Klasa:

Urbroj:

Zagreb,

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Predmet: Prijedlog za pokretanje povjerenja prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću, dr. med.

ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske (predlagatelj: 31 zastupnik u

Hrvatskome saboru) - očitovanje Vlade Republike Hrvatske

Veza: dopis Hrvatskog sabora, KLASA: 021-12/18-08/09, URBROJ: 65-18-03, od 28.

rujna 2018. godine

Na temelju članka 125. stavka 4. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, br.

81/12, 113/16 i 69/17), Vlada Republike Hrvatske o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja

prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću, dr. med. ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske daje

sljedeće

O Č I T O V A N J E

Vlada Republike Hrvatske odbija sve navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja

povjerenja prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću, dr. med., ministru zdravstva u Vladi Republike

Hrvatske kao neutemeljene i neosnovane, te ističe da nema osnove za izglasavanje

nepovjerenja. Svoj stav Vlada Republike Hrvatske temelji na činjenicama koje se navode u

nastavku ovoga očitovanja.

Temeljni cilj Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020. na području

zdravstva, jest osiguranje financijski održivog zdravstvenog sustava koji će građanima pružati

zdravstvenu sigurnost, i osigurati, svima na području Republike Hrvatske, dostupnu i

kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Reorganizacijom sustava zdravstvene zaštite Republike

Hrvatske treba ostvariti sljedeće specifične ciljeve: decentralizaciju zdravstva, kvalitetniju

primarnu zdravstvenu zaštitu, jačanje preventivnih aktivnosti, bolju zdravstvenu zaštitu

pacijenata i bolje radne uvjete liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima, učinkovit sustav

hitne medicine, kvalitetnu bolničku zdravstvenu zaštitu, jačanje dnevnih bolnica, unaprjeđenje

sustava palijativne skrbi, učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu, te razvoj

zdravstvenog turizma. Analizom važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti, utvrđeno je da taj

Zakon ne predstavlja odgovarajući normativni okvir na području sustava zdravstvene zaštite.

Kako bi se mogli ispuniti ciljevi Programa Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo zdravstva

je izradilo Konačni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je prošao tijela Vlade Republike

Hrvatske, a nakon usvajanja na sjednici Vlade Republike Hrvatske bit će dostavljen na

2

donošenje Hrvatskom saboru u zasjedanju koje je u tijeku. Bez novih zakonskih rješenja nije

ni moguće reorganizirati, urediti i unaprijediti većinu područja za koja saborski zastupnici

navode da je propušteno ili nedovoljno poduzeto. Slijedom navedenog očitujemo se kako

slijedi.

A) Vezano uz dio prijedloga za pokretanje pitanje povjerenja u dijelu koji se odnosi

na djelatnost hitne medicine dostavljamo slijedeće očitovanje:

Tim T2 u sastavu dvije medicinske sestre/medicinska tehničara u sustav hitne

medicinske skrbi u Republici Hrvatskoj uveden je nakon reorganizacije hitne medicine 2009.

godine. Medicinske sestre i medicinski tehničari u Republici Hrvatskoj završavaju

petogodišnju srednju školu, nakon čega upisuju trogodišnji ili petogodišnji studij. Međutim,

vještine stečene formalnim obrazovanjem nisu dostatne za izvođenje svih onih postupaka u

hitnoj medicini koji su potrebni za kvalitetno pružanje hitne medicinske skrbi te su upravo iz

tog razloga, kao nadogradnju na već obrazovane medicinske sestre i tehničare čije je

medicinsko obrazovanje trajalo između pet i deset godina i koje rade u sustavu hitne medicine

propisani edukacijski programi kako bi, osim već stečenih znanja usvojili i vještine potrebne za

svakodnevni rad. Edukacija se sastoji od usvajanja vještina koje su potrebne kod zbrinjavanja

oboljele i/ili ozlijeđene osoba, svih vrsta imobilizacije, održavanje života kod odraslih i djece,

poroda na terenu i drugih stanja kod kojih je vremenska reakcija za zbrinjavanje takvih

bolesnika presudna. U sustavu izvanbolničke hitne medicinske službe trenutno je zaposleno

1530 medicinskih sestara i medicinskih tehničara, od čega je dosad njih 1206 završilo propisanu

edukaciju za rad u hitnoj medicini. S obzirom da taj proces edukacije traje kontinuirano, sve

medicinske sestre i medicinski tehničari u sustavu imat će završenu propisanu edukaciju a

novostečena znanja i vještine se obnavljaju najmanje svake tri godine Osim propisane

edukacije, medicinske sestre i medicinski tehničare završavaju i brojne druge nacionalne i

europske certificirane tečajeve, ta na taj način još više proširuju svoja znanja i vještine.

Helikoptersku medicinsku uslugu u Republici Hrvatskoj trenutno pružaju helikopteri

Oružanih Snaga RH kroz dvije baze, na otoku Krku i u Divuljama kraj Splita i ta dugogodišnja

suradnja Ministarstva obrane i Ministarstva zdravstva u svrhu hitnog medicinskog prijevoza

pacijenata iznimno je uspješna i susretljiva. Također, prije tri godine na području Dubrovačko-

neretvanske županije uspostavljen je projekt hitne helikopterske medicinske službe u sklopu

kojeg se za letove u svrhu pružanja hitne medicinske helikopterske skrbi za vrijeme ljetne

turističke sezone koristi helikopter Ministarstva unutarnjih poslova. U uvjetima nepostojanja

namjenske hitne helikopterske medicinske službe, Ministarstvo zdravstva izuzetno je

zadovoljno ovim suradnjama, no stav je Ministarstva da one ne mogu ostati trajno rješenje jer

postoje objektivni razlozi zbog čega je nužno uspostaviti hitnu helikoptersku službu samo u

medicinske svrhe. S obzirom da uspostava takve trajne i namjenske službe iziskuje znatna

financijska sredstva, ove godine izrađena je Studija izvodljivosti uspostave hitne helikopterske

medicinske službe koja je ukalkulirala nabavu helikoptera i medicinske opreme te uspostavu

permanentnih i povremenih baza sukladno realnim potrebama, a sve prema standardu

zbrinjavanja unutar jednog sata (zlatni sat). Baze: PHB1A-Split, PHB2A-Krk i PHB3B-

MORH-Zagreb planirane su kao permanentne, dok su baze: HB4B-Dubrovnik, HB5B-

Slavonski Brod i HB6B-Karlovcu planirane kao povremene baze. Ukupna početna ulaganja

iznose 34.609.000 EUR, što uključuje nabavku četiri nova helikoptera te usluge obuke i

edukacije pilota i HHMS tima. Razdoblje implementacije projekta planirano je tijekom četiri

godine, te je utvrđena i vrijednost investicijskih troškova po godinama: 1. godina: 8.500.000

EUR; 2. godina: 17.000.000 EUR: 3. godina: 8.970.000 EUR i 4. godina: 139.000 EUR.

3

Godišnji operativni troškovi funkcioniranja HHMS-a planirani su u iznosu od 4.618.600 EUR,

dok planirani godišnji troškovi plaća 49 zaposlenika iznose 2.575.128 EUR. Projektom se

predlaže djelovanje HHMS u obliku javno-privatnog partnerstva u kojem Republika Hrvatska

javni dio ispunjava investicijom u helikoptere financirane iz vlastitih sredstava i iz fondova

Europske Unije, a privatni dio partnerstva predstavlja privatna organizacija koja obavlja usluge

helikopterskih prijevoza, odnosno upravljanja helikopterima u vlasništvu države. Navedena

Studija upravo je preduvjet za programiranje uspostave HHMS-a u iduće programsko razdoblje

Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2020.-2026., što su nažalost tada nadležne i

odgovorne službe propustile učiniti za financijsko razdoblje operativnog programa

Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Također, nakon provedbe pilot-projekta uspostave

HHMS-a koji je započeo u rujnu 2015., a završio u siječnju 2016. godine, tadašnja i sadašnja

oporba nije podržala njegovo produljenje te je time onemogućila daljnje testiranja optimalnog

modela rada i konačne uspostave navedene službe. U svrhu osiguravanja podjednake

dostupnosti primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite za sve građane

Republike Hrvatske, predložena je uspostava pomorske medicinske službe prijevoza

specijaliziranim brodicama, odnosno 6 brodica koje bi osigurale dostupnost na cjelokupnom

teritoriju Republike Hrvatske s stacionarnim lukama na lokacijama Mali Lošinj, Rab, Zadar,

Šibenik, Supetar i Dubrovnik.

U srpnju 2018. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

raspisalo Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za uspostavu hitne pomorske

medicinske službe brzim brodicama. Ministarstvo zdravstva u suradnji sa partnerima,

Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu, u svrhu

pružanja hitne medicinske skrbi stanovnicima i posjetiteljima otoka nabavlja 6 brzih brodica te

pripadajuću medicinsku opremu za brodice kako bi se osigurala dostupnost hitne zdravstvene

skrbi na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske te uključuje ugovaranje vezova u

stacionarnim lukama na lokacijama Mali Lošinj, Rab, Zadar, Šibenik, Supetar i Dubrovnik. Uz

uspostavu hitne pomorske medicinske službe prijevoza specijaliziranim brodicama s potrebnom

opremom i ugovaranjem vezova u lukama, brodice i pripadajuća oprema koristit će se i za

potrebe traganja i spašavanja te pružanja medicinske pomoći u slučajevima pomorskih nesreća

i pomorskih katastrofa. Također, kako bi se prevenirali nepotrebni visoki troškovi prijevoza s

otoka na kopno brzim brodicama, u ambulantama na početnim destinacijama zbrinjavanja

pacijenata, potrebno je omogućiti izvođenje jednostavnih kvalitativnih ili kvantitativnih

medicinsko-biokemijskih pretraga pomoću automatskih biokemijskih analizatora radi

utvrđivanja neophodnosti hitne intervencije prijevoza u najbližu ustanovu hitne

medicine/bolničku ustanovu na kopnu. Automatski biokemijski analizatori krvi rasporedit će se

u 12 ispostava zavoda za hitnu medicinu u ukupno četiri županijska zavoda:

Dubrovačko-neretvanske županije: ispostave Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo, Mljet;

Primorsko-goranske županije: ispostave Cres, Mali Lošinj, Rab;

Splitsko-dalmatinske županije: ispostave Jelsa na Hvaru, Supetar, Šolta, Vis

Zadarske županije: ispostava Preko

Nositelj projekta je Ministarstvo zdravstva (MIZ) dok su partneri na projektu

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) i Hrvatski zavod za hitnu medicinu

(HZHM). Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava koji će se dodijeliti u okviru ovog

Poziva iznose 45.000.000,00 HRK.

