preview 12290

8/2/2019 Preview 12290

1/11

1.

8/2/2019 Preview 12290

2/11

1. Knji

zevnost

1.1.

NAZIV I POJAM KNJI ZEVNOSTI

STVARALA

CKA JEZI

CNA

DJELATNOST

Knji

zevnost je stvarala

cka jezi

cna djelatnost kojoj je gra -da jezik; ima svoj izraz (oblik) i sadr

zaj. Nazivase i umjetnost rije

ci. Gotovo svi europski jezici koristetermin

ciji je korijen rije

ci latinski (lat. littera slovo) prema kojem je ustaljen nazivliteratura . Pretpostavlja se da je knji

zevnost sveukupnost napisanog, no u nju se ubraja

i usmena knji

zevnost.Knji

zevno-umjetni

cko djelo za razliku od neknji

zevnog (npr. znanstvenog, pu-blicisti

ckog) odlikuje: izra

zajnost, slikovitost, vi

sezna

cnost, zvukovna i asocijativnakvaliteta rije

ci koje su unutar knji

zevno-umjetni

ckog teksta dovedene u suodnos.Beletristika je prema tradicionalnom shva canju obuhvacala lijepu knji

zevnost(franc. belles lettres lijepa slova), no zna

cenje se kasnije

siri na publicistiku. Danastaj pojam ozna

cava zabavno tzv. lako

stivo, neovisno o ostalim odrednicama.Lektira doslovno zna

ci ono

sto se

cita.

Skolska lektira obuhva ca programompropisan niz kulturno relevantnih knji

zevnih djela.Bestseler je marketin

ski termin preuzet iz engleskog jezika a njime se ozna

cavanajprodavanija i najpopularnija knjiga u nekom vremenskom razdoblju hit knjiga,uspje

snica. Uspje

snost

zanrovskih pisaca mjeri se upravo po broju bestselera, odnosnoprodanih primjeraka ili

citavih naklada (suvremeni bestseleri: J. K. Rawling: HarryPotter , D. Brown: Da Vincijev kod , P. Coelho: Alkemi car ).

Zanr je odrednica tipa umjetni

ckog djela a utvr -duje se prema tehnici, tonu ilisadr

zaju djela.Analiza je ra

s

clanjivanje knji

zevno-umjetni

ckog teksta na sastavne dijelove.Interpretacija je tuma

cenje knji

zevnog djela s obzirom na smisao pojedinih nje-govih dijelova unutar cjeline kao i s obzirom na cjelinu djela.

PODJELA KNJI ZEVNOSTI

Podjela knji

zevnosti prema podrijetlu : usmena i pisana.Podjela knji

zevnosti prema jezicima : hrvatska knji

zevnost, engleska knji

zenost,latinska knji

zevnost . . .

Podjela knji

zevnosti prema formi : lirska pjesma, roman, mit, balada, pripovijetka,drama . . .

Podjela knji

zevnosti prema vremenu nastanka : anti

cka, srednjovjekovna, mo-derna . . .

2 Hrvatski za maturu

8/2/2019 Preview 12290

3/11

1

1.1. Osnovni pojmovi

ZNANOST O KNJI ZEVNOSTI

SUSTAVNO PROU

CAVANJEZnanost o knji

zevnosti bavi se sustavnim prou

ca-vanjem knji

zevnosti.

Dijeli se na: povijest knji

zevnosti, teoriju knji

zevnosti, knji

zevnu kritiku i knji-

zevnu metodologiju.

Povijest knji zevnosti

Bavi se prou

cavanjem knji

zevnih djela u njihovom kronolo

skom slijedu, a obuh-vaca:

KRONOLO

SKI PREGLEDa) povijest nacionalne knji

zevnosti prou

cavarazvoj, promjene i osobitosti neke nacionalne knji

zev-nosti

b) poredbenu (komparativnu) povijest knji

zevnosti istra

zuje veze i odnosedvaju ili vi

se nacionalnih knji

zevnosti

c) opcu povijest knji

zevnosti na osnovu poredbenog prou

cavanja knji

zevnostinastoji obuhvatiti sve knji

zevne pojave svjetskog zna

caja

Unutar op ce povijesti knji

zevnosti postoji podjela na knji

zevnostilisti

cka razdobljai epohe:

starovjekovna knji

zevnost srednjovjekovna knji

zevnost knji

zevnost predrenesanse i humanizma renesansna knj

zevnost barokna knji

zevnost

knji

zevnost klasicizma i prosvjetiteljstva knji

zevnost predromantizma i romantizma knji

zevnost realizma i naturalizma knji

zevnost moderne knji

zevnost avangarde i modernisti

ckih pokreta postmodernisti

cka knji

zevnost

U

zi pojam od pojma epohe je stilska formacija . Dok se pojam epohe odnosina knji

zevne i povijesne zna

cajke nekog vremenskog isje

cka, pojam stilska formacijaodnosi se isklju

civo na knji

zevne osobine, odnosno stilske srodnosti neke skupine djela.

