prijedlog koncepta komunikacije s javnoŠĆu - usaid eia · •metode komunikacije bi trebale biti...
TRANSCRIPT
PRIJEDLOG KONCEPTAKOMUNIKACIJE S JAVNOŠĆU
Hotel Termag, Jahorina 15. 09. 2016. godine
Elma Haverić i Adnan Rondić
UVOD
2
• Održana prva radionica Radne grupe za
odnose s javnošću 3. i 4. februara 2016. godine
na Vlašiću
• Predstavljeni:
• Osnovi medijske kampanje
• Glavni koraci kampanje za odnose sa
javnošću sa primjerima pravilne i nepravilne
javne kampanje
• Uvod u obuku za javni nastup
UVOD
• Nakon radionice članovima radne grupe upućeni su upitnici sa sljedećim pitanjima:
• Generalna ocjena radionice
• Potreba organiziranja javnih kampanja u njihovim institucijama
• Mogućnost izdvajanja sredstava za pokretanje javnih kampanja
3
ANALIZA UPITNIKA
4
POSTOJEĆE AKTIVNOSTI
• Do sada nije bilo opsežnijih aktivnosti komunikacije s javnošću koja bi javnost upoznala o promjenama koje su nastupile nakon otvaranja tržišta električne energije.
• Regulatorne komisije su na svojim web stranicama objavile informacije o mogućnostima koje kupci imaju na otvorenom tržištu električne energije
5
POSTOJEĆE AKTIVNOSTI
6
POSTOJEĆE AKTIVNOSTI
• Informacije su objavljene pravovremeno
• Sadrže bazične informacije o otvaranju tržišta
• Usmjeravaju kupce da se za dodatne informacije obrate regulatornoj komisiji
ali
• Ove informacije nisu dovoljne da objasne kupcima šta mogu očekivati na otvorenom tržištu električne energije.
7
PRIJEDLOG KONCEPTA KOMUNIKACIJE S JAVNOŠĆU
8
PRIJEDLOG KONCEPTA
Sadržaj:
• Uvod
• Postojeće aktivnosti komunikacije
• Komunikacija s javnošću, misija i ciljevi
• Medijski trening
• Evaluacija kampanje
• Zaključak i naredni koraci
9
KOMUNIKACIJA MISIJA I CILJEVI
Misija
• Informisati javnost
• Objasniti kompleksne energetske teme na jednostavan i razumljiv način
• Kreirati harmonizirani plan za komunikaciju s javnošću
• Jačanje internih kapaciteta
10
KOMUNIKACIJA MISIJA I CILJEVI
Definisanje cilja
• Generalni cilj: Objasniti javnosti šta je čija nadležnost u elektroenergetskom sektoru
• Primarni cilj: Objasniti javnosti ko i kako utvrđuje cijene električne energije; kako mogu promijeniti snabdjevača tj. naći povoljnije cijene ili uslove
11
KOMUNIKACIJA MISIJA I CILJEVI
Za planiranje komunikacije važno je:
• odrediti ciljnu javnost,
• prema njoj definirati medije koji će biti korišteni,
• precizno formulirati poruke,
• odrediti nositelje poruka, tj. ko komunicira putem medija
• planirati kako odgovoriti na eventualne reakcije javnosti.
12
KOMUNIKACIJA MISIJA I CILJEVI
Nositelji poruka – uloga regulatora
Prijedlog Koncepta komunikacije s javnošću identificira upravo regulatorne komisije u Bosni i Hercegovini kao glavne aktere za provođenje tih aktivnosti:
Zašto?• Zbog njihove neutralne pozicije
• Jer su nezavisne i nepristrasne organizacije
• Imaju obavezu regulisanja odnosa na tržištu
• Imaju obavezu promovisanja konkurencije
• Štite prava kupaca
• Unapređenje imidža komisije
13
KOMUNIKACIJA MISIJA I CILJEVI
Nositelji poruka – uloga snabdjevača
• Snabdjevači električne energije će takođe spoznati potrebu usvajanja novih načina komunikacije s javnošću s ciljem unapređenja imidža svojih kompanija i prodaje svog proizvoda
• Bilo bi korisno da i oni uzmu aktivno učešće u pripremi i organiziranju kampanje sa aspekta pridobijanjakupaca i prodaje svojih usluga i proizvoda
14
KOMUNIKACIJA MISIJA I CILJEVI
Nositelji poruka – uloga ODS-a
• ODS takođe mogu biti nositelji poruka pod nadzorom regulatora ili u skladu sa zakonskim rješenjima
Zašto?
