predsjednika uprave za 2012. godinu dioničarima atlantske ... · njima očekuje umjeren rast...

25ISSN 1332-4594

AtlantbulletinIzvješće predsjednika Uprave za 2012. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d.

31srpanj 2013.

m/b AP JADRAN

m/b AP JADRAN

Ususret redovitoj Glavnoj Skup-

štini Društva na kojoj će se raz-

motriti izvješća Uprave o stanju i

poslovanju Društva u 2012. godi-

ni, u Atlant bulletinu iz Izvješća

predsjednika Uprave kap. Pera

Kulaša uvodno izdvajamo kako

je u jednoj od najlošijih godina u

povijesti pomorskog tržišta Gru-

pa Atlantska plovidba poslovala s

gubitkom od 76,6 milijuna kuna

(koja će se pokriti iz zadržane do-

biti predhodnih poslovnih godi-

na), ali s flotom starom samo oko

5 godina i nosivosti preko milijun

DWT-a.

U novom broju Atlant bulletina

kap. Nedjeljko Zelen, zamjenik

komercijalnog direktora za opera-

tivne poslove, piše o pomorskom

tržištu suhih tereta s predviđanji-

ma u narednom periodu, Marin

Matana, član Uprave za rukovo-

đenje brodovima, o novogradnja-

ma Atlantske plovidbe te Marko

Asić, voditelj prodaje i marketin-

ga, o završnom dijelu izgradnje

Atlant poslovnog centra u Gružu,

a Danijel Obuljen i Stanka Divi-

zić o poslovanju Atlant agenta i

Atlant putničke agencije.

Naš sugovornik je i upravitelj

stroja Miro Tomašević, dobitnik

statue „Dobro more“, koji je re-

kao: „Sve u životu što sam stvo-

rio, stvorio sam u Atlantskoj plo-

vidbi.“

Doznajemo da je u Dubrovniku,

na Pomorskom odjelu Sveučilišta,

predstavljen novi brodostrojarski

simulator, povezan s nautičkim

simulatorom, kojeg je prethodno

donirala Atlantska plovidba.

Naši stalni suradnici na stranica-

ma Atlant bulletina o pomorskoj

prošlosti i u ovom broju su Ani-

ca Kisić, Tamara Spajić, Marijan

Žuvić, Ljerka Dunatov s temama

o Benediktu Kotruljeviću, galeti

– kruhu sa sedam kora, parobro-

dima „Mljet“ i „Cavtat“ koji su

posve neočekivano plovili i pod

oznakom Atlantske plovidbe, a

donose nam i zabilješku o izložbi

Znameniti pomorci Dubrovačke

Republike.

Uredništvo

Poštovani čitatelji.

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika mag.oec, BORIS ROZIĆ, članovi: kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing.,BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave

kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing. član Uprave

za komercijalne poslove

MARIN MATANA, dipl.ing. član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ RELJA, dipl.oecc.

član Uprave za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.član Uprave

za pravne poslove

2

3

Izvješće predsjednika Uprave za 2012. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d.

I ako su se tijekom pro-matrane poslovne godine putem zakonski propisa-

nih izvješća ili pak povreme-nim istupima u javnosti, a i putem društvenog biltena, di-oničari i šira javnost obavješta-vali o događanjima u Društvu, te o financijskim i poslovnim izvješćima i planovima, duž-nost nam je na kraju poslovne godine rezimirati rezultate po-slovanja.

Opće je poznata činjenica da je pomorsko tržište jedno od najtransparentnijih grana in-dustrije.

BDI (Baltic Dry Index) kao relevantan i mjerljiv podatak objavljivan na dnevnoj bazi pokazuje nam kretanja na trži-štu rasutih tereta. Sam pogled na prosječnu vrijednost BDI-a u 2012. godini ukazuje nam da je 2012. godina bila jedna od najlošijih godina u povije-sti pomorskog tržišta. Uspo-ređujući prosječne vrijednosti Indexa lako je uočljivo da od

velike recesije 1986. godine nije bilo tako duboke krize po-morskog tržišta rasutih tereta. Samo u odnosu na 2011. godi-nu prosječni godišnji pad BDI-a je iznosio preko 40%.

Ulaskom u godinu u kojoj su zapadne, i druge razvijene ekonomije, nastavile trpjeti zbog izuzetno slabe globalne ekonomske situacije kao i sla-bljenja gospodarskog rasta u Kini, te uvažavajući činjenicu da je usporen napredak većine zemalja u razvoju, prirodno bi bilo napraviti poveznicu izme-đu sredine osamdesetih godina i danas. U stvarnosti zajednič-kih poveznica je iznenađujuće malo, dok su razlike duboke i značajne.

Najduži i najintenzivniji pro-cvat u prijevozu rasutog te-reta, koji je trajao od 2003. do 2008. godine, rezultirao je rekordnim narudžbama novih brodova i izgradnjom novih brodogradilišta. Poja-va brojnih novogradnji kao i

3

prenamjena mnogih tankera u brodove za rasute terete, re-zultirala je ponudom brodskog prostora daleko većom od po-tražnje. U 2012. godini, petu godinu zaredom, rast svjetske flote je bio zapanjujuće velik. Isporučeno je 1287 brodova za prijevoz rasutih tereta ili pre-ko 100 milijuna DWT-a. Ovo je druga godina zaredom (na-

damo se i posljednja) u kojoj su svjetska brodogradilišta uspje-la sagraditi i isporučiti novih 100 milijuna tona kapaciteta.

Pomalo sretna okolnost je ta da je, za razliku od krize 80-ih go-dina, potražnja za prijevozom rasutih tereta, prvenstveno željeznom rudom i ugljenom, i dalje nastavila rasti, iako ne-što usporenijim tempom te je na godišnjoj razini povećana za oko 4%.

Uzimajući u obzir i rekordan odlazak starih brodova u reza-lišta (preko 35 milijuna dwt) netto povećanje svjetske flo-te za prijevoz rasutih tereta u 2012. iznosilo je oko 65 miliju-na tona, odnosno 10,4%.

Početkom 2012. godine flo-tu Atlantske plovidbe je čini-lo 16 brodova ukupne tonaže 714.832 DWT, a krajem godi-ne 17 brodova ukupno 959.882 DWT što predstavlja povećanje DWT-a od 34,3%. Prodani su brodovi Atlant Svenja, Mokoši-ca, Petka i Šipan, dok su u flotu ušle novogradnje: AP Astarea, AP Argosy, AP Slano, AP Ston i AP Jadran. Prosječno raspolo-živa tonaža tijekom 2012. go-dine iznosila je 827.613 DWT i za 10,6% je veća od iste u 2011. godini.

4

S takvim sastavom flote Grupa Atlantska plovidba ostvarila je ukupni prihod od 521,1 mili-juna kuna, što je 15,8% ma-nje nego godinu ranije. U toj strukturi prihoda očekivano je najviše sudjelovalo brodarstvo s ukupnim prihodom od 438,1 milijuna kuna ili smanjenjem od 19,5%, odnosno u tom se-gmentu ostvaren je gubitak od 82,4 milijuna kuna za razliku od 17,3 milijuna kuna dobiti godinu dana ranije.

Segment hotelijerstva je, za-hvaljujući veoma uspješnoj sezoni, povećao prihod u od-nosu na 2011. godinu i to za 12,4%, što je rezultiralo s oko 6,1 milijuna kuna dobiti, u odnosu na gubitak od 3,7 mi-lijuna kuna u 2011. godini.

Dvije agencije - lučka i put-nička, poslovale su uobičajeno dobro i pozitivno, no njihov rezultat nije od značajnijeg utjecaja na poslovanje Grupe.

Nakon konsolidiranih rezul-tata svih djelatnosti kako su pobrojane, dolazimo do ko-načnog gubitka Grupe od 76,6 milijuna kuna ili nešto više od 12,6 milijuna dolara.

Kako je već rečeno, tijekom 2012. godine prodana su četiri broda, a istovremeno je u flotu ušlo pet od sedam novogradnji iz investicijskog ciklusa koji je u tijeku i iz kojega ćemo izaći

s pomlađenom flotom starom samo oko 5 godina i nosivosti od preko milijun DWT-a.

Reviziju naših financijskih iz-vještaja obavlja splitska Revi-zijska tvrtka LIST d.o.o., kao i jedna od vodećih svjetskih "big four" revizijskih kuća De-loitte, koje potvrđuju da su ona rađena prema međunarod-nim računovodstvenim i finan-cijskim standardima kako bi isti mogli biti predočeni našim ino-bankama, vjerovnicima, i što je najvažnije, našim dioni-čarima.

Dionica Atlantske plovidbe, izlistana na Zagrebačkoj bur-zi, dijeli sudbinu globalnog i hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i opće, nažalost nega-tivne, trendove na burzi. Po-četkom godine cijena je bila 333 kune,dok je prosječna go-dišnja cijena iznosila 283,36 kuna, uz maksimalnu vrijed-nost od 396 kuna i minimalnu od 195 kuna.

Činjenica je u svakom pogle-du da bi 2013. godina treba-la biti prekretnica u povijesno ponavljajućem ciklusu pomor-skog tržišta. Dolazimo do upe-čatljive točke 12-godišnjeg ci-klusa vozarina koji je započeo kasne 2001. godine, kada su Sjedinjenje Američke Države počele izlaziti iz kratkotrajne recesije. Ipak, ne smijemo se zavaravati trendovima i poka-

zateljima rasta velikih svjet-skih gospodarstava. U sljede-ćoj godini preostaje još velik broj neisporučenih novograd-nji koji nas mora upućivati na krajnji oprez u poslovnom ponašanju. Dakle, iako smo dugoročno optimisti da je bu-dućnost tržišta nakon 2013. godine daleko svjetlija, ne očekujemo povratak na rekor-dne razine vozarina koje smo vidjeli tijekom velikog ciklusa od 2003.-2008. godine.

I na kraju, novi elemenat, koji će vjerojatno znatno utjecati na pomorsko tržište, je grad-nja i isporuka novih, ekološ-ki prihvatljivijih brodova sa značajno nižom potrošnjom goriva. Jedina šansa koju bro-dogradilišta danas imaju je di-zajniranje i proizvodnja nove generacije tehnološki superi-ornijih brodova. Ovakav put razvoja imat će izniman utje-caj na postojeću svjetsku flotu i velika očekivanja za one koji su voljni investirati za buduć-nost.

Tržište će se svakako (prije ili kasnije) promijeniti, ali na više načina nego smo to do sada bili svjedoci.

5

Analizirajući trenutnu situaci-ju svjetske ekonomije došli

smo do sljedećih zaključaka:

- oporavak u globalnoj eko-nomiji pokrenut je snažnom ekspanzijom tržišta zemalja BRIC-a (Brazila, Rusije, Indi-je, Kine);

- napredne ekonomije susreću se s izazovom rezanja post re-cesijskih dugovanja i konstan-tnom nestabilnosti na financij-skom tržištu;

- unatoč državnim poticajima domaća potražnja u euro –zoni pokazuje slabost, a povjerenje u ekonomiju poljuljano je uda-rom dužničke krize;

- u Americi ekonomski pokaza-telji ukazuju na oporavak gos-podarstva, a da li je to stvarno i da li će se isto nastaviti teško je procijeniti.

Za očekivati je da će se svjetski oporavak odvijati neravnomjerno pre-ma regijama, a predviđanja govore da će u zemljama Europske unije i u Ve-likoj Britaniji oporavak bitni znatno sporiji. U Americi se prema predviđa-njima očekuje umjeren rast BDP-a.

Ekonomski rast ostaje visok u Kini, čemu je uzrok urbani razvoj i poboljšanje životnog standarda koji dovode i do povećanja privatne po-trošnje. Kina se iz zemlje s jeftinom radnom snagom koja „sastavlja“ tuđe proizvode prometnula u silu koja osmi-šljava nove proizvode i tehnologije, i po inovacijama u proizvodnji, i tehno-

Rast Industrijska proizvodnja

Svijet Napredne ekonomije Zemlje u razvoju

Izvor: Maersk Broker

kap. Nedjeljko Zelen zamjenik komercijalnog direktora za operativne poslove

Pomorsko tržište suhih tereta u 2012. i predviđanja u narednom periodu

logiji proizvodnje i proizvoda,postala je jedna od vodećih zemalja svijeta. Njezin gospodarski rast i razvoj u za-dnjih 20-tak godina polučio je to da je Kina počela uvoziti sirovine, a izvo-ziti visokovrijedni finalni proizvod.

Na primjer, Kina je najve-

ći proizvođač bakrenih žica (koje se upotrebljavaju svugdje, od običnog prekidača do sofisticiranih kompjute-ra), a kako joj je za takvu proizvod-nju potrebna sirovina koju na svom teritoriju nema u potrebnim količina-ma, Kina je počela širom svijeta, od Zambije, Angole, Brazila pa sve do Kambodže, kupovati rudnike bakra. Da bi sirovinu dopremila do svojih proizvodnih pogona, potreban joj je što jeftinji prijevoz, a to je transport morskim putem. Tako Kina pokreće tržište suhih tereta, a kad proizvede finalni proizvod opet joj je potreban

što jeftinji put do potrošača (SAD, Europa, Afrika), te se tako opet po-kreće pomorski prijevoz i tržište su-hih tereta.

Isti je slučaj i s proizvodnjom čelika u Kini. Očito je da će potrošnja čelika nastaviti rasti, pa Kina stoga povećava svoja ulaganja u tu vrstu industrije. Već je odobren niz novih projekata u iznosu od 23 milijarde USD, kao i plan od 1 trilijarde Yua-na pretvoriti u USD (cca 17 milijardi USD) za ulaganja u infrastrukturu. U Kini je u 2012. godini proizvedeno oko 690 milijuna tona čelika, dok je uvezeno oko 740 milijuna tona želje-zne rudače. Očekuje se porast svjetske potrošnje čelika sa 2,1% u 2012. god. na 3,2% u 2013. god. Vezano uz isto očekuje se da se i svjetska proizvodnja čelika poveća 1%, što bi dostiglo više od 1,5 milijarde tona.

6

mil.tona Proizvodnja čelika u Kini ukupna svjetska u %

Proizvodnja čelika u Kini Udio Kine u svjetskom proizvodnji čelika


mil.tona Uvoz željezne rudače u Kini


Pomorsko tržište suhih tereta u 2012. i predviđanja u narednom periodu

U 2012 god. Kina je bila naj-veći uvoznik željezne rudače na svijetu (oko 60% željezne rude na svjetskom tržištu). Što se ostalih zemalja tiče i Južna Koreja je imala relativno velik uvoz, dok je uvoz zemalja Europske unije ostao nepromijenjen, a uvoz u Japan je narastao za oko 5%, odno-sno kroz cijelu godinu je dosegao 134 milijuna tona. Kao najveći izvozni-ci željezne rudače dominantnu ulo-gu imaju Australija i Brazil koji su u 2012.god. zajedno ostvarili oko 70% svjetskog izvoza željezne rude. Oko 46% željezne rudače u Kinu uvozi se iz Australije što je čini njezinim glav-nim opskrbljivačem u prethodnom razdoblju. U 2012. god. izvoz željezne rudače iz Indije značajno je opao, te se očekuje daljnji pad i u 2013. godini. Među najvećim izvoznicima željezne rude treće mjesto preuzela je Južna Afrika ( sa oko 56 mil. tona u 2012.godini). Obzirom na to da je Kina ulo-žila velika sredstva u rudnike željezne rude u zapadnoj Africi može se očeki-vati povećanje izvoza iste iz ovog dijela svijeta.