Hrvatski za maturu 3

8/2/2019 Preview 12290

4/11

1. Knji

zevnost

Teorija knji zevnosti

ZAKONITOSTI

KNJI

ZEVNOG STVARANJA

Bavi se prou

cavanjem prirode knji

zevnog djela,oblicima i na

cinima knji

zevnog izra

zavanja, opcim za-konitostima knji

zevnoga stvaranja.

Cesto se naziva ipoetikom (gr

c. poi etik e t ekhn e pjesni

cko umije ce).Naziv poetika mo

ze ozna

cavati i dio teorije knji

zevnosti (u

cenje o knji

zevnimvrstama, npr. poetika romana) ili u

cenje o pjesni

stvu pojedinih razdoblja (npr. poetikaromantizma), ali i zakonitosti kojima se slu

zi odre -deni pisac ili pjesni

cki smjer (npr.poetika A. B.

Simica ili poetika ekspresionizma).Naziv knji

zevna teorija ozna

cava neka teorijska uop cavanja o svrsi i zadacima

knji

zevnosti, te o na

cinima knji

zevnog oblikovanja pojedinih vrsta. Znanstveno pro-u

cavanje knji

zevnosti kao jezi

cne umjetnosti korelira s estetikom (filozofska znanost oumjetnosti) i lingvistikom (znanost o jeziku).

Stilistika je dio lingvistike, pristupa djelu kao jezi

cnoj tvorevini; prou

cava op cezna

cajke knji

zevnog izraza.

Knji zevna kritika

VRIJEDNOSNE PROSUDBEOcjenjuje vrijednost pojedina

cnih knji

zevnih dje-

la; bavi se upu civanjem

citatelja u knji

zevne vrijednos-ti; ima posredni

cku ulogu izme -du djela i

citatelja. Ako se temelji isklju

civo na osobnimdojmovima kriti

cara o pro

citanom djelu, mo

ze biti samostalna stvarala

cka djelatnost.

Knji zevna metodologija

Opisuje metode prou

cavanja knji

zevnosti te je usko povezana sa znanstvenim is-tra

zivanjem knji

zevnosti.

KNJI ZEVNI RODOVI I VRSTE

SKUPINA KNJI

ZEVNIH DJELA

ZAJEDNI

CKIH ZNA

CAJKIKnji

zevni rod

cini naj

sira skupina knji

zevnihdjela koje povezuju zajedni

cke zna

cajke.Podjelu na tri knji

zevna roda: lirski, epski i dramski J. W. Goethe je smatrao podje-lom na prirodne oblike pjesni

stva dok je G. W. F. Hegel povezao liriku s izra

zavanjemsubjektivnosti, epiku s objektivno

scu, a dramu je smatrao sintezom obojega.U novije se vrijeme knji

zevnim rodovima pridodaje i diskurzivni knji

zevni rod, pase prema tome govori o

cetiri knji

zevna roda:


8/2/2019 Preview 12290

5/11

1


Lirika (gr

c. l yra vrsta glazbala,

zi

cani instrument) Epika (gr

c. epos rije

c, pjesni

cka pripovijest) Drama (gr

c. dr ama radnja) Diskurzivni knji

zevni rod (lat. discurs razgovor, rasprava, ra

s

clanjivanje)

RODOVI SE DIJELE

NA VRSTE

Knji

zevne je vrste stara retorika shva cala kao unaprijedzadane uzorke prema kojima su se stvarala knji

zevna djela.Dana

snje je shva canje deskriptivno (opisno), a ne norma-tivno (propisano). Suvremena teorija knji

zevnosti knji

zevnu vrstu (

zanr) razlikuje odknji

zevnog roda kao nadre -denog pojma. Knji

zevni se rodovi dijele na knji

zevne vrste.