• Zbog toga što su društveno odgovorne kompanije
• Zbog toga šro imaju odlične veze s kupcima
15
ISPITIVANJE JAVNOSTI
• Da bi saznali koliko je javnost upoznata sa činjenicom da je tržište otvoreno potrebno je izvršiti ispitivanje tj. anketiranje javnosti
• Da bi došli do tih informacija preporučuje se angažovanje profesionalne kompanije koja će sprovesti istraživanje
16
ISPITIVANJE JAVNOSTI
Za istraživanje potrebno je definisati sljedeće:
• Uspostaviti ciljeve projekta – Šta želimo saznati?
• Odrediti uzorak – Koga ćemo anketirati?
• Odabrati metodologiju anketiranja
• Napraviti upitnik – Šta ćemo pitati?
• Sprovesti ankete i unijeti podatke
• Analizirati podatke - Napraviti izvještaje
Rezultati dobiveni anketom ukazat će nam na smjer u kojem želimo ići, pomoći da odredimo metode komunikacije i ciljne grupe
17
CILJNE GRUPE
• Ciljna grupa kojoj se treba pojasniti proces otvaranja tržišta su svi kupci, bilo da su pravna ili fizička lica
• Obzirom da u BiH praktično ne postoje oni koji električnu energiju ne troše, jednostavnije je reći da je ova komunikacija namijenjena zapravo SVIMA
• Međutim, potrebno je napraviti stanovite razlike• Veliki kupci – koji su djelomično ili potpuno upoznati sa
procesom
• Komercijalni kupci – koji su vrlo bazično ili nikako upoznati sa ovim procesom
18
CILJNE GRUPE
• I na kraju – jednako važna ciljna grupa, domaćinstva građani, koji su uglavnom nedovoljno informisani o navedenim mogućnostima
• U ovoj fazi može biti preuranjeno ciljati kupce iz kategorije domaćinstava obzirom na postojeće cijene i stanje na tržištu
ALI
• Domaćinstva svakako trebaju znati šta je čija nadležnost i kako se određuje cijena električne energije
19
KAKO PROVODITI KOMUNIKACIJU
• Krenuti od pretpostavke, da o liberalizaciji tržišta električnom energijom u javnosti ne postoje nikakva saznanja
• Krenuti od elementarnih činjenica, bazičnih informacija
ZAŠTO?
• Zbog nedovoljnog ili nikakvog znanja javnosti
• Zbog pogrešnih, pogrešno prenesenih i tumačenihinformacija, što je često, a posebno u medijskim izvještajima, pratilo ovaj proces
20
KAKO PROVODITI KOMUNIKACIJU
Niz je pitanja kako bi se isplanirala ova aktivnost• Kako provoditi komunikaciju?
• Kojim komunikacijskim kanalima?
• Ko će je provoditi?
• U kojem vremenskom okviru?
• Koje su metode komunikacije odgovarajuće za različite ciljne podgrupe?
• Koje su zajedničke svim ciljnim podgrupama?
• Kako, istovremeno dok komunikacija traje, pratiti njene rezultate ?
• Kako, na osnovu rezultata, prilagođavati metode provođenja, mijenjati ih, pojačavati je prema određenim ciljnim podgrupama?