7

mil.tona Razvoj kineske trgovine ugljenom

Net – Izvoz Izvoz Uvoz


Prikaz stanja energetike u Indiji


Uvoz niklove rudače u Kini

Izvor: Howe Robinson, Odjel za istraživanje tržišta, GTIS

Nastavak velike potražnje za ugljenom i dalje se očekuje u Kini (Kina je i u 2012. godini ostala najveći uvoznik ugljena sa oko 178 milijuna tona što je za 89% više od uvoza u prethodnoj godini). Njoj se pridružuje i Indija, koja trenutno provodi četiri velika projekta izgradnje termoelek-trana, od kojih svaka ima kapacitet od 4000 MW, što podrazumijeva i poten-cijalnu potrošnju od oko 15 milijuna tona ugljena na godinu. Termoelek-trane bi u punoj funkciji trebale biti 2016. god., pa se stoga se očekuje da će uvoz ugljena za potrebe istih zna-čajno porasti u narednom razdoblju.

U prošloj godini uvoz niklo-ve rudače u Kinu iz Indonezije znatno je smanjen nakon što je indonezijska Vlada počela oduzimati dozvole za izvoz. U isto vrijeme filipinski izvo-znici su krenuli nadomjestiti potre-bu za istim, te tako podigli izvoz sa

48 milijuna tona u 2011. godini na oko 65 milijuna tona u prošloj godi-ni. Unatoč tome rekordni izvoz ove rudače u Kinu zabilježen je ipak iz indonezijskih luka. Obzirom na oče-kivana i daljnja ograničenja u izvozu niklove rudače iz Indonezije u 2013.

godini, predviđa se porast uvoza ni-klove rudače u Kinu s Filipina, bez obzira na to što je uvoz s tog područja otežan u periodu od siječnja do trav-nja zbog sezone kiša.

8

Tržište žitarica

Žito Sirove žitariceIzvor: Maersk Broker

Prikaz stanja energetike u Indiji


Na tržište žitarica u 2012. veliki utjecaj imala je suša, u Ameri-ci i Crnom moru, koja je prouzročila pad trgovine istim. Iz tog razloga u 2013. god. očekuje se smanjenje od 5% svjetske proizvodnje žitarica, što iznosi oko 665 milijuna tona. Ovo

smanjenje uvjetovat će i smanjenje svjetske trgovine žitaricama od oko 9%, što iznosi oko 132 milijuna tona. Suša u Crnom moru i Europskoj uniji potaknut će povećanje izvoza žitari-ca iz Amerike, ali isto bi moglo biti nedovoljno da bi održalo ravnotežu

na tržištu. Na svjetskoj razini očekuje se smanjenje proizvodnje sirovih žita-rica za oko 3% (do 1,1 milijun tona u 2013. god.) što će uvjetovati pad trgovine sirovim žitaricama od 11% (do 108 milijuna tona u 2013. god.).

Zaključak koji se iz ovoga može izvu-ći je da je Kina u ovom momentu glavni pokretač (ako ne i jedini) svjet-skog gospodarstva. Predviđa se da, ako uspije zadržati stopu rasta od 7% i ovakav način vođenja gospodarstve-ne politike, nema straha za pomorsko tržište suhih tereta u svijetu.

9

Vijesti IZ DRUŠTVA

Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

SKLAPANJE UGOVORA O GRADNJI BRODOVA

Atlantska plovidba je krajem ožujka ove godine sklopila s kineskim Bro-dogradilištem Qingshan četiri ugovo-ra o gradnji brodova (novogradnji) i to tzv. Handy size brodova, nosivosti 38.700 tona.

Nakon udovoljenja preduvjetima iz Ugovora o gradnji, dva od ta četiri ugovora su stupila na snagu dana 25. travnja ove godine.

Preostala dva Ugovora o gradnji su tzv. opcijski ugovori, odnosno Atlant-ska plovidba ima pravo (tzv. „opci-ju“) da se odluči graditi ili ne graditi te brode. Opciju treba deklarirati do kraja studenog ove godine (za prvi op-cijski brod) odnosno do kraja siječnja 2014.g. (za drugi opcijski brod).

Primopredaja ugovorenih brodova je dogovorena kako slijedi:

- prvi brod/novogradnja 31.03.2015.g.;

- drugi brod/novogradnja 31.10.2015.g.;

- treći brod/novogradnja 31.07.2015.g. (ukoliko bude deklarirana opcija), i

- četvrti brod/novogradnja 31.01.2016.g. (također, uko-liko bude deklariran opcija).

Poštovani čitatelji.

Kao i obično, smatramo potrebnim obavijestiti Vas o svim važnim doga-đajima koji su obilježili razdoblje od izdanja posljednjeg broja Atlant bulle-tina do sada.

Premda broj važnih vijesti koje su zna-čajne dioničarima redovito objavljuje-mo i na našoj internet stranici (www.atlant.hr), ali i na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr) i HANFA-e (www.hanfa.hr), i to od-mah nakon što su se dogodile, ipak smo u Atlant bulletinu zadržali običaj ponoviti ih za one dioničare i čitatelje koji nisu redovito pratili elektroničke medije.

Koliko god od posljednjeg broja Bulletina nije bilo previše važnih vije-sti, premda su naši radni dani ispunje-ni brojnim poslovima, ipak ocjenjujem da su vijesti o novim investicijama koje sam uvrstio u ovaj broj najvažnije od svih jer pokazuju dugoročnu opre-dijeljenost Atlantske plovidbe d.d. na razvoj, pomlađivanje flote, konkuren-tnost, pa i zaštitu okoliša koja sve više postaje nezaobilazan čimbenik i u po-morstvu.

Ostaje mi najaviti dioničarima i čitate-ljima da je Uprava Atlantske plovidbe, raspravljajući o racionalizaciji poslova-nja i uštedama gdje god ih je mogu-

će postići, donijela odluku da će ovaj, 31. broj Atlant bulletina biti posljed-nji koji će dioničarima biti upućivan poštom na njihove kućne ili poslov-ne adrese. Naime, troškovi tiskanja i poštarine su značajno porasli. Da bi se bolje razumjela ova odluka, želimo izvijestiti da Atlantska plovidba ima, skoro u svakom trenutku, oko 9.000 dioničara (katkada čak i više). Vjeru-jemo da će dioničari pozdraviti ovakvu odluku. No, to ipak nije sve. Uprava je istovremeno s donošenjem ove od-luke ipak ocijenila da je izvještava-nje dioničara iznimno značajno, te će Atlant bulletin i dalje nastaviti izlaziti, ali u elektronskoj verziji i bit će (kao i svi prethodni) dostupan na internet stranicama Atlantske plovidbe (www.atlant.hr). Donesena je odluka da će Atlant bulletin izlaziti dva puta godiš-nje, kao i do sada, u kasno proljeće i pred blagdan Svetoga Nikole, zaštit-nika pomoraca, a o izlasku tih brojeva će se redovito obavještavati javnost. Vodeći računa da ipak postoje i oni tradicionalniji čitatelji koji više vjeruju „papiru“ nego PC monitoru, ipak će se tiskati jedan manji broj primjeraka koji će zainteresiranima biti dostupan na ulazu u poslovnu zgradu Atlantske plovidbe.

10

Radi se o projektu broda koji je nazvan „Green Dolphin“ koji već u svojem nazivu naglašava ekološku prihvatlji-vost broda tijekom njegove eksploata-cije. Brod će novim designom trupa i uporabom novog tipa glavnog stroja trošiti znatno manje goriva u odno-su na dosadašnje slične brodove tog tipa. No, o tome je više istaknuto u zasebnom članku u ovom broju Atlant bulletina kojega je napisao član Upra-ve Marin Matana.

ZAKAZANA REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA

U ovom broju Atlant bulletina objav-ljen je i poziv s dnevnim redom i pri-jedlozima svih odluka za redovnu Glavnu skupštinu Atlantske plovidbe d.d. Redovna Glavna skupština će se održati dana 23. kolovoza ove godine u sjedištu Atlantske plovidbe, s počet-kom u 18 sati.

Osim u ovom broju Atlant bulleti-na, svi materijali za redovnu Glavnu skupštinu su objavljeni također na in-ternet stranicama: Atlantske plovidbe d.d., Zagrebačke burze d.d., HANFA-e, u Narodnim novinama RH i u dva lo-kalna tjednika.

PROMJENA U NADZORNOM ODBORU

Nadzorni odbor Atlantske plovidbe je na svojoj 7. sjednici V. saziva, održanoj dana 21. svibnja ove godine, donio od-luku o izboru zamjenika predsjednika Nadzornog odbora. Izabran je Boris Rozić umjesto dotadašnjeg zamjenika predsjednika Nika Bratoša. Niko Bra-toš i dalje je član Nadzornog odbora.

OTKAZIVANJE DVAJU UGOVORA O GRADNJI BRODOVA

U brojnim prethodnim brojevima Atlant bulletina smo izvještavali o programu gradnje četiriju panamax brodova za Atlantsku plovidbu u ki-neskom brodogradilištu JEHI.

Podsjećamo da su dva od ta četiri bro-da već sagrađena i isporučena Društvu. Radi se o brodovima AP ARGOSY i AP JADRAN, koji su nam predani ti-jekom 2012.g.

Za preostala dva broda je ugovore-ni rok isporuke bio do, najkasnije, 30. lipnja ove godine. Brodogradili-šte nam nije u ugovorenim rokovima uspjelo dovršiti i predati nam niti je-dan od ta dva preostala broda, pa je Uprava Društva donijela odluku da oba ta Ugovora o gradnji otkaže, te da zatraži povrat do sad uplaćenih sred-stava tijekom gradnje. Povrat do sada uplaćenih obroka kupoprodajne cije-ne garantira najveća kineska državna banka.

11

SKUPŠT

INA

Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 51. sjednici IV. saziva održanoj dana 21. svibnja 2013.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se

P O Z I Vza redovitu Glavnu Skupštinu Društva

I. Redovita Glavna Skupština Društva održat će se u petak, 23. kolovoza 2013.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).II. Za sazvanu redovitu Glavnu Skupštinu utvrđuje se slijedeći

D n e v n i r e d :

Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini;Izbor dva brojača glasova;Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini;Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2012. godini;Izvješće revizora za 2012. godinu;Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2012. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);Donošenje odluke o gubitku iz poslovanja Društva u 2012. godini;Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva;Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva;Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2013. godinu;Donošenje odluke o izmjeni Statuta Društva;Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica;Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva;Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.

III. Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazva-ne Skupštine:

AD-2Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez.AD-3Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini.AD-4Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2012. godini.AD-5Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2012. godini.AD-6Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2012. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.AD-7Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Utvrđuje se da gubitak nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2012. godinu iznosi 79.925.265,04 Kuna, koja se prenosi u slijedeću poslovnu godinu.AD-8Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2012. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad.AD-9Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2012. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nad-zornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad.

AD-10Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:Za revizora Društva u 2013. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split.

AD-11Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:

Mijenja se Statut Atlantske plovidbe d.d. i to kako slijedi:

IZMJENE I DOPUNES T A T U T ADIONIČKOG DRUŠTVA ATLANTSKA PLOVIDBA DUBROVNIK

Članak 1.

Podnaslov 2) Glave X. mijenja se i glasi:

„2) Vlastite dionice“

Članak 2.

Članci 25. do 29. brišu se.

SKUPŠT

INA

Članak 3.

Članak 30. mijenja se i glasi:„Članak 30.

Na stjecanje i otpuštanje vlastitih dionica i postupanje s istima u pravnom prometu, kao i na sva ostala pitanja iz ove oblasti primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona.“

Članak 4.

Članak 34. stavak (1) mijenja se i glasi:

„(1) Evidenciju o svim izdanim dionicama u Društvu, zbirku isprava i sve ostale pomoćne evidencije vodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. temeljem posebnog propisa.“

Članak 5.


„(2) Izabrani predsjednik, u roku od 24 sata, podnosi Nadzornom odboru prijedlog za imenovanje članova Uprave, i to u cjelovitom sastavu, s navođenjem poslova koje će pojedini član Uprave obavljati.“

Članak 6.

Članak 41. stavak (1) mijenja se i glasi:„Članak 41.

(1) Uprava Društva vodi poslovanje Društva. U sklopu ove zadaće, Uprava Društva posebno je dužna i ima pravo, u skladu sa Zakonom i ovim Statutom:- utvrđivati poslovnu politiku Društva,- sazivati Skupštinu, u slučajevima i na način utvrđen odredbama ovog Statuta ili Zakona,- donositi planove i programe za provođenje utvrđene poslovne politike Društva,- utvrđivati unutarnju organizaciju Društva,- donositi opće akte Društva,- pripremati prijedloge odluka i općih akata iz nadležnosti Skupštine Društva,- izvršavati odluke Skupštine i Nadzornog odbora,- pripremati i podnositi izvješća Nadzornom odboru, kako je određeno odredbama Zakona o trgovačkim društvima,- donositi odluke iz oblasti radnih odnosa,- utvrđivati stegovnu i materijalnu odgovornost djelatnika Društva,- zatražiti pokretanje stečajnog postupka ili postupka prisilne nagodbe, kada je to određeno zakonskim propisima,- i sve druge poslove propisane zakonom.“

Članak 7.


„(2) Svoj protuprijedlog, koji mora biti obrazložen, dioničar mora dostaviti Društvu u roku od najmanje 14 dana prije dana održavanja Skupštine. Dan prispijeća prijedloga Društvu ne uračunava se u taj rok.“

Članak 8.

Članak 50. stavak (3) briše se.

Članak 9.

Članak 58. stavak (1) mijenja se i glasi:„Članak 58.

Nadzorni odbor u okviru svojih ovlasti:- nadzire vođenje poslova,- nadzire poslovanje Društva,- podnosi Skupštini pisana izvješća o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Društva,- saziva skupštinu kada je to potrebito radi dobrobiti Društva,- daje upute za rad Uprave,- donosi Pravilnik o svom radu,- izabire i razrješava Upravu,- daje suglasnost na odluke Uprave u slučajevima utvrđenim ovim Statutom, te obavlja i sve druge poslove koji su Zakonom, ovim Statutom ili posebnom odlukom Skupštine stavljeni u njegovu nadležnost,- i sve druge poslove propisane zakonom.“

Članak 10.


Članak 11.


Članak 12.


„(2) Odluku o razrješnici članova Uprave i Nadzornog odbora Skupština donosi ako prosudi da su Nadzorni odbor i Uprava uspješno vodili Društvo u prethodnom razdoblju.“

Članak 13.


„(3) Skupština Društva mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezinog održavanja. Poziv za Skupštinu, sa svim potrebnim ispravama, objavljuje se u glasilu Društva, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama Društva.“

13

SKUPŠT

INA

Članak 14.


„(1) Dioničare na Skupštini mogu zastupati punomoćnici. Punomoć se izdaje u pismenom obliku i treba biti ovjerena ili u Društvu ili kod javnog bilježnika, odnosno kod tijela uprave ili suda, a na brodovima od strane zapovjednika broda.“

Članak 15.


„(3) Punomoć ovjerena kod javnog bilježnika, tijela uprave ili suda predaje se društvu istovremeno s prijavom i identifikacijom za sudjelovanje u Skupštini, odnosno najkasnije deset dana prije održavanja Skupštine.“

Članak 16.


„(1) Dioničari glasuju dizanjem kartona s brojem glasova koje imaju, koji se zbrajaju po glasovima „ZA” i glasovima „PROTIV” prijedloga odluke, te se utvrđeni rezultati glasovanja priopćavaju predsjedatelju Skupštine, koji ih objavljuje.“

Članak 17.


„(1) Skupštini predsjedava osoba koju odredi Nadzorni odbor.“

Članak 18.