Lirika

NEPOSREDNO IZRA

ZAVANJE

PJESNIKOVA ISKUSTVA

Lirika ili lirsko pjesni

stvo je naziv za knji

zev-na djela kojima se neposredno izra

zava pjesnikovoosobno iskustvo

zivota i svijeta. U staroj je Gr

ckojozna

cavala pjesme pjevane uz pratnju lire. Prvi poznati liri

cari su gr

cki pjesnik Alkej ipjesnikinja Sapfa (7./ 6. st. pr. Kr.).

Osnovna obilje

zja lirike: subjektivnost izno

senje osje caja, emocionalnost ekspresivnost ritmi

cnost (jedinstvo ritma, zvuka i zna

cenja rije

ci) sa

zetost (naj

ce

sce kratke forme)

cesta uporaba pjesni

ckih slika i stilskih izra

zajnih sredstava

Podjela lirike

Lirika prema temi

Ljubavna lirika obuhvaca pjesme u kojima pjesnik izkazuje osje caje ljubavi premavoljenoj osobi (Vesna Parun, Ti koja ima s nevinije ruke ).Domoljubna lirika obuhvaca pjesme u kojima pjesnik iskazuje osje caje ljubavi i

divljenja prema domovini, zavi

caju, narodu, jeziku (Silvije Strahimir Kranj

cevic, Mojdom ).

Pejza

zna lirika obuhvaca pjesme u kojima pjesnik pjeva o ljepoti krajolika

cestoiznose ci i svoja raspolo

zenja (Vladimir Vidri c, Jutro ).Duhovno-religiozna lirika obuhvaca pjesme u kojima pjesnik pjeva o svojim reli-

gioznim nadahnu cima (Nikola

Sop, Isus cita novine ).Socijalna lirika obuhvaca pjesme u kojima pjesnik pjeva o siroma

stvu, dru

stvenoji ljudskoj nejednakosti i nepravdi (Dobri

sa Cesari c, Vagona si).


8/2/2019 Preview 12290

6/11

1. Knji

zevnost

Misaona ili refleksivna lirika obuhvaca pjesme u kojima se iskazuje pjesnikovomisaono iskustvo (Silvije Strahimir Kranj

cevic, Misao svijeta ).

Lirika prema tradiciji

Himna (gr

c. h ymnos pjesma, pohvalnica, hvalospjev) je pjesma uzvi

sena i sve

ca-na izraza posvecena nekomu ili ne

cemu

sto

covjek smatra vrijednim

stovanja i divljenja(Antun Mihanovi c, Horvatska domovina ).

Oda (gr

c. od e ili aoid e pjevanje, pjesma) je pjesma uzvi

sena i sve

cana izra-za posve cena nekomu ili ne

cemu prema komu ili

cemu se osje ca privr

zenost, ljubav,po

stovanje ili neka druga vrsta naklonjenosti. Tematika ode

sira je od tematike himne(Petar Preradovi c, Rodu o jeziku ).

Elegija (gr

c. elegos tu

zaljka) je tu

zaljka, lirska pjesma sjetnoga tona u kojoj se

izra

zava tuga, bol i

zaljenje za ne

cim nedosti

znim, izgubljenim ili pro

slim.Ditiramb (gr

c. dith yrambos ) je pjesma koja zanosnim tonom izra

zava

zivotnuradost i veselje. U svjetskoj je poeziji danas slabo zastupljen. U hrvatskoj knji

zevnostiditirambe je pisao V. Nazor ( Cvr cak ).

U starih Grka vrsta zborske (korske) pjesme koja se najprije pjevala u

cast bogaDioniza. U po

cetku je imala obredni karakter, dijalo

ski oblik i pripovjedne elemente.Epigram (gr

c. ep gramma natpis) je prvotno u Gr

ckoj bio natpis urezan u ka-men, a zatim kratka, duhovita (

saljiva, podrugljiva ili satiri

cna) pjesma s neo

cekivanompoantom (A. G. Mato

s, Djed unuku ).Epitaf (gr

c. epit aphios nadgrobni, pogrebni) je prvotno u Gr

ckoj bio nadgrob-ni natpis u pjesni

ckom obliku koji govori o prolaznosti

zivota i ljudskoj sudbini na jezgrovit, a ponekad i duhovit na

cin ( zapisi na ste ccima ; Mak Dizdar, Zapis o zemlji ).Idila (gr

c. eid yllion sli

cica, pjesmica) je naziv za lirsku pjesmu, ali i za ostalaknji

zevna djela koja pjevaju o mirnom

zivotu u prirodi ili na selu. Tvorac idile je gr

ckipjesnik Teokrit. Rimski pjesnik Vergilije napisao je Bukolike (gr

c. buk olos ), idile kojeopisuju pastirski

zivot. Vergilijeve su Bukolike kasnije u rukopisima nazivane Ekloge(lat. eclogae izabrane pjesme). Naziv ekloga tako -der se upotrebljava za pjesme stematikom iz pastirskog

zivota.

