Lošinj

Rijeka

70Zavižan

148

Varaždin54

83Zagreb Bjelovar

80

144

Zadar

SisakOsijek

48

49

DubrovnikLastovo186

89115

93Komiža

232131Hvar

72

568

Sl. Brod

70

65

61Poreč

Senj

119

67

116

66

Šibenik

119

88

29

Gospić


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u OÆUJKU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 2005, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine u OÆUJKU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-0.4

-0.9

26

-2.0

-0.6

35

Osijek20

Knin

19

-1.1

-2.0

Komiža

32

-1.0

-1.0

31

28

-1.0

M. Lošinj

Rijeka41

Varaždin33

34Zagreb Bjelovar

Sisak36

-0.8

Sl. Brod-1.5

-0.8

Pazin-1.0

Ogulin

Zadar30

-0.3

-1.9Gospić22

-0.5Split

Daruvar

-1.1

33

Karlovac

-0.8Hvar

28

-0.3Lastovo

41

42

35Zavižan

25

-0.9

39

-0.8Poreč

29 -0.6Senj

38

Šibenik-1.0

29


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

83

80

37

67

120

Ogulin73

30

51

15

Pazin68

Split

Knin

64Daruvar67

117

11570

36

75

41

59

Karlovac

96

M. Lošinj

Rijeka

4Zavižan

45

Varaždin50

6Zagreb Bjelovar

50

97

Zadar

SisakOsijek

103

60

DubrovnikLastovo86

4765

22Komiža

3049Hvar

29

4361

Sl. Brod

35

37

65Poreč

Senj

102

57

56

23

Šibenik

110

105

31

Gospić

18


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

16 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u TRAVNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 2005, from normals 1961—1990.

Dubrovnik

0.0

-0.4

35

0.2

0.1

54

Osijek54

Knin

43

0.8

-0.3

Komiža

72

-0.6

-0.2

44

39

0.9

M. Lošinj

Rijeka50

Varaždin74

82Zagreb Bjelovar

Sisak67

0.6

Sl. Brod0.4

0.4

Pazin-0.3

Ogulin

Zadar66

0.1

0.3Gospić58

0.4Split

Daruvar

1.0

73

Karlovac

0.2Hvar

58

0.3Lastovo

54

62

36Zavižan

60

1.2

63

-0.4Poreč

36 0.2Senj56

Šibenik0.0

50


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

MjeseËne koliËine oborine u TRAVNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

105

119

76

124

102

Ogulin116

68

148

87

Pazin56

Split

Knin

Daruvar52

98

9655

115

128

83

60

Karlovac

140

M. Lošinj

Rijeka

70Zavižan

102

Varaždin79

57Zagreb Bjelovar

44

89

Zadar

SisakOsijek

106

64

DubrovnikLastovo100

5684

73Komiža

133

162Hvar

86

5983

Sl. Brod

74

47

190

Poreč

Senj

155

89

146

88

Šibenik

139

111

98

Gospić


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 17

MjeseËne koliËine oborine u SVIBNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

1.4

1.6

90

0.5

1.5

90

Osijek63

Knin

56

1.0

0.2

Komiža

76

1.1

0.7

71

82

12

M. Lošinj

Rijeka86

Varaždin82

82Zagreb Bjelovar

Sisak75

0.9

Sl. Brod1.0

1.6

Pazin1.0

Ogulin

Zadar94

1.9

1.4Gospić86

1.8Split

Daruvar

1.0

79

Karlovac

1.7Hvar

93

2.0Lastovo

95

94

76Zavižan

76

1.2

90

1.1Poreč

86 1.3Senj83

Šibenik1.1

81


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

102

101

55

49

78

Ogulin95

51

73

35

Pazin41

Split

Knin

Daruvar40

103

8058

107

65

26

55

Karlovac

71

M. Lošinj

Rijeka

61Zavižan

84

Varaždin29

43Zagreb Bjelovar

50

93

Zadar

SisakOsijek

99

33

DubrovnikLastovo30

2112

30Komiža

2310Hvar

10

5732

Sl. Brod

28

18

125Poreč

Senj

58

28

81

44

Šibenik

64

62

78

Gospić


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 2005, from normals 1961—1990.