„(3) Godišnji obračun, izvješće revizora, izvješće Uprave o poslovanju Društva i prijedlog Uprave za upotrebu dobiti, te izvješće Nadzornog odbora o nadzoru poslova Društva moraju biti dani na uvid dioničarima u poslovnim prostorijama Društva, i to najkasnije 8 dana nakon objave poziva za Skupštinu.“

Članak 19.Članak 76. stavak (1) mijenja se i glasi:

„(1) Ako odlukom Skupštine nije određeno drugačije, dividenda se isplaćuje u roku od 30 dana po zaključenju Skupštine.“

Članak 20.


„(1) U Društvu se mogu organizirati organizacijski dijelovi prema potrebama procesa rada u Društvu.“

Članak 21.

Članak 78. stavak (1) mijenja se, a iza istoga se dodava stavak (2) te cjelokupni članak glasi:

„(1) “Narodne novine” Republike Hrvatske su glasilo Društva u kojima se objavljuju podaci i priopćenja Društva.(2) Podaci i priopćenja Društva mogu se objaviti i na oglasnoj ploči i internetskim stranica Društva te na druge pogodne načine odnosno kako je to propisano zakonom.“

Članak 22.


„(4) Izmjene i dopune Statuta odnosno novi Statut stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.“

Članak 23.

Članci 83. do 85. brišu se.

Članak 24.

Ovlašćuje se Nadzorni odbor izraditi potpuni pročišćeni tekst Statuta.

Članak 25.

Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.

Predsjednik Nadzornog odbora:

_____________________________kap. Ante Jerković

Predsjedavajući Glavne skupštine:

_____________________________Ivica Šurkoivić

SKUPŠT

INA


Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi: „Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 30. kolovoza 2012.g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“


Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko društvo Dubrovnik, donosiODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVIZA STJECANJE VLASTITIH DIONICAI. Daje se suglasnost Upravi Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih sugla-snosti Glavne skupštine i to putem jedne ili više kupovina pod sljedećim uvjetima:a) ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno sa vlastitim dionicama koje Društvo već ime, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva;b) Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;c) Uprava može stjecati vlastite dionice po cijeni koja može biti manja odnosno veća 10% (deset posto) od prosječne cijene na Zagrebačkoj burzi ostvarene na dan koji je prethodio danu kupnje;d) Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko je to u interesu Društva, a uvjeti kupnje su u skladu sa toč. c) ove Odluke;e) prilikom stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve na vlastite dionice sukladno odredbama Zakona.II. Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvijestiti prvu sljedeću Glavnu skupštinu.III. Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja, a vrijedi 5 (pet) godina.

IV. Na Glavnoj Skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva na završetku radnog dana 16. kolovoza 2013. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 16. kolovoza 2013. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati. Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj Skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na Glavnoj Skupštini Društva koja se održava dana 23. kolovoza 2013. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu. Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike:Tonći Miloslavić, OIB 17392747822;Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066;Edo Taslaman, OIB 61584770189;Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; iBožo Stanić, OIB 08560377218;svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik. Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu. Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr). Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 16. kolovoza 2013. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva. Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 16. kolovoza 2013. godine do 15,00 sati. Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva.

V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 23. kolovoza 2013.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva biti će objavljeni u broju 31 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva.

VI. U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:- dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračunava dan primitka zahtjeva u Društvu;- svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorište-nje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima;- svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima.

VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Repu-blike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.hr) i u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 31)

VIII. Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

15

S Brodogradilištem Qingshan, Wu-han, Kina potpisan je ugovor o gradnji dvaju brodova nosivosti 38.000 DWT, uz opciju za još dva ista broda.

Brodovi su tipa Handymax, a radi se o potpuno novom projektu razvijenom u suradnji s Brodograđevnim institutom SDARI iz Shanghaia, Klasifikacijskim društvom DNV (Det Norske Veri-tas) i proizvođačem brodskih motora Wartsila pod nazivom GREEN DO-LPHIN. Ovim projektom nastojalo se udovoljiti zahtjevima za visokim eko-loškim standardima kao i najoptimal-nijoj potrošnji goriva, uz poštivanje zahtjeva za maksimalnu energetsku učinkovitost.

Novogradnje Atlantske plovidbe

Marin Matana, dipl. ing., član Uprave za rukovođenje brodovima

XIII. nastavak

Brodovi će imati sljedeće karakteristike:

- dužina preko svega: 180,00 m,- širina: 32,00 m,- visina: 15,00 m,- max. gaz: 10,50 m,- nosivost na max. gazu: 38.700,00 t,- brzina: 14,00 Nm/h,- porivni stroj: MAN B&W 5S50ME-B9,3 Tier II.,- palubne dizalice: 4 x SWL 36 t i- broj skladišta: 5 .

Novogradnja u Brodogradilištu Qingshan, Wuhan, China

Nastavak obnove flote Atlantske plovidbe d.d.

Pored toga, brod će biti s dvostrukom oplatom, kao i s ravnim bočnim sti-jenkama u skladištima, što znači da nisu predviđeni bočni krovni tanko-vi, osim u skladištu broj 1, gdje to sama forma trupa zahtijeva, dok su donji bočni tankovi predviđeni samo u skladištima br. 1 i 5, također radi forme trupa broda. Na taj način po-stignut je velik otvor grotala skladišta

tereta (open hatch) koji omogućava znatno lakšu manipulaciju teretom. Za manipulaciju teretom predviđene su četiri elektro-hidrauličke dizalice, svaka nosivosti 36 tona, kao i četiri grabilice za rasuti teret.

16

Od ostalih karakteristika vrijedno je napomenuti da će na brodu biti ugrađen uređaj za tretiranje balastnih voda, čime će se onemogućiti prijenos živih morskih organizama koji bi mo-gli utjecati na remećenje ekološke rav-noteže u područjima iskrcaja balasta.

Pored toga, a u cilju zaštite mora od onečišćenja uljem, na brodu će umje-sto klasične stavene cijevi osovinskog voda s ležajevima podmazivanim uljem, biti ugrađena stavena cijev s ležajevima podmazivanim morskom vodom.

Primopredaja prvih dvaju brodova očekuje se u prvoj polovici 2015. go-dine.

General Arrangement

Glavno rebro

17

Više od 30 godina na brodovi-ma Atlantske plovidbe, a 10 godina upravitelj stroja.

Pune 32 godine. Upravitelj 12 godi-na. Avanco na brodu Sveti Nikola, na kojeg me pozvao pokojni Ivo Ćurlin: „Miro, ima jedna dobra i jedna loša vijest. Koju ćeš prvu?“ „Svejedno“, odgovorio sam, a on dodao: „Kratko si doma, ali trebaš već sutra na brod. To je ona loša vijest, a druga je, avan-cavam te za upravitelja.“ Naravno, prihvatio sam. Bio sam tri mjeseca na brodu Sveti Nikola i nisam, fala Bogu, imao nikakvih problema.

Kao vježbenik stroja zaposli-li ste se u Atlantskoj plovidbi davne 1980.godine. Što Vas je, tada, privuklo brodovima Atlantske plovidbe?

Točno, 4.9.1980-te. Bio je to prvi mo-torni brod Atlantske plovidbe. Petka. Završio sam, iako nisam rođen u Du-brovniku, Pomorsku školu. Htio sam navegat. Sve u životu što sam stvorio, stvorio sam u Atlantskoj plovidbi, pa i kuću, koja je „nastradala“ u ratu. Po-mogli su mi je obnovit. Iako, možda, to ne treba objaviti.

Razgovor

MIRO TOMAŠEVIĆ, upravitelj stroja

Rođen 10.02.1960. godine.04.09.1980. – 14.10.1981. ukrcan kao pripravnik pom.stroja-

ra na brodove Petka i Kruševo.30.07.1983. – 23.07.1989. ukrcan kao čistač na brodove Cast

Caribou, Konavle i Mljet.24.02.1989. – 14.11.2000. ukrcan kao III. časnik stroja na

brodovima Cast Caribou i Pelješac, Oluja, Imperial, Gruž, Hercegovi-na, Petka i Konavle.

25.06.2001. – 14.01.2004. ukrcan kao II. časnik stroja na brodovima Miho Pracat, Koločep i Sveti Vlaho.

04.08.2004. ukrcan kao Upravitelj stroja na brodu Sveti Nikola I., a tu funkciju obnaša i danas.

18

Zašto ne?

Za obnovu kuće na Šumetu dali su mi bespovratna financijska sred-stva. Šesta kategorija oštećenja.

Upaljena. Do temelja. Kuća se opet napravila. Obnovila. Fala Bogu, svi smo živi i zdravi. Žao mi je što nemam nijednu fotografiju djece iz tog vremena, od rođenja do 3. godine. Atlantska plovidba mi je

pomogla kada sam obnavljao kuću, ne preko pilot programa, nego sam dobio novac, koji nisam trebao vra-titi. To je istina. Ponavljam, sve što sam u životu stvorio, stvorio sam u Atlantskoj plovidbi.

Meni je dobro. Prezadovoljan sam. Imam dosta posla. Završio sam Višu pomorsku školu. Imao sam 39 go-dina. Izlazili su mi u susret. Vanred-no sam studirao. Kada sam trebao ostati duže kući, kada sam se trebao iskrcati s broda, i tako... Dobra su moja iskustva s brodova Atlantske plovidbe, iako je danas, zbog veli-kog broja kontrola, sve teže i teže. Prije si molio Boga kad ćeš u porat, a danas kad ćeš iz porta. Na brodu Atlant Trina, u pet mjeseci bilo je pet kontrola. Traže bilo što kako bi zaustavili brod. Takav slučaj bio je u Italiji, a svi se ponašaju jednako. U Europi, Japanu ili Australiji. Ili u Americi.

Kao upravitelj stroja po prvi put i najduže bili ste na brodu Sveti Nikola I.,brodu koji je prije petnaestak godina gra-đen u Brodogradilištu Uljanik u Puli. Slučajnost ili ...?

Bio je to kvalitetan brod. I sad je, ali je zub vremena uzeo svoje. Ima dosta posla. Zahtjevan brod.

Bio sam i treći časnik na brodu Konavle, koji je također građen u našem brodogradilištu. Imam do-bra iskustva i pohvale za te brodo-ve. Najviše sam časnik bio na bro-dovima koje je gradio Treći maj. U zadnje vrijeme na teškašima. To su, isto, kvalitetni brodovi. Atlant Tri-na. Njemačka gradnja. Teškaši su specifični brodovi.

Više se govori kako je bilo pri-je, a manje, kako je navegava-ti danas. Što je mladima naj-zanimljivije, što ih dovodi na brodove Atlantske plovidbe i koliko dugo ostaju na njima? Prolaze li uobičajeni put od vježbenika stroja, pa časnika, do upravitelja stroja?

Većina mlađih, na žalost, dođu samo kratko, da steknu iskustva, a potom odlaze na brodove na kruž-nim putovanjima, gdje je nešto veća plaća, a privlače ih vjerojatno i neke druge pogodnosti. Jest, kriza je, ali

nama plaća ne kasni ni jedan dan, što treba zahvaliti i bivšoj i današ-njoj Upravi. Svjetska je kriza i u pomorstvu, zadovoljan sam prima-njima i uopće mi ne pada na pamet promijeniti kompaniju.

Nedavno, sa stranog broda do-šao je na naš brod jako dobar me-haničar te mi rekao: „Kapo, meni je bolje na Atlantskoj. Imao sam plaću, 100-200 dolara više, ali zbog drugih uvjeta to nije bilo bitno.

Spavali smo četvorica u kabini, a hrana je lošija.“

Osjetite li krizu i u vašem redovnom poslu na brodu? I uopće, kako izgleda radni dan upravitelja stroja na brodovi-ma Atlantske plovidbe?

Nenormalno su visoke cijene, pa u dogovoru s tehničkim inspektorom naručujem rezervne dijelove.

Ujutro, nakon što obiđem pogon do 8 sati, dogovorim se s prvim časnikom što će se raditi, a onda slijedi administracija. Puno admi-nistracije, svaki dan mi oduzme 5 do 6 ura. Kada dolaziš u porat sve

treba biti spremno. Prvo gledaju administraciju. Uz to, dnevno naj-manje 5-6 puta siđem dolje u stroj, a ako se rade neki veliki poslovi, svakako sam dolje. Osim toga, na teškašima i u lukama uopće nema dovoljno vremena. Pošto su to spe-cijalni brodovi i kada se voze teški komadi, najviše za naftna postroje-nja, obveze su velike, a minimalna zadržavanja u luci. Nema više ni nedjelje ni praznika. Recimo, i kada se radi teški komad, ja sam na ba-lastu, gore na mostu, zapovijednik i posada su na palubi, a moj dežurni strojar stalno mora biti dostupan u slučaju nekog kvara.

Toliko puta bio sam u Dubaiu, ali zbog posla, ne znam kada smo zadnji put izašli. Možda u Španjol-skoj, kada smo ostali jednu noć, jer teški komadi rade se samo po danu. Uz stalnu komunikaciju s firmom puno je i administracije. Jedno-stavno, to se mora. Nije to ničiji hir. To zahtijevaju lučke vlasti. To su pravila ponašanja koja se mora-ju poštivati. Administracija uistinu oduzima veliko vrijeme, a makinja mora vozit.

Za 30 godina vjernosti Atlantskoj plovidbi, krajem prošle godine, dobili ste i sta-tuu „Dobro more“.

Drago mi je što ste me i zbog toga zvali. Imam lijepa iskustva s firmom i mislim da ću ovdje, ako Bog da zdravlje, dočekati penziju. „Dobro more“ držim doma u vetri-ni. I u obitelji su sretni zbog tog priznanja. Imam dvije kćeri: Mirnu i Anu. Jedna je u Zagrebu na Pra-vu, ima jedan ispit do diplomskog, a druga je studentica četvrte godi-ne Ekonomije, ovdje u Dubrovniku.

A gospòđa?

Fala Bogu i gòspođa je sretna!

„U ŽIVOTU SVE ŠTO SAM STVORIO, STVO-RIO SAM U ATLANT-SKOJ PLOVIDBI“

19

Brod AP JADRAN na svom putovanju iz australijske luke Port Kembla za Europu, dana 30. siječnja 2013. godine stiže u belgijsku luku Ghent. Dolazak se koristi za pri-godnu svečanost-krštenje broda. Svećenik je blagoslovio brod i posadu, a kuma broda bila je gđa. Elena Kolobova, direktorica Atlantic Coal & Bulk Limited.

Ceremoniji krštenja prisustvovali su sljedeći uzvanici:gdin. Stuart Allen- Allen Chartering ,gdin. Maxim Tolstikov-Carbo One Ltd ,gdin. Aidan Drury, direktor Advance Shipping Limited ,gdin.Tapan Das, predstavnik Atlantic Coal & Bulk Limited ,gdin. Christo Nikolov- DNB banka, gđa. Doina Rotari van Tooren – predstavnik DVB banke,gdin. Mark Ras – predstavnik DVB banke,kap. Dirk Varneave- Lučki kapetan,gdin. Mathias de Clercq – dogradonačelnik Ghenta,kap. Pero Kulaš – predsjednik Uprave Atlantske plovidbe d.d.,kap. Nedjelko Zelen – predstavnik Atlantske plovidbe d.d. igdin. Duško Vladović Relja – član Uprave Atlantske plovidbe d.d. .

m/b AP JADRAN

S lijeva na desno:Svećenik,gdin.Mark Ras – DVB banka,gđa. Doina Rotari van Tooren – DVB banka,gdin. Christo Nikolov- DNB banka,gdin. Duško Vladović Relja – Atlantska plovidba d.d. .