Davidovi psalmi

Psalam (gr

c. psalm os udaranje u

zice, pjesma, hvalospjev) lirska je pjesmakoja tematizira

covjekov odnos prema Bo-gu ( Davidovi psalmi ).

Epitalam (gr

c. epithal amion ) je svad-bena pjesma u

cast mladenaca ( Pjesma nad pjesmama ).

Lirika prema obliku

a) lirska pjesma u stihovimab) lirska pjesma u prozi je poseban kraci prozni tekst koji u sebi sadr

zi elementelirskog izraza: subjektivnost, osje cajnost, ritam, stilska sredstva, ponekad se pribli

zavacrtici


8/2/2019 Preview 12290

7/11

1


Lirika prema jeziku

a) lirska pjesma pisana standardnim knji

zevnim jezikomb) dijalektalna lirika obuhva ca pjesme napisane na jednom od triju hrvatskih

dijalekata

Versi kacija

ZAKONITOSTI STIHAZnanost o stihu,

cesto se naziva i metrikom (gr

c.m etron , mjera, metar) a dio je teorije knji

zevnosti. Sustaviversifikacije su na

cini stvaranja stihova u kojima se ritam organizira prema jedinicama(elementima) koji se ponavljaju. Takvi elementi obi

cno su: duljina sloga , broj slo-gova i naglasak . Vrsta stiha odre -duje se prema broju slogova (silabi

cki stih), brojunagla

senih slogova (akcenatski stih) ili broju stopa (kombinaciji dugih i kratkih slogova kvantitativna versifikacija).

Stih je ritmi

cka, zvukovna, sintakti

cka i zna

cenjska cjelina.

Vrste stihova

vezani stih stih organiziran uz pomo c metra slobodni stih stih koji nije reguliran metrom

Neke se vrste stihova javljaju u narodnoj poeziji da bi kasnije pre

sle i u umjet-ni

cku knji

zevnost: deseterac (mo

ze biti: lirski s cezurom iza 5. sloga i epski s cezurom iza 4.sloga)

dvostruko rimovani dvanaesterac (ima cezuru iza 6. sloga; M. Maruli c, Judita ) simetri

cni osmerac (ima cezuru iza 4. sloga; I. Gunduli c, Osman ) stih bugar

stice (petnaesterac s cezurom iza 7. sloga ili

sesnaesterac s cezuromiza 8. sloga)

sesterac (stih od

sest slogova)Pjesma mo

ze biti stihi

cna (sastavljena od nanizanih stihova) ili strofi

cna (stihovisu grupirani u strofe).

Strofa (kitica) je ve ca sintakti

cka cjelina od stiha. Vrsta strofe odre -duje se premabroju stihova u strofi.

Vrste strofa

distih ili dvostih (strofa od dva stiha) tercet ( strofa od tri stiha) katren,

cetverostih (strofa od

cetiri stiha)


8/2/2019 Preview 12290

8/11

1. Knji

zevnost

petostih (strofa od pet stihova)

sestina ( strofa od

sest stihova)

septima (strofa od sedam stihova)

oktava (strofa od osam stihova)

Rima, srok ili slik je glasovno podudaranje naj

ce

sce na kraju stiha ili u sredini.

Vrste rima

parna rima povezuje dva uzastopna stiha (aa); ukr

stena rima rima u stihovima dolazi naizmjence (abab);

obgrljena rima povezuje prvi i

cetvrti te drugi i treci stih (abba);

isprekidana rima nema

cvrste sheme.

Metar je nacrt stiha, shema koja upravlja organizacijom stiha u strofi.

