Ocjene prikazi 329-345

Pri10zi za orijentalnu fi101ogiju, 41 (Sarajevo, 1991.), 450 str.

Zagreb, 1993.

1. Znacenje ovoga broja i posebne IOkolnosti u svezi s n}tm

Ovaj broj Priloga za orijentalnu jitologiju (u daljnjem tekstu: PO F) u cijelosti je posvecen objavi referata i diskusija sa znanstvenog skupa »5ircnje islama i islamska kultura u bosanskom ejaletu« odd.anom u Sarajevu od 7. do 9. ozujka 1991. Sastoji se ad dva uvodna teksta (a Orijentalnom institutu i znacaju teme koja se proucava), 28 rasprava, od kajih se 15 odnosi na povijesna istra­zivanja sircnja islama u Bosni i Hercegovini, kao i granicnim zemljama -Slavooiji, podrucju Klisa, Crooj Gori i Sandzaku, a preostalih 13 na kulturo­losku problematiku: filologiju, islamsku teologiju, filozofiju, pedagogiju i povijest knjiZevnosti. Na kraju su 3 replike u bloku rasprava. Buduci da su Povijesni prilozi povijesno glasilo, u ovom se prikazu ogranicujemo iskljucivo na prvi dio casopisa, odnosno simpozija, koji se tice nase struke.

Na ovaj broj potrebno je osvrnuti se detaljnije nego sto je to inace uobica­jeno zbog niza posebnih okolnosti. Sarno mjesec dana po izlasku iz tiska razoren je u ratnom vihoru izdavac POF-a, Orijentalni institut u Sarajevu, i unihena gotovO sva naklada netom otisnutoga casopisa. Isti jc tragicni usud zadesio knjiznicu, rukopisnu zbirku i arhiv toga instituta te mikrofilmove i kopije arhivske graae snimljene u instanbulskom, ankarskom, beckom i dubro­vackom arhivu, na temelju kojih je prireaena vecina rasprava U ovom broju POF-a. BuduCi da je od netom otisnutog broja POF-a spaseno sarno nekoliko primjcraka, od kojih je jedan stigao do Zagreba, u ovom prikazu smatramo potrebnim ne sarno informirati 0 saddaju nego i prenijeti barem dio konkret­nih rczultata, koliko to dopusta okvir ovog prikaza. Mnoge rasprave donose prvi put objavljcne statisticke podatke, od kojih izdvajamo dio zbirnih rezul­tata. Osim toga, nastojali smo prenijeti sto vise i drugih autorskih misljenja i korisnih opaski. Nije potrebno isticati vaznost proucavanja islamizacije Bosne i Hercegovine. Ova tema, koja je istodobno jedna od najvaznijih, najzanimljivijih i najsla­bije proucenih, postala je izuzetno aktualna i u sadasnjem ratu. Stoga da­nas, kada jos ne vidimo kako ce izgledati buduca Bosna i Hercegovina, S obzirorn na to da se prijedlozi zemljovida mijenjaju od mjeseca do mjeseca, a stanje na ratistu od dana do dana, jos manjc mozemo slutiti kojim ce puto­virna krenuti buduca (tj. poslijeratna) bosansko-hercegovacka historiografija. Zato je jako dobro to ho je cijeli ovaj broj pripremljen uoci rata, dok jos

329

OcmNE I PRIKAZI Povij. pri!. 12, 329-345 (1993)

tragicna zbivanja nisu opteretila duse i poremetila akademski mir prouca­vanja i promiSljanja. Posao je, mozda, obavljen u zadnji trenutak. Time, 41. broj POF-a predstavlja sintezu i krunu cetrdesetogodisnjeg rada Orijen­talnog instituta u mirnom razdoblju, koje je upravo zavrsilo. U pojedinim radovima ima za znanost normalnih polemickih tonova i succljavanja. Dobro je sto su svi rekli svoje miSljcnjc, a pogotovo sto su objavljeni povijesni izvori i iz njih izvadeni egzaktni rezultati. Treba imati na umu i to sto je turska grada zbog jezika dostupna sarno malobrojnim orijentalistima.

2. Terminoloske opaske

Prije prijelaska na pojedine autorc potrebno je jos sarno upozoriti na jednu terminoloSku distinkciju dalckosdnog znacenja. Prerna miSljenju vecine musli­manskih ·suradnika islamizacija i Jirenje islama nisu istovjetni pojmovi. Veeini muslimanskih autora 'se cini da se u pojrnu islamizacija osjeca element prisile, na­silno prcvodcnjc krScana u islam. Buduei da se ti autori u nacelu ddc teze po kojoj prijelazak u islam bosansko-hercegovackog pucanstva nijc bio prisilan, oni izbjegavaju taj tcrmin i govorc 0 sirenju islama kao neutral nom pojrnu. Drugi autori (ko;i nisu rnuslimani ili Muslimani) ostaju pri tradicionalnom terminu islamizacija. Ne ulazcci u jezicnu raspravu ni povijesne polemike 0 prisili iIi dobrovoljnosti islamizacijc iIi sirenja islama, mi smo sc u ovom pregledu iz po­stovanja prema svim autorima strogo ddali upravo onog termina koji oni sarni rabe.

Na isti se nacin postivala i terminologija autora gledc pojmova turski i os­manski (osmanlij-ski); bogumilski, krstjanski. hristjanski i crkva bosanska; kao i jczicni izraz koji ne podlijeZe standardu.

3. Pregled povijesnih rasprava

BRAN/SLAV DURfJEV. Neke napomene 0 isiamizaciji bosnjastvu u istoriji Bosne i Hercegovine (str. 25.-36.)

Istaknuvsi da se tcmom islarnizacijc nijc poblizc bavio, autor se ogranicio na opcenite i polemicke primjedbe 0 organizaciji povijcsnih istrazivanja u Bosni i Hercegovini te naveo niz korisnih zapazanja glede kritickoga koris­tenja statistickirn podacima iz starih i novih deftcra, te izrazio neke misli 0

formiranju bosansko-hercegovacke muslimanskc nacije. Upozorava da se ka­tastarski defteri cesto nekriticki upotrebljavaju u historiografskim djelima, tj. da se ne uzirna dovoljno u obzir to sto to nisu statisticki popisi u suvre­menom smislu. Vazne su sljedece autorove opaske. Za XV. i XVI. stoljece postoje katastarski defteri, no za kasnija je razdoblja povijesni rnaterijal razasut. Povijesna Sll svjedocanstva dugo bila nepouzdana svc dok se nisu ustalile osnovne konture u etnickoj strukturi kojom Bosna i Hercegovina ulazi u XIX. stoljcce. Dcfteri ne tretiraju u svim razdobljima jednako oslobodene od poreza i privilegirano stanovnistvo. Narocito su nc-

330

OCJENE I PRIKAZI Povij. pri!. 12. J19-345 (1993)

ujednaceni katastarski defteri glcde upl5lVanja vojnickih posada u tvra.avama. Vakufi se, takoder, upisuju sarno ponekad. Isto je i s popisima Vlaha koji se nekad biljeze u posehnim popisima, »a zatim neki od njih ponovo i u selima i nahijama koje se nisu racunale kao vlaske, kad dde tima~ko zemljiste«. Od kraja XVI. stoljeca defteri postaju sve nesigurniji. Kriza otomanskog im~ perija odrazila se i na cinovniStvo, koje sve vise prepisuje iz starih deftera, a manje utvrauje stanjc na terenu. Autor je kontrolirao istrazivace koji se sluze statistickim podacima i ustanovio da neki pisei cesto zbrajaju podatke bez obzira na to ponavljaju Ii sc oni U pOpISU. Tako se dobivaju uveeani iznosi. Proces formiranja bosansko-hercegovackog naroda ne sastoji se, po f)uraevu, sarno u islamizaciji nego i u postupnoj druStvenoj diferencijaciji U okviru osmanske vlasti. Diferencijacija se sastojala u ocuvanju jezika (koji Duraev naziva »srpsko-hrvatskim«) i drugih etnickih specificnosti. Ali to jos uvijek nije bilo dovoljno. Trebao je postojati i neki drustveni saddaj da bi Musli~ mani mogli biti narod u feudalnom smislu. To se rcaliziralo u procesu po­stanka i razvitka domaee feudalne klase. U prvim se stoljeeima osmanske vlasti nije mogIo govoriti 0 domaeoj feudalnoj klasi kao takvoj, vee sarno o domaCim Ijudima u osmanskoj vlastelinskoj klasi (Durdev pise: »spahijskoj klasi«). Prvi pokusaji za drukcijim polozajem domaeih spahija i zaima jav~ ljaju se i ispunjuju potkraj XVI. i u prvoj polovici XVII., ali pravi proces pocinje tek u XVIII. stoljeeu. Tada se pojacanim citlucenjem stvara domaca feudalna klasa i mijenja polozaj muslimana-seljaka u odnosu na kcSeane-sc­Ijakc. f.>urdev smatra da naziv »Muslimani« za naciju nije najsretnije odabran, te da hi ih bilo pravilnije zvati »Bosnjaci«. Upozorava na veliku razliku izmeou starog bosanjastva osmanskog razdoblja i Kallayjeva bosnjaStva koje hoee hrisati razlike izmeou Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini.

ADEM HANDtIC. 0 sirenju is[ama u Bami s pasebnim osvrtom na srednju Bosnu (str. 37.-52.)

