prevencija rodno zasnovanog nasilja u ......u tom smislu, nasilje se sa stanovišta dječaka i...

Aleksandar Božić, Selma Mustačević, Aida Vrabac Trnačević, Memnuna Zvizdić,

Dragana Miljković, Enisa Raković, Jovanka Popović

PREVENCIJA RODNO ZASNOVANOG NASILJA U ŠKOLAMA - PRIRUĈNIK ZA NASTAVNO I STRUČNO OSOBLJE

OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Banja Luka, 2016.

Prevencija rodno zasnovanog nasilja u školama-priručnik za nastavno i stručno osoblje osnovnih i srednjih škola

Izdavač: In fondacija - fondacija za unapređenje socijalne uključenosti djece i mladih u Bosni i Hercegovina PP 45, 78000 Banja Luka www.infondacija.org

Autori:

Aleksandar Božić, Selma Mustačević, Aida Vrabac Trnačević, Memnuna Zvizdić, Dragana

Miljković, Enisa Raković, Jovanka Popović

Urednik:

Aleksandar Božić

Recenzent:

Branka Ivanović

Lektor: Branko Crnogorac

Dizajn:

Moment-Bujičić Saša, sp Banja Luka Aleksandar Božić

Štampa: Grafopapir d.o.o. Banja Luka

Ova publikacija je rezultat zajedničkog rada radne grupe „Zajednica za promjene“ In fondacije, koja je sastavljena od predstavnica pet organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, čiji su projekti u trogodišnjem ciklusu podržani od strane In Fondacije iz Bosne i Hercegovine i Fondacije „Kinderpostzegels” iz Holandije, u okviru programske oblasti prevencija rodno zasnovanog nasilja u školskim zajednicama u BiH.

Zahvaljujemo se predstavnicama sljedećih organizacija na zajedničkoj saradnji na kreiranju ovog priručnika:

Udruženju „Žene ženama“ iz Sarajeva;

Fondaciji „Udružene žene” iz Banje Luke;

Udruženju „Prijateljice obrazovanja Amica Educa” iz Tuzle;

Organizaciji „Glas žene” iz Bihaća;

Udruženju žena „Derventa” iz Dervente.

ISBN 978-9926-8042-2-0

http://www.infondacija.org/

SADRŽAJ

PREDGOVOR ............................................................................................................... 4

ŠKOLA I RODNO ZASNOVANO NASILJE ........................................................................ 5

POJMOVNO ODREĐENJE ............................................................................................ 7

ŠTA JE RODNO ZASNOVANO NASILJE? ........................................................................ 9

SAŽETAK ISTRAŽIVANJA ............................................................................................ 10

INICIJATIVE U ŠKOLAMA ................................................................................................... 12

AKTIVNOSTI U ŠKOLI - MODELI PREVENCIJE .................................................................... 15

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE PREVENCIJE .............................................................. 18

SET RADIONICA ZA UČENIKE ...................................................................................... 19

4

Priručnik koji je pred vama nastao je iz

potrebe da se pozitivna iskustva i dobre

prakse organizacija građanskog društva iz

oblasti prevencije rodno zasnovanog nasilja u

školama učine dostupnim nastavnicima i

stručnom osoblju u osnovnim i srednjim

školama u Bosni i Hercegovini.

Metode i prakse koje su nevladine organizacije

razvijale i primjenjivale u proteklim godinama

posredstvom projekata koje su implementirale

u školskim zajednicama, a koje su podržane

od strane In fondacije - fondacije za

unapređenje socijalne uključenosti djece i

mladih u BiH, dale su značajne rezultate u

prevenciji rodno zasnovanog nasilja, što nam

je bio podsticaj za izradu ovakvog priručnika.

Priručnik daje informacije i iskustva direktno

sa terena, kreiran je i napisan od strane

predstavnica šest organizacija civilnog društva

iz BiH sa iskustvom u oblasti rodno zasnovanog

nasilja, a koje su realizovale projekte na temu

prevencije rodno zasnovanog nasilja u

školskom okruženju i tom prilikom

implementirale brojne aktivnosti sa školskim

osobljem, roditeljima, učenicima/cama.

Sljedeće organizacije učestvovale su u izradi

ovog priručnika:

1. Udruženje „Žene ženama“ iz Sarajeva;2. Fondacija „Udružene žene iz Banje Luke;

3. Udruženje „Prijateljice obrazovanjaAmica Educa” iz Tuzle;

4. Organizacija „Glas žene” iz Bihaća;

5. Udruženje žena „Derventa” iz Dervente;

6. In fondacija - fondacija zaunapređenje socijalne uključenostidjece i mladih u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj u ovom priručniku odnosi se na teorijski

dio, ali i na praktične informacije u oblasti

prevencije rodno zasnovanog nasilja (primjeri

iz prakse, rezultati istraživanja, radionice za

učenike/ice).

Naše iskustvo i razvijene pozitivne prakse želimo

podijeliti sa nastavnicima i stručnim saradnicima

u osnovnim i srednjim školama širom BiH kako bi

se nastavilo preventivno djelovati na suzbijanju

rodno zasnovanog nasilja.

Priručnik je jednostavan, praktičan, metodološki

pristupačan svima koji žele raditi na prevenciji

rodno zasnovanog nasilja, odgajati nove

generacije mladih ljudi koje će graditi zdrave i

uspješne odnose sa svojim vršnjacima i

vršnjakinjama, poštujući rodnu ravnopravnost i

jednakost, u društvu u kojem će u budućnosti

preuzeti važne uloge.

PREDGOVOR

Ispitivanje stavova srednjoškolaca/ki o LGBT osobama u BiH (Fondacija Heinrich Böll – Ured za BiH, Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar, 2013. godina) pokazalo je da 19,58% učenika/ca smatra da je verbalno nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 21,86% učenika/ca nema mišljenje o ovom problemu. Zabrinjavajuća je i činjenica da čak 18,90% srednjoškolaca/ ki smatra da je fizičko nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije opravdano, dok 18,90 % nema formiran stav. Homofobno nasilje u školi odražava se na samopouzdanje i samopoštovanje učenika/ica drugačije sekusualne orijentacije ili spolnog/rodnog identiteta na njihov školski uspjeh i socijalne odnose, ali ostavlja i dugoročne posljedice na mentalno zdravlje.

U vaspitanju djece na zdravim i pozitivnim osnovama najznačajnija je uloga roditelja, odnosno

porodičnog vaspitanja i škole. Podrška porodice i zdrava porodična sredina su presudni faktori za

ispravan razvoj djeteta. Na ovo se naslanja škola, koja svojim institucionalnim radom na

vaspitavanju i obrazovanju učenika i učenica vrši posebnu i krajnje odgovornu društvenu ulogu u

socijalizaciji djece. Nažalost, svjedoci smo sve prisutnijeg nasilnog ponašanja koje se dešava u

porodicama, u školama, na ulici. Roditelji, pritisnuti svakodnevnim naporima preživljavanja, a često

i sami izloženi nasilju i diskriminaciji, teško sagledavaju svoje rodne sterotipe i pogrešne predodžbe

koje za posljedicu imaju obilje štetnih modela za djecu za različite oblike nasilja. (Ne)svjesno

prenoseći svoja tradicijska ponašanja na djecu, zanemarujući štetne znakove održavaju ciklus

nasilja (žrtva/nasilnik) u kontinuitetu. Nasilni i neravnopravni odnosi, kao i stavovi i predrasude koji

egzistiraju u porodičnoj sredini ili okruženju, lako se reflektuju na djecu i adolescente, a nasilni

oblik ponašanja primjenjuje se u kontaktu sa vršnjacima, u školskom i vanškolskom okruženju.

S druge strane, škola je jedno od takvih okruženja u kojem se najčešće kroz različite strukture moći

podržava rodna nejednakost i segregacije. Direktorsku i izvršnu vlast imaju uglavnom muškarci, a

nastavnička profesija hijerahijski je podijeljena po rodu. Kroz školu, djevočice i dječaci uče da su

različiti jedni od drugih i na koji način bi trebalo da odrede svoj rodni identitet. Ovo je ojačano

dodatnim situacijama u školi, gdje se jasno oslikavaju razlike u rodnim ulogama (npr. dječaci su

glasniji u razredu, više pričaju ili prekidaju nastavu, a djevojčice češće održavaju higijenu razreda).

Ove rodne uloge proizvode rodnu hijerarhiju, u kojoj najčešće dječaci dominiraju. Osim toga, sam

prostor u školskom okruženju značajno utiče na uspostavljanje rodnih razlika. Dječaci i djevojčice u

razredima najčešće sjede odvojeno, dok u školskom dvorištu dječaci najčešće dominiraju fizičkim

prostorom. Takođe, udžbenici (čitanke, lektire) koje koriste učenici/ice često prenose informacije

koje stereotipno (tradicionalno)

prikazuju rodne uloge djevojčice i dječaka, najčešće su

napisani u muškom rodu, te se žene i djevojčice prikazuju

rjeđe i manje raznoliko nego muškarci i dječaci.

Vremenom, rodne podjele između dječaka i djevojčica

postaju definisane i integrisane u školskim zajednicama,

te institucionalno prihvaćene. Dok pomenute podjele

mogu izgledati beznačajno, u stvarnosti one se združuju i

izgrađuju okruženje u kojem se dozvoljava širenje i

opstajanje rodne neosjetljivosti.

Obim i vrste rodno zasnovanog nasilja u u školama često

ostaju skriveni. Šire studije o školskom nasilju imaju tendenciju da se fokusiraju na prisustvo fizičkog nasilja i

maltretiranja, često izostavljajući rodnu perspektivu.

Postoje ozbiljne prepreke u mnogim zemljama u vezi sa

dokumentovanjem nasilja, koje su najčešće propraćene

društvenim tabuima, što dodatno ograničava mogućnost

djece da podijele svoja iskustva ili prijave slučajeve

rodno zasnovanog nasilja.

5

ŠKOLA I RODNO ZASNOVANO

NASILJE

6

Škole često predstavljaju mjesto gdje dječaci i djevojčice doživljavaju diskriminaciju na osnovu svoje seksualne orijentacije, spolnog ili rodnog identiteta.

S obzirom na činjenicu da većina mladih osoba krije drugačiju seksualnu orijentaciju u školi, oni

bivaju izloženi indirektnoj diskriminaciji i nasilju u vidu govora mržnje, širenja netačnih

informacija, predrasuda, stereotipa, društvene isključenosti, pogrešnog i nekorektnog podučavanja

nastavničkog osoblja, pogrdnih i homofobnih šala ili fizičkog zlostavljanja.

Kada je u pitanju borba protiv nasilja, evidentna je potreba i korisnost jačeg uključenja i školskog

sistema u mrežu podrške u cilju borbe protiv različitih oblika nasilja. Nastavnici/ice, profesori/ice i

drugo stručno osoblje u školama već imaju izgrađen odnos sa učenicima/cama, te su u mogućnosti

da utiču na njihovu osjetljivost po pitanju rodno zasnovanog nasilja u školama, ali i na sveukupnu

integraciju rodne jednakosti u nastavne programe.