20

m/b AP JADRAN

S lijeva na desno:kap. Dirk Varneave- Lučki kapetan,kap. Mladen Spužević- zapovjednik broda,kap. Nedjelko Zelen – Atlantska plovidba d.d.,gđa. Elena Kolobova – Atlantic Coal & Bulk Limited – kuma broda,gdin. Stuart Allen- Allen Chartering,gdin. Maxim Tolstikov-Carbo One Ltd.,gdin. Mathias de Clercq – dogradonačelnik Ghenta.

S lijeva na desno:kap. Mladen Spužević- zapovjednik broda,gđa. Elena Kolobova – Atlantic Coal & Bulk Limited – kuma broda,kap. Pero Kulaš – predsjednik Uprave Atlantske plovidbe d.d. .

21

Dovršenjem staklenog i keramičkog dijela fa-sade buduća poslovno

– stambena zgrada Atlantske plo-vidbe d.d. dobija konačne obrise. Usporedno s vanjskim radovima

radi se i u unutrašnjosti zgrade, gdje je svakodnevno angažirano više od sto radnika, nakon čega slijedi uređenje okoliša koji će zajedno sa zgradom činiti fun-kcionalnu cjelinu. Korištenjem

najnovijih materijala i tehnologija stvara se novi ukras na Gruškom polju na ponos Atlantskoj plovid-bi d.d. ali i cijelom Gradu.

APC Atlant poslovni centar

fot

o: F

lyin

g-P

ixel

s

Marko Asić, voditelj prodaje i marketinga

Za više informacija posjetite

www.apc.hr

22

APC Atlant poslovni centar

fot

o: F

lyin

g-P

ixel

s

23

Na Pomorskom odjelu Sve-učilišta u Dubrovniku u petak, 19. travnja 2013.,

predstavljen je novi brodostrojarski simulator, prvi u Hrvatskoj koji si-mulira strojarnicu velikog cruisera s dizel-električnom propulzijom.

Ukupna vrijednost simulatora je oko 2,2 milijuna kuna. Donacijom Pri-vredne banke Zagreb d.d. dobiven je jedan milijun kuna, a ostatak je osi-guralo Sveučilište u Dubrovniku.

Simulator Full Mission Neptune ERS Diesel Electric Cruise isporučila je tvr-tka Kongsberg Maritime, najpoznatiji svjetski proizvođač brodskih simula-tora i ujedno jedan od najvećih proi-zvođača opreme za brodove, što čini modele simulacije izrazito realnima.

Pri instaliranju brodostrojarski je si-mulator povezan i integriran s posto-jećim nautičkim simulatorom (koji je donirala Atlantska plovidba) zapovjed-ničkog mosta u jedinstvenu cjelinu. Povezivanje dvaju simulatora omogu-

ćuje simuliranje realnih uvjeta na bro-du. Tako povezani simulatori izmje-njuju najvažnije podatke, parametre i komande, pa su zapravo jedinstven si-mulator cjelokupnog broda na kojem se mogu istovremeno održavati vjež-be manevriranja brodom u realnom vremenu i s realnim parametrima. Primjera radi, moguće je zajednički uvježbavati časnike stroja, časnike palube i elektrotehničke časnike pri različitim scenarijima uplovljavanja u veći broj svjetskih luka i prolaza (npr. New York, Rotterdam, Singapour, Doverska vrata, Gibraltarski prolaz itd.), kada je moguće simulirati i ra-znovrsne kvarove pogonskog stroja, sustava kormila, električne centrale i svih ostalih sustava strojarnice.

Simulator je temeljen na modelu strojarnice i propulzije konkretnog cruisera, od 77.000 BT, dakle jedne od najopremljenijih strojarnica na današnjim brodovima s dizel-elek-tričnom propulzijom i propulzijskim elektromotorima od kojih je svaki snage 14.000 kW. Brodski se po-

gon između ostaloga sastoji od četiri srednjookretna dizelska generatora ukupne snage 56.000 kW i dva brzo-okretna dizelska generatora za nuždu svaki snage od po 750kVA, a opre-mljen je svim brodskim sustavima, strojevima, uređajima i opremom u suvremenoj strojarnici. U budućnosti ovaj simulator se može nadograditi modelom strojarnice sa sporokretnim porivnim motorom.

Simulator nadmašuje zahtjeve među-narodne STCW konvencije za ško-lovanje pomoraca, što se odnosi na obrazovanje časnika stroja, upravite-lja stroja i elektrotehničkih časnika, uz svjedodžbe o sukladnosti izdane od Det Norske Veritasa koje se odnose na certifikaciju brodskih simulatora i usklađenost s međunarodnim stan-dardima.

Simulatorom će se znatno poboljša-ti kvaliteta nastave na Sveučilištu u Dubrovniku, a poslužit će i za prak-tičnu obuku na programima izobraz-be pomoraca, posebnim programima

Predstavljanje novoga brodostrojarskog simulatora

Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku

dr. sc. Željko Kurtela, prorektor za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku

24

obrazovanja pomoraca, i za izvođenje praktičnog dijela nastave iz više ko-legija preddiplomskog studija Brodo-strojarstvo i studija Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomor-stvu.

Ovo, kvalitetno nastavno pomagalo pridonijet će nastavku stvaranja izvr-snoga dubrovačkog časničkog kadra i povećat će sigurnost plovidbe na lo-kalnoj i globalnoj razini.

Simulator brodske strojarnice

Brod za kružna putovanja s dizel – električnim porivom

Proizvođač: Kongsberg Maritime AS, Horten, NORVEŠKAModel: „Full Mission“ Neptune ERS Diesel Electric Cruise, DE22-III

Opis simulatoraModel simulatora temeljen je na ve-likom brodu za kružna putovanja sa sinkronim propulzijskim elektromo-torima svaki snage 14 MW.Karakteristike broda: 77000 GRT; dužina 261m; širina 33,6m; gaz 7,95m; brzina 18,5 čv,propeleri fiksni - 2 komada s max. br.okretaja 145.

Karakteristike glavnog postrojenjaBrodska električna centrala sastoji se od 6,6 kV sustava, pogonjena s 4 srednjeokretna dizel-generatora sva-ki snage od 14 MVA, i 2 brzookret-na dizel generatora za nuždu od 440 V i snage svaki 750kVA. Električna centrala sastoji se od glavne razvod-ne ploče od 6,6kV, 440V & 220V, te razvodne ploče generatora za nuždu 440V i 220V.Svaki propulzijski motor ima dvije odvojene grupe trofaznih namotaja koje omogućuju rad motora s pola snage. Simulator je opremljen tipi-čnim brodskim sustavima kao što su:sustav kontrole i automatizacije; sofi-sticirane sustave menadžmenta ener-gije; sustav kontrole pumpi i sustav

kontrole propulzije; sustav pare s 2 kotla ložena naftom i sustav napoj-ne vode; sustav morske vode; sustav rashladne vode niske i rashladne vode visoke temperature; sustav genera-tora slatke vode; sustav kompresora uputnog zraka i sustav kompresora kontrolnog /servisnog zraka; sustav lakog i teškog goriva, tankova gori-va, separatora goriva; sustav dobave goriva; sustav ulja za podmazivanje uključujući i separatore ulja; sustav statvene cijevi; sustav kormilo stroja; sustav kontrole snage propulzijskih elektromotora uključujući sustav transformatora, sustav pretvarača frekvencije i sustav uzbude; sustav hlađenje propulzijskih motora, uk-ljučujući sustav hlađenja morskom vodom i sustav hlađenja slatkom vo-dom; sustav kaljuža i zauljenih voda strojarnice uključujući kaljužni sepa-rator; sustava balasta i sustav kontro-le nagiba broda; sustav protupožar-nih cjevovoda, sustav sprinklera itd. .

Simulator strojarnice sastoji se od opreme podijeljene u 3 odvojene pro-storije.Kontrolna prostorija sastoji se od: konzole kontrolne prostorije, glavne razvodne ploče, sustava alarma, su-stava zvuka (pojačala i zvučnici) za zvuk kontrolne prostorije (zvukovi sklopki).Strojarnica se sastoji od: stanica za lokalne operacije, zvučnika za zvuko-ve strojarnice, ekrana s interaktivnom mimikom. „Touch screen“ ekrani s

interaktivnom mimikom predstavlja-ju razne sustave u strojarnici na tipič-nom brodu za kružna putovanja. Prostorija instruktora sastoji se od dva dijela, prostorije za lokalnu sta-nicu generatora za slučaj nužde, i dijela instruktorove radne stanice uk-ljučujući glavna računala, monitore i sustav zvuka za kontrolu zvukova strojarnice.

Simulator Brodske strojarnice je po-vezan i integriran sa simulatorom komandnog mosta koji je donirala Atlantska plovidba u jednu jedin-stvenu cjelinu (Polaris Bridge Simu-lator koji u svojoj paleti brodova ima i model broda identičan modelu bro-dostrojarskog simulatora). Tako po-vezani simulatori izmjenjuju najvaž-nije podatke, parametre i komande, te predstavljaju jedinstven simulator cjelokupnog broda na kojem se mogu istovremeno održavati vježbe mane-vriranja brodom strojarskog i nau-tičkog osoblja u realnom vremenu i realnim parametrima.

Brodostrojarski simulator posjeduje svjedodžbu registra Det Norske Veri-tasa da odgovara i udovoljava zahtje-vima STCW Konvencije, Regulation I.12, a koja se odnosi na upotrebu si-mulatora. Simulator udovoljava svim uvjetima za obrazovanje budućih, ali i postojećih kadrova: upravitelja i ča-snika stroja te brodskih elektro-teh-ničkih časnika.

25

ATLANT TRAVEL

Budući je od zadnjeg izdanja Bulletina u kojem sam pisala o Atlant travelu do ovog ko-

jeg čitate, prošlo malo više vremena, osjećam obvezu ponovno se predsta-viti s nekoliko informacija kako biste se upoznali s AT-om. Svoj razvojni put Atlant travel za-počinje 1992. godine kao dio komer-cijalnog odjela Atlantske plovidbe, specijaliziran za organizaciju prijevo-za posade i radnika Glavnog ureda, prvenstveno zrakoplovnim putem.Kao dio komercijalnog odjela Atlant travel posluje prvih 10 godina. Na-kon toga, Atlantska plovidba, pra-teći trendove razvoja brodarstva iz-dvaja djelatnost putničke agencije, između ostalih, u zasebno društvo, te Atlant travel kao takav nastupa na tržištu samostalno, usavršavajući se u vlastitoj djelatnosti. Politika Atlant travela počiva na po-veznici između dugogodišnjeg boga-

tog iskustva i profesionalnosti s jed-ne strane, te fleksibilnosti, uslužnosti i neprestanog usavršavanja s druge strane, a što rezultira iz godine u go-dinu povećanim brojem korisnika i zadovoljstvom brojnih klijenata. Atlant travel je započeo kao samo-stalno društvo i dalje usko surađivati s Atlantskom plovidbom, prije svega kao posrednik u pribavljanju putnih karata za prijevoz posade, a koje se mogu pribaviti jedino od akrediti-ranih agencija za tu vrstu prijevoza, točnije za prijevoz pomoraca koji zrakoplovni prijevoz mogu koristiti po povlaštenim uvjetima zbog speci-fičnosti njihovog posla. Pored orga-niziranja prijevoza posade AT pruža 24/7 podršku, koja je i te kako po-trebna putnicima koji odlaze na brod ili dolaze s broda kući širom svijeta.Pored prodaje zrakoplovnih karata, Atlant travel organizira i posreduje kod kreiranja raznih vrsta putovanja,

motiviranih različitim osobnim i in-dividualnim potrebama i razlozima, te na taj način oblikuje i izrađuje tzv. putovanja po mjeri putnika (tailor made), zatim se bavi organizacijom poslovnih, incentive i grupnih pu-tovanja po Europi i cijelom svijetu. Atlant travel također organizira ra-zličite vrste transfera, najam vozila, kao i stručno savjetovanje prilikom izrade aplikacija za pribavljanje razli-čitih vrsta viza i putnih dokumenata te pruža globalnu podršku svojim klijentima.Atlant travel je specijaliziran za organiziranje poslovnih putovanja, nudi sve potrebne informacije, sa-vjete vezane uz traženo odredište s namjerom lakšeg planiranja i reali-zacije, objedinjuje usluge s pouzda-nim i provjerenim dobavljačima, te na taj način pridonosi optimalizaciji troškova poslovnih putovanja, omo-gućava ugovaranje posebnih korpo-

Stanka Divizić, direktorica agencije

26

rativnih cijena za određene klijente prema interesnim tržištima.Atlant travel ugovara subagen-tski posao s eminentnim hrvatskim touroperatorima, hotelskim dobav-ljačima kao i poznatim cruiserskim kompanijama do najluksuznijih ka-tegorija prijevoza. Uspješno za naše klijente, kao i za one koji će to tek postati, pribavljamo već unaprijed organizirane aranžmane za city bre-ak putovanja, odmor, školu stranih jezika, krstarenja, zimovanja, daleka putovanja, izlete u određenim desti-nacijama kao dio poslovnog putova-nja, itd.

Kao i svi ostali segmenti, tako i prijevoz putnika doživljava velike promjene. Internet i tehnička do-stignuća omogućuju ponudi s jed-ne strane, i potražnji s druge strane neposredan kontakt, lakoću izbora, razmjenu i pregled mnoštva infor-macija. Naravno, informatički razvoj je iza-zvao i oblikovao novi pristup raznim djelatnostima, pa tako i turizmu. In-ternet omogućuje da u datom mo-mentu imate informaciju ne samo o onome što vas ciljano zanima, već vas usmjerava i potiče na sadržaje o kojima možda niste nužno u datom trenutku niti razmišljali. Pored dostupnosti pojedinačnih web sučelja avio kompanija, na internetu je i širok izbor sučelja agencija - posrednika. Atlant travel je također izašao na internet sa svojim sučeljem http://www.atlanttravel.hr čime omogućuje svojim vjernim klijenti-ma, a i široj populaciji on-line pre-traživanje i upravljanje rezervacija-ma za zrakoplovne karte. Međutim, i dalje su na snazi neke po-sebno ugovorene cijene zrakoplov-nih karata koje su dostupne samo akreditiranim agencijama među kojima je i Atlant travel, a koje se ne mogu naći na internetu, osobito kad vaše putovanje uključuje inter-kontinentalne letove, u tom sluča-ju svakako je prednost raditi upit direktno u poslovnici, u kontaktu s našim profesionalcima koji će na osnovu potreba klijenta prepozna-ti i oblikovati za njega rješenje po

ekonomski najisplativijim uvjetima. Svjedoci smo globalnih promjena na svim poljima, pa tako i u zrako-plovstvu i turizmu uopće. Rezultat toga je činjenica da smo na području Dubrovačko-neretvanske županije jedina agencija s prodajnim mje-stom dostupnim fizičkim i pravnim osobama. Ocjena uspješnog poslova-nja, svih 20 godina iza nas, dokaz je postojanja sinergije između svih ključnih segmenata za posao, od po-slovanja na osnovu sustava kvalitete ISO 9001:2008, profesionalnih za-poslenika, optimalnog omjera cijene i usluge, kao i ugodnog poslovnog okruženja kojeg stvaramo, i u kojem radimo. Sve to naši klijenti prepoznaju, vjeru-ju nam, te nas time i obvezuju da se ne prestanemo truditi uslugu učiniti boljom i kvalitetnijom.

