PP rr oo jj ee kk tt uu kk uu pp nn oo gg aa

rr aa zz vv oo jj aa

zz aa oo pp ii nn uu

HH uu mm nn aa SS uu tt ll ii

ii gg rr aa dd

PP rr ee gg rr aa dd uu

22.. SSvveezzaakk:: RRaazzvvoojj ggoossppooddaarrssttvvaa,, oossnnoovvaa iizzrraaddee uuppaanniijjsskkiihh rraazzvvoojjnniihh ssppiissaa

PPrroojjeekktt uukkuuppnnooggaa rraazzvvoojjaa iizzrraaddiioo::

PP RR OO VV EE NN TT UU SS dd.. oo.. oo.. DDuuggoo SSeelloo

22000077.. ggooddiinnee

2

Lijepe ti je, lijepe ti je

Zagorje zelene,

Hrvatsko Zagorje je oduvijek pratio pridjev zeleno. Zagorje zelene (ili Zeleno Zagorje) je u dananje vrijeme odlian

predloak, a ujedno i sjajan, naslijeen naziv za ouvano podruje, istu zemlju, zdrave vode i isti zrak, prirodno ouvane krajobraze i vizure, a unutar svega toga proizvodnju zaista zdrave, pa i ljekovite hrane, razvoj ekoloke poljoprivrede.

Kolika podruja u svijetu ulau goleme napore i sredstva, kako bi ih proglasili zelenim podrujima, zelenim oazama, ? A, da bi se uvrijeio pojam zeleno ovo ili zeleno ono podruje, uz golem novac i trud, treba i puno vremena.

Hrvatsko Zagorje to ve ima. Koliko je bogatstvo, samo taj naslijeeni naziv! Ali, svo naslijee su samo mrtvi kapitali, ako kraj njih prolazimo, a da ih ne primijetimo, ako ih susreemo, a ne koristimo ih.

Zato, prvo moramo u nae svijesti vratiti zadovoljstvo i ponos, to smo iz takvoga, zelenoga podruja, a ne iz nekoga slabije razvijenoga podruja u blizini Zagreba. Ali svijest, zadovoljstvo i ponos naslijeem, ne smiju zaustavljati razvoj. Hrvatsko Zagorje se mora razvijati i ponovno postati mjesto i izvor zdravoga rada i zdravoga ivota svih hrvatskih obitelji, koje su ovdje i koje e jo doi.

Ono mora zauvijek ostati i zauvijek slijediti naslijeenu viziju:

Zagorje zeleno!

3

Kazalo

Str.

1. Naslovnica 3. Lijepe ti je, lijepe ti je Zgorje zelene 4. Kazalo 10. Republika Hrvatska u Europi 11. upanije 12. Krapinsko-zagorska upanija s oznaenim podrujima sedam gradova 13. Podruje grada Pregrada i opine Hum na Sutli 14. Projekt ukupnoga razvoja 15. Razvojni koraci uih i irih zajednica 16. Drugi svezak Projekta ukupnoga razvoja 18. Poljoprivreda 23. Kako do visokih profita iz poljoprivrede i proizvodnje hrane? 25. Poboljavanje tla - EKO - RAST

25. Zatita od erozije tla 25. Oivljavanje pjeskovitoga tla 25. Zatita biljaka 26. Kako koristiti EKO-RAST 28. EKO-RAST u presaivanju 28. Rezultati primjene 28. Zato koristiti EKO-RAST

29. Natapanje ili navodnjavanje 31. Kako natapati? (ili navodnjavati) 34. Ureaji za navodnjavanje kienjem 39. Manji sustavi navodnjavanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

45. S T O C K O S O R B 46. Poboljiva tla koji uva vodu i hranjiva 47. Visoka mo upijanja 48. Kako se koristi 48. Koritenje za proizvodnju poljoprivrednih kultura 49. Koritenje pomou turbo-lance injektora 50. Cvatui travnjaci 50. Sadnja plantaa uma 51. Zatita od tue, ptica, mraza, ... 53. Buha 53. Humus

4

Kazalo

Str.

54. Informacijama do viih profita u poljoprivredi - T I S U P 57. Marketing poljoprivrednih proizvoda 58. Ustroj marketinga marketinka zadruga 59. Profitnija proidvodnja voa i povra Skladitenjem i uvanjem do veih profita 63. Koliko treba hladnjaa 65. Tehnoloki projekt hladnjae / Studija izgradnje hladnjae za voe i povre - Jedinini modul hladnjae od 500 t 67. Uvod 69. Tehnoloka rjeenja 80. Tehnoloka oprema 83. Potrebna radna snaga 83. Sanitarna zatita objekta, opreme i proizvoda 84. Nacrt zgrade hladnjae s rasporedom tehnoloke opreme 87. Voarstvo

87. Podizanje vonih nasada 91. Priprema tla i sadnja 91. Zimska zatita voaka

93. Jabuka, uzgoj i rezidba 94. ljiva, uzgoj i rezidba 96. Kruka, uzgoj i rezidba 98. Vinja, uzgoj i rezidba 102. Uzgoj lijeske i proizvodnja ljenjaka 105. Odabir odlike

107. Istarski duguljasti 107. Tonda Romana 107. Tonda di giffoni 108. Tonda gentile delle langhe 108. Hallesche riesen 108. Romische Zelernuss 109. Negret 109. Mortarella 109. Ludolfov 109. Cosford 109. Gunslebert 110. Imperial de Trebizonde

5

Kazalo

Str.

110. Istarski okruglasti 110. Barcelona 110. Nocchione 111. Camponica 111. San Giovanni 111. Ricia di Talanico 111. Sustav uzgoja

118. Uzgoj pitomoga kestena 122. Kalkulacija podizanja nasada kestena 123. Jagoda 133. Kupina 136. Glavni tehnoloki projekt, Vinarija za proizvodnju kupinovoga vina 138. Uvod 139. Tehniko tehnoloka koncepcija zgrade 140. Procesno tehnoloka rjeenja 148. Opis funkcionalne povezanosti prostorija 149. Specifikacija tehnoloke opreme 150. Potrebna radna snaga 150. Energetika bilanca 150. Sanitarno tehniki i higijenski uvjeti proizvodnoga pogona 152. Cijene tehnoloke opreme 153. Prilog nacrti 159. Vinsko groe, proizvodnja i prerada 159. Podizanje vinograda 165. Glavni tehnoloki projekt Vinarija za proizvodnju vina od vinskoga groa 167. Opis tehnolokih postupaka tehnologija proizvodnje crnoga i bijeloga vina 175. Specifikacija tehnoloke opreme 176. Potrebna radna snaga 177. Sanitarno tehniki i higijenski uvjeti proizvodnoga pogona 178. Cijene tehnoloke opreme 178. Prilog nacrti 185. Bua golica, Uzgoj za proizvodnju buinoga ulja 189. Tehnoloki projekt - Postrojenje za prooizvodnju buinoga ulja 191. Uvod

6

Kazalo

Str.

199. Projektni zadatak 200. Prijedlog i opis tehnoloke koncepcije 210. Materijalna bilanca 212. Opis zgrade pogona i raspored strojeva u pogonu 214. Energetika bilanca 216. Potrebna radna snaga 217. Raspored ureaja u tlocrtu i presjek postrojenja 221. Uzgoj gljiva 221. Bukovae 226. ampinjoni 227. Povrtlarstvo 227. Plodored 229. Preporueni plodored u plastenikom uzgoju povra 230. Plastenika proizvodnja 232. Povre u plastenicima po rokovima sjetve 232. Uzgoj zdravoga povra u plastenicima 233. Uzgoj presadnica u plastenicima 234. Matovilac uzgoj u plasteniku 236. Luk uzgoj u plasteniku 238. Mladi luk cijele godine uzgoj u plasteniku 241. Salata uzgoj u plasteniku 242. Riga uzgoj u plasteniku 243. Uzgoj povra na otvorenom i povra za preradu 244. Cikla 246. Zelje 250. Postrna ili bijela repa 252. Hren 254. Crna rotkva ili povrtnica 256. Grah zrna i grah mahunar 264. Bolesti povra i tetnici na povru 279. Proizvodnja krmnih kultura 281. Lucerna 287. Crvena djetelina 291. Druge vrste djetelina 292. Trave 297. Ljulj, talijanski ili mnogocvjetni

7

Kazalo

Str.

298. Ljulj utrinac 299. Vlasnjaa livadna 300. Vlasulja nacrvena 301. Klupasta otrica 302. Livadna vlasulja 303. Maji repak 304. Smiljkita 311. Razvoj kozarstva 319. Zato poljoprivredna gospodarstva ostvaruju gubitke? 324. Puran 328. Uzgoj pueva - Vinogradarski pu 333. Uzgoj jelena lopatara 337. Ekoloka poljoprivreda 338. Kako postati eko proizvoa 339. Propisi vezani uz ekoloku proizvodnju 347. Hrana, proizvodnja hrane 348. Hrana kao lijek 349. Profitna proizvodnja hrane 350. Kakvoa rane 351. Uvjerenje o kakvoi 352. Sigurnost hrane, Bijela knjiga Europske komisije o sigurnosti hrane 352. Program nadzora razine pesticida 353. Zakoni, propisi i standardi vezani uz proizvodnju i promet hranom 354. HACCP - Kodeks jamstva nekodljivosti namirnica u ugostiteljstvu 359. Turizam

361. Uvod 361. Marketing u turizmu 363. Definiranje turistikoga proizvoda 364. Formiranje turistikoga proizvoda 364. ivotni vijek turistikoga proizvoda 365. Cijena 365. Strategija segmentacije i diferencijacije 366. Analiza vlastitoga turistikoga proizvoda 366. Istraivanje trita 366. Akcije za privlaenje korisnika u turizmu 367. Sajmovi i izlobe u RH

8

Kazalo

Str.

369. Sajmovi turizma u Europi 369. Sajmovi na drugim kontinentima 369. Zakoni i pravilnici u turizmu

373. Grad Pregrada 373. Uvod 374. Sakralni spomenici i spomenici kulture 375. Prirodno naslijee 376. Oblici turizma za grad Pregradu 376. Vinoteka, kuaonica vina i meda 377. Muzej u rudniku

378. Opina Hum na Sutli 379. Prirodno i kulturno naslijee 381. Sadanje stanje 382. Turistika infrastruktura

383. Oblici kontinentalnoga turizma za Pregradu i Hum na Sutli 383. Povijesni turizam 385. Seoski turizam 385. Uvod 385. Povijesni razvoj seoskoga turizma

386. Poljoprivredno zakonodavstvo Seoski turizam 387. Poljoprivredno zakonodavstvo Krediti i poticaji

388. Ciljevi razvoja seoskoga turizma 389. Cijene 389. Ocjena mogunosti pokretanja seoskoga turizma 390. Zakljuak

391. Vinske ceste 391. Razvoj vinskih cesta u Hrvatskoj 393. Obiljeja vinske ceste

394. Izletniki turizam 395. Trekking - pjeaenje 396. Eko turizam 396. Obiljeja eko turizma 397. Organiziranje eko turizma

398. Zakljuak 399. Program razvoja poslovne zone Pregrada

9

Republika Hrvatska

u Europi

srednjoeuropska, mediteranska, panonska i podunavska drava

10

upanije Counties of the Republic of Croatia

I. Zagrebaka upanija II. Krapinsko-zagorska upanija III. Sisako-moslavaka upanija IV. Karlovaka upanija V. Varadinska upanija VI. Koprivniko-krievaka upanija VII. Bjelovarsko-bilogorska upanija VIII. Primorsko-goranska upanija IX. Liko-senjska upanija X. Virovitiko-podravska upanija XI. Poeko-slavonska upanija XII. Brodsko-posavska upanija XIII. Zadarska upanija XIV. Osjeko-baranjska upanija XV. ibensko-kninska upanija XVI. Vukovarsko-srijemska upanija XVII. Splitsko-dalmatinska upanija XVIII. Istarska upanija XIX. Dubrovako-neretvanska upanija XX. Meimurska upanija

Grad Zagreb

I. County of Zagreb II. County of Krapina-Zagorje III. County of Sisak-Moslavina IV. County of Karlovac V. County of Varadin VI. County of Koprivnica-Krievci VII. County of Bjelovar-Bilogora VIII. County of Primorje-Gorski Kotar IX. County of Lika-Senj X. County of Virovitica-Podravina XI. County of Poega-Slavonia XII. County of Slavonski Brod-Posavina XIII. County of Zadar XIV. County of Osijek-Branja XV. County of ibenik-Knin XVI. County of Vukovar-Srijem XVII. County of Split-Dalmatia XVIII. County of Istria XIX. County of Dubrovnik-Neretva XX. County of Meimurje

City of Zagreb

11

Krapinsko-zagorska upanija

s oznaenim podrujima gradova

Krapinskozagorska upanija ima sedam gradova i dvadeset i pet opina

12

Podruje grada Pregrade i

opine Hum na Sutli

obraeno u zajednikom Projektu ukupnoga razvoja

13

Projekt ukupnoga

razvoja?