Preduslov je da su zainteresovani/e da prolaze put od „suočavanja” sa vlastitim predrasudama,

stavovima i mišljenjima o rodno zasnovanom nasilju preko prepoznavanja ranih znakova izloženosti

nasilju do osjetljivosti, prevencije i podrške. Stoga je potrebno prosvjetne radnike i zaposlene u

vaspitno obrazovnim institucijama dodatno ojačati, podići svijest o problemu rodno zasnovanog

nasilja, edukovati i osposobiti za rad sa učenicima i učenicama na temu prevencije različitih oblika

nasilja.

Nasilje nije samo „ženska tema” i ne bi trebalo da se samo žene, djevojke i djevojčice zanimaju za

takve teme. Muškarci, mladići i dječaci moraju imati osjećaj odgovornosti za svoje često nesvjesno

ponašanje, odnosno ponavljanje transgeneracijskih šablona maskulinititeta, koje dovodi do nasilja, I

moraju se uključiti se u prevencijske programe, jer su oni u većem „zatočeništvu” stereotipne uloge

muškarca (biti snažan, biti pobjednik, biti jak i agresivan, uvijek imati kontrolu i ne pokazivati

emocije).

U tom smislu, nasilje se sa stanovišta dječaka i mladića može razumjeti kao sredstvo za obezbjeđi- vanje društvene moći u školi, susjedstvu i drugom ambijentu u kome oni svakodnevno žive.

Žene, djevojke i djevojčice jesu po pravilu žrtve nasilja, ali žrtve su i muškarci, mladići i dječaci.

Škola, kao institucija u kojoj se vrši dalja socijalizacija djece nakon porodice i predškolskih ustanova, predstavlja mjesto u kojem bi trebalo da se uvede primarna prevencija nasilja, s obzirom

na to da se u njoj utiče i na ponašanje učenika/ica i razvijaju stavovi o interpersonalnim odnosima

među vršnjacima/kinjama, ali i među članovima/icama porodice i odraslima. Stoga bi trebalo da se

već od osnovne škole omogući djeci da u okviru nastavnih programa od početnih razreda uče o

toleranciji, propituju rodne sterotipe vezane za svoje pozicioniranje i u porodici i u društvu, o

ravnopravnosti polova jer, dugoročno gledano, obrazovanje i vaspitanje u ranom uzrastu imaju

značajnu preventivnu ulogu u sprečavanju nasilja u budućnosti. U okviru nastavnog procesa trebalo

bi da se organizuju programi ili aktivnosti u vidu posebnih časova na kojima bi se učenici/ice

upoznali sa borbom protiv nasilja i podizanjem svijesti o njegovom postojanju u društvu, oblicima i

posljedicama. Osnovni zadatak škole jeste, prije svega, zaštita dječijih prava.

Djeca i mladi koji su doživjeli rodno zasnovano nasilje

mogu se suočiti sa nizom posljedica koje utiču na

njihovo mentalno i fizičko zdravlje. Prije svega,

gubitak samopoštovanja, depresija,

samopovrijeđivanje, povećano rizično ponašanje,

napuštanje škole i nedostatak motivacije za nastavak

školovanja, neželjene trudnoće, seksualno prenosive

infekcije,fizičke povrede, samoubistvo, pa čak i smrt.

Nametnute rodne uloge ne pružaju svima iste mogućnosti!

Nametnute rodne uloge su povezane sa nasiljem!

7

SPOL – biološke karakteristike ljudske vrste na osnovu kojih se određuje muški ili ženski spol. Iste su u cijelom svijetu, što znači da djeca muškog i ženskog spola u Africi, Bosni i Hercegovini i

Kanadi imaju iste biološke karakteristike. Dakle, na osnovu bioloških karakteristika kao što su

hormoni, tjelesna građa, reproduktivni organi, ljudska bića dijelimo na muški i ženski spol.

ROD (engl. gender) je koncept koji se odnosi na očekivana, nametnuta ili usvojena društvena ponašanja muškaraca i žena, koja su određena kulturom, tradicijom, religijom, vremenom i dr.

Ovaj koncept određuje međusobne odnose muškaraca i žena, njihove odgovornosti i mogućnosti i

ulogu u društvu. U svakodnevnom govoru koristi se u istom značenju kao pol, ali se u nauci ova

riječ koristi da bi označila socijalne razlike, kao što je rodni identitet.

RODNA RAVNOPRAVNOST - podrazumijeva ravnopravnost muškog i ženskog roda u pravima, odgovornostima i mogućnostima. Rodna ravnopravnost ne promoviše jednakost muškarca i žene, jer oni nisu jednaki, već uvažava njihove specifičnosti kao dva različita spola, ali traži ravnopravan tretman u pravima, obavezama i mogućnostima oba roda u svim segmentima društva.

“Rodna ravnopravnost je da su i mama i tata jednako učestvuju u svemu-da i mama može da radi kao i tata, i mama može da vozi auto, da i tata čisti, kuha...” B.A. , učenik VI 2 razreda

RODNE ULOGE - šablon ponašanja (zbir karakteristika, načina ponašanja, stavova, aktivnosti, normi, obaveza i očekivanja) koje nameće društvo i postavlja zahtjeve prema osobama s obzirom

na njihov spol. Na osnovu toga nam se određuju ekonomske uloge, zaposlenje, profesija, kućni

poslovi, vrsta zabave. Muškarci i muške uloge se tipično vezuju za snagu i opasna zanimanja, dok

se žene i ženske uloge najčešće vezuju za brigu o djeci i njihovom vaspitavanju.

POJMOVNO ODREĐENJE

“Rod –to je ono kako se žene i muškarci ponašaju jedni prema drugima, i očekivanje kako oni trebaju da se ponašaju u društvu”

K.A. učenica V 1 razreda

Pojašnjenje/Primjeri za rad (diskusiju): Činjenica da žene mogu da

rađaju djecu je biološka karakteristika. Da žene imaju dugu kosu je

rodni konstrukt. Da muškarci po pravilu imaju dublje glasove je

biološka karakteristika. Da muškarci imaju kratku kosu je rodni

konstrukt. Zavisno od dobne skupine mogu se navesti i razlike u

spolnim organima kao primjer bioloških razlika između muškaraca i

žena.

Pojašnjenje/Primjeri za rad (diskusiju): I zanimanja se dijele na tipično muška i tipično ženska. Ako čujemo da je neka osoba pilot, odmah ćemo pomisliti da je osoba muškog spola. Svi mi imamo rodnu ulogu nastalu kao posljedica vaspitanja u društvu u kojem živimo. Iako se smatra da dječaci i djevojčice treba da budu jednako uredni, pomažu u kući, brinu se o sebi, gotovo većina roditelja podstiče djecu na ponašanje koje je tipično za njihov spol. Rodne uloge uče se u procesima socijalizacije i odrastanja; rodna pravila usvajaju se od roditelja, škole, vršnjaka, običaja, kulture, medija i religije.

8

RODNI STEREOTIPI - termin koji se odnosi na uvriježena, najčešće netačna stanovišta vezana za muški, odnosno ženski rod. To su generalizovana uvjerenja o „tipičnim” karakteristikama žena ili muškaraca (npr. djevojčice treba da budu kao princeze, a dječaci nasilni; muškarac je sposoban donositi važne odluke, a žene su sposobnije u obavljanju kućnih poslova).

RODNE PREDRASUDE - predstavljaju svaku izjavu ili ponašanje koje je zasnovano na stereotipima o odvojenim ulogama namijenjenim muškarcima i ženama, dječacima i djevojčicama. To je oblik najčešće negativnog društvenog stava koji se oblikuje na temelju pogrešne generalizacije i vrednovanja, a ne temelji se na stvarnom iskustvu. Ako se takve izjave izgovore ili napišu u javnom prostoru, onda pored psihološkog, ova vrsta nasilja može imati i socijalnu komponentu.

RODNA DISKRIMINACIJA - namjerno negativno postupanje, te isključivanje, ograničavanje ili iskorištavanje osobe na temelju njene pripadnosti rodnoj grupi. Poznata su 3 oblika rodne diskriminacije:

1. neposredna – nepovoljan tretman osobe ili grupe; npr. odluka poslodavca da priraspoređivanju zaposlenika i zaposlenica rasporedi žene na blagajne, jer na tom radnom mjestu mušterije preferiraju žene zbog njihovog uslužnog karaktera.

2. posredna – primjena tzv. „neutralnih” propisa ili mjera s negativnim učinkom zadiskriminirane grupe, npr. neprodužavanje ugovora na određeno vrijeme za vrijeme trudnoće ili korištenja porodiljskog odsustva.

3. sistemska – društvene i kulturalne vrijednosti i norme (javne politike).

SEKSIZAM - diskriminiranje ili segregiranje osobe suprotnog spola (najčešće ženskog). Temelji se na spolnim predrasudama (stavovima o različitim sposobnostima osoba određenim njihovim biološkim spolom). Iz seksizma proizilazi i polna diskriminacija.

HOMOFOBIJA/BIFOBIJA - iracionalan strah, mržnja, predrasude ili diskriminacija prema osobama koje jesu ili za koje se pretpostavlja da su homo/biseksualne orijentacije.

HETEROSEKSIZAM - stav da je heteroseksualnost jedina validna seksualna orijentacija. Heteroseksizam se često ispoljava u formi ignorisanja lezbejki, gejeva i transrodnih osoba. Na primjer, brojni su članci o ljubavi, parovima i odnosima koji nigdje ne pominju istopolne parove.

Primjeri rodnih stereotipa: “Dječaci su jaki. Djevojčice su nježne. Muškarci su glava porodice. Žene

trebaju da se brinu za kuću i porodicu. Dječaci koji vole rozu boju nisu pravi muškarci.”

Pojašnjenje/Primjeri za rad (diskusiju): Rodni stereotipi su podjednako teški

za oba spola. Kada se kaže: „Muškarci su dominantni”, da li se to stvarno

odnosi na sve pripadnike muškog spola? Koliko je ta rodna predrasuda teška za

sve muškarce, a posebno za one koji se ne identificiraju sa njom? Kako okolina

reaguje na muškarce koji ne odgovaraju tom stereotipu „dominacije”?

Predrasude vode ka diskriminaciji, a diskriminacija predstavlja nasilje!

Nametnute rodne uloge i društvena očekivanja u koje se „moraju” uklopiti muškarci i žene, dječaci i djevojčice

dovode do rodno zasnovanog nasilja!

Pojašnjenje/Primjeri za rad (diskusiju): Kako rodne uloge ograničavaju

djevojčice i dječake? Da li je dječacima „dozvoljeno” da se igraju sa

lutkicama? Da li se djevojčice ohrabruju da rade na gradilištima ili u

tehničkim zanimanjima? Da li oba spola u našem društvu sa tradicionalnim

rodnim ulogama imaju iste mogućnosti? Šta se dešava ukoliko se osoba ne

ponaša u skladu sa svojom rodnom ulogom i izlazi iz okvira koje nameće

društvo? Šta bi se desilo ukoliko bi se muškarac u tvojoj okolini šminkao, ili

bavio kućnim poslovima, čuvao djecu, dok njegova žena sjedi u kafani i pije

pivo? Kako se okolina ophodi prema takvim osobama?