Versi kacijski sustavi

Naj

ce

sce razlikujemo tri metri

cka sustava:

kvantitativna versifikacija

silabi

cka versifikacija

tonska ili akcenatska versifikacija (pri

cemu se posljednja dva metri

cka sus-tava mogu kombinirati u jedan, silabi

cko-akcenatski)

Kvantitativna versifikacija (anti

cka, klasi

cna, metri

cka)

IZMJENA DUGIH I

KRATKIH SLOGOVA

Razvila se u starogr

ckoj poeziji te njegovala u latin-skoj. Naziva se jo

s anti

ckom ili klasi

cnom ili metri

ckomversifikacijom. Stihovi su se pjevali ili govorili na na

cin dasu se mogli razlikovati dugi i kratki slogovi. Temelj ritmi

cke organizacije bila je pra-vilna izmjena dugih i kratkih slogova, a dugi slog trajao je dvostruko du

ze od kratkoga.Dugi slog naziva se arza (dvije more ) i ozna

cava se znakom makr on . Kratki slognaziva se teza (jedna mora ) i ozna

cava se znakom breve . Osnovna ritmi

cko-me-lodijska jedinica naziva se stopa . Stopa se sastoji od dvaju ili vi

se slogova (uobi

cajenakombinacija).


8/2/2019 Preview 12290

9/11

1


Postoji tridesetak vrsta stopa od kojih su najva

znije:

pirihij :

trohej ili horej :

jamb :

spondej :

daktil :

amfibrah :

anapest :

tribrah :

molos :

kretik :

bahkej :

palimbahkej :

Naj

ce

sce je na prvi dugi slog u stopi padao ritmi

cki udar koji se nazivao iktus , abilje

zio se znakom .Prema broju i vrsti stopa odre -divale su se vrste stihova, nazvane uglavnom prema

broju stopa: tetrametar (stih od 4 stope) heksametar ili

sestomjer (stih od 6 stopa) najpoznatiji stih, smatra se bo

zan-skim stihom koji je ljudima otkrio gr

cki bog Apolon (vo -da Muza i bog glazbei poezije, za

stitnik brojnih proro

ci

sta i hramova)Daktilski heksametar sastojao se od 6 stopa, naj

ce

sce 5 daktilskih i 1 spondejske(ili prva

cetiri daktili ili spondeji, peta daktil i

sesta spondej ili trohej).Heksametrom su napisana djela: anti

cka gr

cka: Ilijada i Odiseja (Homer) anti

cka rimska: Eneida (Vergilije), Metamorfoze (Ovidije)

Izvorni heksametar mo

zemo shvatiti jedino ako prihvatimo na

cela anti

ckog na

cinaizgovaranja stihova umjetni na

cin govora (sli

can pjevanju ili posebnom recitiranju,


8/2/2019 Preview 12290

10/11

1. Knji

zevnost

tzv. skandiranju). Danas je i iz najboljeg prijevoda te

sko dobiti pravu predod

zbu otome kako zvu

ci izvorni heksametar. Izme -du prirodnog

citanja i izgovaranja stihova

postojala je razlika koja je upu civala na osobitu prirodu stihova za razliku od proze.Na

si najpoznatiji prijevodi Homera (Tomo Mareti c) duge i kratke slogove zamje-njuju nagla

senim i nenagla

senim slogovima, u pravilu bez rime.

Heksametar se u antici

cesto vezivao uz pentametar u dvostih elegijski distih .Povezivanjem stihova u ve ce cjeline nastajale su strofe (prema gr

ckom stroph e, izraz je prvotno ozna

cavao okretanje u plesu, a kasnije i rije

ci koje su se pritom pjevale).

Najpoznatije anti

cke strofe su alkejska , nazvana prema pjesniku Alkeju (strofu

cine

cetiri alkejska stiha; prva dva su jedanaesterci, tre ci deveterac i

cetvrti deseterac) isapfi

cka strofa, nazvana prema pjesnikinji Sapfi (sastoji se od tri sapfijska jedanaestercai jednog peterca).