Vezano uz funkcionalnu integraciju u djelatnosti hitne medicine, Konačni prijedlog

Zakona o zdravstvenoj zaštiti u članku 36. uvodi model funkcionalne integracije za djelatnost

hitne na svim razinama zdravstvene djelatnosti te se uređuje da se ta djelatnost, sukladno odluci

osnivača, organizira na temelju sklopljenog ugovora o funkcionalnoj integraciji koji sklapaju

zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave, bolnička zdravstvena

ustanova koja ima objedinjeni hitni bolnički prijam i dom zdravlja. Načelo funkcionalne

4

integracije osigurava suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti,

uz restrukturiranje na osnovi zajedničkog razvoja, unaprjeđenja i usklađivanja procesa

upravljanja, dijagnostičko-terapijskih postupaka, dobre kliničke prakse, kao i svih drugih oblika

operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga, ishoda

liječenja te povećanoj djelotvornosti i dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava zdravstva. U

svrhu uspostave zakonskih pretpostavki za unaprjeđenje kvalitete hitne medicinske skrbi, a

kako bi se iznašla optimalna rješenja na korist svih akutnih i hitnih bolesnika kao i pružatelja

zdravstvenih usluga, Ministarstvo zdravstva u postupku je osnivanja radne skupine s ciljem

povezivanja županijskih zavoda za hitnu medicinu i sanitetskih prijevoza s liječnicima

obiteljske medicine u ordinacijama te s objedinjenim hitnim bolničkim prijemima, usklađivanja

svih djelatnosti koje skrbe za akutne i hitne bolesnike, poboljšanja međusobne povezanosti i

komunikacije svih dionika u sustavu te sinergije svih dionika putem standardizacije načina i

organizacije rada kao i ujednačavanja smjernica za postupanje s krajnjim ciljem bolje

povezanosti sustava bez povećanja troškova. Kako bi se osigurala kontinuirana dostupnost i

kvaliteta zdravstvene skrbi za hitne pacijente, nedostatak liječnika u sustavu djelomično će se

rješavati dodatnim edukacijama i omogućavanjem održivog prijenosa zadataka s liječnika na

osposobljeno medicinsko osoblje u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi.

Člankom 195. Konačnog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti uređuje se pitanje

posebnog dežurstva. Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene

zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 do 20.00

sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 do 20.00 sati. Posebno dežurstvo

obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u

ordinaciji sukladno ugovoru o provođenju zdravstvene zaštite sklopljenim sa Hrvatskim

zavodom za zdravstveno osiguranje. Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog

dežurstva utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave.

Posebna dežurstva liječnika u ordinacijama uvode se ovim zakonom u cilju osiguravanja usluga

za akutna stanja i rasterećenja pritiska na objedinjene hitne bolničke prijeme.

B) Vezano uz dio prijedloga za pokretanje pitanje povjerenja u dijelu koji se odnosi

na djelatnost primarne zdravstvene zaštite dostavljamo slijedeće očitovanje:

U sklopu reorganizacije hitne medicinske formirani su objedinjeni hitni bolnički prijemi

i uvedena standardizirana trijaža. Osnovna svrha trijaže je kategorizacija pacijenata po hitnosti.

Provođenje postupka trijaže propisano je odredbama Pravilnika o uvjetima, organizaciji i

načinu obavljanja hitne medicine („Narodne novine“, broj 71/16). Sukladno odredbama

navedenog Pravilnika, ovisno o utvrđenom stupnju hitnosti, pacijenti se razvrstavaju u pet

trijažnih kategorija, sukladno Australsko-azijskoj ljestvici trijaže. Trijaža u Objedinjenom

hitnom bolničkom prijemu provodi se temeljem trijažnog sustava, a provodi je medicinska

sestra sa završenom edukacijom iz trijaže prema programu kojeg donosi Hrvatski zavod za

hitnu medicinu. Temelji trijažnih standarda u Republici Hrvatskoj postavljeni su već 2012.

godine i danas se koriste u svih oformljenim objedinjenim hitnim bolničkim prijemima.

Trijažna kategorizacija omogućuje i osigurava ispravnu i pravodobnu procjenu svih pacijenata

koji dolaze u odjel hitne medicine. Pri tome trijažne kategorije zapravo određuju redoslijed

zbrinjavanja i smanjuju mogućnost incidentnih događaja. Medicinske sestre – medicinski

tehničari koji obavljaju poslove trijaže u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima obvezni su

pristupati edukacijskim vježbama, koje im omogućuju stjecanje te obnavljanje znanja i vještina

potrebnih za provođenje trijaže. Edukacijske vježbe održavaju se prema propisanom planu i

5

programu „Edukacijskim programom edukacijskih vježbi za radnike koji provode trijažu u

djelatnosti hitne medicine“. Od 2012. godine održano je 30 edukacijskih vježbi na kojima je

educirano 708 medicinskih sestara – medicinskih tehničara i 13 edukacijskih vježbi obnove

znanja i vještina na kojima je educirano 252 medicinskih sestara – medicinskih tehničara.

Što se tiče jačanja uloge domova zdravlja, odnosno djelatnosti koje obavljaju, treba

naglasiti da zakonom ostaju sve djelatnosti koje su se i do sada obavljale u domu zdravlja te da

se omogućava proširenje na nove djelatnosti sukladno potrebama stanovništva s intencijom

jačanja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite na primarnoj razini koja do sada nije bila

dovoljno zastupljena, što je u prilog ostvarenju načela supsidijarnosti zdravstvene zaštite.

Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine,

dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite

predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke

i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije,

patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem

specijalističko-konzilijarne djelatnosti (članak 103). Prema zakonskom prijedlogu dom zdravlja

može organizirati tzv. područne ambulante i mobilne ambulante te mobilne timove palijativne

skrbi i stacionare za palijativnu skrb.

Domovi zdravlja će imati glavnu koordinativnu ulogu u organizaciji zdravstvene zaštite

koja će se pružati kroz ordinacije, organizirat će posebna dežurstva, osiguravati zdravstvenu

zaštitu na svom području za sve djelatnosti koje neće biti organizirane kroz ordinacije. Stoga

će dom zdravlja biti obvezan, uz odluku osnivača (županije, odnosno Grada Zagreba), osigurati

da u svakoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite ima do 25% ordinacija. U cilju jačanja

primarne zdravstvene zaštite ministarstvo je provelo sve aktivnosti za provedbu projekta

„Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti s naglaskom na udaljena i deprivirana

područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini“. Cilj

projekta je poboljšanje dostupnosti i pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti na primarnoj

razini, prije svega izoliranim i depriviranim područjima, čime će se smanjiti broj upućivanja

pružatelja primarne zdravstvene zaštite u bolnice u tim područjima za najmanje 15% jer će se

na razini primarne zdravstvene zaštite omogućiti više dijagnostičkih i terapijskih postupaka

kroz ulaganja u opremu za djelatnosti na primarnoj razini i specijalističko usavršavanje doktora

medicine i to u domovima zdravlja : obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija i opstetricija,

klinička radiologija, te u županijskim zavodima za hitnu medicinu specijalizacije iz hitne

medicine. Za opremanje na raspolaganju je ukupno 171.800.000,00 HRK bespovratnih

sredstava i predstavlja maksimalno 85% ukupnih prihvatljivih izdataka, a korisnici, odnosno

županije moraju osigurati 15% sufinanciranja. Do sada su prihvaćeni i u usavršavanja osigurana

su u iznosu od oko 186 000.000,00 kuna (po modelu ESF sufinanciranje u iznosu od 85 %, te

nacionalno sufinanciranje 15 % što je osigurano u Državnom proračunu na poziciji

Ministarstva zdravstva). U okviru ovog Poziva obuhvaćena je 51 zdravstvena ustanova za

financiranje 212 specijalizanata u 19 hrvatskih županija u iznosu 217.919.238,02 HRK.

Također je osigurano financiranje iz sredstava fondova EU dodatnog stručnog usavršavanja

doktora medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ugovorom s Hrvatskom liječničkom

komorom, posebno namijenjeno za liječnike bez specijalizacije u općoj medicini, sve

zdravstvene radnike u hitnoj medicini, ugovorom s Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu i

medicinskih sestara na području palijativne skrbi i njege u kući bolesnika, ugovorom s

Hrvatskom komorom medicinskih sestara.

Jačanje primarne zdravstvene zaštite moguće je promjenom podloge za utvrđivanje

mjera kroz jasnije zakonsko određenje načina i oblika organizacije djelatnosti primarne razine

zdravstvene zaštite, uvođenje usluga specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, a u

sporadičnim slučajevima, u ovisnosti o zemljopisnom određenju i gustoći naseljenosti, i dijela

6

stacionarnih kapaciteta, na razini domova zdravlja. Domovi zdravlja će se profilirati u centre

izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, dijagnostike i terapije te

rehabilitacije, po načelu supsidijarnosti čime će se specijalistička zdravstvena zaštita približiti

građanima. Sukladno potrebama stanovništva razvijat će se multidisciplinarni timovi za ranu

intervenciju i rehabilitaciju što je posebno važno za djecu s teškoćama u razvoju. U tom cilju

predloženim zakonom redefinira se status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene

zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite, a uz načela sveobuhvatnosti, kontinuiranosti,

dostupnosti, cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranog pristupa u

specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti uvodi se načelo supsidijarnosti i

načelo funkcionalne integracije. Načelo supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog

problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno

planovima i strategijama u području zdravstva, dok načelo funkcionalne integracije osigurava

suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti. Funkcionalnom

integracijom zdravstvenih ustanova treba postići njihovo restrukturiranje na osnovi zajedničkog

razvoja, unaprjeđivanja i usklađivanja procesa upravljanja, dijagnostičko-terapijskih

postupaka, dobre kliničke prakse, kao i svih drugih oblika operativnih metodologija usmjerenih

prema boljoj kvaliteti usluga, ishoda liječenja, povećanoj djelotvornosti, zadovoljstvu korisnika

i pružatelja zdravstvenih usluga te posljedičnoj dugoročnoj racionalizaciji troškova

zdravstvenog sustava.

C) Vezano uz dio prijedloga za pokretanje pitanje povjerenja u dijelu koji se odnosi

na djelatnost preventivne medicine dostavljamo slijedeće očitovanje:

Ministarstvo zdravstva je izradio Nacrt Akcijskog plana za prevenciju i nadzor nad

kroničnim nezaraznim bolestima (u daljnjem tekstu Akcijski plan) koji je upućen u proceduru

prethodnog savjetovanja sa tijelima državne uprave prije objave na e-savjetovanju. Akcijski

plan zasniva se na nizu međunarodnih i hrvatskih strateških dokumenata koji prevenciju

kroničnih nezaraznih bolesti (u daljnjem tekstu: KNB) ističu u prvi plan. Zdravlje 2020

predstavlja strateški okvir za razvoj zdravstvene politike koji prevenciju KNB-a uvrštava među

četiri prioriteta u razvoju zdravstvenih politika. Cilj razvoja zdravstvene politike u prevenciji

KNB-a jest razvoj učinkovitih javno-zdravstvenih intervencija koje predstavljaju koordiniranu

akciju u najširem smislu, a koja uključuje suradnju zdravstvenog sustava, civilnog sektora i

drugih resora vlade. Javno zdravstvo u tom smislu ima važnu ulogu zagovaranja, predlaganja i

suradnje u provođenju intervencija koje moraju osiguravati jednakost u zdravlju, vodi računa o

socijalnim odrednicama zdravlja, te potrebe osiguravanja zdravog okoliša koji osnažuje i

podržava pojedinca i zajednicu u održavanju i unapređenju zdravlja. Intervencije, koje moraju

biti međusobno usklađene i nadopunjavaju se, zahtijevaju kombinaciju različitih pristupa

upravljanja – centraliziranog, decentraliziranog i participativnog – a sve u cilju osiguranja

zdravlja i blagostanja za sve.

Osnovni principi Zdravlja 2020, koji su ugrađeni u Europsku strategiju za prevenciju i kontrolu

ne-zaraznih bolesti 2012.-2016., bili su smjernica u razvoju ovoga Akcijskog plana.