Konvencija Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici je usvojena 11. maja 2011. godine u Istanbulu. Konvencija predstavlja prvi pravno obavezujući akt Vijeća Evrope u oblasti sprečavanja i borbe protiv nasilja nad ženama. BiH je 7. novembra 2013. godine postala 6. zemlja članica Vijeća Evrope koja je ratificirala Konvenciju. Ovim se BiH obavezala na poduzi- manje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja, te kažnjavanje po-

činitelja nasilja.

Rodno zasnovano nasilje jedan je od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava i narušavanja ljudskog dostojanstva. Rodno zasnovano nasilje predstavlja globalni fenomen koji

pogađa milione žena, ali i muškaraca i djece bez obzira na njihov društveni status, kulturu,

religiju, nacionalnost, fizičke i intelektualne sposobnosti, građanski položaj ili seksualnu

orijentaciju.

Rodno zasnovano nasilje je svaki čin nasilja nad nekom osobom zbog njenog roda, pola ili seksualne

orijentacije. U patrijarhalnom društvu, u kojem su različite uloge namijenjene muškarcima i

ženama, a uloge i osobine muškaraca privilegovane, žene i devojčice su češće i ozbiljnije pogođene

različitim oblicima rodno zasnovanog nasilja. Važno je napomenuti da su patrijarhalne rodne uloge

jednako teške i za muškarce i žene, dječake i djevojčice.

Definicije rodno zasnovanog nasilja proširuju se na sve one oblike nasilja koji su povezani sa (a)

društvenim očekivanjima i društvenim pozicijama zasnovanim na rodu i (b) nepoštovanju društveno

prihvaćenih rodnih uloga. Tako je rodno zasnovano nasilje termin koji sve više povezuje svaki čin

nasilja koji potiče iz nekog oblika „patrijarhalne ideologije”, a koji, prema tome, mogu počiniti

muškarci ili žene protiv muškaraca ili žena da bi očuvali društvenu moć (heteroseksualnih)

muškaraca. Kada su u pitanju mladi, nasilje se može odvijati unutar i van škole, a žrtve, kao i

počionioci rodno zasnovanog nasilja, mogu biti i dječaci i djevojčice.

Rodni stereotipi predstavljaju iskrivljene slike koje snažno utiču na interpretaciju muškog i ženskog ponašanja. Isto ponašanje kod muškaraca i žena tumači se na različite načine.

Osobine i ponašanja koja se često pripisuju samo jednom polu posljedica su tradicije, stereotipa i

neopravdanih generalizacija, pa se u praksi susrećemo sa opravdavanjem nasilja i nasilnika, a

okrivljavaju se žrtve za ono što su učinile jednako kao i za ono što nisu učinile. To je posljedica

rodnih stereotipa koji su prihvaćeni još u ranom djetinjstvu.

Rodna stereotipizacija počinje već u ranom djetinjstvu i stoga postoji potreba da se ovaj problem rješava u najranijim fazama života. Djeca često pokušavaju da svoje ponašanje usklade sa

željama svojih roditelja i odraslih iz svoje okoline. Zato prihvataju stavove koje im nameće

porodica, škola i društvo, „uče” šta je primjereno za dječake, a šta za djevojčice, i tako rodni

stereotipi postaju način njihovog ponašanja. Dolazi do podjele u kojoj tradicionalno društvo više

vrednuje „mušku rodnu normu” dominacije, agresije i konkurencije od „ženske rodne norme”

pokornosti, krhkosti i nježnijeg ponašanja. Nakon što odrastu, pretpostavka je da će nastaviti ciklus

nejednakosti između žena i muškaraca, što će im biti model ponašanja tokom cijelog ţivota.

9

ŠTA JE RODNO ZASNOVANO

NASILJE?

10

In fondacija BiH provela je istraživanje sa ciljem da procijeni iskustva mladih ljudi koja se odnose na prirodu, vrste i učestalost različitih oblika rodno zasnovanog nasilja u intimnim adolescentskim partnerskim vezama, te da ispita da li su neke grupe mladih u posebnom riziku da postanu žrtve ili počinioci rodno zasnovanog nasilja. Pored toga, željeli smo doznati na koji način su ove pojave povezane sa porodičnim faktorima rizika. Istraživanje je provedeno u 2015/2016. godini u 23 grada Bosne i Hercegovine, čime je obuhvaćeno ukupno 2397 ispitanika, učenika/ nica završnih razreda srednjih škola.

Grafik 1 Grafik 2

Istraživanje ukazuje na činjenicu da većina ispitanika (67,7%) ima najmanje jedno iskustvo nekog od oblika nasilja u svojim dosadašnjim partnerskim vezama, dok je na nivou cijelog uzorka 32,3% ispitanika koji nikad nisu doživjeli ovakva iskustva. Posmatrajući uzorak razdvojen po polu (Grafik 2), uočava se da je procenat mladića koji su doživjeli neki od oblika nasilja u partnerskoj vezi nešto viši (70%) u odnosu na procenat djevojaka koje su imale ova iskustva (66,1%). Nasilje koje čine mladići prema djevojkama je teže i opasnije za njih, iako brojne studije pokazuju da nema značajnije razlike u vršenju nasilja u vezama između djevojaka i mladića.

Grafik 3

Razmatrajući učestalost ovih iskustava s obzirom na različite pojavne oblike u okviru partnerskih veza (Grafik 3), primjećujemo da je najučestaliji oblik nasilnog ponašanja kontrola i manipulacija (61,9% ukupnog uzorka), koja se faktorskom analizom izdvojila kao zaseban oblik nasilja. Emocionalno nasilje doživjelo je 51,5% ukupnog uzorka, dok se seksualno (17%) i fizičko nasilje (10,8%) nešto rjeđe pojavljuje u adolescentskim intimnim partnerskim vezama.

Ukoliko posmatramo učestalost pojedinačnih nasilnih iskustava u partnerskim vezama, s obzirom na spol ispitanika, uočava se da veći procenat mladića u našem uzorku ima iskustva fizičkog nasilja

(14,2%), emocionalnog nasilja (55,3%) i seksualnog nasilja (23%) u odnosu na procenat djevojaka, dok je neznatno veći procenat djevojaka koje imaju iskustvo kontrole i manipulacije od strane partnera (62,3%) u odnosu na procenat mladića (61,4%) sa istim iskustvom.

SAŽETAK ISTRAŽIVANJA

11

Fokus istraživanja usmjeren je i na ispitivanje eventualnih veza između porodičnih faktora rizika i iskustva nasilja u adolescentskim partnerskim vezama, što ćemo detaljnije analizirati u nastavku.

Alkoholizam i zloupotreba droga kao porodični faktor rizika povezan je sa sva četiri oblika nasilja u partnerskim vezama mladih. Alkoholizam destabilizuje porodicu, remeti odnose i može biti usko povezan sa nasiljem. U našem istraživanju alkoholizam predstavlja najznačajniji faktor rizika i jedini je povezan sa svim oblicima doživljenog nasilja u partnerskim vezama mladih, koje možemo dijelom objasniti učenjem obrazaca disfunkcionalnih odnosa.

Svjedočenje nasilju i iskustvo emocionalnog nasilja u porodici povezani su sa emocionalnim i seksualnim oblicima nasilja u partnerskim vezama, te kontrolom i manipulacijom. Rezultati drugih istraživanja ukazuju da je svjedočenje porodičnom nasilju u djetinjstvu značajno povezano sa viktimizacijom u partnerskim odnosima za djevojke, dok za mladiće postaje značajan prediktor verbalnog i fizičkog nasilja u vezama.

Adolescenti koji su trpili nasilje u primarnoj porodici i svjedočili emocionalnom nasilju, te imali iskustvo psihijatrijskih poremećaja u svojoj porodici, u partnerskim vezama uglavnom su iskusili emocionalno nasilje, te kontrolu i manipulaciju.

Hronična oboljenja u primarnoj porodici vežu se uz iskustvo fizičkog i emocionalnog nasilja, te kontrole i manipulacije u partnerskim vezama mladih. Ukoliko su članovi primarne porodice bili u sukobu sa zakonom, mladi u svojim vezama bili su skloniji da trpe kontrolu i manipulaciju.

Prisutnost faktora rizika u primarnim porodicama mladih značajno je povezana sa niskom fleksibilnošću i kohezivnošću. Niska porodična fleksibilnost i kohezivnost predstavlja veći rizik za nasilje u partnerskim vezama mladih. Stavovi koji su zasnovani na tradicionalnim uvjerenjima o rodnim ulogama, stereotipima i pozitivnim stavovima prema nasilju uopšte povezani su sa nasiljem u partnerskim vezama.

12

U ovom dijelu publikacije želimo vas upoznati sa nalazima i procjenama do kojih je došlo pet organizacija gradjanskog društva koje su sprovodile projektne akivnosti u osnovnim i srednjim školama širom Bosne i Hercegovine s ciljem prevencije rodno zasnovanog nasilja u školskom okruženju.

1. FONDACIJA „UDRUŽENE ŽENE” IZ BANJE LUKEProjekat „Preventivne aktivnosti rodno zasnovanog nasilja”

Projekat je u trogodišnjem trajanju implementiran u osam osnovnih škola u ruralnim područjima opštine Gradiška i grada Banja Luka. Evaluacijom održanih radionica za učenike/ice od petog do devetog razreda utvrđeno je da učenici/ice imaju jako nizak nivo prethodnih znanja o pitanju rodne ravnopravnosti, jednakosti i prevencije rodno uslovljenog nasilja. Njihovi stavovi o navedenim temama uglavnom su zasnovani na tradicionalno učvršćenim i ukorijenjenim rodnim stereotipima i informacijama dobijenim iz porodičnog ili školskog okruţenja, putem medija, interneta i dr. Djeca određene nametnute rodne uloge ili ne prepoznaju kao takve, ili uopšte ne propituju. Konstatovano je da teme koje se odnose na rodnu ravnopravnost nisu obrađivane u školi, niti u porodičnom okruženju. U radu sa nastavnim i stručnim osobljem uključenih škola u projekat potvrđeno je da se rodni, ali i mnogi drugi stereotipi, ni na koji način ne dovode u pitanje unutar obrazovnog sistema. Međutim, radionice na kojima su učestvovali procijenjene su vrlo pozitivno od strane nastavnog i stručnog osoblja, jer su omogućile drugačije sagledavanje konteksta rodne ravnopravnosti i prevencije rodno zasnovanog nasilja u školskim zajednicama. Posebni zahtjevi odnosili su se na izdvajanje više vremena za diskusiju i razmjenu stavova u vezi sa navedenim pitanjima, te navođenje primjera koji su naučno zasnovani, kao i primjera iz drugih kultura s ciljem boljeg razumijevanja uzroka, posljedica i modela preventiranja nasilja.