Ako usporedimo promet agencije koji se ostvari s Atlantskom plovid-bom d.d. s prometom ostalih kupaca, vidimo da se taj odnos zadnjih deset godina iz godine u godinu mijenja u korist ostalih kupaca, što znači da je udio AP-a u prometu manji, tako da je u 2012. godini AP s najmanjim udiom do sada, a to je 33%. To je va-žan pokazatelj poslovanja i ukazuje na jačanje pozicije AT-a u okruženju.

Godina Ostali u % AP u %

2003. 39,02 60,98

2004. 32,5 67,5

2005. 33,43 66,57

2006. 36,8 63,2

2007. 36,85 63,15

2008. 44,33 55,67

2009. 47,79 52,21

2010. 55,59 44,41

2011. 59,65 40,35

2012. 67,38 32,62

Prosjek 47,42 52,58

27

Dok ovo pišem, već smo duboko zakoračili u dru-gi kvartal 2013. godine.

Odavno smo već i zaboravili kako izgleda Dubrovnik bez brodova na kružnim putovanjima. Drugim rije-čima, zimska je sezona bez cruisera ostavljena iza nas. U prošloj je godini Dubrovnik ostvario 484 dolaska bro-dova na kružnom putovanju, a u ovoj je godini najavljeno 495 pristajanja. Brojevi su to koji se „vrte“ posljednjih nekoliko godina i moglo bi se reći da je, u ovom segmentu, Dubrovnik kao destinacija ostvario svoj fizički maksi-mum. Sve ostale hrvatske luke zajed-no ostvare otprilike još toliko ili nešto malo više dolazaka. Atlant agent, kao dio mnogobrojne agencijske ponude na tržištu, s mre-žom pažljivo odabranih pod-agenata i sestrinskih agencija dobro je etabliran i pokriva otprilike trećinu svih dola-zaka na obale istočnog dijela Jadrana. Poslovi prihvata i otpreme brodova na kružnim putovanjima čine osnov-ni dio naših aktivnosti i najvažniji su nam izvor prihoda. U usporedbi s prošlom godinom, u 2013. očekuje-mo znatan porast dolazaka brodova u našoj generalnoj agenturi. Prošle smo godine agentirali 347 brodova na kružnom putovanju u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, a ove godine očekujemo oko 500 agentura. Razlog tako velikog povećanja leži u činjeni-ci da su naši glavni poslovni partne-ri (Silversea Cruises, Variety Cruises, Croisimer) povećali broj kružnih pu-tovanja ili broj brodova koje šalju u Jadran. Specijalizirali smo se za ma-nje brodove s manjim brojem putni-ka, koji posjećuju nebrojene jadran-ske luke, lučice i uvale. To ujedno

zahtijeva posebna znanja i vještine u pregovorima za dobijanje poslova, pa smo, onako usput, naučili puno stvari koje ne bismo znali da radimo samo s velikim brodovima. Tako danas napamet znamo kolika je dubina na sidrištu u Skrivenoj luci na Lastovu, koliki maksimalni air draft treba biti da bi se prošlo ispod mosta na Nere-tvi i sigurno uplovilo u Metković, ka-kva su pravila za prolaz kornatskim arhipelagom ili kako se naglo digne maestral u Pelješkom kanalu. Svjetska ekonomska kriza označila je i propast nekoliko dugogodišnjih poslovnih partnera, što se odrazilo i na našim prihodima. Na sreću, takav razvoj događaja, ipak, nije ugrozio naše poslovanje. S obzirom na to da u krizi banke nisu bile spremne dati po-dršku „malim kompanijama/brodari-ma“, danas nam ostaju samo sjećanja na kompanije poput United Shipping Services s brodom Dalmacija, Elegant Cruises & Tours s brodovima Monet i Andrea, World Cruises Agency s brodo-vima Arion, Athena, Princess Danae i Princess Daphne koji su svi redovi-to uplovljavali u Jadran i posjećivali luke u kojima smo ih mi agentirali. Najveća je prijetnja, s kojom se u po-slovanju danas suočavamo, nelojalna konkurencija ili nepoštena tržišna utakmica od strane nekih agencija. Naime, kako bi se preoteo posao, nude se agencijske usluge po više-struko nižim cijenama. Poslovni od-nos koji se godinama gradi s brodari-ma praktično se narušava ili potpuno nestaje jednim e-mailom. Poslujemo na tržištu potpune konkurencije, koje karakterizira puno malih agen-cija koje nude identičnu uslugu, bez utjecaja na tržišnu cijenu. Istodob-

no, ne postoji zakonska regulativa ili regulator koji bi u konačnici uveo red u te odnose. Ovo se podudara s antitrustovskim zakonom Europske unije koji ne dopušta bilo kakav oblik udruživanja radi zaštite interesa. U konačnici to našu branšu čini potpu-no nezaštićenom, ostavljajući silama tržišta da same vladaju. Kako bismo umanjili poslovni rizik, mi u Atlant agentu, nastojimo izravnim posjetom brodovlasnicima održati što prisniji poslovni odnos, a posebnu pozornost posvećujemo izvrsnosti i kvaliteti us-luge koju pružamo te nastavljamo kontinuirano ulagati u radnike. Rezultat se takvog rada odražava u činjenici da smo izravnim pregovara-njem s novim vlasnikom broda Sere-nissima (ex Andrea), ruskim poduzet-nikom Vladimirom Esakovim, inače vlasnikom najluksuznijeg riječnog broda za kružna putovanja na Volgi, dobili generalnu agenturu za sve luke u Jadranu u 2013. Također, uspje-li smo dobiti i generalnu agenturu za sve europske luke (Sredozemlje, Skandinavija i Ujedinjeno Kraljev-stvo) koje će brod posjećivati tijekom ove godine, što će nam dodatno pove-ćati financijske prihode. Na kraju, že-lio bih naglasiti da smo za 2014. već ugovorili preko 300 dolazaka brodo-va na kružnim putovanjima u hrvat-ske luke te se nadamo daljnjem rastu.

Brod Serenissima (ex Andrea)

ATLANT AGENTDanijel Obuljen - dipl. ing.

pomorskog prometa i direktor agencije.

28

Nemamo mnogo zapisa o tome kakav je bio svaki-dašnji život mornara na

brodovima. Mnogo se pisalo o njiho-vim pothvatima, pomorskim bitka-ma, porazima i pobjedama, ali malo je spomena o tome što su jeli, kako su i jesu li kuhali.

Kad su prilike i namirnice to dopu-

štale, na brodovima se pekao svježi

kruh. Danas se u Gradskom muzeju

u Korčuli među kuhinjskim pribo-

rom čuva zanimljiva naprava koja se

upotrebljavala za pripremu tijesta za

kruh na brodovima. Često se na bro-

dove tovario posebni mornarski kruh

ili dvopek, poznat kao galeta, a bio je

namijenjen za putovanja koja su tra-

jala duže od tjedan dana.

Ime galeta dolazi od francuske riječi

galet, odnosno oblutak, na kojega ona

podsjeća svojim oblikom. Na engle-

skom jeziku naziva se hardtack, a to

ime dokazuje njegovu osobitu tvrdo-

ću i dugotrajnost.

Stari Egipćani koristili su na brodo-vima neku vrstu prosenog kruha koji su zvali dhourra, a mornarski kruh spominje i antički pisac Plinije Stariji kao panis nauticus te Homeru Odise-ji, gdje nalazimo spomen o zašivenim mjehovima u kojima se čuvala hrana.

Za pripremu galete bili su zaduženi

arsenali i ondje se taj dvopek pripre-

mao po određenom receptu. Radi-

lo se o posebnom postupku, koji bi

ju učinio što trajnijom, kako bi bila

prikladnom hranom mornarima za

vrijeme dugih plovidbi. Tijesto se

pripremalo od količine vode koja je

bila manja nego za pripremu običnog

kruha. Za miješanje tijesta ponekad

se koristila snaga nogu i u tom slu-

čaju smjesa se stavljala na prostrto

platno na podu. Nakon toga tijesto

je ostavljano da se diže oko šest sati.

Prije pečenja na dvopeku su se ostav-

ljale rupice kako bi se što bolje osušio.

Oblik galete najčešće je bio okrugao,

a imala je promjer dvadesetak centi-

metara. Tako oblikovano tijesto pe-

klo se otprilike sat i pol, što je bilo

dva puta više nego za pripremu obič-

nog kruha.

Nakon toga galetu se ostavljalo ne-

koliko tjedana u posebnim prostori-

ma pokraj peći, a potom je bila paki-

rana u dobro zatvorene vreće i pakete

koji su se otvarali tek kad bi se trebao

podijeliti njihov sadržaj. Na brodovi-

ma se spremala obično u stražnji dio,

ondje gdje je bila najmanje izložena

utjecaju vlage. Tako pripremljena

i pakirana, mogla je trajati do dvije

godine.

Ako je pak bila izložena morskom

zraku i vlazi, galeta je često bila puna

larvi, crva i plijesni. U tom slučaju

trebalo ju je temeljito očistiti od na-

metnika prije konzumacije, a to se ra-

dilo tako što ju se je dobro otresalo o

rubove stolova i umakalo u tekućinu.

Količina koju bi mornar obično pojeo

po obroku bila je jedna galeta, a mo-

gla se jesti na različite načine. Ako je

bila dobro očuvana i u jednom koma-

du, bilo ju je nemoguće gristi i žva-

kati, a da se prethodno ne razmoči i

omekša. Lomila se na rubovima stola,

zamotana u tkaninu da ne bi propale

mrvice, a potom se umakala u tanjur

juhe ili umak.

Doručak se sastojao od galete i vina, a za ručak se jela juha od sušenog mesa i povrća s razmekšanim dvopekom.

Najstarija do danas sačuvana galeta nalazi se u jednom pomorskom mu-zeju u Danskoj i datira iz sredine de-vetnaestog stoljeća. Iako je izašla iz široke uporabe na brodovima, ipak se još uvijek koristi u nekim dijelovima svijeta, primjerice na Aljaski, a u Ru-siji je poznata kao vojnički kruh.

Nekadašnja galeta bila je internacio-

nalno jelo mornara, iako je način nje-

ne pripreme varirao od grada do gra-

da i od arsenala do arsenala. Jela se na

karakama i galijama, bila je faktorom

druženja i zajedničkog blagovanja za

siromašnim mornarskim stolovima

i u muškom društvu, kad se mašta-

lo o bogatijoj trpezi, toplini doma,

dječjim glasovima, maru i brizi žena

i domaćica u pripremi svježeg kru-

ha, ručka i večere. Kad su se mornari

vraćali svojim domovima, zaboravljali

su kruh sa sedam kora, koji je bio si-

nonim izdržljivosti, napornog života

i odricanja.

GALETA - kruh sa sedam kora

Tamara Spajić, prof.

29

U svekolikoj povijesti pomorstva, a mnogi će s pravom reći i čovječanstva, nije bilo brodova

koji bi se mogli mjeriti sa slavnim parobrodima tipa Liberty. I danas, poslije sedam desetljeća, teško je dočarati veličinu pothvata gradnje flote od 2711 istovjetnih brodova, koji su se u to vrijeme ubrajali među najveće klasične teretnjake na svijetu,izgrađene u samo četiri godine, od prosinca 1941. do listopada 1945.godine. Ti su „ružni pačići“ (Ugly ducklings), kako ih je nazvao američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, u Drugom svjetskom ratu spasili svijet. Premda američko djelo, korijeni su im duboko britanski i sežu sve do kraja 19. stoljeća, no konačni uzor bio je parobrod „Dorington Court“ izgrađen u Sunderlandu 1939. godine. Pod silovitim udarima Dönitzovih podmornica Britanija je ujesen 1940. bila na koljenima, pa je spas potražen u tada neutralnoj Americi. Britanci su od Washingtona zatražili da im žurno, po nacrtima „Dorington Courta“, izgradi 60 brodova.

No, Amerikanci su se našli na mukama, jer nisu imali -brodogradilišta! Zvuči nevjerojatno, ali od 1922. do 1937. u SAD su bila izgrađena samo dva (!?) teretna broda, a čak 92 posto američke trgovačke mornarice bilo je starije od 20 godina! S druge strane brodovi poput „Dorington Courta“ za njih su bili pravi muzejski primjerci: te teretnja-ke od deset tisuća tona nosivosti pokretao je stapni parni stroj na ugljen od samo 2500 konja brzinom rijetko većom od 10 čvorova. Tako zastarjelih brodova u Americi nije bilo već desetljećima.

BRODOVLJE S LEDINE Ipak, Roosevelt je odlučio pomoći, pa su na ledi-nama u Portlandu u državi Maine, te u Richmondu u Ka-liforniji, nikla nova brodogradilišta u kojima je za Britance izgrađeno 60 brodova tipa Ocean. I dok su se ti brodovi gradili, rat je sve glasnije kucao na američka vrata, a „ružni pačići“ odjednom su postali vrlo privlačni. Amerika se naš-

Sa slavnim parobrodima tipa Liberty nit-ko se ne može mjeriti,ne samo u sveko-likoj povijesti pomorstva, nego i cijelo-ga čovječanstva. I danas, poslije sedam desetljeća, teško je dočarati veličinu pothvata gradnje flote od 2711 brodova u samo četiri godine. Dva su od tih paro-broda, posve neočekivano, plovila i pod oznakama Atlantske plovidbe.

NEPOZNATE POMORSKE STRANICE KaKo je djelić

svjetsKi slavne flote

dospio u dubrovniK

“Cavtat”

Marijan Žuvić

30

Ružni pačići: „Mljet“ i „Cavtat“la pred imperativom masovne gradnje teretnih brodova, pa su se u Pomor-skoj komisiji u Washingtonu teška srca odlučili slijediti upravo britanske nacrte. Dakako da su ih znatno po-boljšali, a svi detalji brodova nazvanih Liberty bili su prilagođeni varenju, što je bio revolucionarni iskorak, jer su se brodovi dotad gradili uz pomoć zako-vica. Glavni preduvjet za brzu gradnju bila je izrada gotovih sekcija u pogo-nima i tisućama kilometara udaljenim od mora. Tako su dijelovi stizali poseb-nim željezničkim vagonima i od njih je nevjerojatno brzo nastajao brod. Gradnja Libertyja započela je u čak 18 potpuno novih brodogradilišta širom Amerike.

Prvijenac „Patrick Henry“ gradio se nepojmljivo kratko, ukupno 245 dana. Valja ponovno naglasiti da to nisu bili mali brodovi, nego najve-ći teretnjaci toga doba, dugi 134,6 i široki 17,4 metra. Rokovi su se stal-no i zapanjujuće brzo skraćivali da bi 12.studenoga 1942. godine parobrod „Robert E.Peary“ bio porinut u more samo četiri dana, 15 sati i 29 minuta nakon polaganja kobilice!

Nakon rata je odlučeno da se dio Libertyja pod vrlo povoljnim uvjetima ustupi saveznicima. Tako je Britanija dobila 106, Grčka i Italija po stotinu, a Francuska 75 brodova. Dugo se raspravljalo zašto Jugoslavija nije dobila nijedan, premda je po ame-ričkim kriterijima, zbog vrlo velikih ratnih gubitaka u službi saveznika, imala pravo na mnogo Libertyja. Još prije trideset godina o tome je,autoru ovih redaka,kazivao kap.Teodor Tijan, jugoslavenski pomorski predstavnik u Washingtonu, u pomorskoj javnosti poznat po kupnji putničkih parobroda „Partizanka“ i „Radnik“.