Ključne poruke Akcijskog plana su:

- ulaganje u prevenciju mora se smatrati ulaganjem u zdravlje bez kojeg nije moguće

osigurati održivi razvoj društva,

- održivi razvoj društva neće biti moguć bez osiguranja okoliša koji podupire zdravlje i

koji olakšava pojedincu odabir zdravih opcija,

- zdravstveni sustav treba se razvijati sukladno potrebama i teretu bolesti koje nosi

stanovništvo uz osiguranje promicanja zdravlja tijekom cijelog životnog ciklusa,

7

- pojedinci bi trebali biti osnaženi za promicanje vlastitog zdravlja, korištenje

zdravstvenih usluga i biti aktivni partneri zdravstvenim djelatnicima u svojoj bolesti.

Opći cilj Akcijskog plana je: smanjiti opterećenje KNB-ima, poduzimajući integrirane

aktivnosti prema zajedničkim čimbenicima rizika i njihovim osnovnim determinantama putem

međusektorske suradnje, te osnažiti zdravstveni sustav za prevenciju i nadzor nad kroničnim

nezaraznim bolestima.

Strateški pristup Akcijskog plana je: sveobuhvatni pristup koji sustavno integrira politike i

aktivnosti za smanjenje nejednakosti u zdravlju, djelujući istodobno prema svim kroničnim

nezaraznim bolestima, a uključuje:

1. Promicanje zdravlja i prevenciju bolesti na populacijskoj razini

2. Aktivni pristup skupinama i pojedincima u visokom riziku

3. Maksimalni obuhvat populacije učinkovitom zdravstvenom skrbi

Predmetni dokument planiran je za donošenje u 2018. godini.

U razdoblju od 2016 do 2017. godine proveden je twining projekt „Unaprjeđenje

kvalitete provedbe Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka-CRO SCREENING” koji se

financirao kroz program prijelaznog instrumenta EU-IPA za Hrvatsku. Cilj projekta je bio

usmjeren ma cjelokupno unaprjeđenje skrining programa triju sijela raka u našoj državi

(karcinom dojke, debelog crijeva i vrata maternice). Tijekom pojedinih komponenti projekta

radilo se na prijedlogu unaprjeđenja organizacije i provedbe programa, jačanju kapaciteta

profesionalaca u zdravstvu uključenih u programe ranog otkrivanja raka te praćenju i

izvješćivanju. Zaključci su projekta da je u Republici Hrvatskoj puno toga napravljeno za

provedbu ova tri preventivna programa. Sukladno preporukama provode se aktivnosti na

daljnjem unaprjeđenju sva tri preventivna programa (unaprjeđenje informatičkog programa,

praćenje podataka, unaprijeđenu organizacije i tehničke podrške). Vezano za provedbu

Nacionalnih preventivnih programa prevencije karcinom dojke, debelog crijeva i vrata

maternice tijekom proteklog perioda intenzivno se radilo na zdravstvenom prosvjećivanju o

mogućnosti ranog otkrivanja raka debelog crijeva, dojke i vrata maternice, podizanju svijesti o

mogućnostima sprječavanja i uspješnog liječenja te važnosti odaziva kako bi se smanjila

smrtnosti od ovih bolesti. Ministarstvo zdravstva u suradnji sa stručnjacima priprema još dva

programa koja su usmjerena na problematiku prevencije karcinom pluća i karcinom prostate.

Rak je vodeći javnozdravstveni problem razvijenog svijeta. Prema podacima Svjetske

zdravstvene organizacije broj osoba oboljelih od raka će nastaviti rasti te se do 2035. godine

očekuje udvostručenje broja novooboljelih. Stoga je priprema zdravstvenih sustava za

navedenu trajnu epidemiju raka važnija nego ikad. Po pojavnosti i smrtnosti rak je u Republici

Hrvatskoj odmah iza bolesti srca i krvnih žila, sa 21 434 novo dijagnosticiranih pacijenata s

invazivnim rakom u 2014. godini i 13 939 umrlih osoba. Prepoznavši ovaj problem

Ministarstvo zdravstva je pokrenulo aktivnosti na izradi Nacionalnog plana protiv raka koji

opisuje trenutačnu situaciju te priprema prijedloge rješenja za provedbu pojedinih strukturnih,

organizacijskih i financijskih mjera s definiranim prioritetima u provođenju onkološke skrbi.

U pripremi ovog dokumenta sudjeluje Povjerenstvo za izradu Nacionalnog plana za borbu

protiv zloćudnih bolesti u suradnju sa 20 radnih skupina u kojima su imenovani eminentni

stručnjaci iz tematskih područja koja obuhvaćaju: primarnu prevenciju, sekundarnu prevenciju,

praćenje dijagnoze i liječenja, genetski uvjetovane tumore i genetsko savjetovanje, patologija i

molekularnu dijagnostiku, multidisciplinarni u onkologiji, nacionalna baza podataka i registar

pacijenata, onkološko umrežavanje, sustavno onkološko liječenje, radioterapija liječenje

onkologije, rijetke tumore, onkološko istraživanje, onkološko obrazovanje, međunarodna

onkološka suradnja, psihološka podrška, rehabilitacija, palijativna skrb, kontrola kvalitete na

onkologiji i procjena ekonomske učinkovitosti poduzetih mjera i hematologije. Radna verzija

8

Nacionalnog plana protiv raka trenutno je na internom savjetovanju stručnih društava

Hrvatskog liječničkog zbora. Cilj ovog dokumenta usmjeren je na značajno smanjenje pobola i

smrtnost od raka uz optimalizaciju svih segmenta skrbi. U provedbi aktivnosti Nacionalnog

plana protiv raka važan je sustavan pristup i koordinacija aktivnosti svih dionika i sustava od

zdravstvenih djelatnika, pacijenata, organizacija civilnog društva, gospodarstva, medija i

široke, opće javnosti. Donošenje Nacionalnog plana protiv raka planira se početkom 2019.

godine.

Označavanje genetski modificiranih proizvoda i proizvoda koji u sebi sadrže i/ili se

sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama na tržištu Europske unije a samim time

i na tržištu Republike Hrvatske provodi se sukladno odredbama izravno primjenjivog

sekundarnog zakonodavstva Europske unije, odredbama Uredbe (EU) 1830/2003 Europskog

parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o sljedivosti i označivanju genetski modificiranih

organizama te sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedene od genetski modificiranih

organizama i izmjeni Direktive 2001/18/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 1830/2003) kao i

odredbama članka 12. i 21. Uredbe (EU) 1829/2003 o stavljanju na tržište genetski

modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje (u daljnjem tekstu: Uredba (EU)

1829/2003).

Predmetne odredbe Uredbe (EU)1830/2003 i odredbe Uredbe(EU)1829/2003, izravno

su primjenjivi i u cijelosti obvezujući akti koji se moraju u cijelosti primjenjivati u svim

državama članicama Europske unije od 22. ožujka 2004. godine. U Republici Hrvatskoj

predmetne Uredbe su u izravnoj i obvezujućoj primjeni od dana kada je Republika Hrvatska

postala punopravna članica Europske unije, odnosno od 01. srpnja 2013.godine.

Odredbe predmetnih Uredaba u potpunosti moraju poštivati svi oni na koje se odnose (privatne

osobe, države članice i institucije EU) sukladno odredbama UFEU-a . Paralelno sa stupanjem

na snagu izravno primjenjivog i obvezujućeg zakonodavstva Europske unije s prvim danom

srpnja 2013. godine na snagu je stupio i Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003

Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani

za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003.

godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane

za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i

dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ koji je razradio provedbu i primjenu odredaba Uredaba

kojima se regulira označavanje GMO-a na teritoriju Republike Hrvatske. Sukladno odredbama

Uredaba EU prilikom stavljanja na tržište Europske unije proizvoda koji se sastoje od genetski

modificiranih organizama ili ih sadrže, uključujući proizvode u rasutom stanju, subjekti su

obvezi u pisanom obliku subjektu koji prima proizvod dostave ove informacije:

(a) da proizvod sadrži genetski modificirane organizme ili se od njih sastoji;

(b) jedinstvena identifikacijska oznaka (oznake) dodijeljena tim genetski modificiranim

organizmima. U svim daljnjim fazama stavljanja na tržište proizvoda subjekti moraju osigurati

da informacija primljena bude dostavljena u pisanom obliku subjektima koji primaju proizvode.

U slučaju proizvoda koji se sastoje od mješavina genetski modificiranih organizama ili ih sadrže

koji će se upotrebljavati samo i izravno kao hrana ili hrana za životinje ili za preradu,

informacija se može zamijeniti deklaracijom o uporabi izdanoj od subjekta, popraćenom

popisom jedinstvenih identifikacijskih oznaka svih genetski modificiranih organizama koji su

korišteni za pripremu te mješavine. Za proizvode koji se sastoje od genetski modificiranih

organizama ili ih sadrže, subjekti su obvezi osigurati informaciju na deklaraciji proizvoda ako

proizvod sadrži i/ili se sastoji od GMO više od dozvoljenog praga od 0,9 koji se smatra

slučajnom ili tehnološkom kontaminacijom na slijedeći način:

9

(a) za zapakirane proizvode koji se sastoje od genetski modificiranih organizama ili ih sadrže,

riječi „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirane organizme” ili „Ovaj proizvod sadrži

genetski modificirani [naziv organizma]” se nalaze na oznaci;

b) za nezapakirane proizvode ponuđene krajnjem potrošaču, riječi „Ovaj proizvod sadrži

genetski modificirane organizme” ili „Ovaj proizvod sadrži genetski modificirani [naziv

organizma]” se nalaze na proizvodu ili neposredno uz izloženi proizvod.

Proizvodi namijenjeni izravnoj uporabi kao hrana ili hrana za životinje ili za preradu koji u

svome sastavu sadrže genetski modificirane organizme čija prisutnost ne prelazi dozvoljeni

prag od 0,9% utvrđen za genetski modificirane organizme ne podliježu obvezi označavanja

samo i jedino u slučaju ako subjekt u poslovanju s hranom i/ili hranom za životinje nadležnom

tijelu uspije dokazati da se radi o slučajnoj i tehnološkoj kontaminaciji GMO. Subjekt u

poslovanju s hranom i/ili hranom za životinje putem dokumentacije o sljedivosti i analitičkog

izvješća slijedeće šarže predmetnog proizvoda koja mora biti 0,00% na prisutnost GMO u

predmetnom proizvodu može dokazati da se je radilo o slučajnoj neželjenoj kontaminaciji. U

slučaju da subjekt u poslovanju s hranom i/ili hranom za životinje ne može nadležnom tijelu, u

Republici Hrvatskoj temeljem nadležnosti propisane Zakonom o genetski modificiranim

organizmima Ministarstvu zdravstva za hranu a Ministarstvu poljoprivrede za hranu za

životinje, dostaviti dokaz iz kojeg je vidljivo da se radi o slučajnoj neizbježnoj kontaminaciji

tada je Subjekt u poslovanju s hranom i/ili hranom za životinje u obvezi je takav proizvod

označiti na gore propisani način označavanja. U Republici Hrvatskoj novčanom kaznom od

50.000,00 do 100.000,00 kn kazniti će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja registriranu

djelatnost proizvodnje, stavljanja na tržište ili korištenja genetski modificiranih organizama,

hrane, hrane za životinje ako ne dokaže da sukladno članku 12. stavku 2. Uredbe (EZ) br.

1829/2003 provodi odgovarajuće mjere za izbjegavanje prisutnosti tvari iz članka 12. stavka 1.

Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u hrani (članak 12. stavak 3. Uredba (EZ) br. 1829/2003) sukladno

članku 7. Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od

22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br.

1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i

označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje

proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva

2001/18/EZ (Narodne novine broj 18/13 i 47/14). Budući je označavanje genetski

modificiranih proizvoda i proizvoda koji u sebi sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski

modificiranih organizama području Europske unije a samim time i Republike Hrvatske kao

dvadesetosme članice Europske unije regulirano obvezujućim, izravno primjenjivim

zakonodavstvom EU- odredbama Uredbe (EU) 1830/2003 i odredbama Uredbe (EU)

1829/2003 čije su provedbe u Republici Hrvatskoj razrađene odredbama Zakona o provedbi

Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o

genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga

parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih

organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih

organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ (Narodne novine broj 18/13

i 47/14) ministar zdravstva nije bio u obvezi donijeti Pravilnik za označavanje genetski

modificiranih proizvoda i proizvoda koji u sebi sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski

modificiranih organizama jer je predmetna problematika regulirana odredbama zakonodavnih

akata Europske unije koji su hijerarhijski iznad nacionalnog zakonodavstva država članica

Europske unije sukladno odredbama članaka 289., 290., i 291. UFEU. Naime predmetnim

Uredbama (EU) se želi osigurati jedinstvena primjena prava Europske unije u svim državama

članicama u segmentu označavanja GMO te ih u potpunosti moraju poštivati svi oni na koje se

odnose (privatne osobe, države članice i institucije EU) sukladno odredbama.

10

D) Vezano uz dio prijedloga za pokretanje pitanje povjerenja u dijelu koji se odnosi

na područje financiranja i organizacije zdravstva dostavljamo slijedeće

očitovanje:

Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu posebna sredstva za prava iz

obveznoga zdravstvenog osiguranja vezana uz preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu

školske djece i studenata, preventivnu zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba starijih od 65

godina života te preventivnu zdravstvenu zaštitu osiguranih osoba s invaliditetom iz registra

utvrđenog posebnim propisom. Također, osiguravaju se sredstva za prava iz obveznog

zdravstveno osiguranja za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog

rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, osobe

s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje su

nesposobne za samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje osnovom rješenja koje

donosi ured državne uprave nadležan za poslove socijalne skrbi, zatim poljoprivrednike koji su

navršili 65 godina života ako ispunjavaju uvjete koje pravilnikom utvrđuje ministar nadležan

za zdravlje, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi. Nadalje, osiguravaju

se sredstva za prava iz obveznog zdravstveno osiguranja za razliku u troškovima organizacije

primarne zdravstvene zaštite iznad propisanih normativa izazvane demografskim

karakteristikama (otoci, gustoća naseljenosti), kao i za razliku u troškovima zdravstvene zaštite

koja se ugovara i plaća prema broju stanovnika, a ne prema broju osiguranih osoba kao što je

hitna medicina, patronažna zdravstvena zaštita, higijensko-epidemiološka zdravstvena zaštita

te za provođenje zdravstvene zaštite osnovom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu posebna sredstva za prava na plaćanje

premije dopunskog zdravstvenog osiguranja za osigurane osobe s invaliditetom koje imaju

100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod

kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili

psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi

sukladno propisima o socijalnoj skrbi, za osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u

svrhu liječenja, osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci),

odnosno s više od 25 davanja (žene), osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18

godina, te osigurane osobe slabijeg imovinskog statusa prema propisanom prihodovnom

cenzusu. Posebice ističemo da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje osnovom zakonskim

i provedbenih propisa osigurava u cijelosti ostvarivanje prava ranjivih skupina kao što je

osiguravanje cjelokupne zdravstvene zaštite za djecu do 18. godine života, osoba s kroničnim

psihijatrijskim, zloćudnim bolesti, zaraznim bolestima uključujući i stanjima vezanim uz HIV

infekcije, cjelokupno liječenje posljedica priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti, zatim

preventivnu zdravstvenu zaštitu školske djece, redovnih studenata, žena, osoba starijih od 65

godina, osoba s invaliditetom te zdravstvenu zaštitu vezanu uz transplantacijske programe.

Također, Zavod osigurava u cijelosti obvezno cijepljenje, imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,

hemodijalizu, hitnu izvanbolničku medicinsku pomoć, palijativnu zdravstvenu zaštitu, kućno

liječenje i zdravstvenu njegu u kući, lijekove s osnovne liste lijekova te patronažnu zdravstvenu

zaštitu. Vezano uz navedeno Zavodu se svih proteklih godina nisu doznačavala cjelokupna

sredstva prema utvrđenim propisima i prema izračunu osnovom stvarnog troška za provođenje

zdravstvene zaštite po godinama izračuna. To je u određenoj mjeri utjecalo na financijsko

poslovanje zdravstvenog sustava. Iako je u 2018. godini značajno povećan (za 20%) prihod

HZZO-u od Državnog proračuna, tj sa 2,5 na 3,0 milijarde kuna u 2018 godini , to još nije

cjelokupan iznos novčanih sredstava koje po zakonskim obvezama treba doznačiti HZZO-

u (prema procjeni nedostaje 1,3 - 1,5 milijardi kuna).

11

Na temelju inicijative Ministarstva zdravstva, Ministarstvo regionalnoga razvoja i

fondova Europske unije je kroz prethodne 2 godine raspisalo 2 poziva za projekte ranjivih

skupina.

U ožujku 2016. raspisan je prvi poziv za 2 bolnice u iznosu od 120 milijuna kuna za projekte

Klinika za psihijatriju Vrapče i Opća bolnice Varaždin (Služba Novi Marof). Oba projekta su

ugovorena na iznos od oko 68 milijuna kuna odnosno na iznos od oko 51 milijun kuna.

U siječnju 2018. godini raspisan je drugi poziv za 2 bolnice u iznosu od 138 milijuna kuna -

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i Kliniku za dječje bolesti

(Klaićeva).

Potonji drugi Poziv je otvoren od 24.01.2018. i traje sve do 30.01.2019. godine, i prema

dostupnim podacima, pozvane 2 bolnice još nisu službeno podnijele projektni prijedlog u

Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje (SAFU) za financiranje projekta iz EU fondova

(imaju još 6 mjeseci za podnošenje istih);

- SB Varaždinske Toplice za infrastrukturne radove i opremanje do iznosa od 83 milijuna

kuna, što je najveća alokacija za projekt ranjivih skupina

- Klinika za dječje bolesti (Klaićeva) za opremanje svojih prostora do iznosa od 55

milijuna kuna.

Tako je u okviru ukupne alokacije za 4 ranjive skupine od 258 milijuna kuna 120 mil. kuna

ugovoreno, a preostalih 138 milijuna kuna kroz 2 ugovora će se ugovoriti u 2019. godini.

O projektima ranjivih skupina ne odlučuje Stručno povjerenstvo, s obzirom da su 4 ranjive

skupine taksativno nabrojane u Operativnom programa 'Konkurentnost i kohezija“ za razdoblje

2014. - 2020. koji je usuglašen s Europskom komisijom i donesen u prosincu 2014. godine.

U cilju bolje standardizacije provođenja postupaka javne nabave unutar Ministarstva

zdravstva provedena je reorganizacija ustroja kojom je cjelokupna javna nabava organizirana

odnosno okupljena na jednom mjestu. Na taj način također je omogućena bolja kontrola i

praćenje provedbe postupaka javne nabave.

Ministarstvo zdravstva aktivno radi na osiguravanju zajedničke nabave gdje možemo

vidjeti da je Ministarstvo zdravstva preuzelo ulogu naručitelja nabave visoko sofisticirane

opreme i druge medicinske opreme za potrebe zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj.

Primjer istoga je nedavno potpisivanje ugovora za sljedeću opremu:

- Uređaji za intra-kranijalnu radiokirurgiju

- Uređaji za magnetsku rezonancu 1,5T

- Digitalne angiosale za intervencijske radiološke procedure

- Angiografski RTG aparati za interventnu kardiologiju

Pored gore navedenog, Ministarstvo zdravstva je Odlukom o obveznoj zajedničkoj

provedbi određenog postupka javne nabave radi sklapanja ugovora i okvirnih sporazuma za

određene predmete nabave određen naručiteljem za 25 nabavnih kategorija. U cilju provedbe

utvrđene politike Vlade Republike Hrvatske o postizanju najbolje vrijednosti za uložena

financijska sredstva odnosno postizanja ušteda, Ministarstvo zdravstva spomenute postupke

zajednički provodi s javnim ustanovama/zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač

Republika Hrvatska ali i drugim zdravstvenim ustanovama koje su iskazale interes za

uključenje u pojedini postupak javne nabave, poštujući načela javne nabave na način koji

omogućava učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava. Pored ušteda, također

bitan faktor je i standardizacija kvalitete zdravstvenih usluga. Rezultat postizanja navedenih

ciljeva bit će unaprjeđenje financijske stabilnosti zdravstvenog sustava i smanjenje nepotrebnih

rashoda te postizanje ušteda na godišnjoj razini.

12

Radom stručnih povjerenstava u postupcima zajedničke nabave radi se na

standardizaciji potrošnog i ugradbenog materijala te lijekova koji će se koristiti u zdravstvenih

ustanova.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) kontinuirano prati

provođenje zdravstvene zaštite i možebitno narušavanje kontinuiteta i dostupnosti te u suradnji

s Ministarstvom zdravstva provodi mjere radi ostvarivanja kvalitetne dostupnosti iste

osiguranim osobama Zavoda. Dodatnim ugovaranjem određenih dijagnostičkih ili terapijskih

postupaka usklađuje se s potrebama osiguranih osoba rok i kvaliteta istih, primjerice dodatnim

ugovaranjem postupaka magnetne rezonance sredinom ove godine. Također, Zavod u suradnji

s Ministarstvom zdravstva prati i osigurava primjenu najmodernije tehnologije u sustavu

zdravstvene skrbi kako u javnom tako i u privatnom vlasništvu. Najbolji je primjer primjena

suvremene radiokirurške tehnologije u dijagnostici i liječenju zloćudni novotvorina i presadnica

kod kojih ostale metode nemaju mogućnost zadovoljavajuće primjene i ishoda. Vodeći računa

o ograničenoj veličini financijski sredstava, racionalizacijom troškova Zavod je tijekom

proteklih godina uspio uvrstiti na listu lijekova i na Popis posebno skupih lijekova veliki broj

novoregistriranih, tzv. pametnih, iznimno skupih lijekova. Troškovi za lijekove su u porastu,

ali ne samo u Republici Hrvatskoj, nego i svugdje drugdje u EU. Porast potrošnje se primarno

događa zahvaljujući razvoju novih lijekova za liječenje dijabetesa, onkoloških lijekova,

bioloških lijekova za liječenje reumatoloških bolesnika, skupih novih lijekova za liječenje

kroničnog hepatitisa C, velikog broja skupih lijekova za liječenje rijetkih bolesti i drugih novih

inovativnih iznimno skupih tzv. „pametnih“ lijekova. Regulacijom cijena lijekova koji su

stavljeni u važeće liste lijekova Zavoda, uspjelo se postići da su cijene u prosjeku ispod 70%

europskog prosjeka (dio lijekova iz grupe generičkih lijekova je na razini ispod 50% prosjeka).