2. UDRUŽENJE „PRIJATELJICE OBRAZOVANJA AMICA EDUCA” IZ TUZLEProjekat „Prekidanje tišine o rodno zasnovanom nasilju”

Projekat je realizovan na području Kiseljaka i Tuzle, a ciljna grupa su bili svi učenici/ice dvije osnovne škole, od prvog do devetog razreda. Nakon sprovedenog početnog anketiranja među školskom djecom, utvrđeno je da većina njih do pokretanja

projekta nije imala priliku da razmišlja, niti da razgovara na temu

spola, roda, rodne uloge; najčešće su ponavljali transgeneracijske

poruke bez razmišljanja o istim (žene su potrošači, muškarci su

proizvođači, žene rađaju djecu, muškarci prave djecu). Rodno

zasnovano nasilje učenici/ice su prepoznavali samo ako su bili lično

izloženi/e verbalnom zadirkivanju od strane vršnjaka/kinja.

Međutim, u situacijama kada su oni sami/e vršili/e rodno zasnovano

nasilje kroz verbalno zadirkivanje to nisu prepoznavali kao vid

nasilja, nego kao „nedužnu” igru.

Informisanje i edukaciju o spolu, rodu, rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju ne treba

limitirati samo na jedan dan ili jednu radionicu. Korisno je da se podstaknu razgovori i diskusije na

pomenutu temu redovno, kroz organizaciju izložbi, predstava i literarnih radova, uz obavezno

uključivanje roditelja u navedene aktivnosti.

INICIJATIVE U ŠKOLAMA

13

3. UDRUŽENJE ŽENA „DERVENTA” IZ DERVENTEProjekat „Prevencija rodno zasnovanog nasilja protiv djevojčica”

Projekat se provodio u ruralnim osnovnim školama na području opština Derventa, Prnjavor, Brod i Doboj. U okviru projekta, provedene su ankete sa učenicima/cama o prepoznavanju rodnih stereotipa i na njima zasnovanim oblicima nasilja.

Analiza ankete, iako provedena na manjem uzorku, dala je dovoljno podataka o postojanju rodnih stereotipa, mada ispitanici/ice nisu svjesni/e toga. Razlog ovoj tvrdnji je da rodna stereotipizacija počinje u ranom djetinjstvu, da je „naučena” već u samoj porodici. Interesantno je da su odgovori djevojčica i dječaka takvi da se može uočiti da postoji jasna razlika rodnih uloga žena i muškaraca u privatnom životu, da se djeca u svom odrastanju identifikuju s roditeljima – djevojčice s majkom, a dječaci s ocem. Na taj način uče uloge koje su im namijenjene.

Rezultati ove ankete ukazali su projektnom timu da je potrebno raditi s djecom uzrasta od petog do devetog razreda osnovne škole na sticanju znanja o rodnim stereotipima sa svrhom prevencije rodno zasnovanog nasilja u životima djece i mladih.

Interesantno je da i jedan broj djevojčica odobrava neravnopravan položaj u porodici.

Upoređujući rad u malim grupama sa učenicima/icama uzrasta 5. i 6. razreda u odnosu na starije

uzraste, pokazali su da je ova grupa djece mnogo otvorenija i iskrenija u davanju odgovora i u

iznošenju svojih stavova.

4. UDRUŽENJE „GLAS ŽENE” IZ BIHAĆAProjekat „Prevencija rodno zasnovanog nasilja u školama”

U istraživanju koje je sprovedeno u okviru projekta obuhvaćeni su učenici/ice iz četiri osnovne škole na području opštine Bihać, s ciljem procjene stavova i mišljenja ispitanika/ica o rodnoj jednakosti i ravnopravnosti.

Budući da je ranije potvrđeno prisustvo rodnih stereotipa među djecom osnovnoškolskog uzrasta, cilj ankete koja je provedena u okviru projekta bio je da da preispita njihove stavove i mišljenja o profesionalnim ulogama žena i muškaraca.

Na pitanje da li postoje muška i ženska zanimanja, 85% dječaka i djevojčica iz ruralnih škola odgovorilo je da postoje, a pozitivan odgovor je dalo i 81% njih iz prigradskih škola.

Prema spolu, 20% djevojčica smatra da je muškarac bolji u ulozi

direktora, dok nijedan dječak nije odgovorio da su žene bolji

šefovi, odnosno direktori. Na osnovu analiziranih podataka,

rezultati ankete nam govore kako se daleko više mora raditi s

dječacima na prihvatanju rodnih uloga, odnosno kako bi oni shvatili

da i žena može biti jednako dobar šef, direktor, rukovodilac, isto

kao i muškarac. Dobijeni podaci su takođe potvrdili da se u školama

u ruralnim zajednicama na časovima ne razgovara na temu

ravnopravnosti polova, mada slučaj nije ništa bolji ni u školama u

gradskom području.

Dodatna istraživanja, evalucije i projektne aktivnosti koje su realizovane u školama, potvrdili su da

je nasilje na osnovu roda ili spola prisutno u školama među učenicima/icama, da djeca nisu

upoznata sa ovom temom, a da su realizovane radionice imale učinak na promjenu svijesti i znanja

učenika iz ove oblasti, zbog čega je neophodno i dalje raditi sa školskim zajednicama u BiH na

osvještavanju i edukaciji iz oblasti rodno zasnovanog nasilja.

14

3. UDRUŽENJE „ŽENE ŽENAMA” IZ SARAJEVA

Projekat „PREVENT” (Učešće, Prepoznavanje, Edukacija, Dobrovoljnost, Jednakost,Potreba, Povjerenje)

Projekat PREVENT pridonosi primarnoj prevenciji nasilja u partnerskim vezama adolescenata kroz intervencije u srednjim

školama, kako bi se učenici i učenice, profesori i profesorice učinili osjetljivim po ovom pitanju, i zajednički djelovali na uklanjanju ukorijenjenih rodnih stereotipa. Kroz ovaj program učenici i učenice imaju priliku da steknu uvid u pojmove kao što su rodni stereotipi-kulturno „nasljeđe“, rodne razlike – individualne, a ne nadmoć jednog roda nad drugim i nasilje u intimnim partnerskom vezama adolescenata. Razumijevanje rodnih sterotipa doprinosi stvaranju nulte tolerancije na nasilje

u ranoj dobi, što dugoročno vodi do ostvarivanja kvalitetnih i ravnopravnih veza među mladim osobama.

U prvoj i drugoj godini realizacije projekta obuhvaćene su četiri srednje škole (po jedna na područijima Kantona Sarajevo, Istočnog Sarajeva, Goražda i Foče).

Kada je nasilje u emotivnim vezama u pitanju – svi mladi koji su učestvovali u projektnim

aktivnostima deklarativno prave jasnu razliku između fizičkog, emocionalnog i seksualnog nasilja.

Takođe, u radu sa učenicima/icama primijećeno je da, pored fizičkog nasilja, često sa lakoćom

identifikuju i druge oblike negativnog ponašanja u adolescentskim intimnim vezama koji se mogu

svrstati u emocionalne i psihičke oblike rodno zasnovanog nasilja (pogrdne riječi, psovke,

uvrjedljive SMS poruke, ogovaranje, ljubomora, kontrola), za koje svi priznaju da postoji u velikoj

mjeri, kao i da ga i sami čine povremeno. S druge strane, stiče se utisak da mladi srednjoškolskog

uzrasta koji su obuhvaćeni projektom pokazuju iznenađujuće visok stepen tolerancije za sve

varijante emocionalnog nasilja, pa da čak neke oblike njegovog ispoljavanja, kao,na primjer,

ljubomoru ili kontrolu kretanja, često doţivljavaju kao izraz ljubavi partnera/ice. Realizacijom

projekta ukazala se i potreba da se, pored pojašnjenja veze između rodnih stereotipa i nasilja u

partnerskim vezama, posveti posebna pažnja emotivnom i seksualnom nasilju, načinu ispoljavanja,

pravovremenom prepoznavanju i reagovanju na ove negativne pojave.

15

ŠKOLSKI KOORDINACIONI TIM ZA PREVENCIJU RODNO ZASNOVANOG NASILJA

Tim za prevenciju rodno zasnovanog nasilja čine školski stručni tim i pojedini nastavnici, a mogu biti uključeni i sekretar/ica škole, kao i osobe izvan škole, na primjer, stručnjakinje i stručnjaci sa iskustvom u oblasti rodnih studija (na primjer, predstavnici/ice

prepoznatih organizacija gradjanskog društva koje se bave pitanjima rodne jednakosti i ravnopravnosti).

Ovaj tim ima zadatak da prati situaciju u školi, planira i sprovodi preventivne mjere, predlaže organizovanje dodatnih obrazovnih sadržaja (seminara i radionica) za učenike/ice, roditelje, nastavno i stručno osoblje na temu rodne

ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja. Određene obaveze i mehanizme u preventivnim i u interventnim aktivnostima imaju svi zaposleni u školi i svi oni učestvuju u rješavanju svakog slučaja rodno zasnovanog nasilja.

NASTAVNIK-MENTOR NASTAVNIK OBRAZUJE NASTAVNIKA (PEER EDUCATION)

Ovaj model podrazumijeva da stručna osoba poduči manju grupu motivisanog osoblja (nastavnici/ice i učitelji/ice) na temu prevencije rodno zasnovanog nasilja u školama u oblasti rodnih studija koja je spremna prenijeti usvojene vještine i znanja drugim kolegama u školskom kolektivu. Visok nivo osposobljenosti nastavnika (od teorijskih znanja do praktične vještine oko pripreme svih koraka za provođenje i praćenje preventivnog programa) omogućava obučavanje drugog nastavnog osoblja u školi na temu značaja prevencije rodno zasnovanog nasilja, te praćenje primjene stečenih znanja i vještina u direktnom radu sa djecom i roditeljima.

VRŠNJAČKA EDUKACIJA NA TEMU PREVENCIJE RODNO ZASNOVANOG NASILJA

Vršnjački edukatori/ice - učenici/ice uz pomoć „supervizora” stiču dodatna znanja i vještine na temu prevencije rodno zasnovanog nasilja, nakon čega stečena znanja prenose svojim vršnjacima i vršnjakinjama u razredu i u školi. Vršnjačka edukacija može se odvijati u malim grupama ili kroz individualne kontakte, na različitim mjestima i u različitim

okolnostima, kao što su škole, klubovi, na ulici, odnosno gdje god se mladi okupljaju. Mogu se koristiti različite tehnike radioničarskog rada, a radioničarski rad podrazumijeva istovremeni rad cijele grupe, s podjednako aktivnim učešćem svih učesnika, pri čemu je vršnjački edukator/ica PRVI MEĐU

JEDNAKIMA (on/ona olakšava proces, upravlja procesom i trudi se da zadovolji potrebe kako cijele grupe, tako i pojedinaca u toj grupi). Upotreba različitih tehnika kao što su: bujica ideja, rad u malim

grupama, diskusije, kvizovi, igranje uloga i mnoge druge mogu osigurati sve potrebne informacije vršnjaka/kinja, ali i podići im motivaciju i uticati na izgradnju njihovih vještina. Informacije se u vršnjačkoj grupi lako prenose i usvajaju.