18 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 2005, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine u LIPNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

2.1

0.6

75

0.0

1.8

97

Osijek50

Knin

50

1.0

0.0

Komiža

83

1.0

1.4

92

94

0.9

M. Lošinj

Rijeka97

Varaždin81

91Zagreb Bjelovar

Sisak82

1.0

Sl. Brod0.3

1.3

Pazin1.4

Ogulin

Zadar94

1.3

1.7Gospić96

1.3Split

Daruvar

1.2

88

Karlovac

1.1Hvar

89

1.1Lastovo

94

89

81Zavižan

60

1.4

90

2.3

Poreč99 1.7Senj

94

Šibenik1.4

93


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

59

17

1

33

127

Ogulin64

21

7

1

Pazin78

Split

Knin

Daruvar5

85

4536

31

13

PRIKAZI br. 15 19

MjeseËne koliËine oborine u SRPNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.


98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

1.1

0.3

65

0.4

1.2

92

Osijek64

Knin

58

1.0

0.2

Komiža

80

0.7

0.7

73

85

0.9

M. Lošinj

Rijeka83

Varaždin79

89Zagreb Bjelovar

Sisak84

1.0

Sl. Brod1.0

1.2

Pazin1.1

Ogulin

Zadar93

1.9Gospić97

1.2Split

Daruvar

0.8

79

Karlovac

1.0Hvar

88

1.1Lastovo

89

73Zavižan

81

1.4

88

1.7Poreč

97 1.2Senj86

Šibenik1.2

88

115

105

59

71

263

Ogulin100

51

138

73

Pazin97

Split

Knin

Daruvar69

158

12283

90

98

58

32

Karlovac

200

M. Lošinj

Rijeka

48Zavižan

165

Varaždin94

87Zagreb Bjelovar

80

135

Zadar

SisakOsijek

64

84

DubrovnikLastovo422

99

11388

Komiža248

159Hvar

85

6695

Sl. Brod

48

67

74Poreč

Senj

30

24

78

39

Šibenik

213

180

40

Gospić

79

136


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 2005, from normals 1961—1990.

20 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 2005, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine u KOLOVOZU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-1.1

-0.6

29

-1.0

-1.2

14

Osijek17

Knin

13

-0.5

-1.2

Komiža

34

-2.6

-1.8

10

15

-0.3

M. Lošinj

Rijeka20

Varaždin39

36Zagreb Bjelovar

Sisak23

-0.8

Sl. Brod-0.7

-0.7

Pazin-1.3

Ogulin

Zadar24

-0.7

-0.6Gospić

31

-1.0Split

Daruvar

-0.7

28

Karlovac

-0.5Hvar

32

-0.5Lastovo

27

34

3Zavižan

27

-0.4

24

-0.9Poreč

20 -1.4Senj14

Šibenik-1.1

19


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

149

154

84

156

410

Ogulin192

95

163

84

Pazin>99

Split

Knin

Daruvar

172

18286

191

345

98

94

Karlovac

143

M. Lošinj

Rijeka

91

Zavižan

184

Varaždin78

96Zagreb Bjelovar

93

214

Zadar

SisakOsijek

196

80

DubrovnikLastovo63

40

8847Komiža

6186

Hvar52

81>99

Sl. Brod

78

56

172Poreč

Senj

147

78

123

68

Šibenik

336

152

89

Gospić

94

201

89


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 21

MjeseËne koliËine oborine u RUJNU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

0.5

0.9

76

0.5

0.9

76

Osijek63

Knin

50

1.0

0.0

Komiža

76

-1.0

0.1

53

58

0.9

M. Lošinj

Rijeka64

Varaždin76

79Zagreb Bjelovar

Sisak75

0.9

Sl. Brod0.8

1.0

Pazin0.3

Ogulin

Zadar80

0.9

0.9Gospić74

0.6Split

Daruvar

0.6

66

Karlovac

1.1Hvar

82

0.8Lastovo

78

73

29Zavižan

70

1.1

66

0.4Poreč

63 0.5Senj

63

Šibenik0.5

64


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

124

126

71

169

167

Ogulin142

82

70

40

Pazin84

Split

Knin

Daruvar

94

17553

108

97

55

42

Karlovac

114

M. Lošinj

Rijeka

61Zavižan

86

Varaždin66

41Zagreb Bjelovar

63

111

Zadar

SisakOsijek

76

48

DubrovnikLastovo67

39

5858

Komiža100

76Hvar

43

7081

Sl. Brod

85

37

106Poreč

Senj

60

36

93

52

Šibenik

153

77

60

Gospić

79

137

90


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u RUJNU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 2005, from normals 1961—1990.