Autor se posluZio snirnkama »Opsirnog deftera Bosanskog sandzaka~ koji je pohranjen u instanbulskom Glavnom diplomatskom arhivu (Ba, bakanlik Ar!ivi. skraceno: BBA). TD No 24. Smatra da je termin »islamizacija« neadekvatan, jer se u njemu osjeca ele­ment prisile. Buduci da Handzic, kao i veeina drugih povjesnicara musli­manske narodnosti, srnatra da je prijelazak iz kcSeanstva u islam bio dobro­voljan, a ne prisilan, on (kao i veeina drugih Muslimana) izhjegava pOJam »islamizacija« i pise iskljucivo »sirenje islama«. Za razliku od Srbije, Slavo~ nije i Srijema, islam se u Bosni sirio istodohno meau gradskim i seoskim stanovniStvom. Iz te razlike autor zakljucuje da sirenje islama u Bosni nije bilo rezultat represivnih mjera, a uzroke njegova sirenja vidi u politickim, drustvenim i ekonomskim prilikama. Autor pobija neke stare piscc koji su podrijetlo muslimana izvodili od bogu~ mila, kao i one koji ga vuku od muslimanskih izbjeglica iz Siavonije. Pre~ uzimam zanimljiv podatak od Adema Handziea koji na temelju turskih popisa navodi da je u Sarajevu jos prije 1600. godine podignuto 98 dZamija.

331

oeJENE I PRIKAZI Povij. pril. 12, 329-345 (1993)

Uocene su dvije kontradiktorne cinjenice: masovni prijelazak bogumila u islam pod Jajccm 1463. (0 cemu pisu svi alitori koji se pozivaju na turske izvore) i kasniji sluzbeni turski popisi (koji takve podatke ne sadde, nego se iz njih vidi sirenje islama kao postupni proces). Hadzic to pokusava djelomice pro­tumaeiti nepotpunoscu deftera (na koju upozorava i B. Durdev) jer spahijski defteri ne obuhvacaju sve muslirnanske stanovnike u jednorne mjestu. U Sarajevu, kao sjedistu sredisnje viasti, bila jc 1489. gadinc papisana 92 muslirnanske i 100 krscanskih kuca. Iste je godine u Sarajevskoj nahiji u 18 naselja popisano 275 muslimanskih rajinskih domacinstava sa 164 odrasla neoz.enjena clana i 652 krscanska domacinstva sa 34 neoz.enjena. Svi musli­rnani su domaCi, a ocevi su im krScani. Iz vclikog nerazmjera u braju ne­ozenjenih autor zakljueuje da u tom razdoblju narocito omIadina prima islam, i to iz cinjenice da je broj neoz.enjenih kod muslimana znatno veCi nego kod krscana. Veliku ulogu u islamiziranju imali su dcrviski redovi koji su ddali konaciha i kontrolirati komunikacijc. Kako je dervisko ucenje saddavalo i neke kdcan­ske prirnjese, to je olaksalo kontaktc sa zatecenim bogumilskim, formaloo kdCanskim stanovnistvom. Jos prije turskog osvajanja u Slavoniji (1536.) popisi iz 1528. biljeze dva trgovista robljem u Raei i Brckom, valjda kao posljedicu akindzijskih osva­janja i privodenja roblja. Islam je, inacc, likvidaciju ropstva postavljao kao vjersku obvezu. o naseljavanju VI aha autor konstatira, medu ostalim, sljedece: »Poslije pada Hercegovine (1470.) ( .... ) Turci u etapama naseljuju brojne stocare. pravo­slavno stanovnistvo, Vlahe, iz Hercegovine i erne Gore u prorijedena pod­rueja sjeverne i sjeveroistocne Bosne, naseljavajuci oblast zapadno od Drine, izmedu rijeka Sprece i Drinjace. Iz strategijskih razloga Turci usmjeravaju Vlahe i dalje na sjever preko Majevice prcma Savi i granicama Ugarske. Sa zapadne strane, opet, Viasi, iz istih staniSta, usmjcravani su u granicna pod­rucja, porjecja Unca i Krkc, zaobilazeci ugarsku jajaeku banovinu.4C »Na koji naein je taj proces sirenja islama tekao nije do sada poznat nikakav opis iIi kakva evidcncija. Cinjenica je da je u pocetku, i duze vremena, to imalo sasvim deklarativan karakter, sastojalo se u uzimanju novog imena kod muskaraca, dok se njihove zene jos duga spominju pod svojim pravim imc­nom. ( ... ) Mnogo ima takvih slucajeva gdje je zapisano sarno muslimansko ime sa oznakom MUSLIM sto znaci 'novi'.« Iz imena se ne moze znati je Ii rijee 0 muslirnanima prve iii druge generacijc, niti jesu Ii doseljeni iIi su domaei. Donekle pouzdani znak raspoznavanja za muslimane eiji su radjtelji bili kdcani jest onda kada je za ocevo ime upisano »Abdullah«. To muslimansko ime, koje znaci »rob Bozji« iii »sluga Bozji«, upi­sivano je svim muslimanima prve generacije.

NENAD FILlPOVIG. Islamizacija Bosne u prva dva desetljeea osmanske vlasti (str. 53.-66.)

Autor je svoje istrazivanje temeljio na Zbirnom popisu bosanskog sandzaka iz 1468.19. godine koji se cuva u Ataturk (ranije Belediye) kutuphanesi u Istanbulu. U proucavanju islamizacije autor vidi dvije faze. Prva traje od kada se pitanje

332

---

" , "1" ~~ 'i,1 %., i ".1 ~ ;-,, - , \,"~ G,_,,> , _ , 7 0 '.,' " .. 7 0 -_ .",,_ - .• ~

', ; _ .i" ".·j"" -~ 'l '·'·'· · . ~ "_ ~ , ,,'y • • , . ·- .,~ .1'" .-. _ ; , ,,- ~""l _ . ~ ,, -· ~ . .-~ -' 1 -.~. - ,.~ , • ~ ~ -J z "-,, ~ ~ ' " t ~:l"- , , !C' > S-- , . < 1 .-: ,, ~ _. "'. ;; . jf .. ,r 0· _ i., '." "~ ""' !:' .l,. .". ,,_ .. .. .. -.- -. ' ". '. , - , • • • "" _.., .. _~ . ?_ • - . ~ . • _7' _, •• ' "l~~; ·_ "~·-~Y > . · "L L • . ' 1:,- " "" -''' ' ' '~~''' '' !!~'' " ~,,," , "" - ~.

[0, "- f'~" " - "': ;:g. c ~ ., ... ,,,,~ .-',., "~, ,-" ~~- -,"- ' ~ , ~ ", - ~" !~ ;- , ~~~~ ~ "~ ", . ; ," lj-'; ' ~-'- ' ~"'~- " ', ;. ~ ", .. " , .~' ".~ '- '!""-~ " ~ '!-

~-J,!' ~ ]'~!:r f ' fH~3ni'"'P '1 ~-

'

0 - ,, 1 < r1< -t - ~;~~- ".'t .. ",~i "o "I " .... , iI .. .. - ,_, ••• ' • , c.' _.,- ;c -- c: t • ~ . ,, " <. ' _ O- ' .. . " ~! -". Q ~l.:>; : •• ".11"~ ~ ~

l r,- ,,- ".~ e. ' O '-···" l:""'· ~' _j '" .""' - M.'- "~O;. , . ;; , 0 ~,~ ~1:;,p:;;"".,,- .. 1 ;;, " ~"" . -",--: , ~ , , " - E-~ .•• , ~ ' '''~ '- '; 'O' '':I:;; ~i."' ! ~ ." ' ,. :r - "' -, ~ I 'f' "-- "- ' < 0. _ ~<*". "'~ ' __ 1" ~ ' __ " " , o . ' . ' _ •• _ . , _ 'o~ _-~ , ~ < ' - ,,,">,, •• " ~ ; O n~"ll ,;;J .: ", I F " ;;-I! ,- : r '~' ;!' __ !.~C ~. ""., P P 'f, , ~ • 'f' ~ __ ' . " no; __ •• , .... , _, . '0 ' ,c ' ' l -" -"-~" ' l" 0_- ,c _ I .­Ilj ~,~~~ ~E n &. C· _- H "" ' ~ ;- '::: __ ~ , . "' -i ,"' -> . ~ $:.'r'-~ ~}I}~H;'~ .-. '- 0 0:' -' ''-", .. " " ''', ' ' ~ " ~"" ' , fe, "" "'i "' ~ ' _""3 " ,"'"'" ,,-, , '. '} o .;i;', • • • < ~ .. - J:;. ,- ~. ;'" ;0:;_" ~ •• "- ' 1 H:: ;" ",l ,"&. ,.n' ~_ ,,_" tr 1j- .- ,.-. _ P "_ <

: ~ t J_ ~f ~ i ~ !ei~~ ~ ~ :JJ~' i~1 ". _ . -,-- ,. " , • • ~ , , • '; " , . ? ,

~ " , L c

f , r -w " , ;' , • " , -

, -. , ",~ , - ..-, ~ (')~ _ . :- ~.!. ~ ~ t:' ~ "I ~, ~"_ ~ t~ "- i ;:" h Ii ~"1 ~ 1"_ ~S;;- ' i ~ 5~~' ~- ·~"'·~ ~ ~~ ~_ " o . _.,,_~_, ... 1 "" • , !.n " .<~"'" ••• ~ -' ."" __ ~ ' __ " >-" " r-..- ' , .... o • • • n o ' .< " ~o " -<~."" " ... ~ , _ >li' ·~ "-"·' ~>. ,,; ,,'" :;i: _,'.- ~ ;' e,!' - : , : ~ ~. !~7' 't '" ",,'~ ~-~ l ~ '- l

. _, ." .Ii - • ;<li ,,-" ,A : ,'_ ""\l .i. tt,';! ,- 0," ~~ , ~ , .. ,, -~!i+ ' ,~¥l~-" ~ ~ " d -- ";:), ~ ~, ;:,- ~.~!" ~ ;; ll',.:i l' ~ ''' ' ,, ~ , ~;;'_ h' : ' , ,,;!, - ~- ; '. "" - " . • , ," ~ ii' , ,._ ~o:. ~ ;: ~M "~" ~ ", !-"::1' '' ~ '" > ~ 5> ~,; __ t ""'~_ ~".':l" " ' 'i ~ ~l': '' ~ -",,~" ,~ ,. ,.,.--- . '" ,, ",~ _ •• _l" o- ' • • ~_ ~, •• ~L 1; ~ ; :- ;;' ~ . ~ . ; r~ ~ J 1 ' ~,~~-"