MOLOTOVLJEVO „NJET“„Na moje uporne brzojave sla-

ne u Beograd u kojima sam tražio ko-načno očitovanje o preuzimanju Liber-ty brodova, jer je i meni bilo neugodno zbog Amerikanaca koji su nam ih nu-dili, konačno sam dobio odgovor:Drug Molotov smatra da Jugoslavija ne bi trebala uzimati te brodove!“ opisao je zbivanja iz 1947. kap. Tijan. „Sovjet-skoj braći“ očito nije smetala činjenica da su i sami imali čak 39 Libertyja koje su im Amerikanci posudili tijekom rata, a koje nikad nisu ni vratili ni pla-tili.

Tako se i dogodilo da su u Jadran „ružni pačići“ stigli „iz druge ruke“ tek 1959. kad je pod zadarskom zastavom zaplovio brod „Ravni kota-ri“. Ukupno su naši brodari kupili 16 parobroda, a posljednja dva bila su prinove Atlantske plovidbe! Bilo je to svojevrsno iznenađenje jer se smatralo da je kupnjom „Naprijeda“, „Korču-le“ i „Konavala“, Atlantska okončala razvoj temeljen na parobrodima. Ipak, u listopadu 1961. Dubrovčani su u Hamburgu preuzeli brod „Mljet“, a u ožujku 1962. u Rotterdamu mu se pridružio i blizanac „Cavtat“. Iako se ti brodovi nisu uklapali u njezine razvoj-ne vizije, Atlantska se samo pridružila drugim brodarima u tada vrlo popu-larnoj akciji „staro za novo“, koja je u Jadran dovela cijelu flotu veterana.

A sve je „zakuhao“ grčki bro-dovlasnik Stavros Livanos s otoka Khi-osa koji je,u brodogradilištima u Puli i Splitu, naručio mnogo novogradnji pod uvjetom da se dio isplate obavi u starim brodovima. Tako je Brodospli-tu prepustio Liberty brodove „Atlantic Wave“ i „Aliakmon“, koje su Splićani vrlo povoljno ponudili Atlantskoj, pa su dva Livanosova broda doskora i po-stali dubrovački.

„MLJET“ ZA PET TJEDANAZaplovili su u vrijeme kad je

gradnja Libertyja rušila sve rekorde. U Brodogradilištu Betlehem-Fairfield Shi-pyards Inc. u Baltimoreu brod „Pierre l’Enfant“ izgrađen je u tek pet tjedana: kobilica je položena 17.svibnja 1943., porinut je 11., a predan 28. lipnja. Taj će brod 1946. u Washingtonu kupi-ti Stavros Livanos i postat će „Atlantic Wave“, da bi 15 godina poslije zaplovio kao „Mljet“. Gradnja parobroda „Dud-ley M.Hughes“ na drugome kraju Ame-rike, u Brodogradilištu Southeastern Shipbuilding Co. u Savannahu, potrajat će mnogo dulje, „čak“ dva i pol mjeseca, od polaganja kobilice 26. lipnja do ispo-ruke 11. rujna 1943. godine. Četiri ljeta kasnije i on će prijeći u Livanosovu flotu kao „Aliakmon“, da bi desetljeće i pol poslije postao „Cavtat“.

Kako su nenadano došli u du-brovačku flotu dva su Libertyja tako ne-nadano brzo iz nje i otišla. „Cavtat“ je poslije samo godinu dana prodan Preko-okeanskoj plovidbi iz Bara, ali je zadržao svoje ime. Godine 1965. preprodan je grčkom brodovlasniku Nomicosu, a on ga je pod imenom „Sheik Boutros“ re-gistrirao u Libanonu. Taj je ratni veteran plovidbu okončao u svibnju 1969. u ki-neskom rezalištu u Whampoi. Godinu poslije „Cavtata“ Barani su kupili i pa-robrod „Mljet“, no u njihovoj floti on je plovio kao „Kolašin“.

Njegova je umrlica ispisana u siječnju 1970. godine kada se, ploveći prazan iz Ploča u rusku, tada sovjetsku, luku Tuapse, nasukao na obalu Crno-ga mora. Zanimljivo je da nekadašnji „Mljet“ i sada, 43 godine nakon nesreće, leži na obali, uza samu željezničku pru-gu koja povezuje luku Tuapse i razvi-kano rusko ljetovalište Soči. Pramac je tako dobro očuvan da se i ime „Kolašin“ može jasno pročitati, dok je prema krmi mnogo više nagrižen valima i vjetrom...

31

U dugoj suradnji u časo-pisu Atlant prilozima o povijesti pomorstva i

osobito o zaslužnim pomorcima i pomorskim znanstvenicima iz vremena Dubrovačke Republike cilj mi je bio, a i zadovoljstvo, da kratko, na stručan, ali i što zani-mljiviji način, predstavim čitatelj-stvu, a osobito našim pomorcima velik i svestran značaj pomorske djelatnosti Dubrovnika u daljoj i bližoj povijesti. Nadam se da u tome uspijevam. Iako je ovo moj trideseti prilog, rjeđe sam pisala o 19. i 20. stoljeću koje ne zaslužuje biti zapostavljeno. No,uvijek mi se nametne još neka tema iz starijeg razdoblja koje ne bih smjela zao-bići. Ovog puta to je štivo o Dubrov-čaninu Benediktu Kotruljeviću, koji je napisao djela Knjiga o umi-jeću trgovanja, i O navigaciji, a oba su za ovaj časopis i njegove čitate-lje značajne i interesantne teme. Djela su prevedena s talijanskog i tiskana u posljednjem desetljeću, a HAZU je 1996. upriličila me-đunarodni znanstveni skup «Du-brovčanin Benedikt Kotruljević, hrvatski i svjetski ekonomist XV. stoljeća». Benedikt Kotruljević rođen je u Dubrovniku 1416. u poznatoj trgovačkoj i diplomatskoj obitelji. Školovao se u Dubrovniku i Ferra-ri, a pravo studirao u Napulju i Bo-logni. To je doba kada je rasla i ja-čala dubrovačka mornarica, a tako

se širila i pomorska trgovina. Naj-češće prijevozničke poslove imali su i dalje s Apulijom, s Napuljskim Kraljevstvom i Sicilijom – Manfre-donijom, Barlettom, Brindizijem i ostalim lukama ili Artom i Klaren-cijom u Grčkoj, odakle su najviše nabavljali sol, koja je bila važan uvozni proizvod za Dubrovnik, iako su brodove sa solju, žitom uljem i vinom često proslijeđivali izravno u luke sjeverne i zapadne Italije i Španjolske. Baštineći ugled svoga oca u Na-puljskom Kraljestvu, koji je trgo-vao i s Bosnom i Ugarskom, Be-nedikt je proširio poslovanje i na Aragonsko Kraljevstvo, kojem je tada pripadao i Napulj, te na Kata-loniju i njezine gradove Barcelonu i Tortozu, a bio je zakupnik i so-lane u Barletti. Trajno se nastanio u Napulju i postao svjetski poznat trgovac i poduzetnik, diplomat i visoki državni činovnik u službi kralja Alfonsa i potom Ferdinan-da, a Dubrovačka Republika ga je imenovala generalnim konzulom u Napulju. Dubrovačkim brodo-vima trgovao je i srebrom iz bal-kanskog zaleđa preko Dubrovnika prema zapadnim lukama i nabav-ljao katalonsku vunu koju su Du-brovčani trebali za svoje manufak-ture platna (raše) u 15. stoljeću. U doba Kotruljevićeva vre-mena u Europi, a posebno u Ita-liji, izrasla su velika dostignuća renesanse i dalekosežna geopo-litička zbivanja, a 1455. Nijemac

Johannes Gutemberg izumio je tiskarski stroj. Kao pravi čovjek renesanse, koja je iznjedrila izuze-tan polet genijalnih pojedinaca u umjetnosti svake vrste iz kolijevke u Firenci, Kotruljević je proširio kreativnost svoga zanimanja na gospodarske djelatnosti, trgovinu i pomorstvo također s težištem na pojedinca – na slobodnog podu-zetnika. Zatekavši, kako sam kaže, u trgovačkoj vještini «nepodobnost, nered, raspuštenost i ispraznost», Kotruljević je 1458. napisao djelo Knjiga o umijeću trgovanja s namje-rom, kaže, «da u tome poučim, da pružim potrebna pravila iz te vje-štine i da uklonim zablude i zlou-potrebe...», a samu trgovinu je de-finirao kao «vještinu ili skup pra-vila po kojima se legitimne osobe pravično vladaju u trgovačkim stvarima radi očuvanja ljudskog roda i s nadom u dobit.». Pišu-ći tadašnjom terminologijom, on je već u 15. stoljeću bio preteča i današnjih pogleda na neegzaktnosti ekonomske znanosti, o profesionalnoj orijentaciji, o ekonomiji vremena, o pouzdanim poslovnim informacija-ma, o izbjegavanju rizika, o nužnosti inovacija u poduzetništvu, a njegove trgovčeve čudoredne vrline i mo-ralni habitus poduzetnika trebali bi usvojiti i neki današnji teore-tičari menedžmenta. Kotruljević prvi govori o urednom vođenju poslovnih knjiga u trgovini, a prvi je put uporabio i pojam dupple

mr. Anica Kisić, prof.

BENEDIKT KOTRULJEVIĆ (1416. – 1463.)

32

BENEDIKT KOTRULJEVIĆ (1416. – 1463.)

partite – dvostruke stavke, iz koje se razvila primjena dvostrukog knji-govodstva. Kotruljevićev rukopis tiskan je tek 115 godina kasnije, 1568. u Ve-neciji čega se prihvatio filozof Fra-ne Petrić, kojemu nije bila bliska savršenost definicije trgovine, pa je promijenio i naslov u «O trgovi-ni i savršenom trgovcu» te «proveo takve intervencije u tekstu koje bi danas bile nedopustive», što je povrijedilo izvornost knjige. Neki drugi autori kroz stoljeća koristi-li su se Kotruljevićevim izvornim tekstom o dvostrukom knjigovod-stvu, pa se tako, nakon istraživanja naših i stranih znanstvenika 19. i 20. stoljeća, tek nakon 400 godina vratilo Kotruljeviću puno autor-stvo njegovog genijalnog teksta. Godine 1990., nakon 400 godi-na, otkrivena je u knjižnici starih rukopisa na američkom Sveučili-štu Yale, najviše zaslugom klasič-nog filologa Darka Novakovića, u jednom kodeksu iz 15. stoljeća Kotruljevićeva rasprava O plovidbi (De Navigatione) iz 1464. godi-ne, dakle pisana poslije traktata o trgovini. Rasprava nije cjelovita (bilo da nije dovršena ili nije do kraja prepisana u kodeksu), a ima 66 stranica. Pisana je talijanskim jezikom, a samo je predgovor, po-svećen mletačkom duždu, pisan na latinskom jeziku. Sačuvani rukopis ima 4 knjige: Prva knjiga, u 49 poglavlja go-vori općenito o morima i »Ocea-

nu», otocima i lukama te njihovu položaju i razlikama. Točno opisu-je utjecaj Mjeseca na plimu i ose-ku i pokušava razjasniti postanak voda i podzemnih voda. Govori o Jadranskom zaljevu, nabraja neke otoke i gradove: Dubrovnik, Ko-tor, Split, Šibenik, Solin, Trogir i Zadar. Druga knjiga, u 13 poglavlja go-vori o povijesnome razvoju po-morske vještine i gradnje brodova, galijama dvoveslarkama, trove-slarkama, o jedrilju, te o tipovima brodova - navama, karavelama, marsiljanama, barkozima, kara-kama, barkama, urkama, leutima. Govori o posadi broda i njihovim dužnostima – o patrunima, kape-tanima, nokijerima (danas bi to bio prvi oficir), o pisaru i zapisni-čaru, o zaduženjima posade, nešto o opremi brodova i sl. Treća knjiga, u 20 poglavlja autor objašnjava postanak i vrste vjetro-va te prognoze vremena kako su ih predočili filozofi, astrolozi i mor-nari. Navodi 12 zodijačkih znako-va, solsticij i ekvinocij, te morske bolesti i način liječenja. Četvrta knjiga, ima samo dva poglavlja s naznačenim vjetrovi-ma, miljama i imenima mjesta. Objašnjava kako se pomoću šesta-ra može odrediti smjer plovidbe i mjesto gdje se brod trenutno na-lazi. D. Novaković temeljito se ba-vio Kotruljevićevim djelom, pa za-ključuje, između ostalog, da una-

toč tome što navigacija ne spada u humanističke znanosti, «za ra-zumijevanje Kotruljevićeva djela pruža upravo povijest humaniz-ma. Nije nipošto slučajno», kaže Novaković, «što najviše citirani autor u raspravi nije ni filozof, ni prirodoznanstvenik, ni tehnograf, nego pjesnik Vergilije..., a toliko je ponesen «starim piscima» koji su izvor tolike učenosti i znanja, da se tek čitajući njih «možemo zvati ljudima», pa po svojoj izravnosti ovo djelo nema premca među su-vremenim hrvatskim humanisti-ma....» Bez obzira kakva će biti pro-sudba stvarnog, stručnog dopri-nosa Kotruljevićeva navigacijskoj literaturi, „rasprava „O plovidbi“, i po svojoj zamisli i po svojoj izved-bi, pripada među prvorazredne izvore za proučavanje povijesti hu-manizma na objema jadranskim obalama“, zaključuje Novaković. Novaković je u pronađenom traktatu našao praznine na mjesti-ma gdje su najvjerojatnije treba-le biti karte. Srećom, recentnim istraživanjem stranih istraživača koji se bave Kotruljevićevim dje-lom, nedavno sam doznala da su pronađene tri njegove karte koje pripadaju knjizi O plovidbi (De navigatione), a naši se istraživači moraju tek pozabaviti ovim važ-nim otkrićem.

33

Autorice izložbe: Ljerka Dunatov, prof. i Ana Kaznačić, prof., kustosice Pomorskog muzejaKnežev dvor, veljača – svibanj 2013. godine

Danas kada govorimo o proš-lim vremenima i spomenemo Osmansko carstvo prisjetimo

se Sulejmana Veličanstvenog; kada pri-čamo o Francuskoj misli nam odu na Luja XIV, a Španjolska nas podsjeti na Izabelu i Ferdinanda. Međutim, na spo-men Dubrovačke Republike, povijesne osobe koje bi bile prepoznatljive kao neka vrsta simbola Republike kao da su ustuknule pred tradicijom i slavom same Republike i prepustile Njoj sve zasluge za svoja djela.

Upravo zbog toga, autorice izložbe Ljerka Dunatov i Ana Kaznačić odluči-le su pripremiti izložbu posvećenu svim poznatim i nepoznatim dubrovačkim pomorcima iz prošlosti Republike, koji su stoljećima navegavali na dubrovač-kim brodovima, te su svojim predanim radom u domovini i svijetu pridonijeli slavi dubrovačkog pomorstva.

Dubrovačko je područje u starijoj i no-vijoj povijesti dalo cijeli niz pojedinaca koji su se svojom djelatnošću istakli na raznim područjima pomorske djelatno-sti. Većina njih je široj javnosti nepozna-ta te je bilo potrebno predstaviti barem neke od njih.

Pomorstvo i trgovina bili su stoljećima temeljem egzistencije i prosperiteta Dubrovnika, a Dubrovčani na glasu kao vrsni pomorci i vješti prekomorski trgovci. U prošlosti su upravo oni bili glavni nositelji sveukupnoga gospodar-skog i društvenog života dubrovačkog kraja.

