pri premalkk

8/16/2019 Pri Premalkk

1/11

ARTIKULACIJA ČASA (7-10 min.)

Uvodni dio

Tehnička priprema: Ulazim u učionicu, nakon pozdrava sa učenicima započinjem sa tehničkom

pripremom, koja podrazumijeva paljenje laptopa, zatim priključenje na projektor. To će trajaoko 2 minute i ako je sve uredu sa tehnikom, započinjem sa psihološkom pripremom za čas.

Nakon kratke psihološke pripreme obraćam se učenicimada navedu ono što su adi!i " oš!i #asi od tome $ at$o dis$utu%emo.

e$ivani od'ovo rošli čas smo radili nastanak !smanske dr"ave i nekoliko sultana koji suodi#rali ključnu ulo#u u osnivanju carstva.

Nakon ovo# pitanja vraćam se na nastavnu jednicu sa prošlih časova i postavljam pitanje

itan%e &*%asni da !i %e u s edn%ov%e$ovno% +osni "osto%ao ne$i o*!i$ $u!tu e,

e$ivan od'ovo U srednjovjekovnoj $osni je postojala kultura kao i na prostoru dru#ihdr"ava.

itan%e avedi šta %e ut%e a!o na a/vita$ "ose*ne $u!tu e u s edn%ov%e$ovno% +osne$ivani od'ovo Na razvitak posebne kulture uticalo je od različitih kulturnih sredina kojesu ušle u sastav srednjovjekovne $osne, različite vjerske podlo#e prisutne u srednjovjekovno$osni i otvorenosti $osne prema kontinentalnim i mediteranskim, istočnim i zapadnimkulturnim.

itan%e avedite u #emu se o'!eda!a ta %edinstvenost $u!tu e u s edn%ov%e$ovno% +osne$ivani od'ovo %edinstvenost kulture u srednjovjekovnoj $osni o#ledala se na crkvenoj svjetovnoj arhitekturi, skulpturi stećaka, kamenoj plastici dvorova $obovca i %ajca, te pismenoi knji"evnost.

itan%e &*%asnite iteš$u $u!tu u na " osto ima s edn%ov%e$ovne +osne.

e$ivani od'ovo & u srednjovjekovnoj $osni, kao i u zapadnoevropskom svijetu, dvorovvladara i velikaša bili su središta viteške kulture. $osanski 'eudalci primali su utjecaje i pratilaktualnu modu evropskih 'eudalaca. &maju svoje turnire, i#re, bave se lovom, imaju svceremonijal i nastoje da se po svemu uzdi#nu jedan ispred dru#o#.

1


2/11

(atim nastavljam dalje sa pitanjima s obzirom na to da su učenici radili i !smansko osvajanje$alkana avedite $ada %e +osna "a!a "od &smans$u v!ast i /a v i%eme $o%e' su!tana.

e$ivani od'ovo $osna je pod !smansku vlast pala )*+ #odine za vrijeme sultana

-ehmeda && l/0atiha.&*%asnite $o%e su " om%ene nasta!e na$on što su &sman!i%e /au/e!e +osnu.

e$ivani od'ovo !smanlije su svojim dolaskom u $osnu donjele novu vjeru, kulturu,običaje.

(atim postavljam pitanje učenicima s obzirom da su se susretali s timnavedite da !i su&sman!i%e uti a!i na a/vo% o* a/ovan%a t%.š$o!a na " osto ima +osne.

e$ivani od'ovo 1eliki doprinos dali su i osnivanju škola vjersko# karaktera.

2


3/11

lavni dio 324/ 5 min.6

Nakon ovo# od#ovora najavljujem današnju nastavnu jedinicu 7ulturno/obrazovne prilike $osni i 8erce#ovini pod !smanskom vlašću do kraja )9 stoljeća.

&*%asnite "o%am $u!tu a.e$ivani od'ovo 7ultura je cjelokupno društveno naslije e neke #rupe ljudi, to jest naučeniobrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke #rupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tiobrazaca u materijalnim objektima. ;iječ kultura dolazi izlatinsko#a colere , što je značilo:nastanjivati, uz#ajati, štititi, štovati. 3Ukoliko ne znaju, objasniti podrobno6.

avedite v ste $u!tu e.

e$ivani od'ovo ostoje dvije vrste kulture to su duhovna i materijalna.3objasnim učenicimaukoliko ne znaju objasnit kakve su to kulture6.

(apočinjem sa današnjom nastavnom jedinicom. Nakon pada pod !smansku vlast $osna jedošla pod sna"an uticaj nove kulture, to je orjentalno/islamska kultura koja je za vrijeme!smanske vladavine do"ivjela sna"an razvoj.