Unatoč povećanoj količini lijekova koji su primijenjeni, a koje je osigurana osoba ostvarila

temeljem propisanog recepta, potrošnja za te lijekove je dobro kontrolirana, a zbog ostvarenih

ušteda i planiranog povećanja financijskih sredstava za fond posebno skupih lijekova se stvorila

mogućnost da se i na naše liste lijekova uvrste mnogobrojni novi lijekovi i da se prošire

indikacijska područja njihove primjene, čime se osiguranim osobama Zavoda omogućilo

liječenje u skladu s najsuvremenijim postupcima koji uključuju lijekove.

Danas se na važećim listama lijekova nalazi ukupno 4505 različitih lijekova (pakiranja)

s 1028 različitom djelatnom tvari (INN). Tijekom 2017. godine na liste lijekova je stavljeno

262 nova pakiranja, od čega se 47 pakiranja odnosi na lijekove s novom djelatnom tvari. U

13

prvih 8 mjeseci 2018. godine na liste lijekova Zavoda je stavljeno 251 novo pakiranje, od čega

je njih 67 s novom djelatnom tvari.

Svi lijekovi koji se nalaze na Osnovnoj listi lijekova i na Popisu posebno skupih lijekova

su, bez potrebe sudjelovanja u troškovima lijeka, 100% dostupni osiguranim osobama na teret

sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja.

Potrošnja za te skupe lijekove očekivano raste s razinom od oko 9% godišnje iz nekoliko

razloga: očekivano raste broj bolesnika koji su potencijalni kandidati za liječenje, uz nove

lijekove je produženo vrijeme do progresije bolesti čime se trajanje liječenja bolesnika

produžuje. Danas se na Popisu posebno skupih lijekova nalazi ukupno 229 različitih 103

djelatnih tvari. Na Popis posebno skupih lijekova je 2017. godine stavljeno ukupno 20 novih

lijekova s novom djelatnom tvari, a do kolovoza 2018. godine još njih 15 novih.

Izdaci za posebno skupe lijekove 2015.-2018.

Godina Izdaci za posebno skupe lijekove

2015. 747.436.776

2016. 933.513.160

2017. 1.151.376.848

2018. - plan 1.300.000.000

S pozicije namijenjene za financiranje lijekova s Popisa posebno skupih lijekova, 2015.

godine je izdvojeno 747,4 milijuna kuna, a 2017. godine 1,15 milijardi kuna, što predstavlja

povećanje od 54 %. Porast sa 747,4 milijuna kuna troška koji je nastao 2015. godine u usporedbi

s potencijalnom projekcijom troškova do kraja 2018. godine na iznos od 1,3 milijardi kuna

predstavlja povećanje od 74 %.

Tijekom 2017. godine proveden je pilot projekt „e-Naručivanje – Prioritetno

naručivanje“ u 4 zdravstvene ustanove na području grada Zagreba. Cilj projekta je bio

osiguravanje prioritetne obrade pacijenata (dijagnostika i liječenje) za dijagnoze i stanja koja

ne trpe odgodu i čekanje na redovnim listama čekanja, a nisu hitna stanja, ali su stanja i bolesti

14

koje je potrebno čim prije obraditi i liječiti. Nakon primjene kroz par mjeseci i evaluacije

rezultata 01. prosinca 2017. godine započela je implementacija na nacionalnoj razini, a do sada

su uključene 24 akutne bolnice i gravitirajuće ordinacije primarne zdravstvene zaštite na

području cijele Hrvatske u djelatnosti opće/obiteljske medicine i pedijatrije. Ostale akutne

bolnice su u fazi pripreme informatičke tehnologije koja je potrebna za implementaciju.

Prioritetnim naručivanjem omogućava se dolazak na prvi pregled specijaliste unutar tjedan dana

za sve specijalističke prve preglede ( za ukupno 98 postupaka) za prioritetnog pacijenta. Većina

prvih prioritetnih pregleda je obavljena unutar 6 dana, a najveći dio unutar 4 dana. Tijekom

2018.godine je ukupno prioritetno naručeno 14 226 bolesnika. Analiza podataka prioritetnog

upućivanja na prvi specijalistički pregled, pokazala je da su stanja za preko 90% upućenih

pacijenata zaista zahtijevala prioritetnu dijagnostiku i liječenje.

Duljina čekanja se znatno smanjila za na sve specijalističke preglede pacijentima kojima

je zdravstveno stanje zahtijevalo prioritetnu obradu čime se znatno doprinijelo ranijem početku

liječenja, izlječenju i smanjivanju broja preranih smrti kod teških i neizlječivih bolesti.

Postupak razvrstavanja bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije provest će se po

donošenju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i novog Pravilnika o uvjetima za razvrstavanje

bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije. Vezano uz provođenje akreditacije zdravstvenih

ustanova, nositeljima zdravstvene djelatnosti akreditaciju daje Agencija za kvalitetu i

akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Planiranim projektom radnog naziva “Uspostavljanje

akreditacijskog sustava za bolničke zdravstvene ustanove” planira se uspostaviti sustav

akreditacije u Republici Hrvatskoj; akreditacijski postupak se planira provesti u 15 bolničkih

zdravstvenih ustanova u javnom vlasništvu, koje će biti odabrane javnim natječajem temeljem

unaprijed definiranih kriterija. Očekivani rezultat je da će neke od bolničkih zdravstvenih

ustanova uspješno proći akreditacijski postupak i dobiti akreditaciju. Planirana je aktivnost –

ISQua akreditacija (međunarodna) nacionalnih akreditacijskih standarda. Planirano je

uspostavljanje programa nacionalnih vanjskih ocjenitelja. Procijenjena vrijednost projekta:

14.000.000,00 kn, financirana iz Europskog socijalnog fonda (Operativni program „Učinkoviti

ljudski potencijali“; Prioritetna os 4 „Dobro upravljanje“; Tematski cilj: TC11 – Jačanje

institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave;

Investicijski prioritet: 11i - „Ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih

uprava i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg

uređivanja i dobrog upravljanja“; Specifični cilj: 11 i 1 „Povećanje djelotvornosti i kapaciteta

u javnoj upravi kroz poboljšanje pružanja usluga i upravljanja ljudskim potencijalima''.

Postupak dodjele bespovratnih sredstava: izravna dodjela.

Budući da je Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija,

zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim

ovlastima, od 2. kolovoza 2018. godine, utvrđeno da Ministarstvo zdravstva preuzima poslove

Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, djelokrug poslova Agencije

za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi od 1. siječnja 2019. godine prenosi se

na Ministarstvo zdravstva, uključujući i postupke akreditacije, što će biti regulirano novim

zakonom. Objedinjavanjem poslova koji se odnose na postupke kategorizacije i akreditacije na

jednom mjestu, u Ministarstvu zdravstva, osigurat će se sveobuhvatni pristup utvrđivanju razine

zdravstvene zaštite bolničkih zdravstvenih ustanova, a provedbom navedenih postupaka

dodatno će se utjecati na daljnje unapređenje kvalitete bolničke zdravstvene zaštite.

Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji su

zaključili Vlada Republike Hrvatske s jedne strane i reprezentativni sindikati s druge strane

ugovoren je opseg i razina materijalnih prava zaposlenih u sustavu zdravstva i zdravstvenog

osiguranja. Sva prava, pa tako i prekovremen rad radnika, obračunavaju se i isplaćuju u skladu

15

s odredbama Kolektivnog ugovora. Ministar zdravstva nema pravo jednostrano tražiti primjenu

Kolektivnog ugovora suprotno onome što je njime ugovoreno.

Ministri u Vladi svaki u okviru svoga djelokruga i ovlasti mogu i moraju slobodno i

neometano komunicirati i pokušavati međusobno ukazivati na nastale probleme i tražiti

mišljenja i prijedloge u cilju iznalaženja najboljih rješenja. Ministarstvo pravosuđa kao i

Ministarstvo zdravstva središnja su tijela državne uprave i nisu dio sudbene vlasti koja je

samostalna i neovisna. Sasvim je jasno da Ministarstvo pravosuđa ne može utjecati na odluke

sudova, stoga je nejasno temeljem čega su stvoreni takvi zaključci. Ministarstvo zdravstva

uputilo je zamolbu nadležnim državnim odvjetništvima da se angažiraju na strani zdravstvenih

ustanova. U tom smislu je Ministarstvo nadležnim državnim odvjetništvima dostavilo

obvezujuće tumačenje Kolektivnog ugovora, a koje daje Zajedničko povjerenstvo za tumačenje

Kolektivnog ugovora, relevantne presude nadležnih sudova donesene u korist poslodavaca, kao

i mišljenje Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Viktora Gotovca.

Funkcionalnom integracijom osigurat će se suradnja zdravstvenih ustanova na svim

razinama zdravstvene djelatnosti, uz restrukturiranje na osnovi zajedničkog razvoja,

unaprjeđenja i usklađivanja procesa upravljanja. Isto će rezultirati podizanjem kvalitete

zdravstvenih usluga te racionalnijim korištenjem svih resursa bolničkog zdravstvenog sustava

(radnici, oprema, prostor) jer se koncentracijom zdravstvenih radnika i medicinsko – tehničke

opreme na jednom mjestu provodi učinkovitija zdravstvena skrb te smanjuju liste čekanja.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. ukupan broj liječnika u

Hrvatskoj iznosi 9.360 specijalista, ukupno 14.424 doktora medicine, 2.472 specijalizanata i

2075 liječnika obiteljske medicine te 437 pripravnika, dok prema podacima Hrvatske liječničke

komore ukupan broj članova komore je 19.882. Obzirom na mrežu javno zdravstvene službe

postoje dijelovi Hrvatske u kojima mreža nije popunjena. Susrećemo se i s odlascima liječnika

iz manjih u veće centre, pa je broj liječnika neravnomjerno raspoređen. Prosječan godišnji broj

liječnika koji diplomiraju na medicinskim fakultetima kreće se oko 500. Medicinski fakulteti

Sveučilišta u Zagrebu (300), Splitu (90), Rijeci (130) i Osijeku (75) povisili su upisne kvote

studenata medicine u 2009. godini na ukupno 595 radi rješavanja ovog problema. U primarnoj

zdravstvenoj zaštiti provodi se EU Projekt: Specijalističko usavršavanje doktora medicine. Iz

EU fondova osigurana su sredstva za specijalizacije iz pedijatrije, obiteljske medicine,

ginekologije i opstetricije, kliničke radiologije i hitne medicine. Cilj je popunjavanje liječnika

u mreži, beneficije lokalne zajednice, ravnomjerna raspoređenost liječnika i dostupnost

zdravstvene zaštite. Iz EU fondova sufinancira se 85% i osigurano je 187.000.000,00 kuna za

specijalizacije primarne zdravstvene zaštite. Veći broj odobrenih specijalizacija može utjecati

na rješavanje problema manjka liječnika: 90 tih godina odobravano je godišnje oko 200-250

specijalizacija. Obzirom da je uočen problem nedostatka liječnika počevši od 2002. godine

Ministarstvo zdravstva ozbiljno pristupa ovom problemu i odobrava specijalizacije

zdravstvenim ustanovama ujedno potičući bolnice da na početku godine iskažu svoje potrebe

za specijalističkim usavršavanjem. Polazeći od zahtjeva zdravstvenih ustanova analizira se

djelatnost bolničkih odjela, ugovorene usluge zdravstvene zaštite, broja zaposlenih specijalista

i dob specijalista. Uzimaju se u obzir podaci o odobrenim specijalizacijama prijašnjih godina.