"

.. , ' "~ ~" ," ,. ~ "' < _ ~ ", ,0-' ,c'~' *~"""",~ ,- "o'E,6~<~-C' " ' 'I': c 'fi--, ' ;l _~ "-t:n .. ; ,'"

,_,_ .;;-~ ';."' _ ,.. ~ ,..;: ~ .. '8 =&.: _w.w · · K * •• , . - ~ - .~ ' ~"i!'0" ,I!;" , ~ ,,'.'-" ; ,"

,.{ E',l";; ,~n:'~ ~~~~rln r - ~ -. ~- ~ ,?,"-[l ' ~ . ,. . -. - ' . ~ , ~ e, " '" • , ,,- i. -, ~ ~, '-l::, -- ' i _, ';: -. ,",. F _ >;." .~,~~~~;S ~ J ~ =~~i ~ ~ ~ " O .f."~ ' , ~ . ,.,o --~ftrl , ~l~ ~ ; t!i:r i ~ l _ , ' ~ rrjl ~" ;:::. ;;'1 ,)"' '-'-- . -- ''' . ~ . ,_ y , ~ .. 9;':-

! !

i , ,

! , 1

OCjENE I PRIKAZI Povij, pril. 12, 329-345 (1993)

svaku nahiju posebno, dok je za cijelu Hercegovinu izracunao udio muslimana od 830/0, a krscana od 17fl/o. Zbog trenutacne aktualnosti demografskih podataka valja sc zaddati na pestotku muslimana u pojedinim nahijama: Sokol - 95, Bistrica - 99, Dubstica - 97, Osanica - 98, Zagorjc - 99, Gorazde - 92, Pribud - 97) Nevesinje - 98, Kenac Polje - 98, Hercegovacka Ncretva - 98, Blagaj - 84, Dabar - 85, Bohani - 6, Ljubinje - 82, Vidoska - 73, Herceg Novi - 30, Trebinje - 12, Gacko - 51, Popovo - 12, Mostar - 87, Imot­ski - 25, Ljubuski - 65, Duvno - 69, Kukanj - 76, Poblace - 84 i Mile­seva - 38.

Autor kenstatira da je sirenje islama bie dugotrajan praces. Za razliku od Bo­sne u Hercegovini nije primjetan utjecaj derviskih redova. Ustvrdivsi da su u sirenju islama iskljuceni »organizirano misionarstvo i isplanirana represija, kao i institucionalizirano prcvjeravanje«, autor navodi sljedece drustvcne razloge pri­jelaska u islam:

1. Vjekovno postojanje u gotovo jedinstvenom etnosu tri razlicite konfesije, sto je religijsku svijest naroda u Bosni potpuno razvodnjavalo gotovo do ateizacije, posebno pod utjecajem politickih prilika. 2. Losa crkvena organizacija, odnosno nepostojanje jedinstvene crkvene organizacije koja bi se suprotstavljala sirenju islama. 3. Promijenjeni uvjeti u druStvenom i ekonomskom pogledu u odnosu na srednjovjekovnu bosansku ddavu, odnosno povoljni uvjeti za proizvodace u ukupnom zivotu pod novim osvajacem. 4. UcvrS'tivanje vlasti novoga gospodara i gubljenje svake nade da ce se promijeniti viast. 5. Prisila na bogumile od bosan­skih vladara da prihvate katolieku vjeru, progoni bogumila i od bosanskih vla­dara i od vladara srpske ddave dok je ona postojala. 6. KOllcentracija bogumila iIi kriptobogumila na velikom dijelu hercegovaekog sandzaka, koji su oeito Iakse prihvatili islam. 7. Organizacija vIasti, vrbovanje domaceg sloja u feudalnu kla­su i njegovo postupno prelazenje u islam. 8. Djelomicno sirenje utjecaja iz gra­dova, bar onih koji su se formirali, odnosno privlacnost gradova za seoske rnase, sto je i vIast poticala. 9. Utjccaj na~jh ljudi koji su dev~irmom iIi na bilo koji drugi nacin mobilizirani od strane ddave, jednako krScana i muslimana, i njihovo postizanje odredenoga viseg druhvenog statusa. I na kraju autor istice da bi se mozda mogio nati jos i nekih drugih razloga za prijelazak u islam.

FAZILET A H AFlZOVIC. Sirenje islama u pozelkom sandzaku (str. 75.-82.)

pakrackom

Proces turskog osvajanja Siavonije tekao je u razdoblju od osvajanja Osijeka (1526.) do rusenja cazmanskc tvrdave (1559.). Usporedno S osvajanjem Turci pristupaju organizaciji vlasti, tako da se 1538. formira pozeSki sandzak, a 1557. i cazmanski, odnosno pakracki. Pozdki sandzak se sirio sve do osvajanja Viro­viticc 1552. godine. Na ratom opustosena podrucja Turci naseljuju vlasko stocarsko stanovniStvo. Po­stupno dolazi do islamizacije domaceg stanovni~tva kao i doseljenih Vlaha. Val islamizacije je najjaci pedesetih i sezdesetih godina XVI. stoIjeca tc jace zahvaca gradove i sredisnje nahije u unutrasnjosti sandzaka. Kao ho je vidljivo iz popisa 1540. godine, pozeski je sandzak bio podijcljen u tri kadiluka (Poz.ega, Brod i Gorjan), a 1579. na sest (spomenuta tri te jos Ora­hovica, Virovitica i Osijek). Grad Pozega je 1579. bio »kasaba« sa 406 musli-

JJ4

_ ,J.,; " .,~,,,h ... _r_~, .!.o ~ "' .• ""',,' ~" ~,; C" " """"" .,. ,,,,,. ,>oJ., •. U" oW." .. ~~ ,,",,>/J .. i.,,"" , 1.0" '" Jdl .. .to i '" ~d_d,ik h',. "'hi;' ' . C." i< "'0;'" '" t,~·",,<. i 11 "' .... ""...lJ> ",,_ ,o-m. "I"",;' ".'i<"<o "", '" ... """",,,". , 1IL ... " "",-, . , : '" c " ';" "") ~"" ~ ,,. ","' iOM""''' , '' ,,~ ... ,,"' "",,,ic,,,,,,.

ilEDlfDA SI!L."SW\'J(-, U""i ,."4,,,,,,,,., pol";'" ., ,,,.,,,,,~.,., • " _ , (,,,. H _ "-)

,,",Hod,. """,,.ji<' "~p,, .. ",' ",";1';.,;' ..,Ii.' '" ' oj; ~ T.m ""..,i:, "'0;' '~.H >,h,,, 'o,~"b "' .,. ' ~. ~. ,,,,,,,,,, .. , i""~iI, .''''' .... ~ , .1 .,_ , ," ~c",,,,,;; , ... U,",om . .. ,,", ""'" .. .." ,.~,., r~ ~~ r<"[""" '" ;'h joo,. "b, ~ .. ,. .. ,,, , ....... ,.,,~ .IT"," ?"~m. I. "" ,,,,i~ ';i', ilo HO" /.,. ... "'~, """~, "'~'~" ~'" P'"",.~"·,, C I""'" c r«'''''''' & . i<b , .. ",m "'.Ii'.' .. ',"'1" "".i,,' oNik. ",,,1m,,,, ""b;' j ' ''';0-J."", .. ,",,,,,,, J.oJ 'm.b oJ , j: l>o .. h-l;<';. , A,~"'''~ '" ,,,,.n,,,-. ' ~I""' i>,"" ~.'J.~,. Z·_~,< ",,,,,,,",, ' k . ",:,.,. ,~~"' .. "" ~ ..... ",, _ '>" , I:;' "","';""; ".J~ _ ~.,'~, " ~'" ,~,.h ;."" "" = .. '" ,, ~ ,_ "" ._ ,k,,,.,.,,d ~.o;, 0, f~:."" , "'"', .. ""' '" "]j,.; ,,,~ '-'"" j ' , ",i, .... '<c'1.» ",,,",,,j,,, ,,,;,~>i,; 0 "'j, ... "" ..... ,i< ~ TO,'." '" . " " ,,_ , ""'"b,_, oil ~' H'" ""'.CT. " ,. •. ~. f'O';O;'= "c. j'"" "" "';' ";; 'r"""'~ """"., ".""'''';.:. ~ '""' .... . D. '" ~ _ ."""" , w_ "" " """ ",,,',,k<., ,",""'''' ""'~'I , .,,~ . ,,;"" ,.,,>c, ,i_ ;. .. ~~'" ' ''''',",' '""'''" , ,,,,", ., . .,,, ,;0;00 WOO'·k< ·.)-[,n'oo .. " 'j' b "",iN" Th,· ". pol"",,, "' ,~; . ::. ,~"C, • • , .c. «,,,,",""" ,.,..,,,, •. "'~c. t,,_._ "",1 """,,,.m, U _"~".;o,. 0»;"':" ".i~,j,,,. "'-~~,,"" .. ,,,",," ''''~" _ .. ;,m,,;,; u,,'" r--"'''.''''', '",k~ • • ~"" '.n'" ..", .... , ,,~'""~ ,.j "·.,,,h . ,,, . ,.""",, .vi,lko .. ", ..... ' " ··'r~'~ . '''0';'' _~, .. ~ v: .. , .. t "',,~ . ," .• 0» 1.001,,,,,,,1,,,' L'"r"'"" ~' 0"[" "" " ."" " "" "",,,,C;'I " 'l""", • "",_,'" ".:.,ce »0>'"'''' """". \,0" 0.1.,, ;>l'",~ •. A", .-,~" , .. ,"'" ~iIli-' . "'-Ii>" "- ''''- '~' ' '"' _ ""J " "~ ...... ~~,,, d.;. m k,,'m 'd, . , . ..".., , ~ ,., , .• j ,'''" ",:" " .,," ,,,,,,