4/11

iz#ra ivane podzemne prostorije kazamati koje su slu"ile kao spremnice vojno# materijala. o#radovima razvijala su se naselja najprije vojnička a zatim opšta. 7asnije razvili su se najveć#radovi $anja >uka, rijedor, radiška, Tuzla, (vornik, Travnik.

Nova #radska naselja nalazila su se izan tvr ave, me u njima postoje tri vrste, a to suva oš2$asa*a i še3e . a oš su zatečena u#lavnom rudarska i manja tr#ovačka srednjovjekovnanaselja.Kasa*a označava naselje koje se naseli većim brojem stanovnika i u njemu se podi#ned"amija.4e3e su nazivani samo veliki #radovi kao što su =arajevo i $anja >uka.

=vi #radovi osmansko# doba razvijali su se u dvije odvojne zone, a to su čaršija ?središte obrttr#ovine i prometa a dru#e su mahale/stambene površine #rada.

!braćam se učenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izla#anja:

&*%asnite šta %e uti a!o na a/vo% ' adova. &*%asnite novi i/'!ed ' adova. &*%asnite v ste ' ads$i3 nase!%a.

Nakon od#ovora nastavljam dalje sa izla#anjem podnaslovom

Ku5e 6su jednospratnice sa prizemljem i spratom, jedino #rad %ajce tu su se kuće razvijale u teta"e. U prizemlju su se nalazile sobe u kojima se zimuje zatim mutvak ili kuhinja koja nika

nema stropa ne#o je otvorena prema #ore. (atim tu je drveno stubište koje vodi prema divanhanotvoreni prostor na spratu. Na spratu se nalaze nešto veće sobe sa dosta prozora. To su čardaci kojima se ljetuje. Ti dijelovi su produ"eni i izneseni nešto prema vani nad ulicu.

am%ešta%-orjentalna kuća nema namještaja po sobama u smislu evropsko# kom'ora u#lavnojto je nepomična sećija koja se pru"a ispod prozora. =av ostali prostor je čist i zastrt šarenimćilimom pa se soba čini još širom i prostranijom. U toj kući nema podjele prostora zaobjedovanje, dnevni boravak i spavaći dio. =ve se odvija tu izravno na ćilimu ili sećiji. Trpezu t

zamjenjuje okru#la i niska so'ra3sinija6 uz koju mo"e sjesti i petnaest osoba. &spod sinije stavlja velika plahta ili bošča da se ostatci hrane ne rasipaju po ćilimu. Tu su i ormari, peć kupaonica samo izvan to# prostora u#ra en du" čitava stra"nje# sobno# zida.

!bično u srednjem dijelu zida nalazi se zemljana peć sa #linenim lončićima koji akumulirajuunutrašnju toplinu i postepeno prenose u prostoriju sa desne strane je banjica ili hamamd"ik. U

4


5/11

nekom dijelu okolice je i dušekluk tu se dr"e jastuci, jor#ani i dušeci preko dana. Ti dušeci se nveče prostiru ili po sećiji ili po ćilimu tako se pretvara dnevna soba u spavaću.

U sklopu kuća nalazi se i okućnica ili avlija koja je pokaldrmljena okolo je posa eno razn

cvijeće, zelenilo da kući daje hlad, ljepotu i miris. Tu se nalaze i bunari ili česme okolo kuća opasana zidom sa kapijom na dva krila sa velikim halkama ili zvekirima. Tu je još i bašča sšljivikom i povrćem.


&*%asnite i/'!ed o %enta!ne $u5e . &*%asnite $a$av %e *io nam%ešta%. &*%asnite $a$av i/'!ed su ima!e av!i%e.

Ku!e su poseban tip starije -uslimanske kuće u $osni, to su četvrtaste, kvadratne kamenez#rade sa dva ti sprata pa i više. osljednji sprat je pokriven bačvastim svodom od sedre kakokulu ne bi ušla vatra, tu su i puškarnice za odbranu u slučaju napada pored to#a nalazio se i otvokroz koji se sipala vrela voda na neprijatelja. Takva naselja su 3 ;ataji kod 0oče, !d"ak kodUstikoline6 8erce#ovački tip kula ima prvi vrhu mašikule sa kojih se mo#lo tući neprijatelj posamim zidom. 3-etiljevića kula u @apljini6. Nakon ovo#a prelazim na novi podnaslov, a to je :

ošn%a-materijali od kojih se pravila odjeća su bez, vuneno i laneno sukno, konoplja, lan ko"a.Neke vrste luksuznih materijala su svila, kadi'a, čoha. rvaci i velikaši zamotavaju bjelčalme, a srednji stale" nosi pokratko odjelo čakšire s kopčama #rube papuče. Aene nose 'ered"od crne čohe sa bijelim velom. ripadnici dru#ih vjera nose dru#ačiju odjeću muškarci nose crni crvene trubane i ko"ni pojas oko pasa, a "ene la#ane košulje i kecelje i na #lavi maramu.