Nakon izvršene analize podataka početkom godine odobrava se Plan specijalizacija i užih

specijalizacija zdravstvenim ustanovama. Zatim ravnatelji zdravstvenih ustanova provode

natječaj za odabir specijalizanta. Ministarstvo pritom nastoji istovremeno iskazati suglasnost

na plan odnosno broj potencijalnih specijalizacija, radi istovremenog provođenja natječaja,

kako bi se veći broj mladih liječnika prijavio na natječaj. Odabrani kandidati zapošljavaju se u

zdravstvenim ustanovama. Godišnje Ministarstvo zdravstva izdaje oko 420 rješenja o

16

odobrenju specijalizacije i oko 200 rješenja o odobrenju uže specijalizacije. Za doktore

medicine izdano je ukupno 6160 rješenja o specijalizaciji i to: 545 u 2003. godini, 553 u 2004.

godini, 437 u 2005. godini, 466 u 2006. godini, 578 u 2007. godini, 399 u 2008. godini, 268 u

2009. godini, 391 u 2010. godini, 441 u 2011. godini, 459 u 2012. godini, 400 u 2013. godini,

573 u 2014. godini i 650 u 2015. godini, 320 u 2016. godini i 533 U 2017. godini. Nastojao se

uvesti trend zapošljavanja mladih liječnika u zdravstvenim ustanovama, kao i njihova

adekvatna izobrazba radi stjecanja određenih znanja i vještina. Također dobivanje

specijalizacije ujedno je uvjetovano i zasnivanjem radnog odnosa liječnika, što utječe na

zapošljavanje i zadržavanje mladih liječnika u Republici Hrvatskoj. Radi unapređenja kvalitete

specijalističkog usavršavanja doktora medicine Ministarstvo zdravstva u suradnji s četiri

medicinska fakulteta i pet kliničkih bolničkih centara prijavljuje projekt edukacije mentora s

ciljem povećanja broja mentora i kvalitete specijalističkog usavršavanja.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonskim i provedbenim

propisima sklapa ugovore s provoditeljima zdravstvene zaštite u okviru prava iz obveznog

zdravstvenog osiguranja te utvrđuje cijenu zdravstvene zaštite. Na razini primarne zdravstvene

zaštite utvrđena je vrijednost ugovorenog standarda, dok je na sekundarnoj razini zdravstvene

zaštite utvrđena cijena pojedine medicinske usluge odnosno postupka. Zavod kontinuirano u

suradnji s provoditeljima zdravstvene zaštite prati troškove zdravstvene usluge te sukladno

provedbenim propisima, uz mišljenja nadležnih komora provodi korekcije cijena u realnim

okvirima. Struktura cijene zdravstvene usluge u sustavu mreže javne zdravstvene službe

regulirana je djelomice i propisima nabave opreme iz drugih izvora financiranja čime se u

javnosti ove cijene doimaju i predstavljaju kao podcijenjene. Napominjemo da su provoditelji

zdravstvene zaštite i privatni zdravstveni radnici te ustanove u privatnom vlasništvu koji svojom

ponudom na natječaj o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja te

potpisom ugovornog odnosa sa Zavodom na indirektan način ove potvrđuju relativno

primjerenim. Bolnička zdravstvena zaštita plaća se mehanizmom dijagnostičko-terapijskih

skupina (DTS, izvorno "DRG") koje "grupiraju" odnosno svode na zajednički portal

zdravstveni problem, zatim ishod, način i korisnost zdravstvene skrbi te troškove te skrbi

(ljudski resursi, lijekovi i materijali). Navedeni način plaćanja doveo je u konačnici do

skraćenja hospitalizacije, poboljšanja kvalitete (praćenjem i vrednovanjem indikatora kvalitete

i uspješnosti bolničkih zdravstvenih ustanova) čime su se na određen način trebali i smanjiti

troškovi zdravstvene zaštite. Budući da navedeni model plaćanja zdravstvenih usluga zahtijeva

kontinuiranu validaciju modela te gotovo svakodnevnu analitiku i nadogradnju sustava, u tijelu

je projekt za primjenom naprednijeg sustava DRG-a kao osnovice za izgradnju vlastitog modela

upravljanja plaćanja zdravstvenih usluga. Projekt je prijavljen u Središnju agenciju za

financiranje i ugovaranje (SAFU) u svrhu osiguravanja nepovratnih sredstava EU projekata za

izradu novog DTS grupera.

Registar medicinske opreme vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji izvještaje o

medicinskoj opremi prikuplja od bolničkih ustanova, a u svrhu godišnjeg statističkog

izvještavanja prema Državnom zavodu za statistiku. Uspostava baze podataka o medicinskoj

opremi koja će sadržavati detaljne podatke o vrsti, starosti te iskorištenosti uređaja za

dijagnostiku i liječenje je u tijeku i provodi se u okviru projekta „Centralni upravljački sustav

za upravljanje organizacijskom strukturom zdravstvenog sustava, centralnog sustava

komunikacije s bolnicama, sustava za automatsko dnevno prikupljanje svih zdravstvenih

indikatora, rudarenja podataka, strukturirane objave na webu iz svih bolnica u Republici

Hrvatskoj, te nadogradnje sustava fakturiranja iz bolnica“. Po završetku projekta svi korisnici

sustava biti će u mogućnosti pristupiti jedinstvenoj bazi podataka o medicinskoj opremi u

bolničkim zdravstvenim ustanovama, čime će se unaprijediti postupci zanavljanja medicinske

17

opreme kao i postupci nabave nove suvremene opreme uz mogućnost boljeg upravljanja

postojećim resursima u bolničkom sustavu.

Ministarstvo zdravstva je u suradnji sa gradom Zagrebom, HALMED-om,

Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i ostalim tijelima koordiniralo kandidaturu

Republike Hrvatske za Europsku agenciju za lijekove. Cilj aplikacije je bio prije svega

prezentirati Hrvatsku na najbolji mogući način, kao članicu koja je spremna i zaslužuje udomiti

europsku agenciju.

Smatramo da je kandidatura Zagreba bila dobro pripremljena te je predstavila Zagreb

kao atraktivnu destinaciju, spremnu ponuditi djelatnicima Agencije siguran i kvalitetan život,

te atraktivno profesionalno okruženje, a Agenciji osigurati poslovni kontinuitet. Hrvatska je u

svojoj ponudi za preseljenje sjedišta EMA-e u Zagreb adresirala svih šest relevantnih kriterija

po kojima je Europska komisija procjenjivala kandidature. Prijava Republike Hrvatske je u

nekim elementima bila manje detaljna zbog problema s kojim su se suočavale sve novije i manje

članice Europske unije: određeni kapaciteti nisu postojali jer u gradovima kandidatima nije bilo

potrebe za njih, ali premještanjem EMA-e u taj grad bi se osigurali potrebni kapaciteti i sadržaji.

Hrvatska aplikacija je uzimala u obzir i tadašnje mogućnosti grada Zagreba za udovoljavanje

traženim zahtjevima, kao i garancije Vlade RH i grada Zagreba da će svi traženi uvjeti biti

ispunjeni u potpunosti u slučaju da Zagreb bude izabran. Međutim, naglasak u evaluaciji

Komisije je za neke elemente ponuda stavljen na detalje koji su se mogli proizvoljno tumačiti

(u našoj ponudi je bilo jasno napisano da je zgrada modularna – tj. da se broj ureda i

konferencijskih dvorana itd. može prilagođavati potrebama EMA-e, što nije bilo na

odgovarajući način evaluirano od strane EK). Stoga je paradoksalno da su neke ponude u

kojima su bili predloženi projekti još nepostojećih zgrada bolje ocijenjene od ponuda s

postojećim zgradama (kakvu je ponudila Hrvatska), jer su sadržavale veću količinu detalja

točno prilagođenih traženju EMA-e. Takva je ponuda u konačnici i pobijedila – u Amsterdamu

se tek treba izgraditi nova zgrada za EMA-u. Za sjedište EMA-e je ponude podnijelo 19 država

članica, što je konkurenciju učinilo iznimno jakom, posebno u odnosu na neke od kriterija (kao

što npr. oni vezani za pristupačnost lokacije, odnosno prometnu infrastrukturu i povezanost,

čime su u prednost stavljeni veliki međunarodni prometni centri).

Potrebno je spomenuti da su postojale značajne objektivne prepreke, kao već spomenuta

prometna povezanost grada Zagreba zračnim linijama, koja je znatno lošija nego kod velikih

europskih gradova, broj europskih i međunarodnih škola i slično. Također valja istaknuti

činjenicu da zaposlenici EMA-e (koji su stručnjaci vrlo specifičnih profila) uglavnom nisu bili

spremni doći u Zagreb, obzirom da se bi njihove plaće u Hrvatskoj, kao i u drugim članicama s

nižim troškovima života, bile značajno snižene u odnosu na sadašnja primanja u Londonu (plaće

u europskim agencijama prilagođavaju se ekonomskoj situaciji države članice u kojoj se

nalaze). Odluka o povlačenju kandidature Republike Hrvatske donesena je nakon razmatranja

postupka koji prethodi donošenju odluke o premještaju ove agencije iz UK. Držimo da su u tom

postupku određeni kriteriji dobili prednost u odnosu na ostale (ocjena

pristupačnosti/povezanosti lokacije u odnosu na geografski kriterij, ocjena projekata zgrada u

odnosu na one već izgrađene, te relativizacija ukupne implikacije ponuda na proračun EU-a.

Svoje ocjene o procesu Republika Hrvatska je iznijela u pismu glavnom tajniku EK.

Za kandidaturu Republike Hrvatske bio je iznimno važan geografski kriterij (po kojemu

prednost trebaju imati one države članice koje još nemaju niti jednu EU agenciju na svom

teritoriju – Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Cipar i Hrvatska) te je isti u svim raspravama

snažno zastupala. U ovom slučaju – uz objašnjenje da se ne radi o novoj agenciji nego o

premještanju postojeće – taj kriterij nije dobio primarno značenje.

18

Republika Hrvatska je u ovom postupku već i samim sudjelovanjem stekla dragocjeno

iskustvo natjecanja za buduće EU agencije i tijela. Držimo da svaki budući takav proces treba

poći prvenstveno od geografskog kriterija, koji omogućava primjenu načela jednakosti među

državama članicama, te da treba biti tehnički dobro utemeljen, transparentan i pravičan.

Aplikacija za Europsku agenciju za lijekove je imala pozitivne odjeke na različitim sastancima

sa dionicima i predstavlja vrijedno iskustvo i početnu poziciju za sljedeću agenciju.

