RANA RENESANSA U

ITALIJIadilović.suada

aščić.tarik :)

"An explosion of creativity and learning in Europe in the 15th and 16th Centuries."

-Renesansa je prvo razdoblje u umjetnosti koje je bilo svjesno svoga postojanja I koje je samo sebi iskovalo ime(franc. Reneissance = preporod)

-U ovom razdoblju antika je smatrana vrhuncem čovjekovih stvaralačkih snaga,pa su sve umjetnosti koje su cvjetale u antici ponovo bile oživljene.

-Umjetnici po prvi puta bivaju cijenjeni i priznati kao stvaraoci.

ARHITEKTURA

• Firentinska katedrala (talijanski: Cattedrale di Santa Maria del Fiore ili Duomo)

■Slijeđenje antičkih elemenata je bilo lako u Italiji jer je ona imala dovoljno klasičnih spomenika kojima se mogla nadahnjivati.

■U arhitekturi se odmah krenulo od tri već zadata grčka reda ( dorski red, jonski red i korintski red), pa se oblik i veličina stupova nisu morali ponovno određivati, nego se iz antike preuzeo odgovarajući red.

FILIPPO BRUNELLESCHI(1377.-1446.)

■ Filippo Brunelleschi je Firentinac koji se u početku bavio skulpturom i neko vrijeme boravio u Rimu gdje se oduševljava umjetnošću starog Rima.

■ Vrijedno se i sistematski bavio crtanjem antičkih spomenika i zapravo je on otkrio linearnu perspektivu.

■ To njegovo otkriće ostavilo je dalekosežne posljedice za razvoj slikarstva renesanse međutim on se sam sve više okretao arhitekturi.

■ Njegova najvažnija djela na kojima je po prvi puta primijenio ostavštine antike bile su: - kupola Firentinske katedrale (tzv. Duomo iz 1417.g.), Kapela Pazzi u Firenci s klasičnim elementima (polukružni luk, bačvasti svod, trijumfalni luk, arkade, kupola, narteks, centralni tip, grčki križ, kasetiranje, grčki stupovni redovi, i zlatni rez) i crkva San Lorenzo.

Brunelleschijeva kupola katedrale u Firenzi iz 1417. godine.

LEON BATTISTA ALBERTI

■ Leon Battista Alberti je nabolji primjer univerzalnog čovjeka renesanse koji se pokušavao izraziti na raznim poljima.

■ Arhitekturom se počeo baviti relativno kasno (u svojim 40tim), a najprije se bavio raspravama o slikarstvu i kiparstvu.

■ Za njega je idealna građevina centralnog tipa s antičkom dekoracijom.

■ Palača Rucellai u Firenci (1446.-1451.) je simetrična trokatnica koja ima upečatljivo rustikalno pročelje.

■ Rustika je oblaganje grubim neobrađenim kamenom površina arhitektonskih građevina; česta u renesansi.

Leon Battista Alberti, Palača Rucellai u Firenci, oko 1446.-1450.

■Alberti također postavlja 3 osnovna načela arhitekture po antičkom arhitektu Vitruviju koja su poredana po važnosti: čvrstoća, svrsishodnost i ljepota.

■Njegova najpoznatija djela su: Palača Rucellai (Firenca), pročelje crkve San Francesco i crkva San Andrea u Mantovi.

■On je ujedno prvi arhitekt koji je primijetio važnost okoline za građevinu, zapravo pravilo po kojemu se arhitektura mora uklopiti u sredinu u kojoj se nalazi.

Kiparstvo

• Lorenzo Ghiberti, Abrahamova žrtva s istočnih vratnica firentinske krstionice,1402. godina.

KIPARSTVO

■ Ranorenesansna skulptura je ispunjena traganjem za vjerodostojnošću oblika i čovjekovog tijela uz stalno usavršavanje znanja.

■ Isto tako javlja se težnja za monumentalnošću skulpture koja tako prestaje biti vezana za arhitekturu.

■ Kipu se nastoji dati najbliži prirodni oblik, čovjek je od kostiju i mesa - osobnost, ne kao gotički lik.

■ Nadalje, upotrebljava se matematička perspektiva, proporcionalna tijela i omogućeno je smještanje skulptura jedne pored druge, a česte su i kompozicije više figura.

■Prvi službeni akt talijanskog kiparstva 15. st. je natječaj za istočna vrata katedrale u Firenci(1435.).

■Na natječaju, koji je ujedno i bio prvi takve vrste, pobijedio je zlatar Lorenzo Ghiberti.

■To je prvo veliko djelo talijanskog kiparstva quattrocenta uz koje je povezano ime mladog kipara za kojeg se kaže da je uradio i sam nacrt za ova vrata.

■On je bio Donato di Niccolo di Betto Bardi kasnije poznat kao Donatello.

Donato di Niccolo di Betto Bardi(DONATELLO)

■ Donatello (1386.-1466.) je zajedno s arhitektom Filippo Brunelleschijem u Rimu proučavao klasične ostatke, na osnovu tih proučavanja nastala su djela inspirirana antikom s težnjom realnog prikaza ljudskog lika i njihovog karaktera.