To je zaokret!

Sva hrvatska podruja mogu postati znaajni nositelji ukupnoga razvoja hrvatske drave jednako kao i ona najbogatija.

Meutim, dugo su u bivim dravama naa podruja zanemarivana, te namjerno ili neosmiljenom gospodarskom politikom unitavana.

Ono to su mogla dati nemilice se iskoritavalo do iscrpljivanja. Odrivi razvoj je bio strani pojam, jer se iz Hrvatske crpilo sve to je mogla dati, a od svega nam se vraalo malo ili gotovo nita. Uz svu uroenu i steenu marljivost naega puanstva, Hrvatska su podruja postala podruja gospodarskoga nazadovanja i iseljavanja.

Zato danas, osobito manja mjesta, osjeaju nedostatak vlastitih visoko obrazovanih ljudi. Umjesto da budu nositelji razvojnih programa zavrne prerade proizvoda iz poljoprivrede, umarstva, ..., te boljega ivota vlastitoga kraja, ti ljudi postaju zamanjak razvoja u veim sreditima i u inozemstvu.

Ova kretanja moramo prekinuti! Prvi korak u tomu jest tvorba niza recepata za razliite vidove ivota, rada i

gospodarskih ulaganja, koji zajedno skupljeni i usklaeni ine projekt cjelovitoga razvoja jednoga podruja Projekt ukupnoga razvoja.

Upravo na nama, upravo sada, velika je odgovornost. Na iskustvima prijeenih putova i stranputica moramo izgraditi novi put u budunost!

Vremena vie nema!

Zato poeti moramo mi - sada!

To je novi put, kojim svaki grad i svaka opina moraju krenuti!

14

Razvojni koraci

uih i irih zajednica

Prvi razvojni korak uih zajednica, opina i gradova, je izrada projekta ukupnoga razvoja za jednu jedinicu lokalne samouprave

ili, to je bolje, izrada zajednikoga Projekta ukupnoga razvoja za vie njih, ili to je najbolje, izrada zajjednikoga Projekta ukupnoga razvoja

za vie susjednih, od kojih je jedna sredite, obino i grad, na koji se sve okolne jedinice lokalne samouprave naslanjaju!

Drugi razvojni korak uih zajednica je

poetak provedbe vlastitih projekata ukupnoga razvoja vlastitim sredstvima, i u sklopu toga iniciranje prvoga razvojnoga koraka ire zajednice.

Prvi razvojni korak irih zajednica, upanija, je

da usklaeni i objedinjeni Projekti ukupnoga razvoja jedinica lokalne samouprave jedne upanije postanu upanijski razvojni program.

Drugi razvojni korak irih zajednica je

da upanije ponu provedbu upanijskih razvojnih programa vlastitim sredstvima, a iniciraju trei razvojni korak ire zajednice - drave.

Trei razvojni korak irih zajednica, ovaj puta drave, je da usklaene i objedinjene upanijske razvojne programe

usvoji kao dravne ili nacionalne programe razvoja.

Ovakav slijed razvojnih koraka uih i irih zajednica je oivotvorenje osnovnoga razvojnoga naela - razvoja odozdo.

To je temelj svakoga provedivoga i dugorono odrivoga razvoja.

Zavrni razvojni korak ukupnoga razvoja je trei razvojni korak uih zajednica uz pomo najire zajednice.

To je planska, usklaena pomo najire zajednice, drave

jedinicama lokalne samouprave u njihovom razvoju u provedbi njihovih projekata ukupnoga razvoja

izravnim transferima, poticajnim mjerama, zakonskom i podzakonskom regulativom.

15

Drugi svezak

Projekta

ukupnoga razvoja

Uvijek je pitanje, koja je to razina drutvenih zajednica, koja je prva u izradi svojih razvojnih spisa. Odgovor je jedno-stavan. To je ona najnia razina, koja ubire iz poreza ili drugih oblika davanja odreene vlastite prihode, te ih prikupljene usmjerava za zadovoljenje razlitih zajednikih potreba svojih graana. Puanstvo svake takve zajednice nema jednake potrebe, a osim toga, potrebe nisu svuda jednako velike. Zato e negdje veina puanstva eljeti vie ulagati u gradnju cesta, a potom vie u drugo. Drugdje e veina prvo htjeti to guu mreu vodovoda, ...

Tako na toj najnioj razini prikupljanja poreza i drugih davanja, graani demokrat-ski odluuju o troenju ubranih novaca, a podmirujju obveze, koje propiu predstav-nika i zakonodavna tijela irih zajednica.

Meutim, da bi mogli zrelo odluivati o troenju, oni moraju, ne samo sudjelovati u odluivanju o visini prihoda, nego moraju donijeti i odreene planove troenja. Kako donijeti plan troenja, ako ni njima, a niti njihovim izabranim predstavnicima nije sasvim jasno u kojem smjeru, kakvom brzinom bi se to trebalo razvijati? to razvijati prvo, a to slijedee? Iz razvoja koje proizlazi razvoj neke druge djelatnosti?

Ne pozna li se ukupnost planiranja razvoja, ne provodi li se osmiljeni razvoj,

ubrzo e sigurno dolaziti do preklapanja djelatnosti, do usporednoga troenja na vie mjesta za zadovoljenje iste potrebe, dakle do suvinoga troenja napora, vremena i sredstava. Sve e to dovesti do postupnoga ukupnoga zaostajanja takvoga podruja.

Zato su osnovne razvojne jedinice u Hrvatskoj jedinice lokalne samouprave. To su opine i gradovi. Oni ubiru vlastite prihode, te oblikuju svoje proraune, kao planove troenja prikupljenih sredstava, a na razini opina i gradova graani putom svojih predstavnika odluuju o prikupljanju i troenju sredstava.

Kako su potrebe i mogunosti opina i gradova razliiti, svatko od njih e morati oblikovati svoj, neto drugaiji, dugoroniji razvojni plan ili program. Iako e se oni u nekim stvarima dijelom poklapati, a neki njihovi dijelovi biti ak i jednaki dijelovima razvojnih spisa susjednih jedinica lokalne samouprave, ipak bi svaki grad i opina morali imati razraen svoj program razvoja ili Projekt ukupnoga razvoja.

Projekt ukupnoga razvoja opine ili grada se u konanici sastoji od onoliko dijelova, koliko osnovnih djelatnosti u odvijanju ivota graana postoji.

Nemogue je u isto vrijeme obraditi razvojne projekcije za sve djelatnosti, te za svaki segment od njih odjednom izraditi

16

potpune programe razvoja. Meutim, od neega treba krenuti. Drugim rijeima treba odrediti razvojne prioritete.

Za zadravanje postojeega, kao i za privlaenje novoga puanstva, za zadovo-ljenje njihovih pojedinanih i zajednikih potreba, kao i za poveanje ukupne kakvoe ivota bilo kojega podruja, presudnu ulogu ima razvoj gospodarstva. Stoga je prioritet u izradi Projekta ukupnoga razvoja, osmilja-vanje i provedba gospodarskoga razvoja.

Projekt ukupnoga razvoja mora odrediti razvojne pravce za slijedee krae, ali i dugoronije razdoblje, jer svaki razvoj mora biti dugorono odriv.

Projekt ukupnoga razvoja je novi odnos prema vlastitom razvoju jedinica lokalne samouprave. To znai to potpuniju odgovornost za vlastiti razvoj.

Ipak, potpunu odgovornost za uspjeh svojega razvoja ne mogu uvijek imati samo opine i gradovi. Odgovorne su i upanije I drava. Ali, imajui vlastitu razvojnu viziju i osmiljenu njegovu provedbu, opina ili grad imaju temelj za traenje pomoi i otvaranje mogunosti provedbe zacrtanoga.

Polazita za osmiljavanje i provedbu projekta ukupnoga razvoja su sadanje stanje, zacrtani razvojni pravci i djelatnosti. Najvaniji je u tomu podruni kapital.

U upaniji je broj stanovnika u puno sela bitno smanjen. To stvara znaajne probleme u upravljanju prostorom, jer je upanija preteito ruralna, a poljoprivreda je na niskom stupnju, pa onemoguuje visoke koristi iz drugih djelatnosti, primje-rice turizma. Tako se ukupno gospodarstvo ne razvija po moguim stopama, jer se prostor ne koristi dobro ni za poljoprivredu, niti za razvoj turizma, dvije osnovne djelat-nosti ovoga podruja. Struktura sadnje i sjetve pokazuje iznimno slabu trinu usmjerenost, uz premali udio vonjaka i povrtnjaka s obzirom na mogunosti.

U turizmu nedostaje smjetaja, a u zdravstvu i socijalnoj skrbi ima premalo domova za zbrinjavanje na selima.

Niska obrazovanost rezultira nedostat-

kom inicijativa. Ulaganja u ljude, u razvoj njihovih poslovnih vjetina i veza s inozem-stvom su preduvjet poveanja zaposlenosti i ujednaavanju gospodarske razvijenosti. Intenzivno treba raditi na stvaranju boljega poduzetnikoga ozraja. Javnim i privatnim partnerstvom, horizontalnim i vertikalnim povezivanjem nositelja razvoja treba osigurati paralelan, usklaen i dopunjujui razvoj prioritetnih djelatnosti, osobito razvojnih gospodarskih subjekata, koji e generirati razvoj svih prateih gospodarskih subjekata i njihovih djelatnosti.

Uravnoteeni i odrivi razvoj treba temeljiti na tradicijama, koje e ukljuivati turizam, profitnu poljoprivredu, istu Indus-triju, te preradu poljoprivrednih proizvoda.

Budui da razvojni stupanj nije onakav kakav bismo eljeli u nizu djelatnosti, a razvoj se ne odvija eljenom brzinom, opi-ne i gradovi se poglavito moraju ukljuiti u razvoj gospodarstva na svojem podruju, jer samo ono stvara nove vrijednosti potrebne za odranje svih funkcija samouprave. Slijedom toga je najvaniji dio svakoga projekta ukupnoga razvoja opine ili grada onaj, koji obrauje gospodarski razvoj, te ulogu opine ili grada u tom razvoju.

U razvoj se mora ukljuiti to vie graana. Njihov stupanj obrazovanosti je temeljni preduvjet za:

- uspjehe lokalne samouprave, te nje-zino djelatno kreiranje vlastitoga razvoja,

- trajan, odrivi razvoj drutvenoga ivota i demografski napredak podruja,

- razvoj uspjenoga gospodarstva, ije e se djelatnosti nadovezivati, a ljudima da-ti trajnu drutvenu i gospodarsku stabilnost.

Tako ovo podruje, nudei izvanrednu krajobraznu ljepotu i trajan gospodarski prosperitet vlastitom puanstvu i turistima, postane jedinstvo radne i ivotne sredine po mjeri dananjega i svih buduih narataja.

To je osobito stoga, to stupanj onei-enja nije visok, pa nita nee ugroziti

projekt Z Z (Zeleno Zagorje). 17

Poljoprivreda

Poljoprivreda je izvor ivota i razvoja!

Hrvatska poljoprivreda e biti izvor

hrvatskoga razvoja

Stara istina postaje nova istina!

18

Svjedoci smo, da stoljeima vladajui reimi na naim prostorima nisu imali razvojne programe za hrvatska sela, pa stoga niti za poljoprivredu. Bilo im je stalo do izvlaenja nameta, a ne do razvoja sela. Nije se razmiljalo o moguoj trajnosti takve politike. Zato se narod sve vie grupirao u vee gradove i oko njih, a dobrim dijelom i iseljavao. Tada su demografske gubitke nadoknaivali doseljenici iz nerazvijenih planinskih krajeva.

Tako su hrvatski krajevi uvijek bili preoptereeni davanjima dravama i velika-ima, koji su se u rastronosti natjecali s daleko bogatijima iz Europe. Seljak je stoljeima ivio na isti nain, napredujui malo ili nimalo. Kad je i proizveo dovoljno hrane za sebe i trite, za svoje je proizvode dobivao malo, a u dravnim slubama rijetko se mogao zaposliti. Vladajui reimi su te slube koristili za naseljavanje tuinaca.

Putom dravnih eljeznica i pota, poreznih i geodetskih uprava, milicije i vojske, ... tu su naseljavani pripadnici hege-monistikih naroda (Austrijanci, Maari, Srbi). Uz njih su dolazili svakakvi nakupci bez osjeaja za dobro, ali s osjeajom kako to jeftinije iskoristiti hrvatska bogatstva: drvo, krzno, ito, meso, ... Neizmjerna stoljetna bogatstva su nestajala, a puanstvo, bez obzira koliko radilo i prodavalo, nije osjealo razlike u svom imovnom stanju.