K,,'" ~" """'*'" +j<' " " """"" ",'''h .".;, '~i"lo, "'.,," ""~.""'~' ot."..,;,, ~, ~'b '" ... ""'" <Ii .. . '''" . '0<' ,'~I.' "0'''' j ' ,,'. ' I'< '"h v"'~ ,..,,~ XY. , ""',,"~ XVI. _''''',. J,'.~ " .. ;;~ , " . ' .. !"",; _" "",~o ; ;"-" " .• ,,"" '" md .. ~ ",,"'''; ' "'" ,,'. f~" , '.Uti (",joloo~ .. I""j "/'''''1 ,;" "",."' , "'" ",'oJ"" :. ",I"'''-. '~ ""', m", ,"".n ,"""·" .. ,,Jj,w"- ""'. VIoh_."I .. , 1" """ ... " c: ..... "~;.o.,"' ~'''.,'''''' •• M.~ "",ill ,'''' 1m i< .<icil, ! ••• "" " " ". , ":R".,,~' " " . " ..... j. """"j,1,,, "" '.H' " ' " k"'''''j '.,,,.:,j, ~", ..... , • "," ,")fi '~ "'-'""OK 0 "~',,~,,h' ", L,",,~' """''''' '' Tmd '" """J; "" ,. \,1 _ , ,'_ .j", ,,,,,i,i ""'.N· • • =1;., "'" "-..,~' "ml, , ,'.,..",1",,, m~, ~ 'oj", """",. z,,' \,L. lw' " '~ ",,~)y """.",,: _ P"~"' " ' ;'" j« ~, • .... ,,~, " li Jo'''' J~ . ,"' " ;.

A"",d". pi"'" ~, mit, ,,,"« ".,.,..;. _''''~" ..... " .. : , ~", <>T."" to, ., ",-,~~~ "".;. ;.., ,,, .. . ' :.;.<. ,~, r ' ""';'-" " ."''''i<. l'o>,«j~;i .... : "'-~ Vl.b. ," '""-'" , _,; ~""<Of h,l ~ ' " i< " . " " .. ," •• _~ 0

"'""_ ,d_ ' e"."c<o- " ',,", ,,,",,,, > <,,,,,,,,,, • y'"..,. 1:"1,,,. n · '"' ;~ " 1m . ,,,I,,, , ,r,,_ ..".""""1",, , <.> :,,.,..,1 .... ; k.~ '",~"u

"",h ," . '"""" r>.,,"",> !'i'ro"', U." .... ',-;,', ""Ji ) "' ... ,""c<. h ,j .... ,,~"''''"' ;.0; , .... """', ••. z.. ".,~" •. ~ ~ " "",..~. "' .... '~""~'. ' .,. ._~,J;"'.,_ ' . ....... ~, .... ,,"' . .. ~.~h_ ..... " J' 'o<k ~ • """"",,1,.,',..., l""" J' ,,1 . I.h, (,' " ., 1''1'_'' '''' " , ~ .. :, "",. ;"" '" " '~ " y:.;., " """ Ij'*'l j .. i~ '" """".,. ",i .. "".." .. d;i. i OX' ii.\,q, h" " ' 0 ",h"""" \1,1.0 """, ., "",,.j,j, " , _ ";" ," " ," 'w"" ,j,,,,,,,. "~A • "oJ. '''', ~ ~,..,,,;j,," , .. ,~., ' , .. ~. "" ........ ,_ .... '" .. , ...... , "" i~. '",,1~ ' " " " ,,,,,~,,,,,,,,, 1'"",,,;. TO.'~" OJ _ I, ~"., " h_ '~"'''. " J' J',,~ ' '''' Ji",li l)o," i<'oin '''_ ¥<>O ',,,",,, Ivh"",; J' ",h, ,,10. D," "" , " " " ,1." .... ,.;, w. " """. " .. , i' ,...,,,'i,, ,~, ,,," ",",,_. ,_ .. ' ,,~, c"o'" "jo,\ t"",,",, """, ,,, ~ "'" ''" ","",.~"..,. ~"n'" ,,' '', ;X""'~" .. ,,,~i,, . ",",_",.00"_, " '_ "'0.. ~.'m .. h ,,_ K,'" ,. , .• ",,-, ~,,' ... " " "_', '" ;. "'. po ~_"'i<'o" ''''''~ '' • .,j«u .... "'" "C ,~ ,~'"" .... i'.m • ,,.J,,,'~., " T ' "' ,~. _ J"" ,~. ;,.,,,,,,,,,_, m" e, ~j "'~ PO" " "j iX." "''''~'' "''''~, "', .... ,_ ,'j< ."~,,,,"', .• ;c, "';"" "" ,,~, .• ,,~ ~"";.'" ,1" ,', ~ "",,.,',, ", 1;_ ,iO, """ ... ",,," "", ... ",- u""'.~ ~~";'" .oJ.J,,; uk, .... Tjoro""

S." jU';N'; E'/ZOV_ V;"', • ""'"""""'" ,,""'.i.., i""mi",o' ("" " ._1 " -!

A,·-,<~" 'l",iI, ~ 1~i,j "" " ' " >"" ... l" '''' ' J V,;... """,,.;~ C"""" ,,;; .. j, Po""'" ~.,~ yr ,;~ .1,1'0 """ i ,'10." " """'''''"''' "";,,].,,_ " ",'ooi <'" ,"TAi pol,,!.) YJ.t.. "'<J~'"'' ':-""-"'i~ ".""",-,,, ,,. ,, •• ,.~" .K.,,,'" 0 Vb ...... "'"" '''''''''' =" ...... "" .. . 0 Vl .. ~" ""J.,,' r" I,,,:;,, "- "".,.0 VI,,, .. K"_. ,, ~.J) .. ,., "". , .YI ."-, .. ~ .. .. -...,;[..~,;, '., ..... ". 1,"" ,..J"., "k",i " " ," ' .,,.,,,, , .• ~J"''''' ' ...... -lik, ~'''''' ",,,,,,; .. ~,, , l_~ '""" r'"'' """ ""-,, ,..,.".,. yr ... "",1."'1, ;, ",. ,," , ,,,,,, ,~ , ",""'" y";', '", ,,~ '''' ''''1' "'~.,., "'''" .. ",."1",",, ,""'" .... _ M" .,~,,;. ,. ,;., ,"-,,_, , ,, ,,,~ "" .. '" ,.,.l ~ . ... ,_ n," " ,"" ,.c"-c~ .~",..

.-<J=ko ,,,"", "',, "...,..,..., ~"""."",," ""","",.". C"~ .. '<;cWo • .t-.- ij< ""P"" _ .... ", .. Ii • • lAi ,,",,'I j,,; " .... J,,". ; """ .. 1')<, "',,;, i ,.,,'" ,~ ,,,' ': .,,,,,, '"" 'l."",, , :r, rodi<l> "'~ I.,,. .. ,,, , T;''''''~ .. """'",.,. , ,,,,,. __ 1.""~" "CO , .. m "',C .. 1',,;''''''' ,.,...." ,-,,,I'~' >ii, ,. ,,, .. , "_,,,,", • ' ''.\0< "",.,,", ,",,-,hj oj; , "' ,,"~' ., ,""-j" .,'­;.< .... _ ;'<"., N'''' j , I,;tu h""", j "" , ~""" .. ,j.,. ~",""""'''''' __ "'~~ _,,~o, .• , ' '' ''~"' ' ~, "" ,,' ,J.I,~, P""", ],)-, " ,.~ ... " VI_ "'''' ,,.,.,,1, , "A ,.,"'--" ~ ~',,_o,·i ;' , . ~ ' .... " "" .. ," ;-or"."" ,~ , ",,, _''' ~ • . h ... "" "' ,,,.,.~" "''<'''I .. , ,,~~,.., .... ,'~ "_,J,.. "". """" .. , H""';J' k ...... _ .",,:l,t,,_ " ,0 ",no ~~, ~ ... , , .,;;; , _ " .,

" j"'-" .... , """" ""~ VI.",- ; .. ,,, "oj,~,,,, ~,""" ., ... ., ,.. ".,,. "' .... ,"' bi", (15K), '''''ml<. ~ ,,, ... _ •• J"m ..-C,.:, ,,.,,~~, "'~bi"'_

7, ... " ,," 00'_'" ,,' ">', m" .. " ~'~' """'" "", .. ~, "no, e,,,,,. ",,, ,,, , .. ,,~'"" ,,0 .. ~ ","""",j" '" ,,,n, '''''' ".,~,;" ;rl",_! "-';,~ , ~.ib<·

oeJENE I PRIKAZI Povij. pdt. 12, 329-345 (t9'H)

nog ukidanja posebnog statusa VI aha neste od ranijih prava i duznosti ipak ostajc u nekim krajevima. Vlaski kanuni su, kako kaze autorica, bili »nadredeni osnovnim principima serijatskog prava«. Vlasi se u dcftcrima oznaeuju rijeeju »Eflakan«, a od druge polovice XVI. Sto­

ljeca vlasko ime nestaje iz popisnih deftera. U deftcru bosanskog sandzaka iz 1604. godine Vlasima se nazivaju sarno stanovnici planinskih predjela PeSteri, Golije i Starog VI aha. Nestanak vlaskog imena u kasnijim razdobljima tumaCi sc njihovom sedantizacijom. I prije nego su Osmanlijc osvojili bosansku ddavu, bilo jc Vlaha na podrucju kasnijih nahija Sjenica, Ras, Baree, Birae, Osat i u dijelovima juzne, jugoistocnc i istoene Bosne. Ta se podrucja poklapaju 5 protezanjem Dinarida (od Istre, prc­ko Like i dalmatinskog zaleaa i Hercegovine do Sandzaka i Starog Vlaha). Autorica dalje poblize navodi podatke preuzete iz deftera bosanskog sandzaka za 1469., 1485. i 1489. godinu 0 teritorijalnoj rasprostranjcnosti Vlaha. Naj­veti dio njih bio je doseljen.