Prema sačuvanim podatcima, pro-cjenjuje se da je u drugoj polovini 14. stoljeća na dubrovačkim brodovima bilo više od 2700 pomoraca, dok je ti-jekom 16. stoljeća, kada se dubrovačka trgovačka mornarica ubrajala među

najistaknutije svjetske flote, dubrovač-ko brodovlje zapošljavalo i do 5000 pomoraca, predvođenih s više od 250 kapetana duge plovidbe. Uz prome-tovanje između dubrovačkih i ostalih jadranskih luka dubrovački su brodovi sve aktivniji u prijevozničkim poslovi-ma i za druge luke, ponajviše one južne Italije. Dubrovački brodovi plove sve do Engleske, Antwerpena i Hambur-ga. Početkom 17. stoljeća Dubrovačka je Republika imala oko 3500 pomo-raca, dok je sredinom 18. stoljeća pod neutralnom zastavom Republike plo-vilo njih oko 2200. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Dubrovnik je imao oko 5200 pomoraca, među kojima je bilo 500 kapetana.Izložba je popraćena bogato ilustrira-nim katalogom koji donosi biografije glasovitih dubrovačkih pomoraca koje je iznjedrila Republika, u razdoblju od 14. do početka 19. stoljeća.

Izložba Pomorskog muzeja u Dubrovniku

Znameniti pomorci Dubrovačke Republike

Ljerka Dunatov, prof.

34

Najstarijem periodu pripada Mato Đurđević (1329.-1400.), dubrovački trgovac, pomorac i ratnik. Osim po-morsko-trgovačke djelatnosti, Đurđe-vić je obnašao vrlo odgovorne i visoke funkcije u upravi Grada. Bio je knez Republike, sudac i član Malog vijeća. On je bio prvi koji je uveo i praktično prvi primijenio vatreno oružje i brod-sku artiljeriju na dubrovačkim brodo-vima.

Nikola Sagroević (16. st.) je kao vrsni pomorac proveo cijeli život na moru kao zapovjednik najvećih dubrovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe. Uz svoj svakidašnji posao zapovjed-nika broda i trgovca, proučavao je astronomsku i tetrističku navigaciju i brodogradnju. Prvi je Hrvat koji je napisao knjigu o navigaciji. Bavio se, također, i matematikom, astronomi-jom i oceanografijom. Posebnu je po-zornost posvetio proučavanju plime i oseke, što je bilo iznimno korisno za praktičnu navigaciju uz obalu, tjesna-ce i plovne prolaze. Tiskane su mu dvi-je knjige s tom tematikom.

Miho Pracat (1522.-1607.) bio je po-morac, brodovlasnik i trgovac. Trgu-jući tkaninama, žitom, uljem, vunom, kožom, kolonijalnom robom i dr. odr-žavao je veze s Turskom i zapadnom Europom, pogotovo španjolskim gra-dovima Madridom i Barcelonom te ta-lijanskim Napuljem, Rimom, Trapani-jem i Venecijom. Svoj novac je ulagao

u novčarske ustanove, brodsko-trgo-vačke kompanije i nekretnine. Kako je umro bez nasljednika, najveći dio imovine Pracat je ostavio Republici. Inače suzdržana, Dubrovačka je Repu-blika izrazila posebnu zahvalnost Pra-catu postavljanjem brončanog poprsja u atriju Kneževa dvora. Zanimljivo je napomenuti da je to jedini spomenik koji je Vlada Dubrovačke Republike podigla nekom svojem građaninu.

Vice Stjepović-Skočibuha (1534.-1588.) bio je bogati brodovlasnik i trgovac. Rano je napustio more i na kopnu preuzeo svu opsežnu obi-teljsku trgovačku djelatnost, poslove vezane uz trgovinu, pomorstvo, bro-dogradnju i graditeljstvo te je postao jedan od najpoznatijih privrednika u tadašnjem Dubrovniku. Zahvaljujući vezama, ugledu i sredstvima kojima je raspolagao, bavio se i novčarskim po-slovima. Posebno je poznat po svojim ulaganjima u graditeljsku djelatnost. Građevine koje je izgradila obitelj Stjepović-Skočibuha danas predstav-ljaju vrhunska ostvarenja dubrovač-kog renesansnog graditeljstva.

Vice Bune (1559.-1612.) bio je po-morski kapetan, trgovac i diplomat koji se posebno istaknuo u službi španjolske krune. Prema nekim na-vodima, kratko vrijeme je bio i pot-kralj Meksika, najvećeg španjolskog

prekomorskog posjeda. Utjecajna po-znanstva i veze na španjolskom dvoru pomogli su mu pri obavljanju važnih konzularnih i diplomatskih poslova za svoju domovinu na dvorovima u Napulju, Madridu i Milanu. Svojom neprijepornom odanošću domovini i bezuvjetnim služenjem njezinim gos-podarskim i političkim interesima osi-gurao si je istaknuto mjesto u povijesti Dubrovačke Republike.

Kristo Martolosić (?-1628.) bio je pripadnik poznatog pomorskog roda Martolosića s Lopuda, koji su se ista-kli i postigli visoke položaje u stranim, osobito španjolskim, trgovačkim i rat-nim mornaricama. Jedan od njih je bio i Kristo koji je svojim djelovanjem u španjolskoj mornarici dosegao titulu admirala.

Ohmučevići, Tasovčići i Mažibradići su bile poznate pomorske obitelji koje su dale cijeli niz istaknutih članova, koji su se svojim radom i djelovanjem istakli, pogotovo u službi španjolske krune. Rezerviranost i opreznost Du-brovačke Republike prema svojim građanima koji su ostvarili uspjeh u inozemstvu očitovala se i kod ovih ro-dova. Iako su bili slavljeni izvan domo-vine, Senat je isticao njihove uspjehe i pripadnost Republici samo tada kada je to pridonosilo njezinom probitku i ugledu.

35

Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 1. srpnja 2013.g.

Popis posade na dan 01. srpnja 2013.g.AP Sveti City of Miho Sveti Atlant Atlant

AP Argosy AP Držić AP Jadran Vlaho Dubrovnik Imperial Libertas Pracat Orsula Nikola I Zagreb Frauke TrinaZapovjednik Ćimić Oliver Slavko Marin Vinko Antun Ante Ivica Mladen Leon Robert Zapovjednik Vicko Vjeko

Fuad Vičević Koncul Brbora Lujak Mihović Dujić Zupčić Spužević Bjelokosić Margitić Svilokos MiletićI. časnik Stipo Nikola Mario Ivo Srđan Željko Jakša Antonio Robert Petar Andro I. časnik Nedjeljko Danijelpalube Orhanović Hajdić Burin Maždin Čagalj Marović Franić Milošević Vukić Đorić Đangradović palube Bukvić Jelavić

II. časnik Mario Dubravko Tripo Ivo Petar Marin Božo Ivica Dorjan Hrvoje Piter II. časnik Matko Antepalube Dominiković Buratović Janović Glavić Matana Šuperak Majstorović Prpić Mužić Kulušić Radić palube Margaretić Biočina

III. časnik Ivan Nikša Josip Toni Ivan Adam Lovre Ivan Josip Ante Damir III. časnik Mario Zlatkopalube Komadina Japunčić Krampus-Grbić Sardelić Ivanović Bočina Macola Škoda Marinović Skaramuca Palunčić palube Majkovica Fumićkadet Davor Tonći Ivan Milenko Josip Marko Tomislav Stipe vođa Ante Pasko

./. Batoš Katičić ./. Bjelokosić Raič Redžović Petričić ./. Džeko Đerek palube Vujović Režićvođa Arsen Đino Zoran Dragan Josip Milan Nikola Darijo Milan Zdravko Vide kormilar Denis Leon

palube Madir Marinović Roso Žilić Košta Miletić Bezek Bjeliš Bokšić Galov Boro Alerić Glaviškićvođa Tihomir Nikša Živko Vlatko kormilar Saša Božo

palube Bukvić ./. ./. ./. Gavrilica ./. ./. ./. Kljusurić Veraja ./. Žorić Duševićkormilar Vinko Miroslav Maro Dario Nikola Nedo Nikola Rene Matko Branko Boško kormilar Serđo Ivica

Cvjetković Biondić Hančević Saulan bebić Rastočić Sterniša Načinović Maškarić Pribisalić Šarić Đivoje Mihovilovićkormilar Budimir Nenad Dražen Stjepan Renat Zoran Marko Ivica Josip Ante Maroje mornar Stijepo Mario

Milin Drenovski Šimović Crnčević Borovina Brguljan Marojica Baća Turkalj Đaković Piantanida Božović Nodilokormilar Ivica Brletić Marijan Miletić Miho Vlašić Ljubo Igor Dinko Zoran Marinko Slaven Stijepo Vladimir Upravitelj Jozo Damir

Ivan Iličić Ivko Kero Daniel Bebeić Matić Jelačić Šeman Stojan Batistić Straka Mozara Končar stroja Taslak Prišlićkormilar Joško Vučić Dalibor Pešut Dražen Jadrić Robert Kaser Mišo Dominko Erkapić Ivan Prović I. časnik Željko Tonći

Sanjin Španić Nikica Vučić Milan Malvić Mirko Šeman ./. ./. ./. Stojanović Nikola Čornenki ./. Nenad Radine stroja Ban Civadelićmornar Mario Antun Miodrag Elvis Bore Neđo Mladen Dean Tomislav II čas. Str. Dragan Tomislav

./. ./. Sprčić Duplica marinković Glaviškić Mitrović Beno Primorac Žorić Jurčević Kos MarevićPetar Mario Ante brodski Ivo Ivica

mornar ./. ./. ./. ./. Zdjelar ./. ./. Mustapić ./. Ramić ./. mehaničar Burmas ĆurčijaUpravitelj Joško Zoran Antonio Rade Petar Ivo Davor Hrvoje Boris Mateo Nikola brodski

stroja Marlais Čučak Vidiš Ljubibratić Petronio Lopižić Popadić Mustahinić Lončarica Perović Matana mehaničar ./. ./.I. časnik Zlatko Slavomir Ivo Igor Ratko Pavo Miho Mato Mato Ivica Davor glavni Mato Niko

stroja Vuleša Nikolac Glunčić Šeparović Sablić Kraljević Skaramuca Silić Garvan Franić Cvjetković kuhar Radoje VrtiprahII. časnik Nikša Mato Jasmin Ekrem Nino Marijan Pavo Vicko Desimir Pero Mario konobar Igor Igor

stroja Butigan Kaznačić Muratović Sarić Laptalo Kardov bašica ursić Surjan Borovina Martucci Stražičić čorkaloIII. časnik Dario Nino Toni Mario Mario Frano Mario Mato Tonči Vlaho Ante

stroja Radetić Kecerin Kresić Tošić Maslać Radetić Burić Mitrović Pecotić Šutalo Golešvježbenik Hrvoje Ante Marko Branimir Stjepan Vedran Zoran Mateo Mirko Nikša Božo NAPOMENA:

stroja Boro Smoljko Krečak Plenča Bokarica Šota Kitin Bosotina Sučić Maslać Mekišić Na brodovima: AP Astarea, AP Slano,brodski Boris Stijepo Jozo Nikša AP Ston i Oluja ukrcana je strana posada.

električar ./. ./. ./. Miošić Vidojević Crnogorac ./. Popović ./. ./. ./.elektroničar Vlaho Luko Mario Ivo Ante Marko Marko

Bušelić Kotlar Milošević ./. ./. ./. Vojvoda ./. Orhanović Živković Kušićpripravnik Zoran Ivan

elektroničar ./. Bačić Pavić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Nazif Mojaser Niko Mile Veljko Edi Nenad Pero Alen

mehaničar Čustović ./. Seidijevski Barač Maričić Strukan Barčot Radošević Gverović Žustra ./.brodski Damir Antun

mehaničar ./. Padovan ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Korunićglavni Denis Nediljko Ivica Emilio Đani Marko Slaven Emil Luko Lukša Zorankuhar Dušak Kovač Jeljenić Stražičić Gluščenko Petranović Mrkela Mustać Pavličević Radovac Poša

konobar Baldo Ante Damir Ivo Goran Jure Ivo Tonći Petar Leon Nenad Vuličević Boro Majić Hrdalo Šango Radić Žuvela Borovina Puhjera Franić Mladin

pomoćni Laka Josip Valentino Josip Marijan Ivo Tomislav Pavo Marko Neven Damirkonobar Ivanišević Kalfić Rebac Stipanov ./. Ravnjak Kelez Hajdić Dikenšajt Alajbeg Živković

Tonćičistač ./. ./. ./. ./. Bratoš ./. ./. ./. ./. ./. ./.

Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenoga 2012. do 1. srpnja 2013. godine

BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE:

AP Argosy Luka Vrijeme U / I TeretUST LUGA 27.11.2012 U CoalPORTBURY 8.12.2012 I CoalUST LUGA 20.12.2012 U CoalLE HAVRE 27.12.2012 I CoalROUEN 30.12.2012 I CoalRIGA 8.1.2013 U CoalGDYNIA 14.1.2013 I CoalGDANSK 16.1.2013 I CoalUST LUGA 28.1.2013 U CoalTYNE 9.2.2013 I CoalUST LUGA 19.2.2013 U CoalPORTBURY 28.2.2013 I CoalUST LUGA 16.3.2013 U CoalAMSTERDAM 24.3.2013 I CoalUST LUGA 1.4.2013 U CoalPORTBURY 10.4.2013 I CoalUST LUGA 22.4.2013 U CoalPORTBURY 1.5.2013 I CoalUST LUGA 13.5.2013 U CoalPORTBURY 22.5.2013 I CoalUST LUGA 31.5.2013 U CoalBELFAST 9.6.2013 I CoalMURMANSK 18.6.2013 U Coal

AP AstareaZHANJIANG 18.12.2012 I OatsLUBUK TUTUNG 29.12.2012 U CoalMAGDALLA 14.1.2013 I CoalJAIGAD 23.1.2013 U BauxiteYOKOHAMA 13.2.2013 I BauxiteVANCOUVER-CND 8.3.2013 U WoodTYNEMOUTH 20.4.2013 I WoodNORFOLK 9.5.2013 U CoalRAAHE 29.5.2013 I CoalSKELLEFTEHAMN 6.6.2013 U ScrapPALDISKI 13.6.2013 U Scrap

AP Drzic MUARA SATUI 17.11.2012 U CoalKOHSICHANG 30.11.2012 I CoalBALIKPAPAN 7.12.2012 U CoalSHANGHAI 4.1.2013 I CoalKAPONTORI 21.1.2013 U Nickel oreTIANJIN 17.2.2013 I Nickel oreBAYUQUAN 23.2.2013 U Steel productsXINGANG 14.3.2013 U Steel productsKWANGYANG 21.3.2013 U Steel productsKAOHSIUNG 26.3.2013 U Steel productsSETUBAL 12.5.2013 I Steel productsLIVERPOOL 18.5.2013 I Steel productsGDANSK 29.5.2013 I Steel productsKLAIPEDA 2.6.2013 U Fertiliser

AP JadranPORT KEMBLA 8.12.2012 U CanolaGHENT 30.1.2013 I CanolaUST LUGA 12.2.2013 U CoalAMSTERDAM 20.2.2013 I CoalUST LUGA 28.2.2013 U CoalROSTOCK 3.3.2013 I CoalUST LUGA 9.3.2013 U CoalAMSTERDAM 24.3.2013 I CoalUST LUGA 30.3.2013 U CoalAMSTERDAM 8.4.2013 I CoalUST LUGA 15.4.2013 U CoalPORTBURY 25.4.2013 I CoalUST LUGA 5.5.2013 U CoalAMSTERDAM 15.5.2013 I CoalUST LUGA 24.5.2013 U CoalROSTOCK 30.5.2013 I CoalRIGA 1.6.2013 U CoalAMSTERDAM 10.6.2013 I CoalRIGA 16.6.2013 U CoalTYNE 25.6.2013 I Coal