AKTIVNOSTI U ŠKOLI Modeli prevencije

16

VRŠNJAČKI TIMOVI U ŠKOLI

Formiranje vršnjačkih timova uz pomoć mentora ima za cilj da učenici/ice nauče da ne podržavaju nasilje i da ga, ukoliko je to moguće, spriječe. Učenici sami biraju svoje vršnjake – predstavnike vršnjačkog tima kako bi se na taj način podrţalo učešće svih učenika/ica (biraju se druželjubivi/e, komunikativni/e, kreativni/e, strpljivi/e, tolerantni/e i nenasilni/e učenici/ice). Ko dobije najviše glasova i povjerenje učenika/ica ulazi u vršnjački tim. Vršnjački tim prolazi obuku koja ima za cilj da članovi/ice tima steknu vještine i znanja koja će im pomoći da organizuju školske akcije usmjerene na promociju društvene vrijednosti (saradnja, međusobna podrška, jednakost) i na smanjenju rodno zasnovanog nasilja u školi, kao i da psihološki ojačaju da u „kriznim situacijama” u pogledu nasilja motivišu ostale učenike/ice da se uključe u sprečavanje nasilja.

Mentor/ica-nastavnik/ica ili stručno osoblje škole koristi svaku priliku da pomogne promociji vršnjačke aktivnosti, zastupa njihovu ulogu kao važan faktor u prevenciji nasilja i utiče na školsko okruženje da prepozna ulogu vršnjačkog tima. Takođe, ima zadatak da ohrabri članove/ice tima da se bave problemima i teškoćama bez stavljanja u fokus konkretne djece koja su označena kao „problematična” u školi i da ih podstakne da osmisle kreativne izazove drugoj djeci kako bi poruke tima lako došle do ostalih učenika/ica. Bitno je prepustiti učenicima/ica da osmisle sadržaj aktivnosti i način realizacije uz početnu sugestiju mentora tima. Timovi će na početku biti sastavljeni od učenika/ica starijeg uzrasta i još nekih učenika/ica koji su voljni da se pridruže. Dragocjeno je da se kasnije priključe i učenici/ice koji su skloni/e nasilničkom ponašanju (te da imaju priliku da ulažu svoju energiju u aktivnosti koje mogu biti socijalno pozitivno vrednovane), kao i učenici/ice koji trpe nasilje (mogu im pružiti mogućnost da izađu iz pasivne pozicije „žrtve” i da ponovo nađu svoje mjesto u školi).

RADIONICE ZA UČENIKE/ICE predstavljaju model edukacije putem radionica u trajanju od 90 minuta kroz predavački i interaktivni rad. Putem radionica prilagođenih uzrastu učenika/ica obrađuju se sljedeće teme: spol/rod, predavanje na temu spola, roda i rodne ravnopravnosti, diskusija, predavanje na temu rodno zasnovanog nasilja, otvaranje diskusije i interaktivna metoda učešća učenika, test o nenasilnosti, te izrada zajedničkih školskih pravila u smislu održavanja boljih rodnih odnosa. Posebno je važno ostaviti dovoljno prostora i vremena učenicima/icama za diskusiju, razgovore, prijedloge, da kroz jednostavne primjere uvide šta su to rodne nejednakosti i šta dovodi

do rodno zasnovanog nasilja, i kako se oduprijeti ovim negativnim pojavama.

IGRE BEZ GRANICA imaju za cilj promovisanje rodne ravnopravnosti u školi. Učestvuju sva djeca iz škole/razreda zajedno sa nastavnicima - razrednim starješinama. Igre bez granice sastavljene su od

brojnih igara, a sastavni dio su igre pod nazivom „Zamjena rodnih stereotipa” čiji je cilj

preispitivanje rodnih stereotipa, tako što dječaci npr. preskaču lastiš i vrte hula-hop, a djevojčice

igraju fudbal i takmiče se u natezanju konopca.

17

RADIONICE ZA RODITELJE

Da bi se uspješno spriječilo rodno zasnovano nasilja u školskom okruženju, vrlo je važno postići saradnju između roditelja i škole. Roditelji su svjesni problematike nasilja među vršnjacima, međutim nedovoljno su upoznati sa uzrocima i mogućih posljedica koje ono proizvodi. Posvećivanjem pažnje toj temi mogu se propitivati usvojeni stavovi i mišljenja roditelja koje oni lako i nesvjesno prenose na svoju djecu.

U radu sa roditeljima predlaže se interaktivan rad, i tim povodom obučeni odjeljenski starješina - nastavnik/ica održaće obuku. Prednost interaktivnog rada ogleda se, s jedne strane, u činjenici da su roditelji aktivni, da rade u malim grupama i raspravljaju o temama koje sami proučavaju i donose mišljenja i zaključke, čime se povećava njihova vlastita aktivnost i prihvatanje sadržaja programa. Radionice se mogu realizovati u paru odjeljenski starješina - roditelj volonter, tako što će podijeliti zaduženja. Takođe, u samoj realizaciji i tehničkoj pripremi radionice pomoć će pružiti i stručno osoblje u školi.

LUTKARSKA PREDSTAVA ZA UČENIKE/CE NIŽEG UZRASTA

Lutkarske predstave koje prikazuju neku od djeci dobro poznatih bajki (npr. Crvenkapica) mogu se koristiti u radu sa djecom mlađeg uzrasta. Djeci od prvog do četvrtog razreda se predstavlja bajka koju oni dobro poznaju, i kroz uloge im se postavljaju pitanja o rodnim stereotipima. U lutkarskim predstavama u kojima se koriste bajke takođe se uspješno moţe koristiti zamjena uloga, tako da Crvenkapica bude predstavljena kao dječak - Crvenkapac, a lovac kao lovkinja. U predstavi učestvuju učenici/ice kroz diskusiju o zamjeni uloga, mogućim rješenjima konflikta, a istovremeno im se prikazuju primjeri dječaka i djevojčica, muškaraca i žena u nestereotipično oslikanim ulogama.

FORUM TEATAR ZA UČENIKE/ICE STARIJEG UZRASTA

U forum teatru, učenici/ice koriste dramske i akcione

tehnike, kreiraju stvarne situacije iz svakodnevnog života. Publika (drugi učenici/ice) može aktivno učestvovati na dva načina: dajući prijedloge kako drugačije postupiti u datoj

situaciji i/ili tako što će izaći „na scenu” i pokazati šta se može drugačije uraditi u određenoj situaciji (npr. sa prikazima pojave i rješavanja oblika rodno zasnovanog

nasilja). Cilj je da se zajedno traga za mogućim rješenjima.

Predstave su osmišljene tako da učine temu predstave bližom djeci, te da ih podstaknu na razmišljanje o rodno zasnovanim ulogama i tradicionalnim očekivanjima sredine.

SIGURNO SANDUČE

Sigurno sanduče postavlja se u glavnom holu škole, pomoću njega učenici/ice mogu anonimno postavljati pitanja o svemu što ih zanima u vezi sa rodnim nasiljem, pri čemu se ne usuđuju pitati svoje roditelje i vršnjake/kinje za mišljenje, te se može se koristiti i u svrhu prijavljivanja slučajeva rodno zasnovanog nasilja.

Razviti kodeks ponašanja za direktore, nastavno, stručno, administrativno, pomoćnoosoblje škola, ali i za učenike/ice i roditelje, uz pomoć kojeg se definišu obaveze,odgovornosti, pravila te postupci za praćenje i izvještavanje o rodno zasnovanom nasilju uškolskom okruženju.

Uspostaviti odbore/grupe za zaštitu djece u školama od rodno zasnovanog nasilja,telefonske „linije za pomoć”, kutije za anonimne prijave i druga sredstva kojimaučenici/ice mogu prijaviti nasilje.

Osnažiti djevojčice i dječake učeći ih vještinama nenasilne komunikacije i mirnogrješavanja konfliktnih situacija. Razviti i primijeniti programe za razvijanje socio- emocionalnih kompetencija učenika/ica, a koji će biti integrisani u školski kurikulum (tzv.socijalno i emocionalno učenje, SEU).

Pružiti podršku djetetu koje je žrtva nasilja. Obezbijediti sigurnost učenicima/cama kojidožive nasilje.

Raditi sa učenikom/com koji/a je počinio/la rodno zasnovano nasilje, kako bi se ukazalo naneprihvatljivost i štetnost takvog ponašanja, te ga/je savjetovati i podsticati na promjenutakvog ponašanja.

Raditi na razvijanju pozitivne klime u razredu, te definisati pravila ponašanja u razredu,pratiti primjenu istih i sankcionisati one koji ih krše.

Povećati razumijevanje kod roditelja o uticaju rodno zasnovanog nasilja na djecu, mogućimposljedicama, te razlozima za preventiranje ovog oblika nasilja.

Uključiti institucije vaspitno obrazovnog sistema na svim nivoima u prevenciji rodnozasnovanog nasilja i obuhvatiti sve uzraste djece od vrtića, osnovne škole, pa i do srednje.

Trajno i sistematski razvijati inovativne metode suočavanja sa problemom nasilja u školama,sa posebnim akcentom na razvijanje demokratskih modela diskusije o mogućim načinimasprečavanja i suzbijanja rodnog nasilja u okviru škole.

Sprovoditi programe prevencije nasilja koji su primjereni dječijem uzrastu u osnovnoj isrednjoj školi. Uvođenje ovakvih programa takođe podrazumijeva saradnju sa osobama koje sustručne u oblasti rodnih studija.

Sprovoditi postojeće preporuke proizašle iz rodne analize udžbenika i svih nastavnihmaterijala. Takođe, uvesti rodno osetljiv jezik u sve nastavne materijale.

Svi dokumenti koji definišu rad škole bi trebalo da ukazuju na jasno određenje za rodnuravnopravnost, i da uključe mehanizme za prevenciju, kao i jasnije procedure intervencije uslučaju rodno zasnovanog nasilja.

Planiranje školskih aktivnosti bi trebalo da uključi profesionalno usavršavanje zaposlenih otemi rodno zasnovanog nasilja kako bi imali dodatna znanja, ali i predstavljali pozitivan modelu prevenciji rodno zasnovanog nasilja.

Uspostaviti redovne, dugoročne, obavezne obrazovne programe o rodnoj ravnopravnosti (krozkurseve, predavanja) namijenjenie svima koji su zaposleni u školama, ali i svima koji se nalazena mjestima odlučivanja u obrazovnim i državnim institucijama.