&*%asnite i/'!ed $u!a. &*%asnite nošn%u mus!imans$o' na oda. &*%asnite nošn%u " i"adni$a d u'e v%e e.

Nakon ovo#a prelazim na vjerske objekte i njihov iz#led.

8ami%e-su vjerski objekti koje predstavljaju najljepše spomenike kulture $osne i8erce#ovine.


6/11

zadu"bine. =ve d"amije se mo#u podjeliti na dvije #rupe i to d"amije sa kupolom i d"amije sčetvrokutnim krovom ?dalje se dijele na one sa kamenom i drvenom munarom. rve d"amije s počele #raditi polovinom )4 stoljeća . =matra se najstarijom d"amija u Ustikolini u ju#oistočno$osni. o ljepoti se ističu:9a/i :us ev-*e'ova (1;o#i(1;;0) Ka a@o/-*e'ova (1;70) Jusu -"ašina(1; B).(Ukratko ću im dati opis pojedinih d"amija i pokazati slike na slajdovima .6

Si*i%an me$te*i i!i me$te*i ? me u najbronije škole u osmansko doba koje su postojale su u$osni bili su početne muslimanske škole #dje se sticala osnovna pismenost i početno vjerskoobrazovanje u prvom redu učilo se arapsko pismo i pravilno čitanje 7urBana.Najčešće #ra eni uz d"amije, njihovo podizanje počinje u )4 st i traje sve do kraja osmanske uprave.

ed ese ? pod mederesom podrazumjevale su se srednje i viša škola 3 azi 8usrev/be#ovamedresa6. U njima se učilo čitanje i tumačenje 7urBana zati vršla obuka u vjerskim i šerijatsk pravnim znanostima.&zučavan je arapski, osmansko/turski i perzijski jezik. Učenici su podjelju skupine iz ni"e u višu su prelazili skupinu ovisno o svom uspjehu.

U vremenu !smanske uprave nisu #ra eni samo &slamski vjerski objekti, ne#o z#ra eni su pravoslavni i katolički.Najpoznatiji manastir iz to# doba je Tvrdoš kod Trebinja . U -anastirukod ora"da u )+ stoljeću pokrenuta je prva štamparija u $osanskom ejaletu.

& stara" avos!avna $va u Sa a%evu sa#ra ena je u prvoj polovini )+ stoljeća, s obzirom na toda je više puta stradala u po"aru tako se mjenjao i njen iz#led i veličina.


7/11


&*%asnite v ste d8ami%a. avedite $o%a %e na%sta i%a d8ami%a u +osni i :e e'ovini. &*%asnite u!o'u an%eva#$i3 manasti a. &*%asnite u!o'u med esa. &*%asnite u!o'u me$te*a.

!d objekata privredno# značaja naročito imaju va"nu ulo#u*e/istani/to su bili posebnitr#ovački bazari po većim #radovima. ra eni su od kamena i presvedeni kupolama s bačvastim svodovima. ri #radnji se #ledalo da što bolje bude zaštićena od po"ara i noćniskitnica koje bi mo#le nanjet štetu. oznati bezistan u =arajevu 3$rusa6 )44) podi#o #a ;ustem paša, zatim 0erhat pašin $anja >uka i Travnik .

(načajniju poslovnu namjenu imali su3anovi i $a avan sa a%i su javna svratiša u kojima senalazila prenoćišta sa sobama za spavanje ali i prostoje #dje se smještao konj ili više njih. ra e je u dvije eta"e ima jedan ulaz u dvorištu redovitu bunar ili česmu. Namjena je bila da pru"najnu"niju pomoć putnicima da im osi#uraju krov nad #lavom. rvo poznato prenoćište iz#rad je azi &sa be# )*+2 u =arajevu , kasnije azi 8usrev be# Tašlihan )4*5, zatim -orića han,7olobara han, -ehmed paša 7ukavica je sa#radio 1eliki han prije )D49 #odine.


&*%asnite u!o'u *e/istana. &*%asnite u!o'u $a avan sa a%a.