Reimi su smiljenim gospodarskim mjerama pokuavali ovjekovjeiti sebe, a onemoguiti bilo kakvu hrvatsku samostal-nost. Osobito zapostavljajui krajeve s istim hrvatskim puanstvom, nastojali su na njihovom raseljavanju i iseljavanju.

Gledajui kako golema dobra samo prolaze kroz njegove ruke, a dobit donose drugima, mlae puanstvo, bez izgleda za pravom zaradom i napretkom, koji ona donosi, poelo se iseljavati. Sela su starila, kue postupno ostajale prazne, pa se ak i zemlja postupno zaputala. Osobito se to

osjetilo u mjestima udaljenijima od glavnih prometnica. To su postajala podruja sve slabije organiziranoga ivota, sve siroma-nija i sve nerazvijenija. ezdesetih godina dvadesetoga stoljea se masovno poelo odlaziti u inozemstvo. Od tada puanstvo stari, pa se ne dostie ni obina obnova broja puanstva.

Vraamo li se starim istinama, vraamo se hrvatskom selu, ruralnim prostorima. Jer, oito je da su ivotni tijekovi ili u krivom smjeru. Da bismo znali kamo sada ispravno krenuti, moramo se vratiti u ono vrijeme i tamo gdje je misao jo bila slobodna. Selo, gospodarski neovisno, moe misliti slobod-no. Zato su jugounitaristi, u namjeri da ljude pretvore u potpuno ovisne, te da nadziru ak i misli, unitavali hrvatsku kulturu i hrvatsko selo kao njezinoga nositelja.

Seljaka se razvlaivalo, gospodarski unitavalo, viestruko pritiskalo, promicalo bolji ivot izvan njegovoga prirodnoga okruenja. Tako su se ubrzano razvijali gradovi, urbane cjeline, koje zarobljavaju, umjesto da oslobaaju. Zemlja se zaputala, a ovjek u gradu nije postao sretniji. One, koji nisu slijedili brzi socijalistiki razvoj ekalo je niz tekoa.

Sve to je seljak ranije izraivao kod kue, tvornice izrauju jeftinije. Zarada se nije poveavala, a sve se vie toga moralo kupovati. Niske cijene proizvoda sela omoguile su da i nadnice radnika budu niske, da bi se ubrzala industrijalizacija. Srednje i strune kole, kulturne i ustanove za poduku, zdravstvo, zabavu, knjinice, tisak i svi uredi smjeteni su u gradove, a hrvatski krajevi kolonizirani su nehrvatima.

Svjetske ideje, promicane od doljaka i sredstava javnoga priopavanja uzdrmale su vjekovno naslijee i sigurnost hrvatskoga doma. Sve je vie promicana utrka za brzom zaradom, koja tjera ljude u grad gdje se bre stjee, ali i bre troi. To je glad za promjenama, privremenou, a zaputanje stalnosti koju jedino prua zemlja.

19

Utrka za novim, unitila je uzajamnost i zajednitvo. To se dobro vidi u izbjegavanju ulaska u zajednike poslove i zadruge. Nitko ne bi ulagao u tedne zadruge, ali bi svi od njih htjeli zajmove.

Svi znamo da samo zajednitvo moe odrati narod. Izvor zajednitva je uvijek bilo selo. Kada i na selu nestane, jedinstvo naroda nestaje.

Izrabljujui poeci kapitalizma ranijih stoljea, ubijali su u pojedincu, a kasnije u cijelom drutvu, vjeru u pravdu i drutvenu povezanost, a komunizam je zanijekao i sam duh i dostojanstvo ovjeka. Sve se to odvijalo u nekim neprirodnim zajednicama i dravama u kojima je hrvatski narod brojio godine svojega preivljavanja.

No, dolo je vrijeme da i Hrvat ima svoju dravu. Stoga je dolo vrijeme da se obnovimo na izvorima svojega naslijea, da odbacimo stare zablude i oivimo jo starije istine, da stare istine naih predaka prilagodimo novim potrebama dananjice.

Novi drutveni red moe biti samo suradnja i meusobno pomaganje, jer nitko se ne raa, ne ivi, ne napreduje i ne radi sam. Samo zajedno moemo stvarati svoju budunost. Drutvo je jedinstvo ljudi upuenih jedni na druge, sa svrhom stvaranja onih dobara, koje svi trebaju, a koje pojedinci sami ne mogu ostvariti. To ope dobro nadzire i ostvaruje drava.

Gospodarstvo slui opem dobru samo onda, ako ga vode ljudi proeti odgovorno-u prema opem dobru.

Mi sada kreemo u novo doba. Na alost, to doba dobiva u naslijee ruevine na svim ivotnim podrujima. Selo je obezvrijeeno i zapostavljeno. Njegova obnova je dugoroan i vaan zadatak, te jedan od bitnih preduvjeta samostalnosti Hrvatske i njezinoga gospodarstva.

Ne samo drava, nego osobito lokalna samouprava mora stvarati povoljne uvjete za razvoj obiteljskih gospodarstava, da seljak bude osobito astan lan zajednice s vrstom svijeu o svojoj vrijednosti. Ali, u

tomu mora sudjelovati i sam seljak, poljoprivredni proizvoa.

Upravo on ne smije dopustiti da cijene hrane budu ovisne iskljuivo o ponudi i potranji, jer bi svaki dobar urod mogao dovesti do povremenih unitavanja cijelih grana poljoprivrede. Seljak, skromnijim ivotom moe amortizirati slabi urod, ali ne moe opi pad cijena zbog inozemne konkurencije, koja vikove daje ispod svake cijene. Ostvariti eljeno mogu zdrave zadruge, kao oblici ukljuivanja seljaka u trino gospodarstvo, te kao najkrai, naj-bolji put od proizvoaa do kupaca hrane.

Poljoprivreda, izvor bogatstva prvih ljudskih zajednica i izvor moi drava jo u starom vijeku, ponovno postaje test uspje-nosti odnosa unutar drava i izmeu njih. Nema stabilnoga gospodarstva bez stabilne poljoprivrede. Neovisnost i uspjenost nacionalnih gospodarstava moemo mjeriti i sposobnou proizvodnje dovoljno proizvo-da za opstanak naroda po prihvatljivim cijenama na svjetskom tritu, pa se i vrijed-nost valuta mjeri potrebitom koliinom novca za kupnju koare hrane potrebne za ivot prosjene obitelji.

Seljak je mnogo sloeniji pojam od istoga gospodarskoga pojma. Roen na zemlji svojih djedova, na grudi drage zemlje, uz koju ga veu najmilije uspomene, on se suivljava sa zemljom. Graan se ne vee za kuu ili grad. On se seli, ostavlja raniji dom i roditelje, gube mu se tragovi i podrijetlo. Nema povezanosti narataja kao u seljaka, gdje djeca naslijeuju dobar ili zao glas od roditelja.

Radnik se poglavito promatra gospodar-ski, da li je proizvodan. Seljaki dom ne iskljuuje svoje lanove nesposobne za rad. Djecu se voli kao radost, nadu i budunost doma, a starce se potuje. To nisu gospodar-ske, ve obiteljske, duhovne i ljudske veze.

Nitko se tako duhovno ne vee sa svojim zvanjem kao seljak. On radi s ljubavlju i savjeu, ne gleda na sat. Radnik jedva eka da odradi radno vrijeme, jer mora od neega ivjeti, pa da pone svoj

20

drugi ivot. On seli iz poduzea u poduzee. Zemlja trai ovjeka, ne pojedinca, nego seljaki dom, u kojemu ovjek prima vjeru, udoree, odgoj, ljubav prema Domovini i svu lijepu i slavnu predaju svojega naroda. Bez njega seljak ne bi bio ono to jest.

ivei prirodnim ivotom, seljak je vie od svih upuen na prirodu, a rtvuje se nesebino: sadi umu za koju zna da e ju moi sjei tek unuk. esto je zbog svog morala bio izrugivan, a danas se i dravne vlade upiru da mladei usade barem malo udorea koje je selo uvalo. Sve vie graana kupuje komadi zemlje da bi radili neto na zemlji. Veina nije svjesna uroene tenje za sjedinjenjem s prirodom. Samo svjesni toga, ostvare unutarnji sklad da mogu i u gradu donekle normalno raditi. Drugi, nezadovoljni, trae ono to seljak ima ve na poetku.

Vrhunski izraz svake osobe je kulturno stvaranje. Pod kulturom podrazumijevamo sve ono ime ovjek izgrauje i razvija mnogostruke svoje duevne i tjelesne darove, sve to ini drutveni ivot ovjenijim, u obitelji kao i u cijelom graanskom drutvu, moralnim napretkom i napretkom institucija; konano, sve to tijekom vremena izraava, priopuje i uva u svojim djelima velika duhovna iskustva i tenje da slue napretku mnogih, dapae cijeloga ovjeanstva. U tom smislu kultura se mora smatrati zajednikim dobrom svakog naroda, izrazom njegova dostojan-stva, slobode i stvaralatva; svjedoanstvom njegovoga povijesnoga putovanja. Kultura prua odgovore na pitanja o istini i dobru. (Ivan Pavao II. Christifideles laici - Vjernici i laici).

Kulturni ivot zajednice produbljuje ra-zumijevanje ivota i postaje mjerilo njezine slobode. Najbolji uvar tisuugodinje kulture je bio seljak. Ostale skupine bile su malobrojne, esto pod utjecajom tuinskih poslodavaca. Seljak, ukorijenjen na rodnoj grudi i izrastao iz nje, bio je uvar svega onoga to ini hrvatski duh, svega onoga. po emu je Hrvat, Hrvat.

Stoga, kultura nije svjetonazor. Ona je okruje, koje cijeli narod stvara i udie, a velikani su plodovi kulture cijeloga naroda, vrhunci daleko vidljivi zahvaljujui masivu. Kada Hrvat naslijeuje tisuu godinju kulturu, to znai da nai preci ve tisuu godina napreduju u duhu, udoreu, znano-sti i umjetnosti, stvarajui sve uzvieniji stupanj ivota. Bez toga, napredak i razvoj zarobljavaju i raaju nepravdom.

Ako nae selo bude i dalje uvar duha i vrlina, koje su nam namrli pradjedovi, onda moemo s pouzdanjem u budunost. Za nas je to ivotno pitanje, jer novi napredak, koji moramo ostvariti, nee se ostvariti vanjskim udom, nego obnovom ovjeka, zdravim ljudskim i poslovnim odnosima.

Oslonjeno samo na vlastite sposobnosti, hrvatsko obiteljsko poljoprivredno gospo-darstvo, zateeno raspadom prole drave bilo je gotovo pred propau. Kad je ostvarivalo trine vikove cijene su rapidno padale, ali samo u otkupu, a ne i na tritu. Otkupljivai i prodavai su tako stalno ujed-naavali svoju zaradu, a seljak nije mogao u rodnim godinama ostvarivati vikove za pokrie gubitaka u nerodnim godinama.

Desetljeima se izvlaila akumulacija sa sela, a novostvorene vrijednosti prelijevane su u skupe bezperspektivne investicije u nerazvijenim republikama, krajevima gdje je ivjela srpska manjina, a posebice jo policiji, vojsci, dravnom i partijskom aparatu, kao uvarima postojeega sustava.

Preputen otkupljivaima, neprestano varan u otkupu, na masnim jedinicama, hektolitarskoj teini, vlanosti, postotku eera, ..., seljak nije ni izdaleka koristio sve mogunosti svojega posjeda, bojao se raditi pokuse s bilo im novim, staro zaputao, nije se specijalizirao, svatario i dalje, ali sa sve manjim koliinama. Cijele grane proiz-vodnje su se zaputale. Odlaskom mladih, gospodarstva su se oslanjala na sve manje, ali starijih ljudi. Zato su prvo zaputene djelatnosti u kojima

21

je potrebno puno rada, zatim prerada, a naposlijetku i zemlja.

Djelatnosti se nisu dopunjavale i kom-binirale.Organizirane djelatnosti su iz godi-ne u godinu u toj mjeri oscilirale da se nita dugorono nije moglo planirati. Povratnici bi uloili u farme, radili godinu ili dvije, propali i vratili se u inozemstvo. Poticajima je drava mogla naputanje poljoprivrede i pranjenje sela zaustaviti, ali to nije bio cilj.

Hrvatska obiteljska gospodarstva su meu najmanjima u Europi, a esto se sastoje od vie udaljenih malih parcela. Na njima, povremeno zaposleni ljudi, ne mogu ostvarivati veu proizvodnju sposobnu za trinu utakmicu. Male koliine bilo kojih, a osobito poljodjeljskih proizvoda, mogu se prodavati samo blizu mjesta proizvodnje, jer dodamo li cijeni dui prijevoz, proizvod nije konkurentan. Otkupljivai za trite, prera-du ili proizvodnju, ne dolaze po male koliine.