18

PREPORUKE ZA UNAPREĐENJE PREVENCIJE RODNO

ZASNOVANOG NASILJA U ŠKOLAMA

19

Tema radionice „PREKIDANJE TIŠINE O RODNO ZASNOVANOM NASILJU”

Za učenike I razreda osnovne škole

Cilj radionice Cilj radionice prevencija je rodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o društvenim vrijednostima koje podržavaju jednaka prava za sve članove zajednice, bez obzira na rod i spol; kroz vježbe i igre prilagođene uzrastu školske djece i otvaranje dijaloga između voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i očekivanjima, kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogućnostima za promjene.

Ishod radionice Školska djeca razumjeće koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga, te kroz stečeno znanje doprinijeti stvaranju okruženja koje ne podržava postojeća uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja.

Trajanje 90 minuta

Oblici i metodi

rada

Individualni rad, rad u grupi, razgovor, igra, pisanje i crtanje.

Sredstva i

pomagala

Hamer papiri, papiri A4 formata i „post it” stikeri u roze i plavoj boji, bojice i flomasteri, iskruženi papiri i vezice za bedževe, promotivni materijal i osvježenje za kraj radionice.

Uvodni dio

(trajanje 20

minuta):

Aktivnost br. 1 10-15 minuta

Aktivnost br. 2 5 minuta

Aktivnost br. 3 5 minuta

1.„Bedževi”– (vježba detaljno opisana u prilogu)

Podjela roze papira dječacima, a plavih djevojčicama izaziva određene reakcije na samom početku i odlična je uvertira za dalji tok radionice; uvod u razgovor o rodu i spolu; o tome šta to stoji u pozadini poruka: „... da je nešto samo za djevojčice.”/„...samo za dječake”.

2. „Donošenje pravila grupe”

Pitati djecu zašto su pravila važna i zamoliti ih da zajednički daju prijedloge, dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji će biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podići ruku kada nešto želimo reći. Ne ismijavati druge. Nema pogrešnih odgovora. Poštivati pravila... – i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su ona sama donijela. (slika#2)

3. „Vreća krompira” (5') – igra za podizanje energije i raspoloženja prije ulaska uglavnu temu

Djeca stoje u krugu i prema uputama zamišljaju da su vreća krompira. Trebaju visoko podići ruke i popeti se na prste, duboko udahnuti i na izdah „istresanje” krompira (naklon i mahanje rukama i nogama), što predstavlja izbacivanje loše energije i svega što nam nije potrebno. Ponoviti nekoliko puta. U šali prodrmati djecu govoreći da je ostalo par krompirića.

20

Glavni dio

(trajanje 40

minuta)

Aktivnost br.1 20 minuta

Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta

1. „Igračke za djevojčice i dječake” (20')

Unaprijed odštampati i iskružiti sličice igračaka koje su „karakteristične” za dječake/djevojčice. Učenici/e sjede u krugovima, podijeljeni u nekoliko grupa. U sredinu svakog kruga postaviti izrezane sličice igračaka i uputiti svako dijete da odabere po jednu. Zamoliti ih da predstave tu sliku i objasne zašto su je izabrali. Voditelji/ce odaberu dobrovoljce, dječaka i djevojčicu; dječak uzima one slike igračaka koje prepoznaje kao tipično „ženske”, dok djevojčica skuplja tipično „muške”; preostale slike igračaka (koje nisu prepoznate kao rodno tipične) skuplja voditelj/ica. Na tabli pripremiti tri hamera: na jedan lijepiti slike igračaka za koje djeca kažu da su za dječake, jedan hamer za igračke za djevojčice, a nakon razgovora na treći hamer lijepiti sličice igračaka za koje djeca smatraju da ih ipak mogu koristiti i jedni i drugi.

Voditelj/ica pita djecu kako znaju koje su igračke za koga i time otvara diskusiju na temu spola i roda. Pripremiti pozitivne primjere iz našeg društva ili iz svijeta (npr. poznati muški kuhari i modni dizajneri, djevojke koje treniraju boks, karate ili se bave bodybuildingom; po mogućnosti pripremiti i njihove slike ili imena).

Nakon diskusije voditelj/ica može zajedno sa djecom promijeniti prvobitni naziv ove vježbe (npr. „Sve igračke su za svakoga”).

Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vježbi se fokusiraju na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, društvenim očekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja i diskusiju o tome kako neuklapanje i dječaka i djevojčica u društveno prihvaćene patrijarhalne rodne uloge može prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vježbi jeste da se djeca osvijeste o tome da su,, bez obzira na njihove različitosti, ravnopravna.

2. i 3. „Granice” i „NE!” (20') - (vježbe detaljno opisane u attachmentu)

- Diskusija o tome zašto su granice bitne; povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja i prevencijom nasilja.

Završnio dio

trajanje 30

minuta



1. „Ogledalo” (5')

Djeca sjede u parovima okrenuti jedni prema drugima. Jedan pravi pokrete/grimase, a drugi ga oponaša praveći iste pokrete kao da je njegovo ogledalo. Poslije par minuta, zamijene uloge. Cilj je da se djeca nasmiju i da se podigne energija nakon odrađenih vježbi.

2. „Pričam ti priču crtežom” (15') – timski rad

Postaviti klupe u sredinu učionice, tako da djeca mogu obilaziti oko njih. Prekriti ih sa nekoliko hamer papira i dati im pribor za crtanje. Onaj koji prvi počinje da crta nacrtaće nešto po svome izboru, zatim se svi pomijeraju za jedno mjesto, tako da učenik/ca sa njegove lijeve strane sada bude na njegovom crtežu, ukrašava ga, nešto dodaje ili oboji. Nakon što je krug završen, onaj koji je posljednji crtao započinje pričati priču posmatrajući crtež, svaki učenik po jednu rečenicu. Cilj je da se učenici povežu i zabave, te shvate važnost timskog rada.

Provjeriti sa učenicima da li im je smetalo što neko ukrašava i dopunjuje njihov crtež

21

Rezervne igre za sve uzraste

(igre za „razbijanje leda” na početku radionice, u slučaju viška vremena, pada koncentracije, za

podizanje energije u grupi, opuštanje...)

1. „CRTANJE PO UPUTSTVU” (10 min.) –za sve uzraste

Podijeliti listove za crtanje i olovke; voditelj/ica daje upute za crtanje:

- prvo nacrtati veliki kvadrat na sredini lista ali tako da ne zauzme cijeli papir;

- unutar tog kvadrata nacrtati dva manja, ista kvadrata;

- na dnu velikog kvadrata nacrtati pravougaonik;

- na veliki kvadrat nasloniti trougao.

(rezultat bi trebalo da bude crtež kuće; cilj igre je podizanje raspoloženja; osvještavanje o različitostima te kako različito poimamo iste upute; vježba koncentracije).

2. „TEMPERAMENTI” (10 min.) – za sveuzraste

Djeca su podijeljena u parove (poželjno da par budu dječak i djevojčica); podijeliti 1 papir za crtanje i 1 olovku po paru; dodijeliti im različite zadatke (npr. jedno treba da crta svoju ulicu, a drugo more).

Djeca ne bi trebalo da pričaju tokom crtanja, niti odaju šta je njihov zadatak;

Cilj igre je zabava i opuštanje, ali i izazivanje reakcija kod djece po pitanju ograničenja, te da li lako odustaju ili insistiraju na vođstvu.

Zaključak

(trajanje 10

minuta)

(pitanje granica).

Zaključak - U završnom dijelu odvojiti vrijeme za sumiranje i zaključke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici.

Postavljati pitanja kao npr:

Šta je po vama bila svrha ove vježbe/radionice/aktivnosti?

Kako ste se osjećali dok ste radili aktivnost?

Šta vam se posebno dopalo?

Šta ste novo naučili iz ove vježbe?

Podijeliti promotivni materijal o temi projekta i zamoliti učenike da ispričaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal za čitanje.

Podijeliti paketiće/osvježenje za djecu.

Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postavljaju pitanja.

22

3. „STOLICA MANJE” (10 min.)- za sveuzraste

Posložiti stolice u krug tako da imamo stolicu manje od ukupnog broja djece; pripremiti prikladnu muziku. Djeca plešu oko kruga sa stolicama dok muzika traje, po prestanku muzike sjedaju. U nastavku ne učestvuje onaj koji nije uspio sjesti. Nakon svakog kruga, skloniti po jednu stolicu i ponavljati sve do pobjednika/ce.

4. „DAN I NOĆ” (5-10 min.)- za mlađi uzrast

Djeca u krugu; kada voditelj/ica kaže „Dan” svi ustaju i pružaju ruke prema plafonu; na „Noć” svi treba da čučnu. „Dan i Noć” govoriti različitim intenzitetom i brzinom. Onaj koji se zbuni ili uradi suprotno od uputstva ne nastavlja igru.

5. „MINISTARSTVO SMIJEŠNOG HODA” (5min.) – za mlađi uzrast

Za početak voditelj/ica zadaje grupi način hodanja; treba biti što smješniji i uključivati što više pokreta i sve dijelove tijela. Ostali treba da ga oponašaju. Svako dijete u jednom momentu bi trebalo da bude Ministar/ica i da zada određenu varijantu hoda. Vježba je pogodna za podizanje energije i raspoloženja.

6. „KLUPKO” (5-10 min.) – za sve uzraste

Voditelj/ica pripremi klupko vune i dobacuje ga djeci koja sjede u krugu. Svako dijete kod kojeg se nađe klupko treba da kaže nešto o sebi ili onome što voli, da zadrži jedan kraj i baci klupko nekom od svojih drugara. Na kraju se stvori mreža od vune, o kojoj će

voditelj/ica govoriti kao o simbolupovezanosti bez obzira na različitosti o kojima su govorili. Vježba je pogodna za uspostavljanje grupnog povjerenja i povezivanje.

7.„NAJLJEPŠE RIJEČI” (10 min) – za sve uzraste

Pripremiti kartice/koverte za pisanje, olovke, bojice, kartice za razvrstavanje u parove (sa brojevima ili znakovima). Zadatak za djecu je da jedno drugom napišu kratko pismo koje će sadržati najljepše riječi ili želje koje upućuju jedno drugome. Parove djece odrediti pomoću kartica za razvrstavanje. Kada završe svoja pisma, razmjenjuju ih. Možemo djeci dati alternativu da, ukoliko žele, umjesto riječi nacrtaju nešto lijepo za svog druga ili drugaricu. U ovoj vježbi voditelj/ica trebalo bi da bude kurir/ka koji će uručivati pisma, ali prije dostavljanja bi trebalo da ih provjeri zbog mogućeg uvredljivog sadržaja. Cilj vježbe je povezivanje i stvaranje pozitivne atmosfere u grupi.

8. „ŠTA SVE TAMO IMA” (10') – za sveuzraste

Usmjerena vizualizacija koju započinjemo tako što zamolimo djecu da se udobno smjeste i zatvore oči. Upućujemo ih na to da zamisle da su u tom momentu u parku, divan je dan, sunčan i topao, gledaju oko sebe i vide....? Jesu li sami? Ima li životinja? Šta mogu da čuju? Osjete li povjetarac i sl. Tada će otvoriti oči i svako dijete treba da kaže ono što „vidi” u parku. Cilj je opuštanje i koncentracija.