AP SlanoHACHINOHE 23.11.2012 I GrainKINUURA 3.12.2012 I GrainPRINCE RUPERT 29.12.2012 U CanolaVERACRUZ 31.1.2013 I CanolaTAMPA 22.2.2013 U FertiliserPARANAGUA 27.3.2013 I FertiliserRIO GRANDE 4.4.2013 I FertiliserPORTO ALEGRE 7.4.2013 I FertiliserROSARIO 17.4.2013 U Soya beansROSARIO 17.4.2013 U Maize

SANTA MARTA 6.5.2013 I Soya beansSANTA MARTA 6.5.2013 I MaizeBARRANQUILLA 10.5.2013 I Soya beansBARRANQUILLA 10.5.2013 I MaizeBARRANQUILLA 15.5.2013 U CokeUSIBA 17.6.2013 I CokePRAIA MOLE 22.6.2013 I Coke

AP StonWYNDHAM 21.11.2012 U Iron oreCAOFEIDIAN 10.12.2012 I Iron oreABERDEEN 2.1.2013 U Soya beansSARIAYA 4.2.2013 I Soya beansMUARA PANTAI 15.2.2013 U CoalNINGBO 10.3.2013 I CoalZHENJIANG 12.3.2013 I CoalVANCOUVER-CND 2.5.2013 U Wheat

AP Sveti Vlaho LONGKOU 18.11.2012 I BauxiteSAMARINDA 28.11.2012 U CoalENNORE 22.12.2012 I CoalALBANY 3.4.2013 U BarleyESPERANCE 5.4.2013 U BarleyDALIAN 26.4.2013 I BarleyINCHON 30.4.2013 I BarleySAMARINDA 12.5.2013 U Coal

City of Dubrovnik RIGA 4.12.2012 U CoalAMSTERDAM 12.12.2012 I CoalUST LUGA 18.12.2012 U CoalIMMINGHAM 27.12.2012 I CoalUST LUGA 3.1.2013 U CoalTYNE 17.1.2013 I CoalRIGA 26.1.2013 U CoalAMSTERDAM 5.2.2013 I CoalUST LUGA 14.2.2013 U CoalGDYNIA 17.2.2013 I CoalGDANSK 18.2.2013 I CoalUST LUGA 25.2.2013 U CoalPORTBURY 5.3.2013 I CoalUST LUGA 15.3.2013 U CoalROTTERDAM 24.3.2013 I CoalUST LUGA 3.4.2013 U CoalLIVERPOOL 11.4.2013 I CoalUST LUGA 19.4.2013 U CoalLIVERPOOL 27.4.2013 I CoalUST LUGA 7.5.2013 U CoalGDYNIA 10.5.2013 I CoalGDANSK 13.5.2013 I CoalUST LUGA 20.5.2013 U CoalTYNE 30.5.2013 I CoalUST LUGA 8.6.2013 U CoalNORDENHAM 14.6.2013 I CoalBREMEN 15.6.2013 I CoalUST LUGA 23.6.2013 U CoalROSTOCK 27.6.2013 I Coal

Imperial BUNBURY 17.11.2012 U AluminaJEBEL ALI 6.12.2012 I AluminaKANDLA 23.12.2012 U WheatPYEONGTAEK 22.1.2013 I WheatKUNSAN 28.1.2013 I WheatBUNBURY 16.2.2013 U AluminaKHALIFA 9.3.2013 I AluminaMUNDRA 4.4.2013 U WheatINCHON 27.4.2013 I WheatKUNSAN 3.5.2013 I WheatVANCOUVER-CND 26.5.2013 U Potash

Libertas KWINANA 16.11.2012 U WheatJAKARTA 27.1.2013 I WheatSURABAYA 1.2.2013 I WheatSAMARINDA 6.2.2013 U CoalXIAMEN 19.2.2013 I CoalADANG BAY 27.2.2013 U CoalPAGBILAO 7.3.2013 I CoalSAMARINDA 15.3.2013 U CoalHONG KONG 2.4.2013 I CoalADANG BAY 11.4.2013 U CoalHONG KONG 26.4.2013 I CoalSAMARINDA 7.5.2013 U CoalTANJUNG BIN 8.6.2013 I CoalNORTH PULAU LAUT COAL TERMINAL

18.6.2013 U Coal

Miho Pracat UST LUGA 20.11.2012 U CoalIMMINGHAM 29.11.2012 I CoalUST LUGA 5.12.2012 U CoalROTTERDAM 13.12.2012 I CoalUST LUGA 21.12.2012 U Coal

ROSTOCK 26.12.2012 I CoalRIGA 1.1.2013 U CoalAMSTERDAM 9.1.2013 I CoalUST LUGA 15.1.2013 U CoalPORTBURY 24.1.2013 I CoalUST LUGA 3.2.2013 U CoalPORTBURY 14.2.2013 I CoalUST LUGA 25.2.2013 U CoalIMMINGHAM 12.3.2013 I CoalUST LUGA 19.3.2013 U CoalROSTOCK 24.3.2013 I CoalUST LUGA 1.4.2013 U CoalAMSTERDAM 8.4.2013 I CoalUST LUGA 15.4.2013 U CoalTYNE 22.4.2013 I CoalUST LUGA 29.4.2013 U CoalHUNTERSTONE 7.5.2013 I CoalUST LUGA 15.5.2013 U CoalHUNTERSTONE 29.5.2013 I CoalUST LUGA 5.6.2013 U CoalWILHEMSHAVEN 14.6.2013 I CoalRIGA 20.6.2013 U Coal

Oluja PUERTO QUETZAL 21.11.2012 I Steel productsSAN LORENZO (HOND)

23.11.2012 I Steel products

BUENAVENTURA 3.12.2012 I Steel productsESMERALDAS 11.12.2012 I Steel productsGUAYAQUIL 14.12.2012 I Steel productsCALLAO 18.12.2012 I Steel productsANTOFAGASTA 23.12.2012 I Steel productsVALPARAISO 27.12.2012 I Steel productsSAN LORENZO (ARG) 10.1.2013 U CornSAN LORENZO (ARG) 10.1.2013 U Soya Bean

Meals HiproSAN LORENZO (ARG) 10.1.2013 U SorghumSANTA MARTA 4.2.2013 I Soya Bean

Meals HiproSANTA MARTA 4.2.2013 I CornBARRANQUILLA 6.2.2013 I CornBARRANQUILLA 6.2.2013 I Soya Bean

Meals HiproBARRANQUILLA 6.2.2013 I SorghumSANTO THOMAS DE CASTILLA

13.2.2013 U Nickel ore

THESSALONIKI 12.3.2013 I Nickel oreICDAS 22.3.2013 U Steel productsYANBU 3.4.2013 I Steel productsYUZHNY 24.4.2013 U CornLA CORUNA 9.5.2013 I CornANTWERPEN 18.5.2013 U Ammonium

SulfateAVILES 2.6.2013 U Urea

Orsula SLUISKILL 16.11.2012 U Am. nitrateNEW ORLEANS 17.12.2012 I Am. nitrateMISS RIVER 20.12.2012 U CoalHULL 14.1.2013 I CoalUST LUGA 28.1.2013 U CoalHULL 4.2.2013 I CoalVYSOTSK 11.2.2013 U CoalFLUSHING 19.2.2013 I CoalST. PETERSBURG 28.2.2013 U PotashPUERTO CORTES 31.3.2013 I Potash

Sveti Nikola I JOSE TERMINAL 6.12.2012 U Petroleum cokeIMBITUBA 7.1.2013 I Petroleum cokeSAN LORENZO (ARG) 24.1.2013 U SorghumGUAYMAS 20.2.2013 I SorghumGUAYMAS 28.2.2013 U CementCALLAO 18.3.2013 I CementLAS VENTANAS 29.3.2013 U Coper conc.QINGDAO 8.5.2013 I Coper conc.NANTONG 13.5.2013 I Coper conc.NANJING 19.5.2013 I Coper conc.

Zagreb AMSTERDAM 21.11.2012 I CoalUST LUGA 28.11.2012 U CoalWILHEMSHAVEN 5.12.2012 I CoalUST LUGA 15.12.2012 U CoalNORDENHAM 24.12.2012 I CoalBREMEN 28.12.2012 I CoalUST LUGA 8.1.2013 U CoalAMSTERDAM 16.1.2013 I CoalUST LUGA 24.1.2013 U CoalPORTBURY 3.2.2013 I CoalUST LUGA 14.2.2013 U CoalAMSTERDAM 21.2.2013 I CoalRIGA 27.2.2013 U CoalAMSTERDAM 5.3.2013 I CoalUST LUGA 11.3.2013 U CoalWILHEMSHAVEN 18.3.2013 I CoalUST LUGA 25.3.2013 U CoalPORTBURY 3.4.2013 I Coal

UST LUGA 13.4.2013 U CoalWILHEMSHAVEN 19.4.2013 I CoalUST LUGA 27.4.2013 U CoalWILHEMSHAVEN 4.5.2013 I CoalRIGA 15.5.2013 U CoalAMSTERDAM 26.5.2013 I CoalUST LUGA 1.6.2013 U CoalPORTBURY 10.6.2013 I CoalUST LUGA 22.6.2013 U Coal

BRODOVI ZA TEŠKE TERETE:

Atlant Frauke GENOVA 3.12.2012 U Project cargoMARINA DI CARRARA5.12.2012 U Project cargoALGIERS 8.12.2012 I Project cargoPORTO MARGHERA 14.12.2012 U Project cargoDERINCE 25.12.2012 U Project cargoAQABA 4.1.2013 I Project cargoDJIBOUTI 8.1.2013 I Project cargoSOHAR 15.1.2013 I Project cargoMUSCAT 16.1.2013 U Project cargoABU DHABI 20.1.2013 U Project cargoJEBEL ALI 21.1.2013 U Project cargoJUBAIL 23.1.2013 I Project cargoUMM AL QASR 26.1.2013 I Project cargoSHUWAIK 30.1.2013 I Project cargoKARACHI 5.2.2013 U Project cargoJEBEL ALI 9.2.2013 U Project cargoMINA ZAYID 11.2.2013 U Project cargoHAMRIYAH 12.2.2013 U Project cargoMUKALLA 17.2.2013 I Project cargoALIAGA 27.2.2013 I Project cargoLAVRION 2.3.2013 I Project cargoILICHEVSK 8.3.2013 U Project cargoIZMIR 14.3.2013 U Project cargoSKIKDA 18.3.2013 I Project cargoSEVILLA 22.3.2013 U Project cargoPORTO TORRES 29.3.2013 U Project cargoPORTO MARGHERA 2.4.2013 U Project cargoLAVRION 8.4.2013 I Project cargoBOURGAS 13.4.2013 U Project cargoTHESSALONIKI 15.4.2013 U Project cargoKOS ISLAND 18.4.2013 U Project cargoJEDDAH 25.4.2013 U Project cargoJEDDAH 25.4.2013 I Project cargoDOHA 4.5.2013 I Project cargoJEBEL ALI 6.5.2013 I Project cargoMUMBAI (BOMBAY) 11.5.2013 I Project cargoDAMMAM 19.6.2013 U Project cargoDOHA 21.6.2013 U Project cargoJEBEL ALI 22.6.2013 U Project cargoJEBEL ALI 22.6.2013 I Project cargoHAZIRA 28.6.2013 U Project cargo

Atlant Trina CONAKRY 15.11.2012 U Project cargoLIBREVILLE 23.11.2012 I Project cargoNAMIBE 29.11.2012 I Project cargoCAPE TOWN 5.12.2012 I Project cargoDURBAN 9.12.2012 U Project cargoFREETOWN 27.12.2012 I Project cargoCONAKRY 31.12.2012 I Project cargoROTTERDAM 14.1.2013 I Project cargoANTWERPEN 16.1.2013 I Project cargoHULL 22.1.2013 U Project cargoMARINA DI CARRARA1.2.2013 U Project cargoPOTI 11.2.2013 I Project cargoLAVRION 15.2.2013 U Project cargoANTALYA 18.2.2013 U Project cargoSALALAH 28.2.2013 U Project cargoSALALAH 28.2.2013 I Project cargoJEBEL ALI 5.3.2013 I Project cargoABU DHABI 7.3.2013 I Project cargoHAMRIYAH 9.3.2013 I Project cargoDOHA 10.3.2013 I Project cargoMUSSAFAH 4.4.2013 U Project cargoDAMMAM 6.4.2013 U Project cargoJEBEL ALI 1.5.2013 U Project cargoBALHAF 8.5.2013 I Project cargoMUKALLA 13.5.2013 I Project cargoMARINA DI CARRARA26.5.2013 U Project cargoBEJAIA 29.5.2013 I Project cargoLE TRAIT 6.6.2013 I Project cargoANTWERPEN 7.6.2013 U Project cargoANTWERPEN 7.6.2013 I Project cargoABERDEEN 10.6.2013 U Project cargoNEWCASTLE 10.6.2013 I Project cargoROSTOCK 16.6.2013 U Project cargoSEVILLA 23.6.2013 U Project cargo

PRVA POSADA BRODA BARANJA– listopad 1967. godine

Sjekavica Miho, zapovjednik; Kristović Antun, I. časnik palube; Lazinbat Marko, II. časnik palube; Ljubišić

Antun, III. časnik palube; Kapetanović Veljko, RTG; Benzon Branko, upravitelj stroja; Janjić Miloš, I. časnik

stroja; Radman Josip, II. časnik stroja; Brajević Željko, III. časnik stroja; Đuka Ante, vođa palube; Dužević Miho,

kormilar; Vlašić Mario, kormilar; Radman Branko, kormilar; Bijelić Stijepo, kormilar; Sjekloća Mitar, kormilar;

Zelentrović Adem, mornar; Milin Zdenko, vođa stroja; Čulić Lem, električar; Dekleva Luciano, mehaničar;

Katić Špiro, mehaničar; Silić Mate, mazač; Matković Marjan, mazač; Stančić Emil, mazač; Laptalo Stjepo, čistač;

Tolja Andro, čistač; Radovčić Valentin, I. kuhar; Botica Ivo, II. kuhar; Surić Dušan, I. konobar; Krmek Božo,

II. konobar; Bradvić Velimir, kadet; Kačić Filko, kadet; Mišetić Dragomir, vježbenik stroja; Kurajica Neđeljko,

vježbenik stroja; Bajurin Zoran, mladić palube; Čorić Karlo, mladić sobe.

Sagrađen u Brodogradilištu Italcantieri Trieste (Italija) 1967. g.BRT 16.018NRT 11.791DWT 26.400Dužina preko svega: 190,48 mNajveća širina: 22,80 mVisina na sredini broda: 13,04Pogonski stroj: FIAT CRDA od 8.824 kWNajveća brzina: 15,5 NMPreuzet u flotu od Brodogradilišta Italcantieri dana 25.10.1967. g.Prodan 24.04.1984. g. firmi „Slobodna plovidba“ iz Šibenika .

m/b BARANJA

Ure

dn

ički

kol

egij

: D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Kam

insk

i, To

nći M

ilosl

avić

, Žel

jan

Petr

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar, D

esig

n:

m&

mFo

tog

rafi

je:

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, L

ekto

r i k

orek

tor:

Mir

jana

Kaz

nači

ć, T

isak

: Ti

skar

a AL

FA-2

, Dub

rovn

ik, N

akla

da:

900

0 ko

m.,

Pre

dsj

edn

ik U

pra

ve:

kap.

Per

o Ku

laš

bulletinAtlant

www.atlant.hr

m/b AP Jadran

predsjednika uprave za 2012. godinu dioničarima atlantske ... · njima očekuje umjeren rast...

Documents