Zato, kao ni ranije, pojedino gospodar-stvo ni u budunosti nee moi opstati samo. Proizvodnja i plasman moraju se objediniti. Rjeenje je zadruga.

Uz neke dodatke, naa poljoprivredna gospodarstva se moraju temeljiti na starim, poznatim djelatnostima, koje su stoljeima obiljeavale te krajeve, a njihove proizvode inile posebnim, zanimljivim i inozemnim tritima. No, moraju se razvijati na suvre-mene, profitne naine. Tako emo ostvariti cilj svakoga gospodarstva: odrivi razvoj.

Veliki pogoni i lanac manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda blizu sela i sirovina e uspjeti, jer smanjuju trokove prijevoza sirovina, a otpatke vraaju za gnoj ili stonu hranu.

Hrvatska, u sredini Europe, dobro pro-metno povezana, klimatski pogodna, s puno dobre vode, bogatim prirodnim naslijeem, privlanih krajobraza, prilino ouvane istoe, pogodna za ekoloku proizvodnju "zdrave hrane", ima sve uvjete za izniman razvoj poljoprivrede, od koje njezino puan-stvo moe odlino ivjeti i razvoj sela.

Ipak, razvoj nee uspjeti tamo, gdje ne bude ljudi. Najvee ogranienje svakoj djelatnosti i rastu kakvoe ivota, je manjak radno sposobnoga puanstva. Dodatno ogranienje je premali broj novoroenih. Zato je cilj svakoga razvoja takva naselje-nost, pri kojoj e broj ljudi, njihova dobna, spolna i struna struktura, te osobito kakvo-a i nain ivljenja, tvoriti tako privlanu zajednicu, da trajno zadri to vie svojih lanove, ali i privlai nove, bez izravnih dravnih mjera. Bez toga svaki projekt razvoja nema izgleda za uspjeh.

Nigdje nije poeljan razvoj pod svaku cijenu, koji na poslijetku smanjuje kakvou ivota. Zato moramo utvrditi provedbu zatite okolia i odrivi razvoj, u skladnom suglasju ovjeka i prirode, u kojemu e se prirodna bogatstva koristiti samo do razine koja ih ne ugroava i ne iskorijenjuje.

Zemlja, potoci, rijeke i jezera su primatelji i skupljai svih otpadnih voda. Veina naselja nema kanalizaciju, a otpadne vode i nove gradnje, ak i neke turistike, isputaju bez dovoljno proienja. Ni tekui niti vrsti otpad se ne zbrinjavaju pravilno, osobito zbog nedovoljnoga nadzora. Sloena odvodnja i proiavanje otpadnih voda morali bi biti obvezni za sva, a osobito vea naselja, a ureaji ovise o vrsti tla, njegovoj propusnosti, podzemnim vodama i izvorima pitke vode.

Niti komunalni otpad se ne skuplja svuda organizirano. Mnoga naselja i doma-instva nisu ukljuena u sustav skupljanja, a privatni poduzetnici, pogotovo u manjim naseljima, ne nalaze interes u tom poslu. Industrijski i poseban otpad skupljaju se neorganizirano, neekonomino i tetno za okoli. Zbog odranja istoe i turistike privlanosti krajobraza, podzemlja i pod-zemnih voda, vrsti otpad se mora skupljati u prolaznim postajama i zatim odvoziti u reciklane postaje s kompostanama.

elimo li ouvati Domovinu lijepom za ivot i nas i buduih narataja, uvijek mora-mo razmiljati o naem utjecaju na okoli.

22

Posebice kada pokreemo neku djelatnost, ali razmiljati ak i kada smo na odmoru.

23

Kako do

visokih profita

iz poljoprivrede i

proizvodnje hrane?

Ulaskom u meunarodne integracije

morat emo otvoriti trite poljoprivrednim proizvodima i hranom. Ipak rijetki hrvatski proizvoai pokreu izvoz, a veina brine kako zaustaviti inozemnu konkurenciju. Proizvoai, koji e i dalje tako djelovati, propast e, iako bi iz poljoprivrede mogli ostvarivati visoke dobiti.

U RH su obiteljska imanja prosjene veliine 2,9 ha, podijeljena na 7 parcela. Na takvim povrinama jeftina proizvodnja itarica, uljarica i drugih masovnih kultura ne donosi zadovoljavajuu dobit. Ali i na manjim parcelama visoku dobit donosi proizvodnja voa, povra, cvijea, groa, ... gdje se manjak zemlje nadoknadi radom.

Vea i organizirana imanja pogodna su

za stoarstvo. Meutim, svaka proizvodnja trai

trinu infrastrukturu, kako bi proizvoai izbjegli prekupce i pekulante. Prerada poljoprivrednih proizvoda omoguuje stalan otkup po stabilnim cijenama manjih i veih koliina, te time stabilne prihode obi-teljskim poljoprivrednim gospodarstvima, planiranje njihovoga rasta i razvoja na predvidivim temeljima. Jednako to proizv-oaima omoguuju sabirno distributivna i aukcijska sredita. Razvoj takvih trinih sredita mora pomoi jedinica lokalne samouprave sama ili u zajednici s okolnim jedinicama.

23

U razvoj ulaganja u poljoprivredu, za svoja podruja, upanje, gradovi i opine bi se morale djelatnije ukljuiti. To znai utemeljiti svoj Poljoprivredni raun, kao dio prorauna, poglavito za pomo novim farmama i okrupnjavanje posjeda u slubi veih prerada, za pomo u plasmanu osobito preraenih poljoprivrednih proizvoda na trite.

U razvoju poljoprivrede na svom podruju, bitan posao jedinice lokalne samouprave je pomo u ustrojstvu poljo-privrednih zadruga, jednako pri osnivanju, kao i kasnije tijekom razvoja njihovih djelatnosti. To moe biti ustupanje zgradai zemljita na koritenje i vlasnitvo, pa i izravna novana pomo za djelatnosti usmjerene u korist veega broja graana ili poljoprivrednih proizvoaa. Dakle, opine i gradovi moraju na svom podruju izravno sudjelovati u razvoju poljoprivrede!

Rezultati bilo kojega posla uraenoga onako, kako se to radilo prije jednoga ili ak vie stoljea na tritu se mogu plasirati samo iznimno, ali nikada u veim koliinama. Jednako je tako u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i proizvodnji hrane. Dakle, starinski tehnoloki postupci nee proizvoaima donijeti zadovoljava-jue prihode, osobito ne onima, koji se ele razvijati.

Radei kao nekada, poljoprivredni proizvoai prodaju nepreraene proizvode, a suvremeni potroai trae proizvode ve napola pripremljene za uporabu. Tu se proizvoaima otvaraju odline mogunosti, jer im svaki stupanj prerade bitno poveava dobit, a proizvoai sirovina zarauju sve manje.

Osobito je vano napomenuti da je poljoprivreda, koja ovisi iskljuivo o prirodnim uvjetima i sluajnim vremenskim uvjetima, suncu, kii, mrazu, potpuno neodriva u suvremenom svijetu.

Vie je initelja, koji umanjuju visinu uroda i priroda, te time zarade proizvoa-ima. Svi se oni mogu izbjei.

Prije svega tu mislimo na kakvou tla. Ograniavajui initelj je veliina posjeda. Nekih godina mogu sue nanijeti goleme tete, a nekih godina tue, napad insekata, ptica, kasni proljetni i rani jesenski mrazovi.

Ograniavajui initelji su i male koliine i esto nepoznavanje trita.

Meutim, svaki problem ima svoje rjeenje!

Za slabije proizvodna tla koristimo poboljivae tla. Na malim poljoprivrednim povrinama uzgajamo voe, povre i cvijee, osobito u zatvorenim prostorima.

Ako postoje rizici od sua, uspo-stavljamo sustave natapanja i navodnjavanja ili u zemlju zaoravamo tvari, koje uvaju vodu padalina.

tete od tue, ptica, insekata, pa i mra-zova sprijeavamo postavljanjem zatitnih mrea. Proizvodne trokove smanjujemo udruivanjem u zadruge, u svrhu zajednike nabave i nastupa na tritu, te utemeljenja sabirno distribucijskih sredita, sajmova, veletrnica i aukcijskih sredita, kao i utemeljenjem viih stupnjeva prerade poljo-privrednih proizvoda u zadrugama.

Dohodovnost proizvodnje uveavamo poznavanjem trita, koristei trini infor-macijski sustav TISUP i marketing.

Takoer dohodovnost poveavamo u-vanjem sezonskih proizvoda do trenutka, kada se mogu postii najbolji prodajni uvjeti, ali u suvremenim skladitima.

Sve spomenuto opisati e ovaj Projekt ukupnoga razvoja, kako bi poljoprivreda obraivanoga podruja postala

Visoko

profitna

poljoprivreda

24

Poboljavanje tla

EKO - RAST

EKO-RAST je prirodno, multikom-ponentno hranjivo, dodatak gnojivu i oplemenjiva tla. Njegovim koritenjem smanjujemo potrebu za drugim gnojivima i do 50 %.

EKO-RAST je dobio brojne domae i meunarodne nagrade.

Nije tetan ljudima i ivotinjama, nije zapaljiv, a rok trajanja je neogranien.

Proizveden je od holocenskih minerala, iz posebno odabranih ljunanih valutica i prirodnih mineralnih stimulatora.

Primjenjuje se u ratarstvu, uzgoju voa, povra, cvijea, trava, crnogorice i bjelo-gorice.

Zatita od erozije tla

EKO-RAST se moe iznimno uspjeno koristiti u zatiti od erozije tla.

Erodirana zemljita na nagibima, viestruko slabije upijaju vodu, pa se voda s njih slijeva. Dodavanjem EKO-RAST-a stvara se deblji sloj humusa. Time se tlo oporavlja u dubini.

Ako se ne moe sprijeiti tetno slijevanje vode, tada valja napraviti konturnu brazdu plugom ili posebnim diskom. U tom sluaju se EKO-RAST dodaje prije obrade tla, te se mora pokriti brazdom.

EKO-RAST se rabi u razliitim oblicima. Moe se koristiti kao otopina, ali i u obliku fino ili krupno mljevenoga kamenoga brana.

U svrhu stvaranja novoga i ouvanja postojeega humusnoga tla, primjenjuje se u obliku mjeavine finoga i krupnoga kamenog brana. Oivljavanje pjeskovitoga tla

EKO-RAST dobro upija i zadrava vodu, sprijeava ispiranje u dublje slojeve tla, te dulje vlai estice pijeska vezanih oko sebe. To omoguuje stvaranje humusa.

EKO-RAST sadri magnezij i eljezo, koji listu daju zelenu boju.

Omoguuje razvoj zdravoga lia, to smanjuje biljci potrebu za vodom. Zatita biljaka

EKO-RAST pozitivno djeluje u borbi protiv tetoina i nametnika, kao to su lisne ui, puevi, gliste, ...

Rasut ili poprskan kao sredstvo za zatitu, sljepljuje fine dijelove zavretaka ivaca i oi kukaca, te im zaepljuje otvore za disanje.

Sredstvo ne ubija, ali tetnici bjee s biljaka.

Kao to smo ve spomenuli, sredstvo pozitivno djeluje na lie, koje postaje tvrdo, te ga lisne ui ne napadaju. Svojim lunatim djelovanjem protjeruje tetnike, i teti gljivicama, tako da se one niti ne stvaraju.

Za prskanje se koristi 1 do 2 postotna mjeavina EKO-RAST-a i vode.

25

Mijeati ovo sredstvo s vodom treba dan prije uporabe, zbog boljega rastvaranja elemenata.

EKO-RAST je takoer uinkovit u zarastanju rana na oteenim biljkama ili zarastanju oteenja na plodovima nastalim djelovanjem tue.

Iznimno je uinkovit i u rastjeravanju mrava, ohara, te livadnih komara i klisnjaka. Za vrijeme rastjerivanja tetnika,

zapraivati treba svakih 8 do 10 dana, te nakon svake jae kie ponovno. Kako koristiti EKO-RAST?