Glede prelazenja Vlaha na islam autorica konstatira sljedece: prema defteru iz 1489. godine, kada su popisana 1764 vlaska domacinstva i 310 neozenjenih po­jedinaca, muslimana je bilo 30 iIi 1,50/0. Ni u XVI. i XVII. stoljecu podaci za bosanski sandzak nisu bitno razliciti. U XVI. stoljecu islamiziranih je Vlaha hilo oko 4'/0. Opsirni deftcr bosanskog sandzaka iz 1604. go dine je posljednji popis takvc vrste. Vlasko sc pucanstvo tad a dijelilo u tri cjeline: stara vlaska podrucja na istoku bosanskog sandzaka, podrucja vlaskih doseljcnja sa sirim pojasom bosan­skc Posavine i pogranicne nahijc na zapadu bosanskog sandzaka. Iznos filurije nijc bio svuda isti.

Vlaha je bilo 19% sveukupnog pucanstva bosanskog sandzaka. Registrirani su sIueajcvi prije1aska vojnuka u vlaski status (109), ali ima vojnuka i u rajinskom statusu. Od ukupnog broja filurdZijskog stanovnihva godine 1604. bilo je 14°/0 muslimana. Menu filurdzijskim stanovnistvom zabiljezeno je 1604. godine jos i 50 svecenika i 7 redovnika. Na podrucju vla~kih nahija (gdje zivi filurdzijsko stanovnistvo) nalazili su se sljedeci pravoslavni manastiri: Sv. Nikola u Banji 1I

nahiji Banja, te dva manastira - Zasluzje i Gomionica u nahiji Zmijanje. ad drugih vjerskih objekata u bosanskom sandzaku jos su manastiri Mildevo, Gostovic, Sv. Jovan i crkve Mostanica, Papratna, Lomnica, Sv. Nikola, Dobrun i Krusevo. Opcenito se moze reCi da je filurdzijsko stanovnistvo bosanskog sandzaka 1604. go dine pravoslavne vjeroispovijcsti.

Autorica ipak smatra da podatak 0 140/0 muslim ana treba uzeti s oprezorn jer su bastine pod filurijom eesto ddali razni duznosnici - nosioci administrativnc vlasti: spahije, ulcme, obrtnici iz gradova, pripadnici placenih vojniekih rod ova i drugi. Na kraju autorica navodi i neke poteskoce u istrazivanju. Kod vlaskog, odnosno filurdZijskog stanovnistva, nije se, nairne, oznacavala vjeroispovijest (koja se inacc rcdovita navodi kod drugih kategorija stanovnihva). Nuzno je i komparativno proucavanje izvora razlicite provenijcncije.

Autorica jc 0 Vlasima objavila nekoliko radova, od kojih preporucujemo cita­teljima »Vlasko pitanje i osmanlijski izvori« u Povijesnim prilozima, broj 11 (1992.), str. 39.-60., u kojima jc opet ponovila i neke teze iz rasp rave u POF-u kada je saznala da je njegova naklada postal a nedostupna.

22 Povijesni prilozi 337

f , , c , i ~ ~

. ,

-,

'c

. ;

~"

.a ..... -~

.~I

!~

'[ "

"~,l~,'~J

.. ,,-"'t --:l~l~ .

. =-,-~

l!;,;;.,~

1--~-1'.

,0'1 ",

-'.,-._

Q •

• -"-,~

"'t;

-,,." "

~~"

'~ __

~ _

.... ~.

"_

-1'~

'~~

·-~'

,·

M,

'_

0 .. ,_

.".",

,~

, -'''-

"-~-

-"

..

"'

_1

',,-

. ~~ •. _-' •

. ,'

,. _'".

-'l .. -d

-., .

. -

",!

ll","j' 1 "!;'~, . ..;'tl'

_,,~

.j" -~

-~

.\,,-.:~

"''';

' "'t

'" ,--" •

• '"

----f.

'-~,,,-'I

~"

~ V t-+:';'q,:';;;

,~,B!,,~ ij~;',

't~1;ii~~1~" !~q~

,"1-~ d 1: j'!;l';;I~q~

~·~~;~ }4r~-.f.~1'-l'1::~ijL 'i~l~'g f~_~-i -.

~. -:I

'!~.~

-3'~'-

"~.1-"'i,i~;L,,,-_

,'-

'"

" ~

__ ,<~

.,. ''''~"

~,~ -"JJ!';'~iii1

;~-:,,".-'" ~1.~j

'H'il"-"-.-',"ci~1";.", .. _t~,:

~l.i'l: -"-", ,',.,',

,..,~

-,. -to .

. ,,,~

~.,

~. 0

_ ~

. "0

,' ..... "·.

__ '''',-,~

" ,.Y

_

c~.

'''", '_

>.

_ ,

_, .'

-. ~~-:s"'~"

" ,-,-

7'

''''"'-

'0 "'j~

01>;'""!

""1

~~-t '

''0

'': ,·!

t6

,1 ~~'l

"_~-;; .• ,.

-'.

1"

"'

'-"" ~

=~ 't._,

~., .-;;~t

" ... _,

, -

":;" -

.... " ••• E~ .

.. I--",,'.--'''''~"

, "',~'-'

. • -'iL_~.'_-'l"J'"~

"4

'",,-,

~!'-"-~'-!~"

~;"_~" 1~'~, ~~,

_ ...

'·,S'I-,,~·t ~-

,~.T:~.'"

"~"-"'

=xi~,,"!".,.~

1 ";',

",,

flo "R

·

' •. ,

,.

"'.1 •

--,

-',.

-,. -<I.,.,.

,",0

",

'i-~~~'.,::~-' '

.j.~ .

• ~-.... ",::~-,< '_'"~'~

,~'''

~'-i! "~'~'J;

L, "~'''7'

'''-'''''-

.,t'_"-~"8 ·t\,,

",, __

_ j .

" --"~!.i'

·r'

••

-'-.'!!

, 5-

', '~

"---

; -:l!<~

«~

• ~

_._

0

"

... ~

~ -'~H~~

h."~

,~·,,~,t"~~~'~';l~,,].:'~_.~.d.~~~ .. ,;P,

t-t8,t~ ,'

,.

-,"'"

-'-

,,~ ...

--"-f

' "

,._

.. ""

l'll

"~

" ,

0 .. _

-.j .... '

"-" .. ~

,;',"-'j

_._,oc'~ ,"

. ·"'l!--'~~~1.~.,,.

"', '.'I~l"

'-"8

..0

", ".~.

,-,.

" ~ .

•• '"

,'

''~'

, '

c_

.. '"

,-

t '

" · '''"'0"

.·"

--''''~.",~ ....

"-',,_.' .~~

~ ~" __ ,,"'-:

'''.'s', 'f "'~"

""-"--~' "~''''-1-.\j~'.-'':~'E

'~'''-'~'.'~;;'''111,,_.~''110~

.--~'~'~XO·>~"

'll

'""~

',"i'""<,"~!

.--g~,,O_.C',

'I_""'~>"o :'

n,;

,:u

,d';

·~~.t~

' ~H~1_31"~.;:"._.,:_~=,,~

~ ~. ~'d~~

~ '":~~&'~t)~'~~i =:,"~, .. t~;'

~:~~·i~",;;~~r;:It:~

id~~~!lr~

il .~N;,,-.~~, ... ,.-,,,,,,; ":~!,-:i~;-<jJ"l'-'-:;..::-<:r"',aj-o-.I~;;-;f~~41!-__ :~ "'.

_ • ., •• ~

··,~O"

'<~!'

"_'

," "."

.~' 1

_ ~

'.~.""

, ...

, ..

. '~~> "'."'." '!~-

;;o •

'~".~

""'~·"''''''<.!~

~'!

9 ~"f

' j"'" L~,~i'2_.:, ~2.q

~ ~j'!) ~ :q ; toE ~ ff1 ~ >

d~o' ~ :'i}t~~,j ~ 1 ~.

:" ,,,,~.~

,'--;J~-.. ~ .. ~t"jo<&i·"l-~~·~i~~"~l',b '·'~~

";'~;~H M

~'''--'. ' ,

l.,:-!-.d!:.I'" ~1'J;"-"', "

q r~! ~ , to

' ~ H""C

] ~ ~'< ~ ; JlI-'J ;>;_~ :::

., >

'.,

1 -1

>,,"

•• ~

~, ~"

! N~"'~_-,,<.

! '"

, '"

Q'""

""

"'~M« __ _

, >< s

: ~

.."

... _

1 0

'

",. ;

~-J

..

'\' '

<' ;h

Q

"

i'.

!'-l

!;"",

h , , " ' r :.

, "

! ,f

I ~

~1'-

'"

t"d

l "

" ~" ,

j !

~ l

• -,,

-'" ,,­

~~ "-

=; "

" '"

<,'

• , , ..

:

~ ~ -

_t , ..

. '!C

J-

.,,.

~.~, r

" OJ

. .

" -..

" ....

. , ;-'~

,I

·-i~

=

0 -\ . " . ~ , H

Ff{

:g

~. o,

"_·~!

';io

:_ ~ r

j j

':;:f

~ i

nhr

n;1

! ..

. ,_"

~. 0

'.

-"

._;'

".

,t-'

~ .~,~

,·!.ii·

. !i-

'~'_H-~

,,-,

"!:

:lZ

l',

."

-11-

""

.ii.~~

~ ,_

"".0

"

, _

_ ,,

1 ~.,,~·"

f'

o'~<

I~"

'"

.. ' . -~

, -

•.

,'>C0

' .~.-

,.".

, ee

l ~,,, =-"~

~'''

~ <"

",--

"-1

."~

,,.""

.,.

~~,i

"tP

;;>

,:'1

!,~.-~

~l~"t'[&.

.,,-

-"

,_._

~,.