22 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 2005, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine u LISTOPADU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

0.2

-0.2

44

0.5

-0.4

37

Osijek63

Knin

43

1.3

-0.3

Komiža

81

0.3

-0.1

47

53

0.7

M. Lošinj

Rijeka56

Varaždin67

90Zagreb Bjelovar

Sisak72

0.8

Sl. Brod0.6

0.4

Pazin0.1

Ogulin

Zadar63

-0.1

0.9Gospić71

-0.2Split

Daruvar

0.9

72

Karlovac

-0.4Hvar

37

-0.2Lastovo

47

44

57Zavižan

64

1.8

44

-0.1Poreč

47 0.4Senj61

Šibenik-0.3

41


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

58

89

54

251

10

Ogulin76

43

158

79

Pazin8

Split

Knin

Daruvar

9

165

84

146

76

61

Karlovac

6

M. Lošinj

Rijeka

52Zavižan

39

Varaždin3

23Zagreb Bjelovar

33

56

Zadar

SisakOsijek

104

82

DubrovnikLastovo50

30

15984Komiža

162478Hvar

>99

338

Sl. Brod

96

79

127Poreč

Senj

169

83

68

49

Šibenik

21

177

69

Gospić

28

52

11


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 23

MjeseËne koliËine oborine u STUDENOM 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-0.2

-0.5

35

-0.4

-0.2

43

Osijek42

Knin

38

-0.3

-0.7

Komiæa

44

-0.6

-0.4

40

53

-0.6

M. Loπinj

Rijeka44

Varaædin39

48Zagreb Bjelovar

Sisak44

-0.3

Sl. Brod0.0

0.2

Pazin0.1

Ogulin

Zadar56

-0.4

0.2GospiÊ54

-0.4Split

Daruvar

0.0

50

Karlovac

-0.6Hvar

32

-0.6Lastovo

37

29

35Zaviæan

50

-0.1

38

-0.3PoreË

42 -0.2Senj45

©ibenik-0.7

31


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

121

103

58

151

28

Ogulin100

55

86

46

Pazin7

Split

Knin

Daruvar12

49

4123

114

107

60

51

Karlovac

82

M. Loπinj

Rijeka

66Zaviæan

98

Varaædin46

56Zagreb Bjelovar

31

64

Zadar

SisakOsijek

93

42

DubrovnikLastovo

93

50276

52Komiæa

93

155Hvar

84

706

Sl. Brod

83

99

137PoreË

Senj

121

78

111

60

©ibenik

31

78

78

GospiÊ

108

62


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 2005, from normals 1961—1990.

24 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 2005, from normals 1961—1990.

MjeseËne koliËine oborine u PROSINCU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-1.0

-0.2

42

0.8

-0.7

26

Osijek66

Knin

52

0.6

0.1

Komiæa

61

-2.5

-0.7

31

24

0.4

M. Loπinj

Rijeka19

Varaædin58

62Zagreb Bjelovar

Sisak61

0.6

Sl. Brod0.6

-0.5

Pazin-0.9

Ogulin

Zadar33

-0.6

0.5GospiÊ59

-0.5Split

Daruvar

0.6

60

Karlovac

-0.6Hvar

26

-0.6Lastovo

27

26

10Zaviæan

62

0.6

33

-0.5PoreË

33 -0.8Senj32

©ibenik-0.7

29


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

149

169

86

166

213

Ogulin159

85

180

88

Pazin94

Split

Knin

Daruvar93

166

19887

159

277

99

55

Karlovac

152

M. Loπinj

Rijeka

86Zaviæan

195

Varaædin81

93Zagreb Bjelovar

95

200

Zadar

SisakOsijek

98

84

DubrovnikLastovo144

79

7569

Komiæa123

213Hvar

93

8094

Sl. Brod

85

45

140PoreË

Senj

247

97

207

94

©ibenik

204

169

79

GospiÊ

168

90


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 25

Sezonske koliËine oborine za ZIMU 2004/5. (XII.2004, I. i II. 2005) u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990,izraæene u %.

Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 2004/2005 (December 2004 — February 2005) expressed aspercentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

-0.4

-0.5

26

-0.8

-0.5

30

Osijek34

Knin

24

0.4

-1.4

Komiža

42

-1.6

-1.3

13

17

-0.5

M. Lošinj

Rijeka36

Varaždin40

39Zagreb Bjelovar

Sisak33

-0.9

Sl. Brod-0.6

-0.3

Pazin-1.1

Ogulin

Zadar39

0.0

-0.8Gospić33

-0.5Split

Daruvar

0.8

34

Karlovac

0.6Hvar

22

0.3Lastovo

50

35

16Zavižan

38

-0.5

29

-0.6Poreč

28-0.8Senj

20

Šibenik-0.9

20


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

65

94

47

132

104

Ogulin99

51

130

78

Pazin57

Split

Knin

Daruvar82

86

13535

120

108

61

40

Karlovac

61

M. Lošinj

Rijeka

74Zavižan

86

Varaždin16

39Zagreb Bjelovar

46

87

Zadar

SisakOsijek

85

35

DubrovnikLastovo115

6893

92Komiža

171

113Hvar

66

2646

Sl. Brod

80

48

93Poreč

Senj

154

92

105

59

Šibenik

93

84

49

Gospić


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za ZIMU 2004/5. (XII.2004, I. i II. 2005) od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 2004/2005 (December 2004 — February 2005), fromnormal 1961—1990.

26 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za PROLJE∆E 2005. (oæujak—svibanj) od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 2005 (March — May), from normal 1961—1990.

Sezonske koliËine oborine za PROLJE∆E 2005. (oæujak—svibanj) u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990,izraæene u %.

Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 2005 (March—May), expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

0.4

0.0

50

-0.4

0.4

69

Osijek36

Knin

25

0.2

-0.7

Komiža

58

-0.2

-0.2

42

45

0.3

M. Lošinj

Rijeka67

Varaždin62

70Zagreb Bjelovar

Sisak58

0.2

Sl. Brod0.0

0.4

Pazin-0.1

Ogulin

Zadar70

0.6

-0.1Gospić46

0.6Split

Daruvar

0.3

61

Karlovac

0.4Hvar

68

0.7Lastovo

76

80

44Zavižan

50

0.5

73

0.0Poreč

50 0.3Senj

62

Šibenik0.1

54


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

96

100

47

81

99

Ogulin98

49

90

38

Pazin50

Split

Knin

Daruvar45

106

9659

88

89

36

61

Karlovac

101

M. Lošinj

Rijeka

28Zavižan

79

Varaždin53

25Zagreb Bjelovar

45

92

Zadar

SisakOsijek

103

44

DubrovnikLastovo78

2661

26Komiža64

75Hvar

29

4655

Sl. Brod

29

19

127Poreč

Senj

109

65

96

47

Šibenik

101

94

84

Gospić

88

39


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 27

Sezonske koliËine oborine za LJETO 2005. (lipanj—kolovoz), u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990,izraæene u %.

Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 2005 (June—August) expressed as percentage of normals1961—1990.

Dubrovnik

0.7

0.1

57

-0.2

0.6

87

Osijek38

Knin

31

0.4

-0.3

Komiža

73

-0.3

1.0

56

72

0.5

M. Lošinj

Rijeka84

Varaždin79

89Zagreb Bjelovar

Sisak74

0.4

Sl. Brod0.2

0.7

Pazin0.4

Ogulin

Zadar90

0.6

1.0Gospić94

0.5Split

Daruvar

0.4

74

Karlovac

0.6Hvar

85

0.6Lastovo

84

85

33Zavižan

61

0.8

72

1.0Poreč

97 0.5Senj79

Šibenik0.4

74


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

107

93

44

89

246

Ogulin121

91

102

56

Pazin>99

Split

Knin

Daruvar

135

11588

105

151

91

68

Karlovac

129

M. Lošinj

Rijeka

59Zavižan

137

Varaždin84

88Zagreb Bjelovar

86

126

Zadar

SisakOsijek

113

67

DubrovnikLastovo172

89

6571Komiža

128

112Hvar

64

64 Sl. Brod

45

33

102Poreč

Senj

68

23

81

33

Šibenik

215

115

54

Gospić

98

148

68

>99


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za LJETO 2005. (lipanj—kolovoz) od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 2005 (June—August), from normal 1961—1990.

28 PRIKAZI br. 15

Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za JESEN 2005. (rujan—studeni),od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 2005 (September—November), from normal 1961—1990.

Sezonske koliËine oborine za JESEN 2005. (rujan—studeni), u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæeneu %.

Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 2005 (September—November) expressed as percentage ofnormals 1961—1990.