E) Vezano uz dio prijedloga za pokretanje pitanje povjerenja u dijelu koji se odnosi

na bolnički zdravstveni sustav dostavljamo slijedeće očitovanje:

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine donijela

Odluku o donošenju Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica,

klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2018.-2020., čime Ministarstvo zdravstva

osigurava nastavak započetih projektnih aktivnosti i podupire održivost svih projekata dionika

u sustavu zdravstva te podupire njihovu trajnost prema EU pravilnima, kako bi sredstva iz EU

fondova bila planirana i utrošena na korist svih građana Republike Hrvatske kao korisnika

zdravstvene zaštite. Na temelju mjera koje Nacionalni plan predlaže donijet će se akcijski

planovi, kojim će se raspisati aktivnosti po ciljevima i način ostvarivanja istih, rokovi izvršenja

i procjena potrebnih financijskih sredstava.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 21. prosinca 2017. godine donijela Odluku

kojom je imenovala Povjerenstvo za osiguranje adekvatne infrastrukture za provođenje kliničke

pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u kojem su predstavnici

Vlade i predstavnici Grada Zagreba. Povjerenstvo je imenovano sa zadaćom da analizira stanje

i utvrdi potrebe za razvojem kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu i za davanje prijedloga

rješenja s financijskim učincima i izvorima financiranja uključujući i moguću izgradnju

Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu. Sukladno Odluci Vlade i zadaćama Povjerenstva,

Ministarstvo zdravstva je imenovalo stručnjake iz područja uglavnom pedijatrijskih djelatnosti

te područja ginekologije i porodiljstva, epidemiologe, anesteziologe, ravnatelje bolnica i druge,

koji svojim znanjem i iskustvom mogu pridonijeti definiranju projektnog zadatka izgradnje

Nacionalne dječje bolnice s rodilištem i reproduktivnim centrom. Imenovani stručnjaci (ukupno

51) su pretežno iz bolničkih zdravstvenih ustanova u Zagrebu ( Kliničkih bolničkih centara,

Kliničkih bolnica i specijalnih bolnica koje zbrinjavaju djecu), ali uključeni su i stručnjaci iz

Kliničkog bolničkog centra Split, Kliničkog bolničkog centra Rijeka i Kliničkog bolničkog

centra Osijek, te iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinskog fakulteta, Filozofskog

fakulteta, Poliklinike za zaštitu djece i mladih, Stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora i

udruge građana. Među stručnjake imenovan je i profesor Žarko Alfirević, dr. med. specijalist

ginekologije u Liverpoolu na Klinici za zdravlje žena i djece. Nakon razmatranja svih

mogućnosti, imajući u vidu kontinuiranu potrebu za daljnjim razvojem kliničke pedijatrijske

skrbi u Gradu Zagrebu, ali i u Republici Hrvatskoj, Povjerenstvo smatra da je nužno izgraditi

novu Nacionalnu dječju bolnicu, koja bi objedinila sadašnje više potpuno neodgovarajuće

prostorne kapacitete Klinike za dječje bolesti Zagreb i dijela pedijatrijskih kapaciteta drugih

bolnica u Gradu Zagrebu. Sukladno zadaćama Povjerenstva Vlade RH analizirana je strateška

utemeljenost projekta, utvrđeni su stručni sadržaji te je u tijeku priprema dokumentacije za

nabavu studije izvodljivosti. Također su pokrenute aktivnosti za iznalaženje financijskih

sredstava za realizaciju Projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu. Pripremljen

je nacrt Sporazuma o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba o izgradnji

Nacionalne dječje bolnice s rodilištem i reproduktivnim centrom (faza A) te Sveučilišne bolnice

(faza B) u Zagrebu na lokaciji Blato. Također, sukladno Odluci Vlade i zadaćama Povjerenstva,

19

Ministarstvo zdravstva je imenovalo Radnu skupinu za osmišljavanje, upravljanje i

koordinaciju projekta realizacije rješenja pitanja kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu

sa zadaćama realizacije rješenja pitanja kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu te

promišljanje i pronalaženje partnera za upravljanje i koordinaciju projektom kako u izradi

hodograma, tako i u pronalaženju financijskog okvira. Uz službenike Ministarstva zdravstva, u

radnu skupinu imenovani su i predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije, Ministarstva državne imovine, Ministarstva financija, Regionalne energetske

agencije Sjeverozapadne Hrvatske i Grada Zagreba. Nakon razmatranja predloženih

hodograma i svih promišljanja te Radne skupine oko pronalaženja partnera kao i prijedloga za

financijski okvir, Povjerenstvo je zaključilo da je potrebno izraditi projektni zadatak za studiju

izvodljivosti. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije osiguralo je

37.000.000,00 kuna (85% ukupnog iznosa od 42.550.000,00 kn) za tehničku pomoć i 15. lipnja

2018. godine raspisalo poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava. Predmet Poziva je

dodjela bespovratnih sredstava Prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa

„Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za pripremu strateškog projekata izgradnje nacionalne

dječje bolnice u Zagrebu, a prijava Ministarstva zdravstva za tu namjenu je u pripremi. Odnosi

između Republike Hrvatske i Grada Zagreba u pogledu osiguravanja parcele na lokaciji Blato

za izgradnju nove Nacionalne dječje bolnice, pored postojeće zgrade nedovršene sveučilišne

bolnice, odnosno davanja prava građenja kao i drugi međusobni odnosi Republike Hrvatske i

Grada Zagreba posebno će se regulirati. Također u cilju ispunjenja strateških ciljeva vezano uz

bolnički zdravstveni sustav i ispunjenja obveza proizašlih iz navedenih strateških dokumenata

Ministarstvo zdravstva je izradilo Nacrt novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i

izrađen je Prijedlog Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica,

klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj od 2018. do 2020., te koji je u postupku donošenja

na Vladi Republike Hrvatske. Navedenim zakonom i planom uvode se novi nazivi bolničkih

ustanova najviše razine i daju zakonsku podlogu za ustrojavanje Sveučilišne bolnice i

Nacionalne dječje bolnice pod tim nazivima. Slijedom svega navedenog izgradnja nove

Nacionalne dječje bolnice u I. fazi i izgradnja Sveučilišne bolnice u II. fazi bit će uvršteni kao

strateški prioriteti u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine, kao temelj za moguću

aplikaciju za sufinanciranje iz EU fondova u narednoj financijskoj perspektivi.

U tijeku je Priprema dokumentacije za Nacionalnu dječju bolnicu u Blatu naziva „Tehnička

pomoć za pripremu projekta Nacionalna dječja bolnica u Zagrebu“.

Ministarstvo zdravstva će biti ukupno odgovorno za provedbu projekta, a tijekom provedbe

usko će surađivati s partnerom – Gradom Zagrebom.

Vrijednost projekta 42.550.000,00 HRK. Rok za prijavu projekta je do 31. listopada 2018.

godine. Na osnovi projektne dokumentacije, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i

Eu fondova i JASPERS-om razmatraju se mogućnosti izgradnje nove nacionalne dječje bolnice

u iznosu do okvirno 130 milijuna EUR.

Dakle, kao što je razvidno iz ovih 26 odgovora, ova Vlada nije ni trena gubila kako bi

otklonila postojeće slabosti kroz specijalističko usavršavanje, izgradnju i opremanje dnevnih

bolnica i objedinjenih hitnih bolničkih prijama, nabavu skupe opreme diljem Republike

Hrvatske, izradu plana razvoja bolnica, izgradnju bolnica u Rijeci i Puli i nadasve početak

gradnje Nacionalne dječje bolnice i Nacionalne sveučilišne bolnice u Zagrebu.

Iz svega navedenoga slijedi da su navodi u Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja

prof. dr. sc. Milana Kujundžića, dr. med., ministra zdravstva u Vladi Republike Hrvatske, kao

i sam predmetni Prijedlog u cjelini, neosnovani i neutemeljeni. Stoga se predlaže da Hrvatski

sabor odbije donijeti odluku o iskazivanju nepovjerenja prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću, dr.

med., ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske.

20

Za svoje predstavnike, koji će u vezi s iznesenim očitovanjem biti nazočni na sjednicama

Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Vlada je odredila mr. sc. Andreja Plenkovića,

predsjednika Vlade Republike Hrvatske i prof. dr. sc. Milana Kujundžića, dr. med., ministra

zdravstva.

PREDSJEDNIK

mr. sc. Andrej Plenković

50 — VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

fFFloIPrimlj'-f 3:Klasifik:.Ci,-'- / Org jed.

Urudžbeni broj > ' Pril. Vrij.

1

HRVATSKI SABOR

KLASA: 021-12/18-08/09 IJRBROJ: 65-18-03

Zagreb. 28. rujna 2018.

VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 33. stavka 1. podstavka 3.. a u skladu s odredbom članka 125. stavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora u prilogu upućujem Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Milanu Kujundžiču, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 125. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora i članka 116. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, podnio 31 zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 28. rujna 2018. godine.

IJEDNI K-\/U.'(v

\

I I* dan droković'V■s

3SKl

6 5 - Z A .

• i

HRVATSKI SABORZastupnici u Hrvatskom saboru Zagreb, 28. rujna 2018. godine

- 7^---or2Br'

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA

iz i

\J.

/

Hs**NP*021 12/18-0S/09*653 18-0r*Hs

Predmet: Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. - Odluka Ustavnog suda broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.) i članka 125. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18) podnosimo Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske.

Navedeni Prijedlog u Hrvatskom saboru u ime predlagatelja obrazložiti će zastupnici Ines Strenja-Linić, Željko Jovanović, Branimir Bunjac i Davor Vlaović.

Predsjednik Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista

Nikola Grmoja

HRVATSKI SABORZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORUZagreb, 28.09. 2018. godine

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Sukladno članku 116. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske i članku 125. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora, dolje potpisani zastupnici u Hrvatskom saboru podnose

PRIJEDLOG

ZA POKRETANJE PITANJA POVJERENJA MILANU KUJUNDŽIĆU,

MINISTRU ZDRAVSTVA U VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Podnositelji ovog Prijedloga zahtijevaju da se temeljem članka 125. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora u Dnevni red sjednice Hrvatskog sabora odmah uvrsti točka Prijedlog za pokretanja pitanja povjerenja Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske i to iz sljedećih razloga:

Ministar Milan Kujundžić propustio je proteklih gotovo dvije godine mandata započeti snažniju inicijativu za reformom zdravstvenog sustava. U izgubljenom razdoblju trebao je „upravljati zdravstvom" no međutim on je propustio učiniti bitne promjene u djelatnosti hitne medicine:

1. Provesti zakonske i edukacijske pretpostavke za postupni stručno održivi prijenos dijela posla i odgovornosti s liječnika izvanbolničke hitne medicine na osposobljene medicinske sestre i med. tehničare, te tako imati umjesto transportnog T2 tima hitne medicinske pomoći reanimacijski T2 tim, koji je u međuvremenu mogao spasiti brojne ljudske živote.

2. Osnovati vlastitu hitnu helikoptersku (HEMS) i brzobrodsku medicinsku pomoć, samostalnu civilnu službu s visoko educiranim kadrom s jasno definiranim kompetencijama u skladu s pravilima struke i pravilom zlatnog sata, te međunarodnim obvezama i propisima koje diktira međunarodno pravo i struka. RH se obvezala sve to provesti. Trenutno imamo transportnu službu HV helikopterima, protivno međunarodnom pravu i obvezama RH, najgore od svega protivno interesima pacijenata. Akcije potraga i spašavanja potrebno je bilo integrirati u Helikoptersku hitnu medicinsku službu, HEMS, kao što je to u ostalim zemljama članicama EU, te u skladu s time regulirati pitanje ovlasti i osiguranja tih liječnika, ostalih zdravstvenih radnika i pacijenata. U sklopu navedenog definirati i područje osiguranja i mogućnosti naplate kako bi se sustav približio samoodrživosti. Na koncu i definirati prijelaznu fazu obzirom na zahtjeve Europske unije obzirom da se već sada ne smiju rabiti vojni helikopteri u civilnom zbrinjavanju.U međuvremenu, nažalost, zbog izostanka organiziranja HEMSa i brzobrodske hitne medicinske pomoći nije bilo moguće pružiti pravodobnu potrebnu zdravstvenu zaštitu i time je znatno povećan izgled nestanaka smrtnih posljedica, ali i nastanka neželjenih i sprječivih komorbiditeta i invaliditeta kao trajnih posljedica za unesrećene pacijente.