Svaka biljka nema jednake potrebe za hranjivima i drugim uvjetima za razvoj. EKO-RAST je univerzalan, ali na razli-itosti biljaka treba paziti. Stoga su preporuke slijedee:

Kultura koncentracija kg/300 l vode nanoenje po vegetaciji Vinogradi: Mladi nasadi 3 5 do 8 puta Vinski nasadi 3 4 do 6 puta Konzumni nasadi 3 6 do 8 puta Voe: Kotiavo voe (sve vrste) 3 5 do 8 puta Jezgriasto voe (sve vrste) 4 3 do 5 puta Jagodasto voe 3 4 do 6 puta Jagode 3 5 do 8 puta Povre: Salata, Zelje 3 3 do 5 puta Rajica 3 5 do 8 puta Krastavci 4 4 do 6 puta Prokulica, Cvjetaa, kelj 3 4 do 6 puta Korjenasto povre 3 4 do 6 puta Zeljaste biljke 3 3 do 4 puta Krumpir, Gljive 3 3 do 4 puta Ratarstvo: Kukuruz, Uljarice, Soja 3 3 puta Penica, Jeam 3 3 do 4 puta Mahunarke (grahorica, soja) 3 3 do 4 puta eerna repa 3 3 do 5 puta Mak, Lan 3 3 do 4 puta Lucerna, Djetelina 3 3 puta Livada, Panjak 3 3 do 4 puta Zelene povrine: Grmlje, ukrasno drvee 4 3 do 4 puta ume 3 4 puta Povrtnjaci, Cvjetne gredice 5 4 do 6 puta Uzgoj cvijea 5 5 do 8 puta Rasadnici 4 5 do 8 puta

Prvi puta se tretira 8 do 15 dana nakon poetka vegetacije, a zatim ovisno o kulturi, u

razmacima od 2, 3 ili 4 tjedna.

26

Kod intenzivnih kultura (povre, cvijee) vrijeme izmeu tretiranja moe biti

krae. Djetelinu (livadu) se prska tri puta, od ega dva puta u razmaku od 4 tjedna prije prve konje. Trei puta se prska poslije prve konje. Koristi se 1 % otopina. Groe, ribizl, bobiasto voe se prvi put prskaju prije cvata. Nakon cvata prskati bi trebalo 2 do 3 puta u razmacima od 3 tjedna. Koristi se 1 % otopina. Vinovu lozu treba prskati 5 do 6 puta s 2,5 do 3 kg EKO-RAST-a po hektaru. Ostala sredstva se mogu smanjiti za 50 %. Korijenje presadnica prije sadnje treba umoiti u otopinu EKO-RAST-a. Prskanje jednom mjeseno titi od nametnika, plijesni i poveava prinos. Zelenu salatu posljednji put treba prskati 3 tjedna prije berbe, jer e se inae na vanjskim listovima vidjeti bijelo sive tokice EKO-RAST-a. One nisu tetne, no naruile bi izgled i time smanjile cijenu

proizvoda, pa se dva dana prije berbe treba zaliti istom vodom. Drvee voaka treba prskati prije cvata. Prska se i dva puta poslije cvata, te dva do tri tjedna prije berbe. Time se poboljava okus voa i postojanost. Povre koje se prije sadi (sjeme) prije sadnje treba obloiti (posipati) EKO-RAST-om (luk, rotkvica). Cvijee (rue, pelargonije, astere, cinije, gladiole) EKO- RAST titi od nametnika i poboljava mu kakvou i veliinu. Travnjak se prska, odnosno zalijeva 8 dana nakon konje. Na Bolesno drvee se EKO-RAST nanosi kao 1 % suspenzija. Za crnogoricu do 2 metra visine koristi se 8 kg/ha, a za visoku 10 m i vie, 16 kg/ha. Za bjelogoricu u vrijeme zelenoga lista, do 2 m visine koristi se 10 kg/ha, a za 10 m i viu 20 kg/ha.

Posipavanje, ukopavanje i mijeanje:

VRIJEME PRIHRANE Posipavanje runo ili strojno

u dubinu 5 do 10 cm

KULTURA

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Koliina g/m

Povre X X X X X X X X 100 do 300

Voe X X X X X X X X X 150 do 300

Vinova loza X X X X X X 150 do 250

Poljoprivredne kulture X X X X X X 50 do 100

Travnjaci X X X X X X X X 100 do 150

Sobno i vrtno cvijee X X X X X X X X X X X X 100 do 150

Ukrasno drvee X X X X X X X X X X 100 do 200

Zainsko, ljekovito bilje X X X X X X X X 150 do 250

27

Razliito povre zahtijeva razliite koliine. Za velike potroae hranjivih tvari (zeljarice, rajica, bundeva) dodaje se u zemlju 300 g kamenoga brana/1 m, a za srednje potroae 200 g/1m.

Koliina ovisi i o vrsti tla. Glinastom tlu se mogu umanjiti koliine

za jednu treinu, dok se kod kiselih, jako humusnih tala koliina mora poveati za jednu treinu.

Tretiranje sjemena - oblaganje sjemena

SJEME Kg/ha Jeam (ozimi, jari) 3 Penica (ozima, jara) 3 Ra 3 Triticale 3 Zob 2 Kukuruz 0,5 Soja 2 Suncokret 0,3

Na 100 kg sjemenskoga krumpira se

dodaje 1 kg EKO -RASTA-a i promijea. Sjeme treba zapraiti izvan sijaice.

EKO-RAST u presaivanju

Pri presaivanju treba 5 % zemlje, isko-pane iz rupe za sadnju, nadomjestiti EKO-RAST-om, te dodati 10 % staroga humusa. U sadnu rupu mogu se po potrebi ubaciti i druge vrste uobiajenih gnojiva. Rezultati primjene

EKO-RAST se pokazao uinkovit na otvorenim i u zatvorenim prostorima, na razliitim vrstama tla, te u razliitim podnebljima i konfiguracijama terena.

Uz vee prinose (od 30 do 50 %) poveava se i bioloka kakvoa hranjivih dijelova biljke (slad, vitaminsko mineralni kompleks, ...).

Ostvaruje odline rezultate u otklanjanju tetnih ostataka umjetnih gnojiva, pesticida i insekticida u plodovima, i to od 30 do 60%. Sprijeava gnjilenje i zadravanje vlanosti tla, te se koristi u proizvodnji komposta. Koristi se i u zapraivanju sjemena prije sadnje (sjeme se samo umoi u EKO-RAST).

EKO-RAST se koristi kao 1 % otopina (1 kg/100 l vode) uobiajenim prskalicama.

Moe se mijeati i s drugim sredstvima, ali ako ona ne daju kiselu reakciju.

Zato koristiti EKO-RAST? Uz sve do sada spomenute razloge,

treba naglasiti da ovo sredstvo titi hranjive tvari od ispiranja, tedi i vie od 30 % koliine gnojiva, osobito umjetnih, potie potpuno reaktiviranje ivota u svim dijelovima tla, pomae zagrijavanju tla, a teka tla ini rahlijima. Nije mogue krivo doziranje, jer sav viak odlazi u tlo i tamo nastavlja svoje pozitivno djelovanje.

Pri skladitenju plodova tretiranih EKO-RAST-om, zbog otpornosti ploda, gubici su minimalni.

EKO-RAST nema rok uporabe. Koristi li se kao zamjena za druga

umjetna gnojiva, smanjuje trokove ve u poetku proizvodnje od 35 do 45 %, a negdje i vie od 50%, te se konana dobit uz koliinu i kakvou proizvoda poveava viestruko (do 300 %). Zato ga moemo slikovito usporediti s vrijednou vitamina u prehrani ovjeka.

28

N a t a p a n j e

i l i

n a v o d n j a v a n j e

Profitna poljoprivreda, dakle djelatnost koja svojim djelatnicima osigurava stalne prihode, ne moe ovisiti o sluajnostima. Drugim rijeima, ne moe ovisiti o tomu da li e, primjerice pasti dovoljno kie ili ne. Poznato je koliko bilo koji usjev ili nasad treba u kojem vremenu svojega razvoja vode, da bi dao najbolji urod po kakvoi i koliini. Svu nedostajuu vodu usjevima i nasadima treba osigurati.

Na taj nain e proizvoai moi planirati svoje prihode, planirati svoju proizvodnju, planirati svoj ivot i standard ivota.

To je nain da ouvamo hrvatska sela, da ljudi na tim prostorima ostvaruju zadovoljavajui standard, da ne sele u gradove, gdje e morati teko rjeavati stambeno pitanje, zaposlenja, smjetaj djece u vrtie, kole, ... gdje e u konanici ivjeti loije nego u svojim prirodnim sredinama iz kojih su potekli.

Dakle, stalni prihodi iz profitne poljoprivrede omoguiti e puanstvu ruralnih podruja da ostaju u podrujima u kojima mogu lijepo i zdravo ivjeti, da ostaju tamo gdje su naviknuli ivjeti i raditi.

Zato profitna poljoprivreda mora odgovoriti na stalno pitanje:

K a k o d o v i i h p r i h o d a i z r a t a r s t v a , v o a r s t v a , p o v r t l a r s t v a ?

Profitna poljoprivreda odgovoriti e na to pitanje:

S t a l n i m , v e i m u r o d i m a t r e b a o s i g u r a t i v i e p r i h o d e !

Slijedee pitanje na koje profitna poljoprivreda mora odgovoriti je: "Kako do stalnih veih uroda, koje se moe ak i planirati s prilinom tonou?" Profitna poljoprivreda e odgovoriti: "Poboljanjem tla, pravilnim odabirom sjemena, sadnica i presadnica, plodoredom, zatitama, ..." Ali, svakako e jedan od glavnih odgovora biti:

s t a l n e , v e e u r o d e i v i e p r i h o d e p r o i z v o a a

o s i g u r a v a

natapanje i l i navodnjavanje!

29

Mnoge biljke svojom graom, a osobito graom listova smanjuju hlapljenje vode, a korijenska mrea i struktura omoguuju im da i u krtim uvjetima rastu i rode.

Zato se stoljeima neke kulture ne zalijevaju i ne natapaju vjerujui da to nije potrebno. Ono to se ipak provodilo, osobito na izrazito suhim tlima, bilo je pokrivanje (zastiranje, mulchiranje) tla pokoenom travom, granama, listinom ili kamenjem, da bi se u tlu sauvala vlaga. U novije vrijeme uz drvne industrije ili prerade drva, tamo gdje se intenzivno koriste ume, utemeljuju se pogoni za proizvodnju mulcha - zastiraa za poljoprivredne povrine, koje ne elimo da se pretjerano sue pod utjecajom sunca, topline ili vjetra. Od otpadaka drva, iverja, granja, ... radi se mulch, pakira i iznosi na trite.

elimo li redovite, obilne urode, krupnije i bogatije plodove, nuno je natapati ili navodnjavati, osobito ljeti, kada kie redovito izostaju, a plodovima treba vode za fotosintezu, respiraciju, koliinu i razinu ugljikohidrata, ...

U vonjacima i vinogradima, proizvod-nja stolnih odlika je nemogua bez natapa-nja, a kod svih vrsta pri cvatnji omoguuje bolje zametanje plodova. Kada poinjemo s koritenjem vode, potpunu korist kod nekih kultura neemo osjetiti iste sezone, nego e se ono oitovati druge i tree godine.

Postoji vie jednostavnih i jeftinih sustava natapanja ili navodnjavanja. Uglavnom im nije potreban jaki tlak vode, a jednostavni su za postavljanje i rukovanje.

Sustav natapanja kapanjem donio je zaokret u koritenju vode, jer se moe provoditi na svakom terenu. Ipak nije preporuljiv za tla siromana sitnim esticama, jer se na njima voda procjeuje u dubinu, umjesto da se vodoravno iri.

Kap po kap voda iz cijevi kroz kapaljke vlai tlo neposredno uz biljku.

Dva su osnovna naina ovoga natapanja: s kapaljkama izvan i unutar cijevi. U prvom sluaju na rupama izbuenim u cijevima postavljamo kapaljke, a u drugom kapaljke unutar cijevi moemo po elji otvarati i zatvarati.

Sustav natapanja kapanjem omoguuje nam, osim tonoga doziranja vode, dodavanje gnojiva istim cijevima.

Pri navodnjavanju rasprivaima, potronja vode je vea nego kod natapanja kapanjem, ali nia nego kod kienja. Nije potreban jaki tlak vode, a rasprivai vodu rasporeuju ravnomjerno terenom. Domet rasprivaa je ovisan o tlaku.

Navodnjavanje kienjem je odavno poznato. Primjenjuje se u uzgoju kultura, koje trae visoku vlanost zraka. Rasprivai mogu raditi i pri manjim tlakovima vode s dometom i do pedesetak metara. Za ovakav su sustav potrebite vee koliine vode. Na nosae povie vrhova bilja (kroanja), izdignu se rasprivai koji proizvode kiu po cijeloj povrini nasada.

Padaline, tijekom godine neravnomjer-no rasporeene, najrjee su ljeti, kada su najpotrebitije. Kako sauvati vode zimskih i proljetnih kia? Gradnja veih cisterni je skupa. esto po terenima ima neiskoristivih rupa. Prekrijemo li im dna i stranice nepro-pusnom plastinom folijom dobit emo niz jeftinih priuva padalinskih voda za suna razdoblja. Prekrijemo li ih istom takvom folijom kada kie prestanu, sauvat emo vodu od hlapljenja u toplijim razdobljima.