' 0

',1

~;<~

!i~

'l~H",'

I~

">~-~-

'"-"

7"

,.·oi·~"

;;~:l

d-~~

'0"

-.,J"

-, i ~ ~j

!P:~

t~i"

.'~

~;:

,.:;:

.t ,I~

,,-~

to

l ,

-' " "

.-, '

} ~~''"·''''·''Z'~"

or;: ~

t' ~.g.

,~ ~.~

? ~;; n

IS; f

iX ;

~"'

~_"

,. a

i'.'-

~,' i"'~K;

,,'-

. ?,U~

:~ ~;

i:'''1

\:':

~,,~~

. ~:.

~;, rt~

~~il

:rf.

;;"

'i~

'~~n,,

"~ ~

~1

8;r,

"~F"

,j-;

~ -~l

l='Jt

gl-

"8:"

L,~

""Ii'~

" ;::

"--,

~"

,c"

~ ",:

-"

""',"_

3..~

"",,'o~

.:;:"

•

• •

" "

e,

~'

· "

,.._.

~-.,_

"'_

t ~

:-; ",

,~ ~:

;.r

"t

i U

-~,~:!

-f"-~

~~~':p :;

-:.,

;'~l-

-'':

!f~-

I"

-,"

".t

""i'

~<-·

• ~

..

._0 ..

.. '

,et

, •. <,~.,ji

,:t;;:.,,",l"';;

0""-'

".0

>.

'"

-'C

" ...

~"" ,

_~,

~ ""

, (')

~"

. ;r,

,'~ "'

,,

;~

1;,

.1:f

·'x

P';;

,-"

;'.

"g.:

::-:--

o:;.,~

i ",;

, ~

.t;:

"-<,1

~!-

, -

'-'

---

<

",

• ",

.~,~.,

"~l

.~'

o<.

' "j

l '9*

~I"

T1:

'J-~'-

"t,l

.c,

'.J

".,

-''-

.' 'I

'"

.--'

,o:

;~',

,,-

-~

~ -_

",1

" ~"

"~_-'

__ ';

' "'<

...

. l,ll;

~3..

..

,.,

l+

;(,

,,

'"

."',~~

~ "

,' '-

-·'~

l''''

-, .

• "

'" ,

~,~

~f"

i'

!.t;".

,d''''.l

·'~_

:< '.

fl-,

"':

" ~-

-f~

;1'-

-""

" "

,..

6 nt

ll?'

''' '"-

-~

1"-"

0,'1~'

Ii"~,

d~",~:,

, .. ,....

... •

">0

l< •

.;""

~!~:

;~:f

~~-

§l:

·-"I~:i~f

,--

~-"-

---.-

' "j"

' ~"I:,lll!~ ~~

J~~r

~ i~

1 1!

."~

"~:<

' ....

,,~,

"~

'0"-.­

; ',

;_,: "'';'[

'il.

"'~"

•• --

-,,~

0

'!l"'~'

••

. "'

,,'

j.,,

--.-

.,c ..

~£.

..,,-

,1~

:;'df?T

,,1

V.'

d:

~ ..

.,,

",.

,',

._e,,,, ..' "' }~.~, , . - . ,', . , :] 0

>'-

"

i 5_"

~~~

" ~

, "',

'" . ; l , d F

" ~~

~~

C' ~ .. ~ 0

, ~

' -..-

" f~

f~ ,

] 1-~

",

L k~

'"

1"

, ~

"'

;:::-;

d' .:i r ~; , ~ • il l

;:-"0

'-l!'

;';~;'

~Z

"""

."

" R-

:'f~

" <"

>,,,

r-.--

".,;,.

ti r,

_;f:

" ·I~'

",.,

,,,,

, .-

,.-.,"

0-­"

" o

. x

"-il

';~'

· -"

'."

~

l"<-

'~'"

. .-'

" ~' ...

,:;i~'

_ l""

H;<i-~

~,j1

,l :]

~

c-"

' "'"o~

nr.

","

g· __

~

",';

c

>~~"

.H-

_L<

,.

" , ~

'" , ..

' ~ ~Jn

~ ,.}

td i

, '~j'j

q:~

'~-,

-0·

'1'"

-~p ,,"

'- , ,!

,,-!fT

1:

l , " • , " $ . ;. , , • ~

- " ,,' 'V"".""'t' ,: ... ,f,.,.., ~"""J;'" "",'"._,.,' "'F?" '",", '" ':= ... ,' ~". "'I'. ,,,.,.,.,,,-, ')"""1' """,." -",.._0 .. " '''P' "N *" ""-,,m, "'~'"'' " ..•• ,~~ . ,.,. "~,..,, ""._~. ,,~,~. "'c-" q!'~>fS 'oi'.'_'H' , '" ~"." _-,[", _~""" 'CO"" .~"..,,,',, ,r "C,., ,~~"., >""" ",.". ~,

",' ·".uU,", ,~" "r''',. '»YY"O' ,,"''0 "'I" ,.,,' '.' "'1'" -':­,,·,~I~·~, ~ •. ~ '"'''''''l''''' '''''',0'' .'","rr.~, ","', 'J.'" ,~,"!_,,, "'_"'''"'''"0 " .... ', "" "'r"'"1'"~ " ',',n " "" .... ''"j:'-'~''~ ,,,,, •• ~_,, -~ "r,-, -o1"p.rd '1"'wJ ,,'~ '.r .. ~, 'I' ".!"~",,, 00 ",;.~. _k,.,,,_ • ~ :''':" .. '...,' ,.;~ ,"<' ",',c,l "' .... l.· ""1'" ~ "_~ "-'1" n ''l'~Y'''O -"""""~'" "''';~ 'I' '1_ "'~ ~·.''''T~ 1_:", ' C~~ ~ -'!pm" 'f'! _''''; '~_"'I'''' _, -"!' .. ,.,.c_ ~ ,,,.,.,, "'I~ ~''''"' ... ~,,:"...:,' "'!~" -"""1" "'l'~'" ",,,,,", " 't" "',,' "".'" ",. ~:.h'" "'"~".~ '" .. ~'" '''1''''''' ";0. ""-" "",~ l'''''·'I '''''''''f"''' q'" ''I'' ,I"""",, ,,~'" ''''-' "'~ 'L'X ":""'1"" "<l "~'''~''~~' 'I' '~"I'--;-" "" '~"1::"'" "1'" '" T~l ..,.,,,~ '" ""1 .,.,...,.,-. ~,,,,",,, ."_O"'~"'" " ~'."" " "I' ",,,,m,. ""'V

(-,'." it< "~) ,.",.", "'.'G '>C_''-<;-""' ~'i'l -,,'INnro!'! ""v.''1

->( :"'" " .. ,,,,,,,,, '" ,I ,~.", ~" ",.r. 'I" ,,"'" -~P'-" "_'q ,'"., ~ ... " 'If'''' ."' .. ,"""~ "";' ""'l" ,,,,, .,,,,,., ~"? -"' cc< ~'I"f~ '" .,. ,,,., •• 0 ~~~ ~"", "",,',., '1'''1 'K .,"",. " ,~ .. , -';""'>"~"-"'(l . .,., '" l'l "":" " ~,,,-,,,,,, (~"''" """--.,,,," "~,.,.,,,,?

~P""~ ~"V' :,,~ '~''''''L'"~ H'"'''''",",''' CCO'" .... • """'Lm • ." '''''f'b'''"' ~ ',,!,,~ -',.· ... 'r ""'''''n ." ~, __ • m~ •. " ,.,' .,..,;. """I., .. ~ ,. ", ... "" "~~.;", ',' "";.",,~'" ' .. '~:m ,;nl~" .,,:"-, ,r ",,·c ~"'fF'-'"' "'.,.,' "" ,I ",~~,'" '';':''~ , ""'" "",.'roo<' _ 'ml ""1""~ -'';L'" '" ,_~; .. ~,,,,,,,,,, "'~.~, '~"'." ,-,~.""..., "" .. ' .. ,,4 E'~' '" , '~"'.=" .. "',,' '~ .... ',,,, _ '" • '~''''l'' 0 ""~ ~"' ,.4"~'," .,,~"'" .",~," ,b '",;" _".'''". U~~ ~ •• ": .. ",,, ~ ',w,.,,,.',, • '" "'''''''1'''' ",_'" ~ "'''' .:. 'J '0'l"A "';L'l'1 'P''''''' ''''1 _, T~'''''''''''' .~" .. 0" ,,,",,,p"'. "' ': .~"'''' ",~,a _""""U' <r' ,,~.,",od "'. '" ,~,,,, ""r':,.,rl -'"'' ,'!' __ '" """i"'l '''I'';'''' '''''1';'"1 'n ....... ,., 7~"'''i' ""'.,,,' , '''r-' ""~'~~'" " ''''''0;'''' ',!~ 'Ih'<:" ~. *"""11' "'"''''''' ~"."Io "' ;'''')" .'<Au, "." "~"" ,.',' ,_ ~.", "," "'"'>, ~ ~''''J , .. ~, " , ',,"" ".~".,~ ",,,. T. -on'" '""",.1",,'1" '''''I'''' .m 'i' ',m PC', '>,""'~ XX XIX ~.",_ "p"'''''' *= 11' '''''i''I' "Of. "_ -" ~".,." ... , '.,,,,,,*,,,., ." ),~ '"E.,,, 'V'!'" , o,,.,,.,,,..! ,,",,~;, ,. '" """". -"'~1"" ""',' m~ _~.q , .!,~ """"'i"~' '''',:_;, ... "",," " ""'~I""" "''''f'''' 1 :""~I< ''''I ~"",;,~"" ,,,,,.,,,,,,~, .... "''''''1''d

'(~"1' '>'1"'; "'L\" f6' ,,!,a,~ !" .. " -.·.La "J'q .. "" .... "" ""1' ";-'-'1'-' 'lI.-W >Y,""'" "" '~'-' (~~J" '-W.x <i"" "" "~, •. ',,,, ,; ",;oJ '.'.'f !".,."~_ '"~_. 'F" _";"~,-,,, "'" PO ''''¥' "l"'iI" "!'''''''~~ .,,',: ... ':', .... , ,~""~" .~,,"," •. ,. ",",,"'_'~ ."", ,r,,:'" '''' .... ''0 "~""P"'!'" roo" ,_ 1" '1" '" '~',"" ,"" l"'''' '~l "'1~, ,,;~, "0,"",:'1" !I'r!,'·" ,. ·"""1 ..... '.~ • , •• " ,0, ;""'''''->(1 '~1~"'''.' 'T"'"1'<1 '.",=_:., .. ""."" , ... ," ., ''''"''' -·z • """",, ~"'''' """"" ''"''''' •• ~ "'_~""" "'."'''1 ,~"'~~ .... ~ -'"~'1'''''cr """'"" ''I''''-":'"'(j """,'N "OM"« "~''D ~"''' .. " "0'

.".,", 'K_' '" ,~ 'eo, """ .. , ""00

OGjENE I PRIKAZI Povij. pri!. 12, 329-345 (1993)

toliko iz Bosne, nego iz udaljenijih zernalja. Prvi val naseljavanja urbanoga ci­vilnog stanovnistva dogodio se po zavrSetku osmanskih osvajanja pocetkom pedesetih godina XVI. stoljeea i trajao je do druge polovice sezdesetih. Nakon ratnih nedaea 1593.-1606. i nekoliko godina bun a i hajducija, pocinje drugi val s veeim brojem doseljenika, ali manje praeen urbanim razvojem.