3. Uspostaviti zakonske pretpostavke za unaprjeđenje kvalitete hitne medicinske pomoći integracijom rada izvanbolničkih timova HMP, prethodno izmijenjenih u skladu s 1., s hitnim prijemima bolnica u kojima će brigu o pacijentima dovezenim vozilima HMP voditi dežurni liječnici specijalisti i specijalizanti iz hitne medicine, te ostali bolnički liječnici raspoređeni tog dana na rad u hitnom prijemu.

4. Obvezno provesti zakonske i druge pretpostavke za uspostavu dežurstva obiteljskih liječnika, te pedijatara liječnika domova zdravlja i koncesionara vikendom i blagdanima u dežurnim ordinacijama obiteljske medicine i pedijatrijskim ordinacijama bilo na području lokalnog doma zdravlja (DZ), ispostave hitne medicinske pomoći (HMP), ambulante za akutna nebitna stanja u okviru lokalnih bolnica ili na drugom mjestu, a po volji i zakonskoj obvezi jedinica regionalne uprave i samouprave , a ne biti kao danas primorani organizirati prijevoz u udaljene gradove ili mjesta gdje im može biti pružena zdravstvena zaštita zajamčena Ustavom i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, što nažalost brojni naši sugrađani nisu u mogućnosti te stoga trpe nesagledive posljedice.

5. Provesti postupak uvođenja i standardizacije trijaže u bolničkim hitnim prijemima. Jer zbog nečinjenja istoga danas stradavaju nedužni pacijenti zbog neprepoznate žurnosti.

u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite propustio Je :

6. Ojačati uloge doma zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite, te osnažiti funkcionalnost sustava primarne zdravstvene zaštite i izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite uz osiguranje kontinuiteta skrbi za pacijente, pružanje osnovne laboratorijske i radiološke dijagnostike, preventivne i aktivne opće i specijalističke skrbi za pacijente, rehabilitacije te zdravstvene skrbi u kući oboljelih.

7. Uvesti nove sadržaje doma zdravlja kroz usluge specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite koje trebaju biti dostupnije i bliže korisnicima, sukladno prioritetnim potrebama stanovništva u okviru doma zdravlja potrebno npr. organizirati djelatnost (kao samostalnu djelatnost ili dispanzer uz funkcionalno povezivanje sa bolničkim ustanovama) za ranu intervenciju i rehabilitaciju kod djece s problemima u neuromotornom razvoju (neurolog, fizioterapeut, radni terapeut, logoped). Zbog izostanka istog pacijenti nisi bili u prilici posjetiti liječnika specijalista ili provesti potrebnu dijagnostiku i/ili liječenje, zbog udaljenosti specijaliziranih bolničkih centara, te time i nepovratno gubili zdravlje.

Propustio je u djelatnosti preventivne medicine:

8. Uspostaviti učinkovite programe prevencije i rane detekcije kroničnih nezaraznih I malignih bolesti, jer postojeći su nažalost dokazano neučinkoviti čemu svjedoče sami oboljeli, obitelji, ali i crne međunarodne statistike, u kojima Hrvatska zbog zanemarivanja značaja preventivne medicine postaje egzemplar nerazumijevanja suvremenih trendova razvijenih zemalja EU.

9. Donijeti Nacionalni plan za borbu protiv raka, a na što ministra obvezuju prethodno, u Hrvatskom Saboru, prihvaćena strategija razvoja zdravstva 2012.- 20., Nacionalni program reformi, te strateški planovi ministarstva zdravstva.

10. Pobrinuti se za donošenje Pravilnika za označavanje genetski modificiranih proizvoda i proizvoda koji u sebi sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama (GMO).

Propustio je na području financiranja i organizacije zdravstva:

11. Postići financijsku cjelovitost javnog zdravstva zahtijevajući dosljednu i vjerodostojnu provedbu zakona koji obvezuju državu na isplatu zdravstvene zaštite posebno ranjivim skupinama građana, a teret čega danas snose svi građani obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje.

12. Održati i unaprijediti postupke javne nabave.

13. Osigurati objedinjenu ili decentraliziranu javnu nabavu temeljem novog ugovora o javnoj nabavi (javna nabava mora pratiti kategorizaciju bolnica, ne smije se događati da se nabavljaju skupi uređaji bez odgovarajuće stručne potpore djelatnika koji na njima trebaju raditi)

14. Provesti Standardizaciju i katalogizaciju roba i usluga

15. Reorganizirati HZZO i načina plaćanja usluge učiniti ekonomski održivim. Primjerenijom organizacijom, planiranjem i upravljanjem javnim zdravstvom moguće je racionalizirati troškove bez rizika po zdravlje bolesnika, što su neke bolnice postigle.

16. Kvalitetno pripremiti i provesti toliko potrebni projekt Prioritetne liste - projekt koji nije dobro razrađen, a još lošije je implementiran. Nije donio očekivano povećanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na području cijele države. Smanjiti realno liste čekanja redovitim informatičkim nadzorom, osnivanjem jedinica centralnog naručivanja, jedinstvenim pregledom svih lista, racionalizacijom indikacija za pojedine radiološke i ine pretrage, završavanjem projekta e naručivanja radi sprječavanja dupliciranja naručivanja, uključivanjem raspoloživih sredstava u zanavljanje i nabavku uređaja, uključivanjem postojećih kapaciteta privatnih zdravstvenih ustanova za dg. gdje su liste čekanja dulje od EU standarda po cijenama javnozdravstvenih usluga, mogućnošću rada u dvije smjene ukoliko za to ima raspoloživih ljudskih kapaciteta u skladu s radnim propisima RH, te dio pretraga provesti na razini PZZ pri DZ ili skupnim praksama liječnika obiteljske medicine.

17. Kategorizirati i akreditirati zdravstvene ustanove

18. Isplatiti neisplaćeni dodatak za posebne uvjete rada u prekovremenom radu svima koji na to imaju pravo temeljem Kolektivnog ugovora u zdravstvu od 1. prosinca 2013., ali i temeljem novog Kolektivnog ugovora kojim su prava jednako određena, te potaknuti izmjenu načina obračuna plaća u zdravstvu kako bi se

obračun učinio zakonitim, a ne zatvarati oči pred činjenicom kako su brojni sudovi diljem Hrvatske donijeli već pravomoćne presude u korist tužitelja zdravstvenih radnika. Ovako se nastavlja bezakonje jer se nedavnim tužiteljima, isplaćenima po pravomoćnoj presudi s kamatama na teret poreznih obveznika i dalje nastavlja isplaćivati plaća nezakonito u svim zdravstvenim ustanovama.

19. Skandalozno je pokušao utjecati na sudbenu vlast kroz dopis ministru pravosuđa u kojem se problematizira aktualna različita sudska praksa u radnim sporovima zdravstvenih djelatnika i njihovih ustanova vezanih uz vrednovanja prekovremenog rada.

20. Integrirati mogućnosti privatnog zdravstva i potrebe hrvatskih pacijenata na građanima prihvatljiv način, odgovorno iskoristiti ili davati u koncesiju korištenje bolničke opreme i prostora izvan redovitog radnog vremena kako bi se maksimalno iskoristili kapaciteti opreme.

21. Donijeti i provesti poticajne mjere ostanka zdravstvenih radnika u Hrvatskoj poput omogućavanja nagrađivanja zdravstvenih radnika istaknutih većim radnim doprinosom, zauzimanja u Vladi RH za materijalna i nematerijalna prava zdravstvenih radnika; stan, jaslice, vrtić, škola, stipendije pripravnicima, specijalizantima, novčana potpora zdravstvenim radnicima za rad u manje razvijenim područjima RH, uređivanje uvjeta za beneficiran radni staž u skladu s propisima EU, pripreme i provedbe rješenja temeljem kojeg cjelokupan rad kod poslodavca ulazi u mirovinski staž, a ne samo redovni rad kao danas.

22. Donijeti suvremene vremensko - kadrovske normative u pružanju zdravstvene zaštite

23. Osnovati „Središnji registar medicinske opreme" (vrste, godišta, broj obavljenih procedura, raspodijeljenost).

24. Kvalitetno aplicirati za Europsku agenciju za lijekove, bez obzira na ishod, a ne poslati nepotpunu prijavu i tako eliminirati Hrvatsku iz uže konkurencije.

Propustio je na području bolničkog zdravstvenog sustava:

25. Donijeti novi Nacionalni plan razvoja bolnica u RH. Ranije donesen (Masterplan bolnica) nije zaživio i traži hitnu reviziju s jasnim smjernicama u smislu udruživanja primarno funkcionalnih djelatnosti, a po potrebi i bolnica , uz jasnu analizu financijske održivosti.

26. Pripremiti i započeti izgradnju toliko potrebne suvremene nove dječje bolnice.

Sve navedeno, kao i grubo i neprimjereno vrijeđanje saborskih zastupnika, kao i svojih kolega liječnika izravno dovodi u pitanje ministrov kredibilitet kao osobe, a time i mogućnost da u budućnosti nastavi obnašati funkciju ministra u Vladi Republike Hrvatske.

Pri stupanju na dužnost ministra u Vladi Republike Hrvatske Milan Kujundžić je prisegnuo da će svoju dužnost obavljati savjesno i časno, poštujući Ustav, zakone i pravni poredak Republike Hrvatske. Međutim sve gore navedeno, brojni propusti i nečinjenja kojima je onemogućio Ustavom zajamčeno pravo građana na zdravstvenu zaštitu, pridonio nastavku rasta mortaliteta od malignih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti, skrivio nezaslužene invaliditetom i komorbiditetima obilježene sudbine pacijenata govori u prilog da isti nije postupao sukladno danoj prisezi čime je uvelike narušena njegova vjerodostojnost kao ministra u Vladi Republike Hrvatske te je istovremeno dovedena u pitanje i vjerodostojnost Vlade Republike Hrvatske.

Slijedom svega iznijetog, Milan Kujundžić nije više osoba koja može i smije obnašati dužnost ministra zdravstva u Vladi Republike Hrvatske, pa podnositelji ovog Prijedloga predlažu da Hrvatski sabor nakon provedene rasprave donese

Odluku o iskazivanju nepovjerenja Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u VladiRepublike Hrvatske

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE PITANJA POVJERENJA MILANU KUJUNDŽIĆU, MINISTRU

ZDRAVSTVA U VLADI REPUBLIKE HRVATSKE PODNOSE ZASTUPNICI:

BROJ IME I PREZIME POTPIS

aJ( c

^ /r

1fflUNTlCL^

/f'ZrtQ^h

/\^7(P ^^Aa/(cr~

f1^(113 LA^ ?/t»v'<fVfC

tI ori/s LAV o<

3*0 ItTOgJ

rf/^

Pc>Q^\/icJ

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE PITANJA POVJERENJA MILANU KUJUNDŽIĆU, MINISTRU

ZDRAVSTVA U VLADI REPUBLIKE HRVATSKE PODNOSE ZASTUPNICI:

IME I PREZIMEBROJ POTPIS/

/

7,r

rt

U

^r:/

'XfK/'c/

h

r^ ^ R-T) 0rI

7/ /// C-

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE PITANJA POVJERENJA MILANU KUJUNDŽIĆU, MINISTRU

ZDRAVSTVA U VLADI REPUBLIKE HRVATSKE PODNOSE ZASTUPNICI:

POTPISIME I PREZIMEBROJ

/ V Vn

\\

I

/ I/+L^k,^(C

lUvp