Zakljuimo: Voda "poveava posjede", jer

omoguuje vee prinose. Gustoa sadnje na natapanim ili

navodnjavanim povrinama moe biti i do nekoliko puta vea.

Stoga je, osim okrupnjavanja, jedan od odgovora na usitnjenost poljopriv-rednih parcela:

natapanje i l i navodnjavanje! 30

Kako natapati?

( i l i navodnjavat i ) Navodnjavanje je preduvjet visokih

uroda i dobre kakvoe poljoprivrednih proizvoda. Povrtlarstvo pripada najintenziv-nijim radovima u poljoprivredi, pa moramo zadovoljiti sve preduvjete za ostvarenje maksimalnih rezultata. To su agrotehniki zahvati, koje moramo obaviti za obilniju proizvodnju proizvoda visoke kakvoe.

Mnoga podruja imaju odline uvjete za proizvodnju povra, ali im u odreenom razdoblju nedostaje potrebna koliina vode. To se obino dogaa u ljetu, kada je i inae u tlu najmanje vlage, dakle ba kada je uzgajanoj biljci najpotrebnija. Tada voda najvie isparava iz tla, a biljke ju najvie crpe za svoj rast i razvoj, te za stvaranje suhe tvari. Voda se mora nadoknaditi i tlu i biljci, pa je za proizvodnju visoke kakvoe, osobito povra, navodnjavanje jedna od najprioritetnijih agrotehnikih mjera. Ni najkrae vrijeme ne smije proizvodnja povra patiti zbog nedostatka vlage u tlu. Ono to je izgubljeno u proizvodnji tijekom sue, vie se ne moe nadoknaditi nikakvim natapanjem. Pravodobnim odravanjem optimalne vlanosti tla, ovisno o vrsti, urodi mogu porasti od 50 do 200 %.

Svaka biljka, cijeloga svojega ivota, troi vodu u svakom trenutku, a koliina potrebne vode ovisi o vrsti biljke i razdoblja njezinoga razvoja. Povre treba vie vode od drugih kultura, jer plodovi povra imaju vei sadraj vode, u odnosu na suhu tvar, nego drugi poljodjeljski proizvodi. Plod krastavca ili rajice ima od 93 do 94 % vode, a samo izmeu 6 i 7 % suhe tvari. Bijeli luk ima oko 65 %, a pastrnjak oko 77 % vode. Korijen mrkve sadri oko 88 % vode u tehnolokoj zriobi. Navedeni

sadraji vode se odnose na dijelove biljaka koje beremo. Ako je vei prosjeni postotak vode u biljci, vei je i transpiracijski kojeficijent te biljne vrste.

Transpiracijski koeficijent je koliina vode potrebna biljci za stvaranje jedinice suhe tvari. Za 1 gram suhe tvari, koju biljka rajice stvori u plodu, ispariti e izmeu 500 i 800 grama vode. Toj koliini vode treba dodati vodu, koja se koristi za rast i razvoj drugih dijelova biljke i njihovih ivotnih funkcija, te vodu, koja neposredno ispari iz tla. Ovo nam govori kakvu ulogu u proizvodnji povra ima optimalna koliina vode na proizvodnim povrinama. Ako nema dovoljnih koliina prirodnih voda, nadzemnih i visokih podzemnih voda, tada ih moramo mi dodati iz prirodnih vodotoka, prirodnih ili umjetnih jezera, iz vodovoda, obinih ili artekih bunara.

Izvori moraju davati sigurne koliine i kakvou vode. U proizvodnji povra, koje se koristi svjee, voda mora biti potpuno zdrava, osobito ona, koja se raspruje povrinski po tlu i liu. U protivnom, potroai koji nedovoljno peru povre prije uporabe, mogu imati tetne posljedice.

Svaka biljna vrsta najvie treba vode onda, kada ima najveu masu i kada je u najjaem razvoju. Korisnije je natapati povre obilnijom koliinom vode, ali rjee.

Najjeftinija prirodna voda se u znatnoj koliini osigurava pravilnom pripremom tla. Pravovremena jesenska duboka brazda pohrani od jesenskih, zimskih i djelimice proljetnih prirodnih padalina u tlu zalihe vee od 50 % maksimalnih potreba vode do dubine od 60 cm najaktivnijega sloja tla. ini se da je ovoliko vlage u tlu dovoljno.

31

Ali, ostale padaline, koje e jo pasti su nepravilno rasporeene, pa povru moe manjkati vlage ba onda, kada ju najvie treba. Povre se ne smije proizvoditi ako postoji i najmanji rizik sue.

Padaline imaju najmanje tetnih minerala. Vode iz prirodnih vodotoka mogu imati tetne minerale, ali ne toliko da izazovu tete. Ove vode mogu sadravati manji postotak otopljenih organskih tvari, koje mogu koristiti povrtlarstvu. Najloije vode za navodnjavanje povra su iz artekih bunara. One na svom dugom putu nailaze na razliite minerale (eljezo, aluminij, bor, kalcij, kalij, natrijev karbonat, natrijev klorid i natrijev sulfat), djelimice ih otapaju ili ih razrijeene donose na obradive povrine i zaslanjuju ih. Kada se oni nalaze u tragovima, tada mogu biti korisni razvoju biljki. Ali, u veoj koncentraciji postaju toksini za biljke u razvoju. Primjerice koliina bora u prirodnim vodama varira izmeu 0,01 i 5,00 mg/l. Poveana koliina bora iznad 1,00 mg/l je toksina za biljke. Smanjeni sadraj kalcija i kalija u vodi za navodnjavanje povra, poveava toksinost bora na vegetativnim dijelovima biljke.

Siguran je nedostatak i prehladna voda, kojom se navodnjava izravno iz bunara. Zato treba izbjegavati uporabu hladne vode pri visokim toplinama zraka. Tlo je tada vrue, pa doticaj s hladnom vodom toliko okira biljku, da ona jednostavno uvene. Najbolje je navodnjavati vodom pribline topline tla. Zato se hladnijom vodom navodnjava kasnije pred veer ili nou, bez obzira na sustav navodnjavanja.

Postoje dvije metode navodnjavanja: nadzemna i podzemna. Najdulje se koristilo nadzemno natapanje pomou otvorenih kanala. Ovaj nain, iznimno rastroan, koristili su jo stari Babilonci i Asirci. Primjenjuje se tamo, gdje ima neogra-nienih koliina vode. Ovaj nain koritenja vode, u pravilu se najmanje kontrolira.

U sunim podrujima ili u prostorima umjerene klime, ali za vrijeme sunih razdoblja, koritenjem vode, urodi e se

znatno poveati. Ali, vee koliine vode pogoravaju strukturu tla, ostavljaju na obradivom tlu tetne minerale i njihove soli, koje e u budunosti pokazati znaajne negativne posljedice. Uz to, vee koliine vode ispiru korisne elemente u vee dubine tla, pa oni postaju nedostupni korijenu biljke i propadaju zauvijek.

Ovo navodnjavanje se koristi na ravnim ili slabo nagnutim povrinama. Najvanije je vodu od izvora dii do glavnoga kanala. Za to se koriste razliite crpke. Iz glavnoga kanala voda se razvodi u razvodne kanale, pa u mreu za natapanje. Sve to zauzima puno povrina, ie se gubi obradivo tlo. Navodnjavanje pripremljenim gredicama i brazdama je naim proizvoaima poznato.

Natapanje podrazumijeva vlaenje tla oko biljke, a navodnjavanjem se vlai cijela povrina zajedno s biljkom (kienje).

Umjetna kia je najbolji nain uporabe vode za postizanje najboljih koliina i kakvoe. Postiemo ujednaen raspored vode, prema potrebi postupno vlaenje tla, a zbog relativno maloga tlaka, ne kvari se struktura tla, jer se ono ne gazi i prekomjerno se ne zbija. Konfiguracija tla ne utjee na kakvou navodnjavanja. Hladnija voda se na putu kroz cijevi i zrak grije, pa ne teti usjevu, iako se koristi i za vrijeme jakoga sunca. Nedostatak ovoga naina je taj, to zbog vee vlage na itavoj povrini tla, biljke mogu stvoriti mikro uvjete za razvoj gljivinih ili bakterijskih bolesti u tolikoj mjeri da nastaju tete. Za vrijeme sunanoga vremena, kapljice vode, koje se zadravaju na liu, mogu odigrati ulogu lee, kroz koju se sunane zrake fokusiraju i lome, te tako izazivaju pale na zdravom liu. Nedostatak ovoga naina tretiranja vodom je i taj, to je pri jakom vjetru rad gotovo onemoguen.

Gdje je to mogue, treba koristiti nadzemnu vodu ili vodu iz plitkih bunara (gdje je relativno visoka podzemna voda, ali da je izvan dometa korjenovoga sustava.

U povrtlarstvu je sustav kap po kap najuinkovitiji. Troi se najmanje vode,

32

biljke na liu nemaju previe vlage, ostaju dugo zdrave, jer se smanjuje mogunost infekcije, pa daju visoke urode i odline plodove. Meutim, to je najskuplji nain koritenja vode, jer ju treba pojedinano dovesti svakoj biljci, tititi tlo od isparavanja, a treba puno radne snage. Ovaj sustav nije za guste sklopove. Proizvod mora imati visoku cijenu da pokrije proizvodne trokove i dade dobit, pa se u Hrvatskoj koristi samo u voarstvu i to rijetko (jabuka, kruka, stolno groe). U voarstvu je mali broj biljaka po hektaru, pa je lako razvesti mreu, kojom se dovodi voda i troi se vrlo ekonomino. im je sklop biljaka gui od 25.000 kom/ha, to znatno poveava trokove. Optimalni sklop biljaka u proizvodnji industrijske mrkve je iznad 650.000 kom/ha, pa je tu optimalniji svaki drugi sustav natapanja.

Novije tehnologije, kompleksnije zatite bilja, prinosnije odlike i hibridno sjeme, znatno su poveali mogunosti proizvodnje svake biljne vrste. Zato su optimalne koliine vode, za postizanje visokih priroda jo znaajnije. U pravilu, jedna norma zalijevanja mora osigurati od 250 do 400 m vode po hektaru, to ovisi o vrsti i namjeni usjeva, vremenu primjene, koliini uroda bilja koje proizvodimo, strukturi tla i poloaju zemljita. Najpovoljnija je vlanost tla izmeu 60 i 70 % od njegovoga kapaciteta i ne smije se dopustiti da padne ispod 20 %. Najbolji pokazatelj vlanosti je stanje usjeva (izgled biljaka). Prema vlanosti tla i stanju usjeva odreuje se vrijeme navodnjavanja. Koliinu dnevno potrebite vode daje umnoak: broj hektara x norma jednoga zalijevanja x postotak vlage u tlu, koji moramo dodati za optimalan sadraj od 60 %.

Prema tomu treba prilagoditi koliinu vode u izvoritu, kapacitet crpke, topa ili kinih krila, a zatim sve to prilagoditi potrebitom vremenu, koje emo utroiti za postizanje optimalnih proizvodnih rezultata. Tako, primjerice, poriluk treba stalnu

koliinu vode tijekom cijele vegetacije, a na crvenom i bijelom luku u treem dijelu vegetacije voda moe izazvati tetu, prekidajui normalan tijek sazrijevanja glavica luka, stvarajui mogunost razvoja gljivinih ili bakterijskih bolesti i smanjujui kakvou proizvoda.

U proizvodnji plodovitoga povra je osobito u vrijeme sjetve sjemena, ili sadnje presadnica neophodna optimalna koliina vlage u tlu. Ovdje osobito treba potivati pravilo: navodnjavati obilnije, a rijee, osobito pri oblikovanju prvih cvjetova, nakon zametanja plodova i nakon berbe plodova. Kod proizvodnje paprike, rajice i patliana mora se vrlo paljivo koristiti voda, osobito u drugoj treini vremena proizvodnje, kako se ne bi produila vegetacija i usporilo sazrijevanje plodova. Korjenasto povre (mrkva, pastrnjak, perin i celer) tijekom cijele vegetacije trebaju optimalnu koliinu vode. Kod proizvodnje graka i graha treba optimalna koliina vode u tlu neposredno prije cvatnje i nakon formiranja mahuna. Vie vlage u tlu esto uzrokuje razliite bolesti lia, mahuna i plodova, koje je teko tititi zbog vrlo kratkoga vremena od tretiranja fungicidom, do berbe, pa nije mogue imati berbu mahuna bez ostataka zatitnoga preparata.