HATIDZA CAR. Demografsko kretanje, socijalni konfesionalni sastav stanovniStva u visockoj nahiji (str. 195.-252.)

Istrazivanje se odnosi na razdoblje ad ulaska ove nahije u sastav Osmanskog sultanata do pocetka XVII. stoljcea. Neposredno prije dolaska Turaka stanovni­stvo je bilo prorijcdcno ratovirna.. Starosna struktura je bila dosta nepovoljna taka da. je jos 1468.19., primjerice, u gradu Visokom evidentirano 220 krSean­skih obitelji i 25 neozenjenih rnuskih clanava. Pocetkom XVI. stoljcea intenzi­viraju se bilo spontane, bilo planske migracije, tako da je broj dornaCinstava por.stao u nahiji sa 3.200 u 1489. n. 3.801 u 1516. godini. U Visokom jc 1516. zabiljezeno 257 domaeinstava i 75 punoljetnih neozcnjenih muskaraca (5to svje­doci a veeem natalitetu iii barem rnanjem mortalitetu u ratovima). Godinc 1604. u nahiji ima 5.034 domaeinstva. Demografskom obnovom pocinje i jaci razvoj gradova. Raste braj abrtnika, koji vee 1540. godine cine 300/0, 1570. - 770/0, a 1604. - 690/0 gradskog pucanstva. U Visokom zivi i mnogo dervi~a, koji promicu pismenost" obrazovanje i prijclaske na islam. Vojnicko stanovniStvo dosta brzo prc1azi u islam. Godine 1485. ima ih 20'10, a 1489. veO 40%. U tri gradska naselja Visocke nahije (Visoko, Fojnica i Kresevo) muslimansko stanovnihvo je 1485. godine cinilo sarno 3()/0 populacije. Do vjerskih prornjena dolazi poslije pad. srebrenicke (1520.), ,.backc (1521.) i jaj.cke (1528.) bano­vine. Tako u Visokom broj muslimana raste godine 1489. na 50/0, 1516. na 380/0, 1528. na 600/0, 1540. na 780/0 i 1570. na 93% • Drugacije je u Fojnici i Krdevu, gdje udio muslimana doseZe 1570. godine sarno 250/0, odnosno 24()/0. Nije ni u selima proces prihvaeanja islama bio ravnomjeran. Na 38 stranica ove rasp rave su tabele statistickih popisa, a na jednoj objava sumarnih rezultata i postomog racuna za cijelu nahiju. Iz posljednje se vidi da je udio muslirnanskog stanovnistva porastao sa 11 0/0 u 1485. na 900/0 u 1604. godini; postotak muslirnana u Visokorn sa 70/~ na 91 0/0, Fojnici sa 70/0 na 36()/o i u Kresevu sa 9fJ/o na 45(1/0 u istim godinama.

BEHIJA ZLATAR. !!irenje islama i islamska kultura u Sarajevu i okolini (str. 253.-268.)

Proces prijelaska na islam bio je u okolici Sarajcva intenzivniji nego u drugirn dijelovima Bosne. Na to utjecu dvije cinjenice: jos prije dolaska Turaka ovclje je bi1a slaba crkvena organizacija, a u tursko doba grad postaje srcdistem civil nih i vojnih vlasti. Prihvaeanjem islarna feudalci su dobivali natrag svoje stare ba­~tine kao timare, a seljaci izvjesne povlastice. Broj rnuslimanskih domova porastao je u gradu Sarajevu sa 11 u 1468. godini na 3.895 u 1604., a broj kdeanskih sa 65 na 140. U sarajevskoj nahiji u istom vre-

3H

OeJENE I PRIKAZI Povij. pri!. 12, )29-3~5 (1993)

rncnskorn razdoblju broj muslimanskih domova raste sa 237 na 5.349, a kr~can­skih pada sa 566 na 16. Broj stanovnika (osoba) muslimanske vjere jc porastao sa 242 na 9.244, dok krScanskih pad a sa 631 na 156. Do god inc 1604. proces prijelaska na islam je uglavnom zavrSen. U gradu zivi 96,790/0. a u nahiji 99,520/0 rnuslimana.

RAMIZA IBRAHIMOVIC:. Struktura vojnicke klase u 15. i pocetkom 16. vijeka s posebnim osvrtom na sirenje islama u Bosni (str. 269.-282.)

Osmanlije su u Bosnu dosli s potpuno izgradenim druStveno-politickim i gospo­darskim sustavom, koji se u nasoj historiografiji naziva timarsko-Ienskim. Dok su stariji povjesnieari (Truhelka) njemu podrijetlo trazili u Perziji, suvremeni pretpostavljaju da potjcee iz arapske ddave.

Vel ike tirnare su u prvo vrijeme dobivali carski iii narnjesnicki gularni (oslobo­deni robovi). Tada jos nije zapocclo rnasovno sirenje islama pa gotovo cijeli timarsko-lenski sustav pociva na oslobodenicima. Kasnije se u timarski sustav postupno ukljucuje i nekadasnja vlastela. Godine 1455. u zbirnorn popisu kra­jista Isa-bega Ishakovica 54% timarnika oznaceno je kao »gulam« iii »hizrne­car«. Oni su se odlikovali bezuvjetnom vjernoscu. Velik broj ljudi koji sluze u vojsci dolazi u Bosnu s istoka, a ima i dosta Madara. Kod sitnog plemstva dobivanje tirnara nije bilo uvjetovano prijelaskom na islam, nego lojalnoscu. Korisnik sitnoga zemljisnog posjeda (do 20,000 akci) zvao se ~pahija, srednja vlastela Sll zaimi iii begovi (posjed se naziva zeametom), a kru­pni feudalni posjedi koji .gu u prvom redu uzivali sultan i visoki dostojanstvenici i namjesnici zvao se has. Jpak se broj zemljoposjednika nemuslimana od pada Bosne pod tursku vIast do kraja XV. stoljeca smanjuje sa 290/0 na 6% • Velik broj krUanskog plernstva samovoljno napusta tim are. a neki ga gube zbog ne­poslu~nosti. Spahije prelaze na islam otprilike jednakim intenzitetom kao i na­rodne mase. Sinovi nekih krScanskih spahija prelazili su u islam. U drugoj polovici XV. stoljeca zacinje se jezgra domace vojnicke klase, a u XVI. oni sasvim prevladavaju u Bosni. Bosansko se plemstvo definitivno oblikuje do XVI. stoljoca.

FEHIM Di. SPAHO. Prihvatanje islama kod stanovniltva klilkog sandzaka (str. 283.-290.)

Kli~ki sandzak je sluzbeno osnovan 1537. godine i, kako je citavo vrijerne pred~ stavljao granicno podrucju, ima neke svoje specificnosti uvjetovane krajiskim karakterom. Proces prihvacanja islama u kliskom sandzaku odnosi se na dvije kategorije stanovnistva: na rajinsko stanovnistvo koje je preostalo nakon velikih iseljavanja kao i na doseljene Vlahe. U ovom sand7,aku islamizacija nema masovni karakter. Stanovnistvo u rajin­skorn statusu (koje nikad nije bilo u vI ask om statusu) lakse, ranije i masovnije prelazi na islam. To su podrucja Uskoplja, Livna, Neretve, Rame i Glamoca, gdje ima do 40 muslimana. U nahiji Saromiste udio muslimana je cak 78% •

Muslimani tvore vecinu u gradu Livnu. Kod vla~kog stanovniStva istoga po­drucja islamizacija je minimalna i dosefe sarno 6% • los je manje muslimana u

342

OCJENE I PRIKAZI Povij. pri!. 12, 329-345 (1993)

vlaskim podrucjima Petrove gore, Petrovog polja, Zminje polje, Sinja i Vrlikc - sarno 2fJ/o. Najzapadnije nahije kli~kog sandzaka su 100% krscanske: Buko­vica, Karin, Obrovac, Klicevac, Cetina, Zrmanja, Popina, Strumicki i Plavna, ali i nekc nahije malo prema u unutrasnjosti: Kupres, Unica i Grahovo. Islam se najjacc prihvaca u podrucjima naseljcnim rajinskim stanovniStvom. To je naj­udaljcnija zona od granice kamo spada podrucje Saromib, Unea, Kljuca, Gra­hova, Kupresa, Janja i Sokola.