-e u najljepše spomenike orjentalne &slamske kulture u $osni & 8erce#ovini spadaju i kamemostovi koji se odlikuju slo"enom konstrukcijom i lijepim iz#ledom.Najčuveniji most j-ehmed aše =okolovića na


8/11

javnih česmi smatrano je velikim dobročinstvom . rvi poznati hamam sa#radio je azi &sa b)*+2 kod Fareve d"amije još poznatiji hamami su od azi 8usrev $e#a u =arajevu zatim u-ostaru, očitelju, =tocu, $la#aj. 1odovodi su #ra eni po #radovima selima pa i putevimaizme u #radova i sela. rvi vodovod sa#radio je azi &sa/be# u =arajevu )*+2.

Sa3at $u!e 6


9/11

sadr"ine. 7od ostalih kon'esija tako e je razvijeno bilo slikarstvo u#lavnom različite vrste 'reski po crkavama. oznati slikari su Todor 1uković, =trahinja, 1asilije idr.

Kn%i8evnost 6 Najdarovitiji učenici sa područja $osansko# ejaleta upućivani su u visoke škole u

&stanbul, 7airo, i


10/11

Nakon što sam završila današnju nastavnu jedinicu za završni dio časa planirala sam #rupni raUčenike ću podjeliti u dvije #rupe tako što će učenici izvući jedan papir u boji 3plavi ili zelenzatim će odrediti vo e #rupa. 1o e će odabrati jednu od tri kutije koje su prije pripremljene u tikutijama nalazi se po tri pitanja na koje će oni od#ovoriti. !vo su ta pitanja koja će se nalaziti ukutiji:

&*%asnite šta %e uti a!o na a/vo% ' adova.

e$ivani od'ovo Na razvoj #radova uticao je razvoj zanastva, tr#ovina.

&*%asnite u!o'u $a avan sa a%a.

e$ivani od'ovo : 7aravan saraji koristili su kao prenoćište za putnike ali i odmor za

"ivotinje .

&*%asnite v ste nad' o*ni3 s"omeni$a $od us!imana2 Kato!i$a i avos!ava a i Jev e%a

e$ivani od'ovo Na#robni spomenici kod -uslimana dijele se na tri skupine i to najstarijaskupina su nišani 'ormi većih obeliska sa prikraćenim piramidama na vrhu, nišani rustičnih steli treća vrsta su nišani sa nevješto izvedenim turbanima. 7od ostalih vjera nad#robni spomenicisu uspravni sa oznakom krsta, kod jevreja masivno kamenje u obliku bosanskih stećaka.

&*%asnite u!o'u me$te*a.

e$ivani od'ovo -ektebi su #ra eni uz d"amije imali su ulo#u kao osnovne škole tu seizučavalo čitanje 7urBana i arapski jezik.

&*%asnite u $o%o% %e m%e i *i!o a/vi%eno s!i$a stvo $od us!imana.

e$ivani od'ovo U vezi sa vjerskim propisima kod -uslimana nije bilo slikanja likova ne#osamo su se bavili ornamentikom tj: pisanjem nekih dijelova iz 7urBana.

itan%e avedite $o%e su v ste d8ami%a.

10


11/11

e$ivani od'ovo =ve d"amije se mo#u podjeliti na dvije #rupe i to d"amije sa kupolom id"amije sa četvrokutnim krovom ?dalje se dijele na one sa kamenom i drvenom munarom. rvd"amije se počele #raditi polovinom )4 stoljeća .

itan%e !bjasnite ulo#u 0ranjevačkih samostana.

&d'ovo 0ranjevački samostani bili su mjesta #dje se sticala i širila katolička vjera i kulturanajpoznatiji samostani su nalaze se u 0ojnici, 7reševu, 7raljevoj =utjesci i Tolisi. ri'ranjevačkim samostanima postojale su i škole za od#oj omladine i njihovo opismjenjavanje.

itan%e &*%asnite nošn%u $od us!imana.

e$ivani od'ovo rvaci i velikaši zamotavaju bjele čalme, a srednji stale" nosi pokratkoodjelo čakšire s kopčama #rube papuče. Aene nose 'ered"e od crne čohe sa bijelim velom.

itan%e &*%asnite $a$av %e *io nam%ešta%.

e$ivani od'ovo : To je bila nepomična sećija, soba zastrta ćilimom, zatim sinija #dje se jelo, peć sa #linenim lončićima.

Nakon što od#ovore i prezentuju svoje od#ovore završavam današnji čas ocjenjujemnajaktivinije učenike sa ocjenom pet 346 i vo e #rupa, i zadajem zadaću da pročitaju historijizvor u ud"beniku &zet Cabotić, -irza @ehajić, Historija udžbenik za 7 razred , na strani )D+.

11

pri premalkk

Documents