Laka tla imaju manje, a tea tla vee aktivne priuve vlage. Laka tla treba ee navodnjavati, jer bre ostaju bez optimalnih koliina vode, ali su bolja za povrtlarstvo, jer se bre zagrijavaju i ranije se mogu pripremiti za sjetvu ili sadnju. Na njima usjevi ranije dolaze u tehnoloku ili fizioloku zriobu. Ako je podzemna voda blizu povrine, navodnjavati treba plii sloj tla, po mogunosti samo onaj sloj, u kojem se razvija korijenov sustav. Ljeti se za svaki stupanj C topline troi 2 m vode/ha.

Na temelju zbroja srednjih dnevnih toplina tijekom vegetacije i padalina, izraunavamo potrebitu koliinu vode.

33

Ureaji za navodnjavanje kienjem

Iznimno su praktini za manja

poljoprivredna gospodarstva, posebno za povrtlarstvo i voarstvo. Prednost im je u tomu, to se izmjenom mlaznica na rasprivau kii onoliko, koliko treba za zalijevanje mladih sadnica. Svaki ureaj je kompletiran odgovarajuom traktorskom crpkom na vlastitom postolju, te spojnim cijevima i runom crpkom.

Traktorska crpka moe uzimati vodu iz potoka, rijeke, jezera ili iz bunara s time da usisna visina nije vea od 8 metara (razina vode na 5 do 6 m).

Prije rada se nosa s mlaznicom odvue na krajnju toku, uz odmatanje crijeva s osnovnoga stroja. Pri prolazu vode kroz turbinu, kota osnovnoga stroja se okree i namata crijevo. Koliina vode, jaina mlaza i brzina namatanja se odreuju pomou upravljakoga mehanizma. Kada se crijevo namota do kraja ureaj se sam iskljuuje, te se seli.

Tip: MINI 50/200 (duina crijeva 200 m)

MATERIJALI OD OPREME LUDBREG

34

Model Mini 50/200

Pro-mjer dize

Tlak na dizi

Tlak na stroju

Pro-tok

irina zalije-vanja

Koliina vode kod zalijevanja prema brzini povlaenja u l/m2

Povrina zalijevanja u jednom povlaenju ureaja

brzina povlaenja m/h

mm

bar bar m3/h m 10 15 20 30 40 50 ha

10,00

2,00

2,45

5,32

31

17

11

8

6

4

3

0,65

10,00

2,50

3,04

5,94

34

17

12

9

6

4

3

0,70

10,00

3,00

3,64

6,51

37

18

12

9

6

4

4

0,76

10,00

3,50

4,24

7,05

39

18

12

9

6

5

4

0,80

12,00

2,00

2,87

7,70

34

23

15

11 8

6

5

0,70

12,00

2,50

3,56

8,60

36

24

16

12 8

6

5

0,75

12,00

3,00

4,24

9,40

39

24

16

12 8

6

5

0,80

12,00

3,50

4,94

10,2

42

24

16

12 8

6

5

0,86

14,00

2,50

4,31

11,6

39

30

20

15 10 7

6

0,80

14,00

3,00

5,16

12,8

42

31

20

15 10 8

6

0,86

35

Ureaji za navodnjavanje kienjem - MAXI 75/300 Promjer cijevi 75 mm, duina cijevi 300 m Standardna oprema: - turbina s reduktorom, - mjenja s etiri brzine, - sigurnosni prekida na mjenjau, - poluga za runo namatanje, - glicerinski manometar, - digitalni broja metara, - zatita od nesree, - mehaniki podupirai i mehaniko podizanje postolja, - mehaniki prijenos energije, - struktura s 360 zakretnim postoljem, - pocinano postolje, konstrukcija i bubanj za namatanje, - pocinano postolje rasprivaa na dva kotaa, sa stranjim kotaiom i mogunou odreivanja razmaka izmeu kotaa.

36

Model Maxi 75/300

Pro-mjer dize

Tlak na dizi

Tlak na stro-ju

Pro-tok

irina zali-jevanja

Koliina vode kod zalijevanja

prema brzini povlaenja u lit/m2

Povr-ina zalije- vanja u jed-nom povla-enju ure- aja

brzina povlaenja u m/h

mm

bar

bar m3/h m 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 ha

16,0

4,9

3,5

18,4

59

31,4

15,7

10,5

7,8

6,3

5,2

4,5

3,9

3,5

3,1

1,77

16,0

6,3

4,5

20,9

65

32,3

16,2

10,8

8,1

6,5

5,4

4,6

4,0

3,6

3,2

1,95

16,0

7,6

5,5

23,1

70

33,1

16,6

11,0

8,3

6,6

5,5

4,7

4,1

3,7

3,3

2,10

18,0

5,6

3,5

23,3

63

37,2

18,6

12,4

9,3

7,4

6,2

5,3

4,7

4,1

3,7

1,89

18,0

7,1

4,5

26,4

69

38,3

19,2

12,8

9,6

7,7

6,4

5,5

4,8

4,3

3,8

2,07

18,0

8,7

5,5

29,2

74

39,3

19,7

13,1

9,8

7,9

6,6

5,6

4,9

4,4

3,9

2,22

20,0

6,6

3,5

28,8

66

43,5

21,7

14,5 10,9

8,7

7,2

6,2

5,4

4,8

4,3

1,98

20,0

8,4

4,5

32,6

73

44,8

22,4

14,9 11,2

9,0

7,5

6,4

5,6

5,0

4,5

2,19

20,0

10,1

5,5

36,0

79

45,9

22,9

15,3 11,5

9,2

7,6

6,6

5,7

5,1

4,6

2,37

37

Pregled poveanja prinosa navodnjavanjem

Navodnjavane kulture % poveanja prinosa pri navodnjavanju

umjerena sua jaka sua Kukuruz 20 30 50 - 80 eerna repa 10 30 60 Krumpir 20 50 - 60 Paprika, rajica, kupus obvezno navodnjavanje Travno legum. smjese 20 30 60

Zalijevai MINI 50/200 i MAXI 75/300 se mogu kompletirati odgovarajuim kinim krilom

38

M a n j i s u s t a v i n a v o d n j a v a n j a

za obiteljska poljoprivredna gospodarstva

Da li ekati izgradnju zajednikoga

sustava za navodnjavanje ili sam, kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, izgraditi vlastiti sustav.

ekanje na izgradnju cijeloga sustava za ire podruje moe biti iznimno skupo, jer se moe produiti na vie godina, a za to vrijeme su prinosi stalno nesigurni. Naime, Republika Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi, koja nema jo ni priblino rijeen sustav navodnjavanja poljopriv-rednih povrina, pa se ne treba uditi niskim prihodima iz poljoprivrede, a s druge strane i nekonkurentnosti dijela proizvoda. Za nekonkurentnost se uvijek krivi Vlada, a rijetko tko od proizvoaa istie potrebu navodnjavanja, te vlastitoga udjela u njegovoj provedbi, to bi prinose koliinski i po kakvoi povealo upravo toliko da bi svi proizvodi bili konkurentni inozemnim.

U praksi se primjenjuju razliiti sustavi navodnjavanja, to ovisi o vodnoj bilanci, to jest o vrsti sadnih kultura, koliini potrebite vode, godinjem dobu, vrsti tla, zemljopisnom poloaju, ... U primjeni bilo kojega sustava, najvaniji je ipak izvor i dobava potrebite koliine vode. Vode mogu biti povrinske (rijeke, potoci, kanali, jezera, movare, izvori) i podzemne. Za crpljenje bilo koje vrste vode mora se uloiti energija za pogon crpki. Najee se koriste crpke s diesel ili benzinskim moto-rom, te agregati za pogon elektromotornih crpki. Crpke podiu vodu u spremnik, koji se nalazi na vioj razini, radi potrebitoga

pritiska ili neposredno prskaju vodu u okolinu, to ovisi o crpilitu vode.

Koriste li se rijeke ili jezera, kao crpilita vode, navodnjava se izravno prskalicama ili se voda odvodi dugim cjevovodima do mjesta navodnjavanja.

Koriste li se podzemne vode, tada se mora prvo vodu dovesti u spremnik na vioj razini od poljoprivrednih povrina, koje moramo natapati, radi potrebitoga pritiska. Podzemne vode se mogu koristiti i za prskanje, ali je za to potrebit tlani sustav za crpljenje vode.

U nekim zemljama se navodnjava pomou mrea kanala, u koje se povremeno proputa voda iz rijenih korita. U tom sluaju za dovod vode ne treba ulagati dodatnu energiju.

Dok se jo nisu poznavali uinci nafte i elektrine energije, uspjeno se koristila energija vjetra. Vjetrenjae su davale pogon mehanikim crpkama. To su bile viekrilne i sporohodne vjetrenjae, poznatije pod nazivom "vjetrene turbine", a koristile su se za navodnjavanje podzemnim vodama. Voda se prvo morala dovesti do spremnika na veu visinu, kako bi se ostvario dovoljan pritisak. Nedostatak ovoga sustava je nemo-gunost nadzora punjenja spremnika bez nazonosti ovjeka, pa se spremnik i prepu-nio. Ovaj nedostatak imaju i agregati i motorne crpke, jer ih je teko prilagoditi da rade automatizirano, bez nadzora ovjeka. Osim toga, oni troe energiju, stvaraju buku i oneiuju okoli.

39

40

Uoivi sve ove probleme, Drutvo inenjera i tehniara grada Samobora je predloilo svoj nain crpljenja vode za navodnjavanje, koji je jeftin, lako izvediv, svima dostupan, ne troi dodatnu energiju, te ne oneiuje okoli. U izvedbi se koristi domaa oprema, a moe raditi bez nadzora. Koristi se kinetika energija vjetra i toplinska energija Sunca.

Ovaj prijedlog sadri najjednostavniju (niskotlanu) inaicu crpljenja podzemnih voda i dovoda u spremnik, pogodnu za navodnjavanje manjih povrina, a osobito za postupak "kap po kap".

Ureaj se sastoji od: - potopne crpke za vodu (1), - kuita za aku - baterije (2), - nagibnoga stupa (3), - fotonaponskoga modula (4), - aerogeneratora - vjetrenjae (5), - presostata spremnika za vodu (6), - spremnika za vodu (7), - presostata za potopnu crpku (8), - temelja spremnika (9) i - temelja stupa (10). Vjetrenjaa i fotonaponski modul pune

aku - bateriju elektrinom energijom napona 12 V. Potopna crpka za vodu je prikljuena na napon aku - baterije preko obadva presostata.

Kada se spremnik napuni vodom, presostat spremnika (6) iskljui crpku, te ju ponovno ukljui kada razina vode u spremniku padne na odreenu visinu.

Presostat za potopnu crpku takoer ukopava i iskopava crpku kada se razina vode u buotini (bunaru) spusti ispod doputene razine.

Time je osiguran automatiki nadzor koliine vode u spremniku i buotini bez ikakvoga nadzora ovjeka. Prema tomu, crpka je ukljuena samo ako su ukljuena obadva presostata.

Vizualno se moe nadzirati razina voda u buotini i spremniku pomou svjetleih dioda smjetenih u kuitu za aku - baterije.

Energiju za pogon crpke dobivamo pomou fotonaponskoga modula i vjetrenja-

e, jer se aku - baterija stalno nadopunjuje. Padne li napon baterije ispod doputenoga, ugraeni zatitni ureaj iskljui crpku tako dugo, dok napon aku - baterije ne dostigne nazivni napon, to jest, dok se aku - baterija ponovno ne napuni elektrinom energijom pomou vjetrenjae i fotonaponskoga mo-dula. Time je osigurana i aku - baterija od dubokoga pranjenja.

Stup je izveden tako da se moe lako okrenuti, postaviti vjetrenjau i fotona-ponski modul, te ponovno podignuti i vijkom zategnuti.

Potopna crpka ima elektrini pogon nazivnoga napona 12 V i promjera za cijev od 1,25 cola. Snaga crpke odabire se prema dobavi koliine vode i visinskoj razlici, odnosno prema potrebitom pritisku. Domae je proizvodnje.

Kuite za aku - bateriju je izraeno iz E profila i lima, dvoslojno lakirano. Domae je proizvodnje.

Aku - baterija u solarnoj izvedbi je domae proizvodnje.

Nagibni stup je dvoslojno je lakiran. Visine je od 4 do 6 metara. Domae je proizvodnje.

Fotonaponski modul, odreene snage je domae proizvodnje.

Aerogenerator - vjetrenjaa odreene snage je domae proizvodnje.

Presostati su s elektrinim kontaktima i zatieni od kapajue i prskajue vode.

Spremnik za vodu je domae proizvod-nje, a na kraju emo dati njihov pregled.

Nosai za spremnik vode su izraeni iz E profila, dvoslojno lakirani i prilagoeni spremniku. Domae su proizvodnje.

Temelji stupa i spremnika za vodu su betonski MB 200. Mogua je izvedba u samogradnji.