Dubrovnik

0.1

0.1

54

0.1

0.0

50

Osijek54

Knin

40

0.7

-0.3

Komiæa

75

-0.4

-0.1

48

55

0.3

M. Loπinj

Rijeka55

Varaædin61

81Zagreb Bjelovar

Sisak65

0.4

Sl. Brod0.5

0.5

Pazin0.1

Ogulin

Zadar73

0.1

0.7GospiÊ75

0.0Split

Daruvar

0.5

67

Karlovac

0.1Hvar

54

0.0Lastovo

55

50

34Zaviæan

66

0.9

50

0.0PoreË

50 0.3Senj

62

©ibenik-0.1

46


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

101

105

59

187

66

Ogulin105

58

102

57

Pazin17

Split

Knin

Daruvar22

53

745

103

117

68

44

Karlovac

70

M. Loπinj

Rijeka

56Zaviæan

75

Varaædin13

23Zagreb Bjelovar

24

77

Zadar

SisakOsijek

91

65

DubrovnikLastovo72

22

17771

Komiæa122

251Hvar

>99

5614

Sl. Brod

99

94

125PoreË

Senj

121

70

92

46

©ibenik

69

112

76

GospiÊ

100

52


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

PRIKAZI br. 15 29

Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2005. godinu od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.

Yearly air temperature anomalies in Croatia for year 2005, from normals 1961—1990.

Godiπnje koliËine oborine za 2005. godinu u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.

Yearly precipitation amounts of Croatia for 2005 year, expressed as percentage of normals 1961—1990.

Dubrovnik

0.0

-0.2

25

-0.4

0.0

50

Osijek25

Knin

9

0.2

-0.7

Komiža

64

-0.9

-0.6

8

24

0.1

M. Lošinj

Rijeka52

Varaždin59

75Zagreb Bjelovar

Sisak48

0.0

Sl. Brod-0.1

0.1

Pazin-0.3

Ogulin

Zadar66

0.1

0.1Gospić58

0.0Split

Daruvar

0.1

60

Karlovac

-0.1Hvar

43

0.1Lastovo

60

57

4Zavižan

46

0.4

50

-0.1Poreč41

-0.1Senj39

Šibenik-0.3

23


98

PERCENTILI


PERCENTILE


A

P


percentili

92

102

58

122

151

Ogulin111

77

107

66

Pazin>99

Split

Knin

Daruvar75

106

11166

106

124

89

34

Karlovac

101

M. Lošinj

Rijeka

66Zavižan

106

Varaždin55

66Zagreb Bjelovar

67

106

Zadar

SisakOsijek

92

63

DubrovnikLastovo106

65104

77Komiža

120152Hvar

99

3099

Sl. Brod

90

54

110Poreč

Senj

111

73

99

51

Šibenik

135

105

74

Gospić

112

78


A

P


percentili

ekstremno sušno

vrlo sušno

sušno

normalno

kišno

vrlo kišno

ekstremno kišno

98


very dry

dry

normal

wet

very wet

extremely wet

PERCENTILE

30 PRIKAZI br. 15

5. DOGA–ANJA U VEZI S KLIMOM U 2005.

5.1. Na meunarodnoj razini

Trend globalnog zatopljenja nastavio se i u 2005. godini, s time da je 2005. bila druga najtopli-ja godina od kako se obavljaju mjerenja (1861).

Najvaænije meunarodne organizacije koje se bave prouËavanjem klime jesu: Svjetska meteo-roloπka organizacija (World Meteorological Organization - WMO), Specijalizirana organizacijaUjedinjenih naroda preko svojeg TehniËkog povjerenstva za klimatologiju (Commission forClimatology), te programa Svjetski klimatski program (World Climate Programme, pokrenut 1979.),Svjetski klimatski istraæivaËki program (World Climate Research Programme), CLIPS (ClimateInformation and Prediction Services) i drugih dijelova sustava WMO.

Svjetska meteoroloπka organizacija sudjelovala je u osnivanju i sudjeluje u radu i sufinanciran-ju nekih meunarodnih tijela koja djeluju na podruËju klime, kao πto su Meuvladin sastanak opromjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC); Globalni klimatski motritelj-ski sustav (Global Climate Observing System, GCOS); Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda opromjeni klime (United Nations Framework Climate Change Convention, UNFCCC); Globalnimotriteljski sustav svih sustava (Global Earth Observing System of Systems).

Povjerenstvo WMO za klimatologiju odræalo je 3—10. listopada 2005. svoju XIV. sjednicu(vidi Prilog 1).