Poželjno je da voditelji radionica budu pripadnici oba spola.

23

Ukoliko natpisi na kancelarijama škole nisu u skladu sa spolom osobe koja obavljafunkciju, predložite da ih promijene – primjer rodno osjetljivivog jezika koji možetekoristiti u toku radionice. (Slike #3 i #4)

Slika 3 * Slika 4

24


Radionica za učenike II razreda osnovne škole

Cilj radionice Cilj radionice prevencija jerodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o društvenim vrijednostima koje podržavaju jednaka prava za sve članove zajednice bez obzira na rod i spol; kroz vježbe i igre prilagođene uzrastu školske djece otvaranje dijaloga između voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i očekivanjima, te kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogućnostima za promjene.

Ishod radionice Školska djeca razumjeće koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga, te kroz stečeno znanje doprinijeti stvaranju okruženja koje ne podržava postojeća uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja.

Trajanje 90 minuta

Oblici i metodi

rada


Sredstva i

pomagala

Hamer papiri, papiri A4 formata i „post it” stikeri u roze i plavoj boji, bojice i

flomasteri, iskruženi papiri i vezice za bedževe, promotivni materijal i osvježenje za

kraj radionice.

Uvodni dio

(trajanje 30

minuta):

Aktivnost br. 1 - 15-20 minuta

Aktivnost br. 2 – 5 minuta


1.„Bedževi”(10-15') – (vježba detaljno opisana u attachmentu)

Podjela roze papira dječacima, a plavih djevojčicama izaziva određene reakcije na samom početku i odlična je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome šta to stoji u pozadini poruka: „...da je nešto samo za djevojčice”/„... samo za dječake”.

2. „Donošenje pravila grupe” (5')

Pitati djecu zašto su pravila važna i zamoliti da zajednički daju prijedloge dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji će biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podići ruku kada nešto želimo reći. Ne ismijavati druge. Nema pogrešnih odgovora. Poštivati pravila... – i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su oni sami donijeli. (slika#2)

3.“Ministarstvo smiješnog hoda” (5')

Za početak voditelj/ica zadaje grupi način hodanja koji treba da bude što smješniji i uključuje što više pokreta i sve dijelove tijela. Ostali treba da ga oponašaju. Svako dijete u jednom momentu treba da bude Ministar/ica, i zada određenu varijantu hoda. Vježba je pogodna za podizanje energije i raspoloženja.

25

Glavnio dio

(trajanje 45

minuta)



1. „Šta sve mogu dječaci i djevojčice”(25') - Potrebni materijal: hamer plave, rozei neutralne boje, selotejp, unaprijed iskružene sličice sportova, zanimanja, aktivnosti, odjeće, igračaka i sl.

Djecu podijeliti u grupe i svakoj grupi dati po jedan veliki papir/katalog gdje je na jednom napisano „Dječak” (hamer roze boje), a na drugom „Djevojčica” (hamer plave boje). Grupama podijeliti i papiriće sa slikama raznih zanimanja, sportova, odjeće i igračaka koji su prethodno pripremljeni i izrezani da ih raspodijele u kategoriju za koju smatraju da mu pripada. Potom uzeti kataloge „Dječak” i „Djevojčica” i postaviti ih na tablu. Između ova dva hamera postaviti neutralni, bijele boje, pod nazivom „Šta sve mogu dječaci i djevojčice”, prebaciti sličice iz jednog i drugog kataloga na neutralni, te otvoriti diskusiju o pomenutim zanimanjima, sportovima, igračkama koji bi trebao da djecu dovedu do zaključka da su svi sportovi/zanimanja/igračke i za jedne i za druge. Cilj igre je istraživanje rodnih stereotipa i razgovor o spolu i rodu. (slika#3)

Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vježbi se fokusiraju na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, društvenim očekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja, diskusiju o tome kako neuklapanje i dječaka i djevojčica u društveno prihvaćene patrijarhalne rodne uloge mogu prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vježbi jeste da se djeca osvijeste o tome da,su bez obzira na njihove različitosti, ravnopravna.

2. i 3. „Granice” i „NE!” (20') -(vježbe detaljno opisane u attachmentu)

- Diskusija o tome zašto su granice bitne, povezati sa temom rodno zasnovanog nasilja.

Završnio dio

(trajanje 35

minuta)



1. „Dan i noć” (5') – (vježba za podizanje energije i raspoloženja)

Djeca su u krugu; kada voditelj/ica kaže „Dan” svi ustanu i ispruže ruke prema plafonu; na „Noć” svi treba da čučnu. „Dan i Noć” govoriti različitim intenzitetom i brzinom. Onaj koji se zbuni ili uradi suprotno od uputstva sljedeći je koji govori „Dan i Noć”, ali ne nastavlja igru.

2. „Dječak i djevojčica”(15')

Potrebni materijal: hamer i markeri/flomasteri različitih boja.

Zamoliti djecu da dopune rečenice (njihove prijedloge pisati na hamer):

-Djevojčice su.... -Dječaci su....

-Djevojčice treba da.... -Dječaci treba da....

-Djevojčice ne treba da... -Dječaci ne treba da....

-Djevojčice mogu da..... -Dječaci ne mogu da.....

26

Zaključak

10 minuta

-Djevojčice vole... -Dječaci vole....,

te drugi primjeri. Nakon što završe sa davanjem izjava, crvenim markerom zaokružiti ono što smatraju da je zajedničko i dječacima i djevojčicama.

Cilj je vidjeti da li su i koliko kod djece usađeni stereotipi po kojima oni formiraju svoje stavove o tome šta „treba” da važi za djevojčice, a šta za dječake i ima li prostora za drugačija razmišljanja - razgovarati o tome!

Zaključak - U završnom dijelu svakako bi trebalo odvojiti vrijeme za sumiranje i zaključke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici.


Šta je bila svrha ove vježbe/radionice/aktivnosti?



Šta smo novo naučili iz ove vježbe?


Radionica za učenike III razreda osnovne škole

Cilj radionice Cilj radionice prevencija je rodno zasnovanog nasilja kroz informisanje, edukaciju i komunikaciju o društvenim vrijednostima koje podržavaju jednaka prava za sve članove zajednice bez obzira na rod i spol; kroz vježbe i igre prilagođene uzrastu školske djece otvaranje dijaloga između voditelja/ice radionice i djece o tradicionalnim normama i očekivanjima, te kako oni mogu doprinijeti prevenciji rodno zasnovanog nasilja, te o mogućnostima za promjene.

Ishod radionice Školska djeca će razumjeti koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga, te kroz stečeno znanje doprinijeti stvaranju okruženja koje ne podržava postojeća uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja.

Trajanje 90 minuta

Oblici i metodi rada


Sredstva i pomagala


Uvodni dio (trajanje 30

27

minuta):





Podjela roze papira dječacima, a plavih djevojčicama izaziva određene reakcije na samom početku i odlična je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome šta to stoji u pozadini poruka: „... da je nešto samo za djevojčice”/„... samo za dječake”.


Pitati djecu zašto su pravila važna i zamoliti da zajednički daju prijedloge, dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji će biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podići ruku kada nešto želimo reći. Ne ismijavati druge. Nema pogrešnih odgovora. Poštivati pravila... – i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su ona sama donijela. (slika#2)

3. „Baloni”(5') –igra za podizanje energije

Djeca stoje u krugu, dobiju upute o tome koji im je dio tijela „zalijepljen” za pod ili tijelo, a kojeg ne smiju pomijerati, te kojim dijelom tijela smiju udariti balon. Balon ne smije dotaći tlo i jedna osoba balon može udariti samo jednom; nakon nekoliko krugova ubaciti još balona u igru kako bi bilo zabavnije.

Glavnio dio (trajanje 35 minuta)



1. „Pogodi zanimanje” –igra pantomime

Voditelj/ica prethodno pripremi kartice sa napisanim zanimanjima. Učenici u paru (dječak/djevojčica) treba da izađu ispred razreda i oponašaju zadata zanimanja. Ostali treba da pogode zanimanja, ali i da ih kažu prema rodno osjetljivom jeziku; budući da ih oponašaju i dječak i djevojčica (npr: šnajder/šnajderica, frizer/frizerka, automehaničar/automehaničarka...). Razgovor o rodu i spolu - da li osobe oba spola mogu da rade sve poslove; ako djeca smatraju da ne mogu - zašto ne; pitati da li poznaju neke ljude u svojoj okolini koji se bave zanimanjima koja nisu tipično „muška” ili „ženska”?

Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vježbi se fokusiraju na podsticanje razgovora o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnosti, društvenim očekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja diskusiju o tome kako neuklapanje i dječaka i djevojčica u društveno prihvaćene patrijarhalne rodne uloge može prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vježbi jeste da se djeca osvijeste o tome da su, bez obzira na njihove različitosti, ravnopravna

2. i 3. „Granice” i „NE!” (20') (vježbe detaljno opisane u attachmentu)


Završnio dio (trajanje 20 uta)Aktivnost br.1 5 minuta

1. „Vjetar puše” (5') - vježba za podizanje energije i raspoloženja

Djeca sjede u krugu, jedno je u sredini, stoji i govori: „Vjetar puše za sve one koji imaju/nose/pišu/.. naočari/džins/lijevom rukom...“ (i druge izjave).

28


Zaključak trajanje 10 minuta

Tada sva djeca koja se prepoznaju u zadatom opisu ustaju i mijenjaju mjesta, a onaj koji ne uspije sjesti ostaje u krugu da govori sljedeći zadatak. Kada voditelj kaže da je „Oluja” tada svi treba da promijene mjesta. Ponoviti nekoliko puta.

2. „Priča o Adnanu i Nataši” (15')

Nataša voli da nosi kratku kosu, voli da gleda fudbal i čita stripove. Omiljene igračke su joj: autići, kliješta i šarafciger. Od malena voli da popravlja stvari po kući.

Njeni prijatelji za nju kažu da je mnogo hrabra. Ona svaki put kada joj se sviđa neki dječak njemu priđe da se upoznaju. Jednom su podijelili i čokoladu. Voli da gleda akcione filmove i provodi vrijeme igrajući fudbal. *** Adnan voli da nosi dugu kosu. Voli da pleše i pjeva i najviše nosi roze boju. Rado obavlja sve poslove u kući kada su mu roditelji na poslu. Čuva mlađu sestricu, pere suđe i povremeno nešto skuha. Najbolja prijateljica mu je Nataša. Njegovi prijatelji za njega kažu da je prava pjesnička duša i da je dosta nježan. Kada gledaju neki film zajedno, on ponekad zaplače na neku tužnu scenu. Voli prirodu i cvijeće, a najdraži poklon koji je dobio za rođendan je buket bijelih ljiljana baš od najbolje drugarice Nataše.

Pitanja za grupu: - Kako vam se dopadaju Adnan i Nataša? - Da li vam je nešto posebno zanimljivo kod Adnana? - Da li vam je nešto posebno zanimljivo kod Nataše? - Objasniti djeci kroz primjere iz priče pojmove spol i rod.