U drugoj polovici XVI. pa do pocetka XVII. stoljeca naseljuju se ranije opustjc­Ii krajevi. Primjeriec, u nahiji Livno jc broj vlaskih kuca porastao od 1528. do 1604. sa 54 na 337, a u nahiji Uskoplje od 1550. do 1604. sa 196 na 2.049. Vlasko je stanovnistvo cvidcntirano na podrucju cije10ga kliskog sandzaka, osim nahije Neretve. Meau Vlasima je islamizacija bila neznatna. U nahijama Obro­vac, Unac, Gradacac, Mazin, Cvetusa, Karin i Velin uopce je nije bilo. Godine 1604. u statusu kasabe evidentirani su ovi gradovi kliskog sandzaka: Konjic, Prusac, Donji i Gornji Vakuf, Livno, Glamoc, Jezero, Sinj, Hrvace, Vrlika, Drnis, Knin, Zemunik, Obrovac, Skradin i Klis.

NakoD gore izlozenoga povijcsnog bloka, POF donosi u drugom dijclu kuIturo­loski, takoder ima 14 rasprava. Prvih 13 sarno cemo poimenicno navesti radi informacije, ne osvrcuCi se na njih jer se bave filologijom, knjizevnoscu i slicnom tcmatikom izvan okvira nase struke. U svezi s povijescu jedino je posljcdnji prilog.

1. Darko Tanaskovie. Islamska ili muslimanska kultura u Bosni? (stl". 291.-302.) 2. Ismet Kasumovic. Skolstvo i njegova uloga u stvaranju pretpostavki za razvoj kulture u BiH u osmanskom periodu (str. 303.-310.) 3. Fehim Nametak. Drustveno-istorijska uslovljenost divanske knjizevnosti tJ

BiH (str. 311.-318.) 4. Amir Lj-ubovic. Sirenje arapsko-islamske Jilozofije (falsa/a) u nasim krajevima (str. 319.-328.) 5. Slobodan !lie. Hamzevijska i hurufijska jeres u Bosni kao reakcija na politiCku krizu Osmanske Imperije u drugoj polovini 16. vijeka (str. 329.-336.) 6. Boris NileviC. Slika religioznosti srednjovjekovne Bosne pred osmanski dolazak (str. 337.-346.)

7. Dzemal Celie. Domace i orijentalno u materijalnom kulturnom nasljeau bo­sansko-hercegovackih Muslimana (str. 347.-358.)

8. Madzida Becirbegovic. Urbanizacija i prosvjetni objekti u bosanskom ejaletu (str. 359.-368.)

9. Marjeta Ciglenecki. Turqerije 'U Ptujskem muzeju (str. 369.-384.) 10. Ekrem Causevic. »Bosanski« turski i njegova autenticna obiljdja (str. 385.­-394.) 11. Beeir Dzaka. Sta je pomoglo prihvatanju perzijske knjizevn'Osti u Bomi i Hereegovini? (str. 395.-400.)

12. Muhamed Hukovic. Gaibija, sejh Mustafa - mistik i buntovnik (str. 401.­-408.)

13. Muhamed Zdralovic. Bergivi u Bosni (sty. 409.-424.)

343

OCJENE I PRIKAZ[ Povij. pdt. 12. 329-345 (1993)

Posljednji prilog zbog vise razloga zasluzuje da se na njemu zaddimo. Glediste koje zastupa je disharmonicno tezama kojc zele promovirati muslimani. Zanim­ljivo ga je cuti ne sarno zato sto predstavlja drugu stranu (»audiatur et aItera pars«) nego i zbog ostrih replika koje je izazvao. 1z ovog sc suceljavanja zorno. kao mozda nigdje drugdje, vidi bit problema. Donosimo neke formulacije Milana Vasica zajedno s replikom Saliha Aliciea.

MILAN VA SIC. Islamizacija u jugoslovenskim zemljama (str. 425.-442.)

Autor isticc da je islamizacija bila poticana sprcgom niza odgovarajuCih cini~ laca stalno prisutnih u osmanskom ddavnom i drustvenom poretku i uopee u sis­temu odnosa kakvi su vladali u Osmanskom carstvu. Buduei da u njemu, kao ni u drugim muslimanskim ddavama nije bile spccijalizirane rcligijskc institucije poput Crkve kod krScana, vjerski i svjetovni Evot muslim ana bie je potpuno isprepleten. Glavni cinilac islamizacije bio je pravni poredak koji je »pravovjer­ne« muslimane stavio u polozaj punopravnih podanika carstva, a svi su nemusli­mani bili u podredenom polozaju kao »sticenici« (zimmi). KrSCani su doista uzivali pravnu zastitu, njihova religija i vjerski zivot doista su se tolerirali, ali u uvjetima ogranicenih vjerskih sloboda i pod vjerskim pritiscima nisu mogli doci do punog izrazaja. Ova je neravnopravnost povlacila za scbom diskriminaciju na politickom, drustveno-ekonomskom i kultU1:nom planu. Razlike Sil pos-tojale glede posjedovanja dobara, nacina odijcvanja, ponasanja i slicno. Neki su zakon­ski propisi bili ponizavajuci za ncmuslimane. Prijelaskom u islam konvertit je postajao punopravni podanik carstva, stjecao veeu sigurnast i povoljnije uvjete za Evat i napredak. Faktori islamizacijc su hili kompleksni, ali su ani ekonomske prirode djelovali najsnaznije. To je u znatnoj mjeri pojacavalo privid dobrovoljnosti samog cina prijelaska na islam. Posebno znacajnu ulogu u sirenju islama imali su derviski redovi, od kojih su na nasem podrucju hili raSireni: mevledije, naksibendije, halvetijc, kadirije, rifaije bektasije, hamzevije i drugi.

SALIH ALleIC. Osvrt na izlaganje M. Vasica »lslamizacija u jugoslovenskim zemljama« (str. 443.-444.)

Autor je ustvrdio da je Vasiceva metodologija »potpuno sporna i nenaucna« te da ponavlja pogreske svojih prethodnika iz XIX. stoljeca. Osnovna je po­greska sto se poslu:t.io metodom ekscesa, a ne procesa. i da zato pitanje sirenja islama do danas jos nije objasnjeno. Prvo treba utvrditi sto jc sistemsko, pa tck onda ho izlazi iz sistema. Najveeu Vasicevu kontradikciju oponent vidi u Va­sicevoj tvrdnji da je tame gdje je otpor turskoj ekspanziji i vlasti bio veci isla­mizacija bila masovnija. Autor istice da Vasie Nedima Filipovica nije shvatio. Inaldzikova izlaganja su neprovjercna, a ostala je literatura islamofobna, koja je pisana srcem, a ne dokumcntom. Tko god bude promatrao sirenje islama (isla­mizaciju) izvan procesa sigurno ee doCi na pogresne i znanstveno ncoddive zakljucke.

344

OCJENE I PRIKAZI Povij. pril. 12, 329-345 (1993)

4. Zakljucak

Cijeli 41. broj POF-a posvecen je jednoj teml 1 time se izdvaja od prethodnih brojeva ovog uglcdnog znanstvenog casopisa. Osnovna nakana objavljenih re­ferata sastojala se u tome da se 0 islamizaciji iIi sirenju islama u bosanskom eja­lctu progovori na znanstveno utemeljeni nacin koji bi bio lisen naslijeuenih pred­rasuda. Postavljenom problemu pristupilo se integral no, kao proccsu, a ne kao zbiru izdvojenih dogadaja. Moze se slobodno reCi da se u nakani uvelike uspje-10, jer se u potpunosti radilo na arhivskoj dokumcntaciji. Znatan dio stranica u objavljenom broju donosi statisticke podatkc, a vrijcdnost takve vrste grade je sarna po sebi ncupitna i stozerna. U konkrctnorn slucaju ona je jos i pojacana time sto je posrijedi materijal na turskom jeziku, koji donosi videnje zbivanja s nama suprotne strane, i jos k tome veeini europskih povjesnicara jezicno ne­dostupan (osim profesionalnim orijentalistima). Korihcna strucna literatura navedena je u biljdkama. BuduCi da je starija lite­ratura strucnjacima vee poznata, i iskazana u bibliografijama, ovdje bismo ipak zeljeli ukazati r.a sarno jedno novijc djelo za koje zasigurno, zbog prekinutih veza s Bosnom, jos svi nisu culi, a koje sc izravno bavi postavljcnim problem om. To je djclo Muhameda Hadzijahica: Porijeklo bosanskih muslimana~ u izdanjt~ (Bosanske) muslimanske biblioteke Sarajevo, 1990. (186 stranica). Tu knjigu prc­porucuje Adem Hadzie. I na kraju, nesta sasvim ukratka 0 samam Casopisu i Institutu koji je gajio takvu znanstvenu tradiciju cetiri desetljeea. Sam naslov casopisa moze zavarati jer hi neupuceni rnogli pomisliti da je to cisto filolosko glasilo. Stoga upucujemo sve povjesnicare da ne zaobilaze ni prvih 40 brojeva POF-a, u kojima povijesna problematika zauzima otprilike izmeou cetvrtine i trecine svih priloga. Znatan dio rasprava odnosi se na Bosansku krajinu - granicno podrucjc s Hrvatskom i popriste dugotrajnih europskih ratova. Vise 0 casopisu, kao i djelatnosti Ori­jentalnog instituta moze se naCi u bibliografijama. koje takooer spadaju u niz njegovih izdanja, primjerice, Bisera Nurudinovic: Bibliografija jugoslovenske orijentalistike 1961-1965. godine, Sarajevo, 1981.; iIi Svetlana Milie: Preglcd izdanja Orijentalnog instituta sa bibliogra/ijom radova u njima (1975-1985), Sarajevo, 1988. Posebni otisak iz POF-a 37 (1987) 211-240. Nadajrno se da ce sc, ~im prilike dopuste, 41. broj POF-a ponovno tiskati, a daljnje izdavanje casopisa biti nastavljeno. P07:eIimo Orijentalnom institutu sto skoriju sanaciju jer takva znanstvena tradicija ne smije zamrijeti.

Andrej Cebotarev

)45