Meunarodni sastanak o promjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC)osnovali su 1988. Svjetska meteoroloπka organizacija i Program Ujedinjenih naroda za okoliπ(United Nations Environmental Programme, UNEP). Svrha tog tijela jest da redovito daje preglednajnovijih znanja o klimi i okoliπu na svjetskoj razini, te da na naËelima postojeÊeg znanja izraujeprocjene kroz specijalna izvjeπÊa. U 2005. dovrπena su dva specijalna izvjeπÊa: Spremiπta i pohra-njivanje ugljiËnog dioksida, te OËuvanje ozonskog sloja i globalni klimatski sustav. U okviru izradeËetvrtog izvjeπÊa procjene, Fourth Assesment Report (AR 4) odræavaju se sastanci i priprema ocjeneprema predvienom postupku IPCC. Plan zavrπetka AR 4 jest 2007.

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations FrameworkConvention on Climate Change - UNFCCC) Konferencija Ëlanica (Conference of Parties - COP 11)bila je u Montrealu od 28. studenog do 9. prosinca 2005. U 2005. i praktiËno je od 15. veljaËe 2005.zaæivio Protokol iz Kyota i poËeo je dijalog o buduÊim akcijama. Napravljen je napredak u radu naprilagodbama zbog predvienih promjena klime i u provoenju redovnih programa Konvencije iProtokola. Glavni cilj UNFCCC jest djelovanje na mjerama potrebnima da se druπtvo prilagodiposljedicama moguÊih klimatskih promjena te da se ublaæe njihove negativne posljedice.

Globalni klimatski motriteljski sustav GCOS nastao je 1992. godine kosponzorstvom Svjetskemeteoroloπke organizacije (WMO), Meuvladine oceanografske komisije (IOC, u UNESCO),Programa Ujedinjenih naroda za Ëovjekov okoliπ (UNEP) i Meunarodnog savjeta za znanost(ICSU). Unutar WMO, GCOS je provoen kao dio Svjetskog klimatskog programa. Novi pristup bioje u tome da se GCOS metodologijom promatra cijeli klimatski sustav: atmosfera, mora (oceani),kopno te satelitska motrenja na svim podruËjima. GCOS je izradio Procjenu adekvatnosti postojeÊihmotriteljskih sustava u svim podruËjima klimatskog sustava i donio GCOS-ova pravila zaprovoenje motrenja. KljuË za rjeπavanje nepoznanica u prouËavanju klime i klimatskih promjenajest odgovarajuÊi motriteljski sustav na razini Zemlje.

Globalni motriteljski sustav svih sustava (Global Earth System of Systems, GEOSS) nova je ini-cijativa koja ima za cilj da se svi motriteljski sustavi na svjetskoj razini koordiniraju i unaprijede.

PRIKAZI br. 15 31

Hrvatska je na poticaj WMO postala Ëlanica GEOSS dne 29. studenoga 2004. uËeπÊem na sastankuGEOS u Otawi (Kanada) i to je potvrdila izjavom na sastanku EOS III (Earht Observation Summit),14-16. veljaËe 2005. u Bruxellesu (Belgija), o prihvaÊanju 10-godiπnjeg plana. Pristup GEOSS-a jestda obuhvati sve postojeÊe motriteljske sustave na svjetskoj razini te da definira potrebe za motre-njima po druπtveno korisniËkim podruËjima 1. Katastrofe 2. Zdravlje 3. Energija 4. Klima 5. Voda6. Vrijeme 7. Ekosustavi 8. Poljoprivreda 9. RazliËitost vrsta. GEOSS obuhvaÊa sve vrste mjerenjai opaæanja i potiËe rad postojeÊih svjetskih sustava, kao πto je WMO GOS (Global ObservingSystem), EUMETSAT, IGOS i sl.

Osim spomenutih ima i drugih meunarodnih organizacija ili dijelova nekih meunarodnihorganizacija koje u svom programu imaju teme koje se dotiËu klime i promjene klime.

Iz izjave WMO i ocjene globalne klime za 2005. oËito je da se globalni trend zatopljenja na-stavlja, te da na razini meunarodnoj i pojedinih zemalja treba posvetiti punu paænju moguÊim joπteæim posljedicama nego πto su one koje su opisane u ocjeni za 2005.