■ U nišama Or San Michele u Firenci Donatello je izradio "Sv. Marka" (1411.-13.) i "Sv. Jurja" (1415-17.).

■ Ispod niše sa Sv. Jurajem nalaze se reljefi sa podvizima sveca.■ I to je prvi poznati reljef u perspektivi koji je ujedno prvi primjer

u renesansi (oko 1417.) da se likovi smjeste u realističnu arhitekturu i krajolik. Nešto što nije uspjelo ni umjetnicima u antici.

Donatello,Sv. Marko, skulptura u Or San Michele u Firenci.

Donatello, Sv. Juraj, skulptura u Or san Michele u Firenci.

■ Brončani David.1430.-1440., bronca, 158 cm visok, Firenca

■ " Donatellov brončani David je prva gola skulptura u prirodnoj veličini još od antike."

ANDREA DEL VERROCCHIO(1435.-1488.)

■ Andrea del Verrocchio je najveći kipar na izmaku stoljeća.■ Jedini je poslije Donatella koji je imao nešto od njegovog domašaja I

ambicije.■ Divna brončana grupa Nevjerni Toma na Or San Michele rješava

teški problem da se dva lika dovedu u jedinstvenu i zatvorenu cjelinu■ Elokventnim pozama I drskom razmjenom gesti između Krista i Sv.

Tome postignuta je drama koja je pojačana aktivnom draperijom s dubokim utorima.

■ Ona je smiono naglašenim kontrastima postigla dojam monumentalne veličine.

■ Ova skulptura direktno je utjecala na Leonarda,Michelangela I Baroknog kipara Berninija.

■Andrea del Verrocchio, Nevjerni Toma u Or San Michele u Firenci,Bronca 1467.-1483.

Renesansna umjetnost pod utjecajem stare Grčke i rimske umjetnosti

SLIKARSTVO

• Masaccio,Sveto trojstvo,freska iz

1427. u firentinskoj crkvi

Santa Maria Novella.

SLIKARSTVO-MASSACIO-

■ Slikarstvo rane renesanse započelo je s pojavom Masaccia.■ Kao veliki uzor mu je poslužilo gotičko slikarstvo Giotta koji je

slikao skoro 100 godina prije njega i načinio je par velikih koraka dalje od gotičkog ikonografskog slikarstva.

■ No Masaccio čini više, njegovi likovi su učvršćeni konturnom linijom, no oni posjeduju određenu individualnost i karakternost.

■ Masaccio čak uvodi i perspektivu u svoje slike i to na taj način što prikazuje određene arhitektonske oblike u svojim slikama.

■ To je najočitije u njegovoj slici Sveto trojstvo gdje su sveta tri lika smještena u arhitektonski okvir oltara renesansne katedrale.

• Sve je smješteno u arhitektonski okvir

s izraženom perspektivom,

pomalo tmurnih boja, specifičnom karakterizacijom

likova i s bogatstvom

polusjena (tal. chiaroscuro) na

likovima.

ANDREA MANTEGNA

■ Andrea Mantegna je zbilja dostojan spomena prije svega što je proučavanje perspektive doveo do vrhunca.

■ Najizrazitije u njegovom djelu Mrtvi Krist, gdje je Krist prikazan u sjajnom skraćenju s nogama u prvom planu.

■ Krist je prikazan kao bilo koji čovjek, mrtvačke boje sa svetim ranama i prekriven mrtvačkim pokrovom.

■ Likovi koji se uplakani javljaju s lijeve strane su tu samo da upotpune prostor.

■ Sva se slika centrira na tome jadnom ispaćenom tijelu u skraćenju.

Andrea Mantegna, Mrtvi Krist, oko 1500., tempera na platnu, Milano.

SANDRO BOTTICELLI

■ Sandro Botticelli učenik fra Fillipa Lippija,vrlo rano odstupa od tradicionalnih predstavljanja svetih tema pod utjecajem “neoplatinizma”, pokreta koji je veličao idealizam antike.

■ Tako nastaju slike Alegorija proljeća gdje vlada njegovo nestvarno, idealizirano prikazivanje likova bez detalja, zanemarujući anatomiju potencirajući tako linearnost likova.

■ Slika Rođenje Venerino koja je u potpunosti u domenu prijašnjih.

■ Dakle sve lepršavo, bez detalja u nadrealnom okruženju bez izvora svjetla.

PIERO DELLA FRANCESCA

■ Piero della Francesca je bio prvi umjetnik koji je znanstveno dokazao perspektivu i koji ju je uzeo kao vrhunac u umjetnosti kojemu treba težiti.

■ Piero je važan i zbog oživljavanja portreta koji će postati oblik širenja umjetnosti izvan paske crkve i početak ulaska u građanski dom.

Piero della Francesca,Portreti Battiste Sforza i Federica da Montefeltra iz 1475. Tempera na dasci,

Galerija Uffizi, Firenca.