21
KAKO PROVODITI KOMUNIKACIJU
Treba imati na umu:
• Poruke koje se komuniciraju i metode koje se koriste moraju biti razumljive i jasne
• Uz razumljivu potrebu čuvanja digniteta profesije onih koji će kampanju provoditi, za njeno razumijevanje potrebna je jednostavnost u jeziku koji se koristi
• Bit će potrebno i mnogo strpljenja, jer ono što se ljudima “od struke” podrazumijeva, drugima je potpuna nepoznanica
22
KAKO PROVODITI KOMUNIKACIJU
• Strpljenje mora pratiti komunikaciju i zbog pitanja koja mogu djelovati čudno, nepotrebno, nesuvislo, no ne smije se zaboraviti jedno od zlatnih, ključnih pravila komunikacije a to je:
„ Glupih pitanja nema, postoje samo
glupi odgovori”
• Strpljenje moramo imati sa novinarima, jer su nezaobilazni u prenošenju ključnih poruka i pojašnjenja. Posebno je važno prihvatiti činjenicu:
• „Komunikacija je dvosmjeran proces“
23
ONLINE Platforma: • Predmeti njenog sadržaja
• Interaktivnost
• Ažurnost
• Sveobuhvatnost
• Analitičnost
Prednosti: „Sve na jednom mjestu“
Nedostaci: neažurnost (odsustvo redovne moderacije i kašnjenje sa odgovorima na pitanja)
24
NAČINI KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU
NAČINI KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU
Posebna telefonska linija: • Telefonski poziv kao prihvatljiv komunikacijski kanal
• Besplatan korisnički broj
Prednosti: rasprostranjenost tzv. Tradicionalnog komuniciranja
Nedostaci: Nedovoljna educiranost osobe koja daje odgovore, odnosno delegira pitanja na adekvatnu adresu
25
NAČINI KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU
Forma „ Licem u lice“:• Direktna komunikacija sa potrošačima
• Zahtijeva dobru pripremu, koordinaciju i medijsku najavu
Prednosti: Širok spektar zainteresiranih strana • Razbijanje stereotipa vezanih za ovu temu
Nedostaci: Nedovoljan broj učesnika
26
NAČINI KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU
„Kafa sa....“• Razgovor sa ograničenim brojem “običnih“ ljudi različitih
profila
• Medijska atraktivnost forme
Prednosti: Dobar medijski tretman
Nedostaci: Ograničen broj učesnika
27
NAČINI KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU
Medijska kampanja: • Medijski nastupi
• Susreti sa novinarima u svrhu razvijanja međusobnog povjerenja
Prednosti: Razvijanje fer i profesionalnih odnosa medija i nositelja kampanje
Nedostaci: Mogućnost „neprepoznavanja“ interesa medija, sa jedne, te nositelja kampanje, sa druge strane
28
NAČINI KOMUNIKACIJE SA JAVNOŠĆU
Izrada kratkih i efektnih medijskih sadržaja sa ključnim porukama kampanje
• Kvalitetna produkcija
• Besplatna distribucija medijima
Prednosti: Jasnoća medijskih poruka
Nedostaci: Manja mogućnost dogovora sa medijima velikoga tiraža, odnosno velikim elektronskim medijima
29
MEDIJSKI TRENING
„Što mediji nisu objavili, nije se ni desilo“
• Najava kampanje i pojašnjavanje razloga za njeno pokretanje
• Informiranje javnosti o samom toku kampanje
• Činjenje postignuća kampanje dostupnim javnosti
30
MEDIJSKI TRENING
• Komunikacijske vještine izgrađuju se i usavršavaju poštivanjem jasno određenih pravila
• Izgradnja sigurnosti u ophođenju s drugima
• Odvajanje bitnog od nebitnog
• Način da poruke, uz sve prepreke koje im stoje na putu, dođu do onih kojima su namijenjene
31
MEDIJSKI TRENING
• Upoznavanje sa vrstama medija
• Upoznavanje sa načinom funkcioniranja medija
• Upoznavanje sa različitim formama medijskog nastupa
• Prepoznavanje afiniteta za medijski nastup, kroz praktične vježbe
• Praktično stjecanje vještina za medijski nastup
• Organiziranje konferencija za novinare
• Postupanje u kriznim situacijama 32
MEDIJSKI TRENING
• Mediji trebaju vas i vi trebate medije!
• O predmetu razgovora znate najviše!
33
EVALUACIJA PROVEDENIH AKTIVNOSTI
• Anketa nam u fazi planiranja omogućuje ključne informacije o:
• Ciljnim grupama
• Metodama i načinima komunikacije
• Pomaže nam da napravimo strategiju
• Kada pokrenemo aktivnosti komunikacije, potrebno je s vremena na vrijeme izvršiti analizu njenog uspjeha te ukoliko neki od načina ne donosi željene rezultate, potrebno je modificirati aktivnosti da bi se postigao cilj.
34
EVALUACIJA PROVEDENIH AKTIVNOSTI
• Metode komunikacije bi trebale biti dovoljno fleksibilne tako da bi se metode koje ne donose rezultate mogle zamijeniti metodama kojima postižemo uspjeh.
• Na kraju, po okončanju planiranih aktivnosti potrebno je izvršiti analizu.
• Od posebnog je značaja u ovoj fazi pitanje da li je ciljana grupa razumjela i prihvatila sadržaje koji su joj ponuđeni ovim vidom komunikacije.
35
NAREDNI KORACI
• Nacrt dokumenta „Koncept komunikacije s javnošću“ dostavit ćemo članovima Radne grupe za odnose s javnošću nakon radionice
• Radna grupa razmatra dokument i dostavlja komentare koji predstavljaju stav institucije čiji su član
• USAID EIA finalizira dokument
36
Hvala na pažnji!