5.2. Na razini Hrvatske

Dræavni hidrometeoroloπki zavod na temelju preporuka Svjetske meteoroloπke organizacije iUN Konvencije o hidrometeoroloπkoj sluæbi obavlja motrenja, prikupljanje, kontrolu i obradupodataka na svim podruËjima klimatskog sustava (atmosfera, oceani/mora i kopno), te na temelju tihpodataka daje usluge javnosti i korisnicima u obliku analiza, ekspertiza i prognoza. DHMZ sustavnoprati i ocjenjuje klimu na viπegodiπnjoj, godiπnjoj, sezonskoj, mjeseËnoj i dnevnoj skali. Te ocjenese koriste za razliËite svrhe i doprinose tumaËenju uspjeπnosti ili neuspjeπnosti u poslovanju(poljoprivreda, vodoprivreda, energetika, πumarstvo, industrija, promet itd.) kao i za putokaz zapoduzimanje potrebnih mjera da se takve posljedice izbjegnu. DHMZ sudjelovao je u radu WMO-ova tehniËkog povjerenstva za klimatologiju i primjenjivat Êe na razini zemlje hitne i prioritetneteme spomenute u izvjeπÊu (vidi Anex I). Od 1979. DHMZ sudjelovao je u Svjetskom klimatskomprogramu i izradio je Hrvatski klimatski program 1990—2000. i provodio ga na razini zemalja.

Uvaæavanjem rezultata IPCC-a, DHMZ zajedno s drugim subjektima s tog podruËja obavjeπtavajavnost o potrebi djelovanja da se napravi prilagodba i ublaæe moguÊe najavljene katastrofe zbogprojiciranih promjena klime.

Za provedbu Okvirne konvencije UN o promjeni klime zaduæeno je Ministarstvo za zaπtituokoliπa, prostorno ureenje i graevinarstvo, koje je na sastanku UNFCCC COP 11 u Montrealudobilo podrπku o nastavku pregovora u svezi s poveÊanjem dopuπtene koliËine stakleniËkih plinovaza baznu godinu i u svezi s priznanjem koeficijenta upijanja CO2 zbog gospodarenja πumama.

DHMZ predstavlja Hrvatsku u sudjelovanju u Globalnom klimatskom motriteljskom sustavu odnjegova osnivanja 1992. godine. U 2005. Hrvatska je sudjelovala u GCOS-ovoj regionalnoj radion-ici za srednjoeuropske i istoËnoeuropske zemlje, a takoer je u okviru GEF/UNDP projekta u surad-nji s Ministarstvom za zaπtitu okoliπa prostornog ureenja i graevinarstva, DHMZ izradio pu-blikaciju Hrvatski klimatski motriteljski sustav (hrvatska i engleska verzija). To je jedna od prvihpublikacija u kojoj su po GCOS-ovoj metodologiji nabrojena sva motrenja u Hrvatskoj, naËin nji-hova izvoenja i institucije koje su nadleæne za provoenje. KonaËni cilj tog projekta jest da seformira opÊehrvatsko tijelo koje bi barem na razini obavijesti i podataka prikupljalo podatke o tometko πto radi, na koji naËin i kako se moæe doÊi do podataka, te barem jednom godiπnje te podatkeobnavljalo. DHMZ obavlja preko 80% svih spomenutih mjerenja u Hrvatskoj na sva tri podruËja kli-matskog sustava (atmosfera, more, kopno, satelitska mjerenja).

32 PRIKAZI br. 15

Na poticaj WMO, DHMZ predstavljao je Hrvatsku prilikom uËlanjenja u Globalni motriteljskisustav svih sustava. Nakon πto GEO i GEOSS razrade pravila i vodiËe za primjenu na razini zem-lje, po predloπku tog dokumenta uradit Êe se sliËan na razini cijele zemlje za podruËje Hrvatske, πtoÊe biti vrlo primjenljivo za sva GEOSS korisniËka podruËja: 1. Katastrofe, 2. Zdravlje, 3. Energija,4. Klima, 5. Voda, 6. Vrijeme, 7. Ekosustavi, 8. Poljoprivreda, 9. RazliËitost vrsta.

Na mnogim dijelovima Zemlje smanjuje se pokrivenost potrebnim mjerenjima za prouËavanjeklime i druge potrebe, πto se za podruËje Hrvatske ne smije dozvoliti.

5.3.Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena za2005. na podruËju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime

5.3.1. Ekstremne temperature i oborine

U 2005. nije premaπena apsolutna maksimalna temperatura PloËe 5. kolovoza 1998., 42.8°C, nitiapsolutna minimalna temperatura zraka »akovec, 3. veljaËe 1929., — 35.5°C.