- Pripremiti crteže Adnana i Nataše u velikom formatu koje će djeca moći posmatrati za vrijeme priče i diskusije. (slika#3)

Razgovor o rodno zasnovanom nasilju- pitati djecu kako oni gledaju na svoje vršnjake koji se ne uklapaju u rodne uloge, da li su ikada iskusili zadirkivanje zbog nekih različitosti.

Zaključak - U završnom dijelu svakako bi trebalo da se odvoji i vrijeme za sumiranje i zaključke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici.






Podijeliti promotivni materijal projekta i zamoliti učenike da ispričaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal da gapročitaju.


Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postave pitanja.

29


Radionica za učenike IV razreda osnovne škole


Ishod radionice Školska djeca će razumjeti koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga te kroz stečeno znanje doprinijeti stvaranju okruženja koje ne podržava postojeća uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja.

Trajanje 90 minuta



Sredstva i pomagala


Uvodni dio (trajanje 30 minuta):




1. „Bedževi”(10-15') – (vježba detaljno opisana u attachmentu)

Podjela roze papira dječacima, a plavih djevojčicama izaziva određene reakcije na samom početku i odlična je uvertira za dalji tok radionice, uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome šta to stoji u pozadini poruka: „... da je nešto samo za djevojčice”/„... samo za dječake”.


Pitati djecu zašto su pravila važna i zamoliti da zajednički daju prijedloge dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji će biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podići ruku kada nešto želimo reći. Ne ismijavati druge. Nema pogrešnih odgovora. Poštivati pravila... – i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su oni sami donijeli.

3. „Klupko” (5-10')

Voditelj/ica pripremi klupko vune koje dobacuje djeci koja sjede u krugu. Svako dijete kod kojeg se nađe klupko treba da kaže nešto o sebi ili onome što voli, da zadrži jedan kraj i baci klupko nekom od svojih drugara. Na kraju se stvori mreža od vune o kojoj će voditelj/ica govoriti kao o simbolu povezanosti bez obzira na različitosti o kojima su govorili. Vježba je pogodna za uspostavljanje grupnog povjerenja i povezivanje. (slika#3)

30


Aktivnost br.1 20 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta

1. „Nacrtaj svog druga/drugaricu”(20') -Zadatak za dječake jeste da nacrtaju drugaricu, a za djevojčice – druga. Uputiti djecu da to može biti osoba koju zaista znaju ili prijatelj kakvog bi željeli imati sa svim svojim osobinama i kvalitetima: fizičkim obilježjima, odjećom, frizurom, hobijima, te da osmisle kratku priču o tome kako se taj prijatelj osjeća, koji su njegovi svakodnevni zadaci i obaveze. Nakon završenog crtanja, djeca “predstavljaju” svoje prijatelje pred grupom. Cilj je vidjeti šta djevojčice misle o tome kako treba da izgleda dječak, šta treba da radi, kao i dječaci o djevojčicama. Ukoliko djeca sama ne osmisle priču o „liku” kojeg crtaju, pomoći im u izlaganju postavljanjem pitanja. Otvoriti diskusiju o razlikama i rodnim očekivanjima i od jednih i od drugih.

- Prethodno voditelj/ica može pripremiti jedan crtež svog prijatelja koji će poslužiti djeci za primjer.

Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vježbi fokusiraju se na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, društvenim očekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja, diskusiju o tome kako neuklapanje i dječaka i djevojčica u društveno prihvaćene patrijarhalne rodne uloge može prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vježbi jeste da se djeca osvijestite o tome da su, bez obzira na njihove različitosti, ravnopravna. 2. i 3. „Granice” i „NE!” (20') (vježbe detaljno opisane u attachmentu)


Završnio dio (trajanje 20 minuta)

Aktivnost br.1 10 minuta Aktivnost br.2 10 minuta

1. „Crtanje po uputstvu” (10') – podijeliti listove za crtanje i olovke; voditelj/ica daje upute za crtanje:

- prvo nacrtati veliki kvadrat na sredini lista, ali tako da ne zauzme cijeli papir;

- unutar tog kvadrata nacrtati dva manja ista kvadrata;

- na dnu velikog kvadrata nacrtati pravougaonik;

- na veliki kvadrat nasloniti trougao.

(rezultat bi trebalo da bude crtež kuće; cilj igre je podizanje raspoloženja, osvještavanje o različitostima, te kako različito poimamo iste upute; vježba koncentracije).

2. „Imitacija” (10')

Djeca su okupljena u krugu. Voditelj/ica osmisli niz zadataka koje bi djeca trebalo da ispune i oponašaju – imitacije.

Npr. Trči kao dječak/djevojčica!

Hodaj kao dječak/djevojčica!

Bacaj kao dječak/djevojčica!

31

Zaključak 10 minuta

Jutarnje pripremanje: pranje zuba/češljanje/oblačenje... kao dječak/djevojčica!

Jedi kao dječak/djevojčica!

Spavaj kao dječak/djevojčica! ...

Djeca prilikom vježbe obično imitiraju rodne stereotipe. Pokrenuti diskusiju o tome zašto to rade, pitati ih da li je to da sve djevojčice ili svi dječaci rade određenu stvar na određeni način pravilo; ponukati ih na razgovor o rodnim ulogama.

Zaključak - U završnom dijelu svakako bi trebalo da se odvoji i vrijeme za sumiranje i zaključke, odnosno razgovor sa djecom o realizovanoj radionici.



Kako ste se osjećali, dok ste radili aktivnost?



Podijeliti promotivni materijal projekta i zamoliti učenike da ispričaju osvome danu i radionici svojim roditeljima, te da im daju materijal da gapročitaju.


Ostaviti prostor i pozvati ih da i oni postave pitanja.

32


Radionica za učenike V razreda osnovne škole


Ishod radionice Školska djeca će razumjeti koncept roda, rodno zasnovanog nasilja, tradicionalno dodijeljenih uloga te kroz stečeno znanje doprinijeti stvaranju okruženja koje ne podržava postojeća uvjerenja i norme koje doprinose prihvatanju i opstanku rodno zasnovanog nasilja.

Trajanje radionice

90 minuta



Sredstva i pomagala


Uvodni dio (trajanje 30 minuta):

Aktivnost br. 1 -15-20 minuta




Podjela roze papira dječacima, a plavih djevojčicama izaziva određene reakcije na samom početku i odlična je uvertira za dalji tok radionice uvod u razgovor o rodu i spolu, o tome šta to stoji u pozadini poruka: „... da je nešto samo za djevojčice”/„...samo za dječake”.


Pitati djecu zašto su pravila važna i zamoliti da zajednički daju prijedloge, dok ih voditelj/ica zapisuje na velikom hamer papiru koji će biti vidljiv svim prisutnima. Npr. Ne prekidati druge dok govore. Podići ruku kada nešto želimo reći. Ne ismijavati druge. Nema pogrešnih odgovora. Poštivati pravila... – i naknadno se mogu dopunjavati. Ukoliko se desi neko odstupanje od pravila tokom radionice, djecu podsjetiti na pravila koja su oni sami donijeli.

3. „Stolica manje” (5') - Posložiti stolice u krug tako da imamo stolicu manje odukupnog broja djece; pripremiti prikladnu muziku. Djeca plešu oko kruga sa stolicama dok muzika traje, po prestanku muzike sjedaju. U nastavku ne učestvuje onaj koji nije uspieo sjesti. Nakon svakog kruga skloniti po jednu stolicu i ponavljati sve do pobjednika/ce.

33


Aktivnost br.1 20 minuta Aktivnost br. 2 i 3 20 minuta

1. „Rodne kutije”(20') – vježba se koristi kako bi se jasnije predstavila razlika između spola (biološkog obilježja) i roda (društvenog konstrukta), te šta se događa kada se rodni stereotipi pomiješaju sa biološkim razlikama.

Kutija A se koristi za primjere kojih će se djeca najprije dosjetiti kada kažemo: „Budi muško!” (Npr: Treba da bude jak. Ne treba da plače. Glava porodice. Onaj koji privređuje ...)

Kutija B se koristi za primjere kojih će se djeca najprije dosjetiti kada kažemo: „Ponašaj se kao žena!” (Npr: Pere suđe. Radi po kući i čisti. Ne treba da se svađa i tuče; treba da bude tiha. Pere veš. Treba da bude fina. Treba da se lijepo ponaša...)

Ovi primjeri vode diskusiji o tome koje su to biološke razlike, a koje rodne uloge tradicionalno dodijeljene, te šta se dešava kada se neko ne ponaša u skladu sa pravilima iz ovih „kutija” (Npr: ako se djevojčice ne ponašaju kako se od njih očekuje, zovu ih „muškobarama”. Ako dječaci plaču, onda su „slabići”. Ako dječaci plaču, onda su „gay“)mislim da bi izraz homoseksualac bio neutralan

Otvoriti diskusiju o tome koliko je to veliki teret i za jedne i za druge, te na taj način djecu uvesti u temu rodno zasnovanog nasilja. (Nakon toga, djeca mogu doći do zaključaka poput: i dječaci i djevojčice mogu prati suđe; dječaci mogu plesati; djevojčice mogu biti odlične u sportovima; ne treba da bude ograničenja u bilo čemu...)

Napomena: Preporuke i prijedlozi radionica/vježbi fokusiraju se na podsticanje na razgovor o spolu, rodu, rodnim ulogama, rodnoj ravnopravnsti, društvenim očekivanjima, stereotipima i predrasudama koje dovode do rodno zasnovanog nasilja,diskusiju o tome kako neuklapanje i dječaka i djevojčica u društveno prihvaćene patrijarhalne rodne uloge može prouzrokovati razne oblike rodno zasnovanog nasilja. Cilj vježbi jeste da se djeca osvijeste o tome da su, bez obzira na njihove različitosti, ravnopravna 2. i 3. „Granice” i „NE!” (20') (vježbe detaljno opisane u attachmentu)


Završnio dio (trajanje 25 minuta)



1. „Temperamenti”(5')

Djeca su podijeljena u parove (poželjno je da par budu dječak i djevojčica); podijeliti po 1 papir za crtanje i 1 olovku svakom paru, te im dodijeliti različite zadatke (npr. jedan treba da crta svoju ulicu, a drugi more). Djeca ne treba da pričaju tokom crtanja, niti odaju šta je njihov zadatak. Cilj igre je zabava i opuštanje, ali i izazivanje reakcija kod djece po pitanju ograničenja, te da li lako odustaju ili insistiraju na vođstvu (povezati sa vježbom „ Granice”).

2. „Porodica poslijepodne” (20')

Djecu podijeliti u „porodice”; dječaci glume „ženske” uloge, a djevojčice „muške”. Djeci dati slobodu da sama osmisle postavku na temu

prevencija rodno zasnovanog nasilja u ......u tom smislu, nasilje se sa stanovišta dječaka i...

Documents