Buenja izvode domae tvrtke. Iz svega je vidljivo da su svi dijelovi

domae proizvodnje, te ih je lako nabaviti. Pri samoj izvedbi prvo treba utvrditi

dubinu, koliinu i kakvou podzemnih voda, te broj sunanih dana i vjetrovitost,

41

po godinjim dobima na utvrenoj lokaciji. Nakon toga se utvruje snaga crpke (u W) i tip s obzirom na dubinu, te moguu ili potrebitu koliinu vode. Zatim se utvruje snaga fotonaponskih modula i vjetrenjae, kako bi energetika bilanca bila uravnoteena s potronjom. Zatim se odreuje kapacitet aku - baterije (u Ah), visina i jaina stupa, veliina spremnika za vodu, te visina smjetaja spremnika. Tada se konano utvruje ukupna cijena.

Slijedei korak je potpuno ureenje buotine, izrada temelja za stup i spremnik za vodu. Slijedi postava stupa i spremnika. Stup se izvodi tako da se moe lako nagnuti i prethodno na njega uvrstiti vjetrenaa i fotonaponski modul. Potom se izvode prikljuci cijevi, postavi se aku - baterija u kuite, te prikljui crpka za vodu prema el. shemi. Kada su ovi radovi obavljeni, slijedi probno putanje u rad, prigodom ega treba podesiti presostate tako, da ukopavaju i iskopavaju crpku kada voda u buotini i spremniku dosegne niu, odnosno viu razinu od potrebite.

Na izlazu vode iz spremnika se moe prikljuiti sustav za navodnjavanje "kap po kap" ili neki drugi sustav.

Nakon probnoga putanja u rad, neko vrijeme se mora cijeli sustav pratiti, te obaviti mogue korekcije.

Slijedi primjer prorauna moguega koritenja energije vjetra i Sunca za navodnjavanje.

Pretpostavimo da je na jednom mjestu potrebito osigurati dnevno 3 m vode za navodnjavanje. Na raspolaganju je izdana podzemna voda, odnosno bunar. Spremnik se nalazi na visini od 2 m, a razina vode u spremniku je na visini od 3 m.

Ispitivanjem je utvreno da je voda na dubini od 10 m. Radi gubitaka u cijevima i spojnicama (fitinzima) mora se raunati s 15 % veom visinom, pa slijedi izraun: Hu = (13 m x 15 %) : 100 + 13 m = 14,95 m Teorijska snaga crpke, prema tomu, iznosi:

Nt = (Q x Hu) : (24 x 3.600) x 1.000 x g = (3 x 15) : (24 x 3.600) x 1.000 x 9,81 = 5,1 W

Q su kubini metri, Hu su metri, 1 litra vode je priblino 1 kg

S obzirom na gubitke u motoru i samoj crpki, koji su prosjeno 60 %, stvarna snaga crpke mora iznositi: Ns = (5,1 x 60) : 100 + 5,1 = 8,2 W

Ako je zadana dnevna koliina vode (Q je 3 m = 3.000 l), crpka mora biti ukljuena 24 sata ili manje, ali tada crpka mora biti vee snage. Za osiguranje rada crpke snage 8,2 W i to 24 sata, potrebito je osigurati dnevno (8,2 x 24) 196,8 Wh elektrine energije.

Prema tablicama u prilogu za prosjeno moguu dobijenu elektrinu energiju putom fotonaponskih modula i vjetrenjae za kontinentalno podruje u ljetnim mjesecima proizlazi da e 166 Wh elektrine energije dnevno osigurati jedan modul snage 60 W i najmanje 120 Wh vjetrenjaa snage 120 W. Dakle je mogue prosjeno dnevno osigurati oko 280 Wh elektrine energije, to je vie nego dovoljno za ovaj primjer. U proljetnim i jesenskim mjesecima e vjetrenjaa osiguravati vie elektrine energije od fotonaponskoga modula, to je takoer vidljivo iz tablica.

Iz ovoga primjera vidimo da e se na opisani nain iscrpsti do 720 m vode, pa moemo zakljuiti da e vjetrenjaa i fotonaponski modul zadovoljiti potrebe navodnjavanja izmeu est i osam mjeseci, to je za vegetaciju i dozrijevanje sadnih kultura dovoljno.

Prema izraunatoj potrebitoj elektrinoj energiji treba odrediti kapacitet i vrstu aku - baterije.

Kapacitet se odredi izraunom potrebite elektrine energije podijeljene s 12 V, to jest u ovom primjeru: 280 Wh : 12 V = 23,33 Ah

To je teorijski kapacitet u koji nisu uraunati gubici pri punjenju i pranjenju. Za aku - baterije, koje se mogu nabaviti kod

42

nas, treba raunati s gubicima od 15 do ak 40 %, to ovisi o vrsti baterije. Aku - baterije s najveim gubicima su starterske baterije, koje se koriste u automobilima i drugim vozilima, pa su stoga i najjeftinije. Osim toga, takve baterije gube kapacitet na niskim toplinama i stajanjem, ne podnose duboko pranjenje, gube vodu, kratkoga su vijeka trajanja i otvorene su izvedbe. Za prikupljanje elektrine energije putom vjetra i sunca treba koristiti solarne aku - baterije, koje imaju znatno manje gubitke, zatvorene izvedbe, ne gube vodu, a vijek trajanja je viestruko dulji. Osim spomenutih aku - baterija, na naem tritu se mogu nabaviti i mnogo bolje, koje uz karakteristike solarne baterije podnose jo i duboka pranjenja, ne gube kapacitet na niskim toplinama, a jako ga malo gube prilikom stajanja. To su aku - baterije pod nazivom "Optima", a na tritu se pojavljuju samo kapaciteta 55 Ah. Cijena im je dvostruko via od solarnih za isti kapacitet. Spomenute aku - baterije su olovne, ali se mogu koristiti i druge, bolje i skuplje vrste.

Prema izraunatom kapacitetu dobro je predvidjeti solarnu bateriju kapaciteta 60 Ah, to je gotovo trostruko vie od izraunatoga potrebnoga kapaciteta. To nije

samo zbog gubitaka, ve i zbog priuvnoga kapaciteta, koji je nuan u sluaju duljega oblanoga vremena ili vremena bez vjetra. Koristiti se moe po kapacitetu i vea aku - baterija, ali ne vea od 90 Ah, jer su u ovom primjeru predvieni dobavljai elektrine energije, vjetrenjaa i fotonaponski modul, premalih snaga da bi bateriju potpuno napunili u kraem vremenu.

Crpka moe biti i vee snage od izraunate, jer e ona samo zadanu koliinu vode dopremiti u puno kraem vremenu za istu dnevno dobijenu elektrinu energiju.

Ako treba dobaviti veu koliinu vode, tada se mora predvidjeti vei fotonaponski modul ili brojano poveati.

Ako je potrebna vea koliina vode, na veu visinsku razliku (vei pritisak), tada je potrebna crpka vee snage, a time i jai fotonaponski modul, te aku - baterija veega kapaciteta.

to su prorauni toniji, to je ukupna izvedba jeftinija.

Potrebite koliine vode za navodnja-vanje pojedinih kultura mogu se izraunati uzimajui u obzir srednje klimatske vrijed-nosti mjesenih toplina zraka, relativnu vlanost zraka, insolaciju i brzinu vjetra.

Spremnike za vodu, koji se izdvajaju svojom trajnou, te neutralnou u odnosu na utjecaj na kakvou vode koju sadre proizvodi "Graevinsko proizvodna zadruga Molve", Molve, Brae Novakovia 12 (tel. 048 280 457).

PE spremnik 3 m 3.450,00 kn PE spremnik 4 m 4.920,00 kn PE spremnik 5 m 5.880,00 kn PE spremnik 10 m 9.540,00 kn PE spremnik 15 m 17.940,00 kn

PE spremnik 20 m 21.780,00 kn PE spremnik 25 m 25.320,00 kn

Proizvoa moe po narubi

napraviti spremnik bilo koje veliine (i oblika). U navedene cijene nije uraunat PDV. Cijene su obraunate Fco Molve (mjesto proizvodnje, bez dostave). Rok isporuke od narube bilo kojega spremnika je najvie deset dana. Garancija na proizvod je pet godina. Plaanje: 50 % avans, 50 % po isporuci.

43

Elektrina shema spajanja

43

S T O C K O S O R B

45

Poboljiva tla koji uva vodu i

hranjiva

STOCKOSORB je organska polimerna smjesa sa skupinama koje vee vodu Prednosti, koje STOCKOSORB prua korisnicima, poljoprivrednim proizvoaima, u

njihovim nastojanjima da svoje poljoprivredne proizvodnje uine visoko dohodovnima: - osigurava stalnu vlanost zemlje, - smanjuje koliinu potrebne programirane vode za zalijevanje, - maksimalno poveava koliine uroda, - poboljava kakvou nasada, - omoguuje rast nasada u ekstremno vruim i sunim klimatskim uvjetima, - poveava poroznost tla i smanjuje stvaranje pokorice na zemlji, - ne poveava bitno trokove, pa je nizak troak uporabe prema koristi koju daje, - ekoloki je prihvatljiv.

STOCKOSORB slui kao spremnik vode i hranjiva dostupnih po zahtjevima nasada. Bez STOCKOSORBA - voda se izravno gubi cijeenjem i ispa-ravanjem, - dolazi do nedjelotvornoga koritenja i ispiranja hranjiva Sa STOCKOSORB-om voda i hranjiva su dostupni u podruju korijena.

STOCKOSORB je poliakrilamid djelo-mino neutraliziran kalij hidroksidom i amonijanom vodom, koja je nuna za rast biljaka. U doticaju s vodom, granule Stockosorba brzo nabubre, tvorei vrsti gel. Tako sprijeava propadanje vode i topivih hranjiva u dublje slojeve zemlje.

46

Akrilamid poveava dulje vrijeme stabilnost STOCKOSORB-a za vrijeme mijeanja akrilne kiseline i kalij hidroksida stvarajui veliki kapacitet bubrenja.

Dodatak amonijane vode dovodi do ekoloki sigurnoga proizvoda, slobodnoga od tetnih ostataka akrilne kiseline.

Nakon vlaenja ili navodnjavanja, gra-nule STOCKOSORB-a bubre oblikujui estice gela u kojima je spremljena voda.

Poetne granule bubrenjem povea-vaju volumen do 100 puta, a pH vrijednost otopine je od 7,0 do 7,8

Kapacitet apsorpcije je: - destilirane vode najmanje 250 ml/g - 0,125% NPK 14-12-14 najmanje 100

ml/g. Dostupna voda biljci iz granula je 95 %. Rok trajnosti u zemlji je dulji od 2

godine. Nema toksinosti za biljke, organizme u

zemlji i okolne vode, pa je preparat usklaen s testovima OECD.

Visoka mo upijanja Jedan kg STOCKOSORB-a ima mo

absorpcije najmanje 250 l destilirane vode (kinice). 1 kg STOCKOSORB-a pomijean sa zemljom uobiajeno absorbira 150 litara otopine zemlje.

Soli i ioni u zemlji, koja se navodnjava vodom smanjeni su na koliinu manju od korisnikih uvjeta.

Sav gel je osjetljiv na nazonost soli. U zemlji se soli i vie valentni kationi, poput magnezija i kalcija, absorbiraju u gel. Kationi djeluju kao dodaci smjesama od koji polimerna mrea postaje suena. To je rezultat smanjenja moi upijanja.

Unesen u zemlju na dubinu od 20 cm 1 kg STOCKOSORB-a absorbira 130 l vode stvarajui smjesu zemlje i vode.

Glavna osobina STOCKOSORB-a je

jako brza sposobnost vlaenja nakon to se potpuno osui.

Brzim vlaenjem zemlje i smjesa za lonanice nakon razdoblja sue osigurava i ubrzava stvaranje stalnih uvjeta za rast i razvoj biljaka.

STOCKOSORB osigurava sposobnost ponavljanja absorpcije vode vie godina.

Tako omoguuje stalnu nazonost vodenoga spremnika, pa biljka ima potrebnu vodu u podruju korijena.

STOCKOSORB smanjuje isparava-nje vode za 20 %. Poveanje vlanosti u zemlji ne prati ujedno i vie isparavanja.

STOCKOSORB podrava kapilarni tok vode u podruju korijena oslobaajui vodu u okolnu zemlju, izjednaavajui gradijent vlanosti. Nakon velike kie ili jakoga navodnjavanja mikro pore u zemlji su potpuno popunjene vodom, lako dostupnom biljci. Koliina vode spremljena u mikro pore u zemlji se zove maksimalni kapacitet natapanja. Kapacitet natapanja unutar makro pora zemlje isuuje se gravitacijski. Suvina voda se isuuje kroz zemljin profil.

STOCKOSORB smanjuje koliinu vode, koja odlazi kao odvoena voda.

40 dana poslije navodnjavanja pjeskovi-ta zemlja je sadravala 1 l vode, a z