Na skali ocjene za mjesec ekstremno topao bio je lipanj 2005. u sjeverozapadnom dijelu Istre,ekstremno suπan lipanj 2005. bio je na podruËju Malog Loπinja, Zaviæana, GospiÊa, Knina i ©ibeni-ka, a ekstremno kiπno bilo je u srpnju 2005. oko Dubrovnika, listopadu 2005. oko Hvara, studenom2005. na Lastovu i prosincu 2005. oko Knina.

Na skali ocjene za sezonu ekstremno kiπno je bilo ljeto 2005. u Slavoniji istoËno od Daruvara,te jesen 2005. u podruËju Splita i Hvara.

Na skali godina, ekstremno kiπna 2005. bila je u Slavoniji istoËno od Daruvara.

To je posljedica ekstremnih koliËina oborina koje su zabiljeæene na meteoroloπkim postajama uHrvatskoj:

• Dubrovnik, najveÊa mjeseËna koliËina oborine za srpanj, za razdoblje 1961—2005. u iznosu152,00 mm (l/m2), bila je u srpnju 2005.

• Dubrovnik, najveÊa dnevna koliËina oborina (za 24 h) za srpanj izmjerena je 12. srpnja 2005.u iznosu 89,5 mm.

• Osijek, najveÊa mjeseËna koliËina oborina za kolovoz, za razdoblje 1899—2005. u iznosu237,6 mm, bila je u srpnju 2005.

• Osijek, najveÊa dnevna koliËina oborina (za 24 h) za kolovoz izmjerena je 4. kolovoza 2005.u iznosu 73,4 mm.

• Knin, apsolutno najveÊa dnevna koliËina oborine za razdoblje 1949—2005., za Knin izmjer-ena je 22. kolovoza 2005. u iznosu 154,6 mm.

• Hvar, najveÊa mjeseËna koliËina oborina za listopad za razdoblje 1858—2005. u iznosu 388.1mm bila je u listopadu 2005.

• Hvar, druga najveÊa dnevna koliËina oborina u razdoblju 1858—2005. izmjerena je 4. listopa-da 2005. u iznosu 159,0 mm.

U nekim sluËajevima ekstremna koliËina oborina zahvaÊa vrlo usko podruËje i nema veÊi utje-caj na ukupnu ocjenu; to je zbog prirode i naËina nastanka pljuskovitih oborina.

PRIKAZI br. 15 33

5.3.2. Srednje godiπnje temperature

Tablica 1. Deset najtoplijih godina, na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju

1862—2005., na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb—GriË:

godina 2000 1994 2002 1863 1992 2003 1868 2001 1934 1950

srednja god +°C 13.8 13.3 13.2 13.1 13.0 12.9 12.7 12.7 12.6 12.6

Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb—GriË za 2005. jest

11,7°C, i ne ulazi meu prvih deset najviπih. Ostaje da je razdoblje od 1992—2005. najtoplije od

poËetka instrumentalnog mjerenja (1861).

Tablica 2. Deset najtoplijih godina na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju

1948—2005., na meteoroloπkom opservatoriju Split—Marjan:

godina 1994 1950 2003 2000 2002 1961 1951 2001 1992 1999

srednja god +°C 17.4 17.4 17.3 17.3 17.0 16.8 16.7 16.7 16.6 16.6

Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Split—Marjan za 2005. jest

15,9°C, πto nije meu prvih deset najtoplijih godina. Od deset najtoplijih godina za Split—Marjan u

razdoblju 1948—2005., sedam ih je bilo u razdoblju 1992—2005.

5.3.3. Godiπnja ocjena 2005. u odnosu na mjeseËne, sezonske i globalnu ocjenu

Ocjeni da je temperatura za 2005. u klasi normalno doprinjela su godiπnja doba zima, proljeÊei jesen, te ljeto na 48 % povrπine koja su bila u klasi normalno. Jedino je ljeto na 50% povrπine bilou klasi toplo.

Ekstremno kiπno ljeto (srpanj i kolovoz) najviπe je utjecalo na ocjenu ekstremno kiπno zapodruËje Slavonije istoËno od Daruvara.

Po ocjenama temperature i oborine za Hrvatsku za 2005. vidi se da nema jednoznaËne veze

izm

prikazi br. 15 reviews n° 15 - klima.hr · prikazi br. 15 1. val u srpnju donio temperature viπe...

Documents