Silabi

cka versifikacija

NIZANJE STIHOVA

ISTE DULJINE

Temelj ritmi

cke organizacije

cini na

celo nizanja stihova jednake duljine, tj. stihova s jednakim brojem slogova (lat.syllaba , slog) u svakom stihu. Silabi

cka se versifikacija po- javljuje od srednjeg vijeka, a ve

zemo je uz pojavu knji

zevnosti na narodnim jezicima.Du

zina i kratko ca u tim jezicima nemaju isto zna

cenje i ulogu kao u starom gr

ckom ililatinskom jeziku. Pri ritmi

ckoj organizaciji stiha presudnu ulogu igraju: na

celo istogbroja slogova u svakom stihu i pojava cezure u duljim stihovima. Silabi

cki sustav ver-

sifikacije vrste stihova razlikuje prema broju slogova i polo

zaju cezure: tako primjericerazlikujemo osmerac (stih od osam slogova), deseterac (stih od deset slogova), dva-naesterac . . . U silabi ckoj versifikaciji va znu ulogu ima rima ili srok koja potpoma zeritmi

cku organizaciju stihova. Sli

cnu ulogu ima i cezura (lat. caesura , usjek).

Cezura je u anti

ckom pjesni

stvu odmor u stihu uvjetovan tehnikom daha kod pje-vanja ili govorenja stihova. U modernom pjesni

stvu cezura je stalna granica me -durije

cima iza nekog sloga koja dijeli stih na manje dijelove pridonose ci pravilnoj izmjenimanjih jedinica, odnosno

clanaka.

Tonska ili akcenatska versifikacija

BROJ I RASPORED

NAGLASAKA

Na temelju uvjerenja kako je za stih va

zna pravilnost iz-me -du nagla

senih i nenagla

senih slogova stvoren je akcenatski,odnosno tonski sustav versifikacije. Akcenatski sustav versi-fikacije uzima u obzir isklju

civo broj i raspored naglasaka u stihu, a broj slogova, daklebroj nenagla

senih slogova, mo

ze varirati.

Akcenatsko-silabi

cka versifikacija

BROJ SLOGOVA I

RASPORED NAGLASAKA

Silabi

cki i akcenatski sustav versifikacije

cesto sepovezuju u takav sustav u kojem i broj slogova i rasporednaglasaka imaju jednako vrijednu ulogu.


8/2/2019 Preview 12290

11/11

1


Sonet (zvonjelica 1 )

Pretpostavlja se da je sonet provansalskog podrijetla. Oblik u kojem je danas poz-nat nastao je u Italiji po

cetkom 13. stoljeca. Ugled i utjecaj u europskim knji

zevnostimastekao je zahvaljuju ci Kanconijeru Francesca Petrarce.

Vrste soneta

TALIJANSKI ILI

PETRARKIN

ELIZABETINSKI ILI

SHAKESPEAREOV

Osnovni oblik soneta je tzv. talijanski ili Petrarkin so-net koji ima dva katrena i dva terceta ili jednu strofu od osami drugu od

sest stihova. Raspored rima je abba abba u kat-renima, dok za tercete postoji vi

se uobi

cajenih kombinacija.Elizabetinski ili Shakespeareov sonet razvio se u engles-

koj knji

zevnosti a

cine ga tri katrena i jedan distih. Naj

ce

sciraspored rima je abab cdcd efef gg .Sonetni vijenac je niz od 15 soneta u kojem se uvijek posljednji stih jednog soneta

ponavlja kao prvi stih idu ceg, a petnaesti sonet naziva se magistrale ili majstorskisonet .

Cine ga po

cetni stihovi prvih 14 soneta. Prva slova stihova u majstorskomsonetu

cesto tvore akrostih , ime osobe kojoj je sonetni vijenac posve cen.

Pjesni cke gure

BIRANI JEZIKU figure kao odliku biranog (umjetni

ckog) jezika ubrajamoone izraze koji odstupaju od uobi

cajenog (svakodnevnog) te semogu izdvojiti i posebno ozna

citi.Razlikujemo

cetiri vrste figura: figure dikcije figure rije

ci ili trope figure konstrukcije figure misli

Figure dikcije

U

CINAK GLASOVAFigure dikcije (lat. dictio govor, govorenje, izraz, iz-govor) su glasovne ili zvu

cne figure. Njihovo se djelovanjezasniva na u

cinku odre -denih glasova, odnosno zvukova u govoru.

PONAVLJANJE

SAMOGLASNIKA

Asonancija (lat. assonare zvu

cati uza

sto, zvu

cati uskladu) nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postiza-nja odre -denog zvukovnog ugo -daja ili glasovnih efekata:

Olovne i te

ske snove snivajuOblaci nad tamnim gorskim stranama;

Antun Gustav Mato

s, Jesenje ve ce

1 Zvonjelica pojam koji uvodi preporodni pjesnik Lavoslav Vukeli c u 19. stolje cu za sonet.


preview 12290

Documents