preddiplomski studij religijske pedagogije i … · religijska pedagogija i katehetika...

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

RELIGIJSKE PEDAGOGIJE I KATEHETIKE

Zagreb, lipanj 2013.

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Preddiplomski studij religijske pedagogije i katehetike

1.2. Nositelj/i studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X

1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski X Diplomski Integrirani Poslijediplomski specijalistički

1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) religijske pedagogije i katehetike

2. UVOD

2.1. Razlozi za pokretanje studija

Pri oblikovanju koncepcije studija religijske pedagogije i katehetike polazi se od tradicije ovog studija na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Studij religiozne pedagogije i katehetike ustrojen je i izvodi se na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta od 1961. godine. Studij se izvodio najprije kao jednogodišnji pa od 1964. kao dvogodišnji, a od 1978. kao četverogodišnji studij. Akademske 2005./2006. godine četverogodišnji sveučilišni studij religiozne pedagogije i katehetike prerastao je u petogodišnji koji se izvodi kao integrirani. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka iz religijske pedagogije i katehetike. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao ponajprije u školstvu kao vjeroučitelji u osnovnim i srednjim školama, u školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u kulturnim institucijama, državnim ustanovama, nakladničkim tvrtkama, u različitim medijima i drugdje. Studij religijske pedagogije i katehetike postoji već pedeset godina i u tom je razdoblju pokazao svoju punu opravdanost. Prema Statutu KBF-a (čl. 53), kao i prema Naputku o visokim katehetskim učilištima Kongregacije za katolički odgoj potrebno je ustrojiti studij religijske pedagogije i katehetike prema modelu 3+2. Ovaj je prijedlog rađen prema smjernicama Statuta KBF-a, Naputka o visokim katehetskim učilištima (institutima) Kongregacije za katolički odgoj te strateških dokumenata vezanih za reformu u europskome visokoobrazovnom prostoru (Bolonjskoga procesa). U tom smislu program je zadržao sve bitne značajke dosadašnjega integriranog petogodišnjeg studija, uz nužno prilagođavanje novom modelu u dva ciklusa – trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski.

2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

Mnogi crkveni (pastoralni) i društveni subjekti pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Suvremena religijskopedagogijska i katehetska znanost danas predstavlja jedno od osobito dinamičnih znanstvenih područja. Studij religijske pedagogije i katehetike jedinstveni je studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu, koji na sveučilišnoj razini promišlja različita religijskopedagoška i katehetska pitanja. Religijska pedagogija i katehetika komplementarna je s društvenim, humanističkim i brojnim drugim znanstvenim disciplinama. U Republici Hrvatskoj u sustavu osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja postoji konfesionalni vjeronauk. U predškolskim se odgojno-obrazovnim ustanovama također provodi vjerski odgoj. Osobe koje mogu izvoditi nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama jesu diplomirani teolozi (magistri teologije) ili diplomirani katehete (magistri religiozne pedagogije i katehetike). Za provođenje vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama traži se odgovarajuća pedagoška i katehetska sprema. Katehetsku spremu moguće je dobiti na KBF-u, na studiju religijske pedagogije i katehetike. Osim angažmana u ustanovama predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, stručnjaci iz religijske pedagogije i katehetike pišu i govore o vjerskim i religijskim pitanjima u medijima, djeluju u nakladničkim tvrtkama, u ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u drugim socijalnim i humanitarnim ustanovama i sl. Potreba za stručnjacima iz religijske pedagogije i katehetike zamjećuje se i u Crkvi. Misli se




ponajprije na odgovorne za župnu katehezu te za animaciju i pastoral mladih.

2.3. Usklađenost s misijom Sveučilišta i strategijom predlagatelja te sa strateškim dokumentom mreže visokih učilišta

Studijski program, u svim svojim sastavnicama, usklađen je s misijom Sveučilišta, strateškim dokumentom mreže visokih učilišta, kao i sa stateškim ciljevima Fakulteta. Studijski program vodi računa u temeljnom strateškom cilju kojim se želi pridonijeti razvoju društva neprekidno razvijajući obrazovanje, učenje i istraživanje na najvišim stupnjevima znanstveno utvrđene izvrsnosti. Osobit se naglasak stavlja na promicanje izvrsnosti nastavnika, studenata i djelatnika; na kontinuirano unaprijeđenje kvalitete programa, na ulaganje u kvalitetu nastave i unapređenje suradnje s drugim fakultetima njegujući pritom interdisciplinarnost, kao i na promicanje međunarodne suradnje.

2.4. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa)

Studij religijske pedagogije i katehetike usporediv je s programom katehetike na Pontificia Università Salesiana u Rimu. Usporediv je također s Teološko-katehetskim smjerom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Usporediv je sa studijskim programima različitih instituta religijskih znanosti, osobito u Italiji, strukturiranih prema Naputku.

2.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata omogućuje dinamičnost i kvalitetno upotpunjenje studijskog programa. Studij religijske pedagogije i katehetike komplementaran je mnogim studijima, npr. studiju kroatologije, hrvatske književnosti, povijesti, filozofije, jezika, edukacijsko-rehabilitacijskim studijima, studiju komunikologije. Student može slušati izborne predmete izvan struke na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici Sveučilišta u Zagrebu. Student može slušati izborne predmete na studijskim smjerovima i na drugim sveučilištima pod uvjetom da ti predmeti imaju točno definiranu ECTS vrijednost. Mobilnost studenata između sveučilišta u Republici Hrvatskoj uređuje se na isti način kao i međunarodna mobilnost, sukladno općem aktu Sveučilišta. Studenti s drugih sastavnica Sveučilišta ili s drugih sveučilišta imaju mogućnost upisa, slušanja i polaganja nekih predmeta na KBF-u. Dosljednom primjenom bodovnog sustava omogućuje se fleksibilnost studiranja i veća pokretljivost studenata između hrvatskih i inozemnih sveučilišta. To znači da studenti s drugih fakulteta mogu dio svog studija završiti na studiju religijske pedagogije i katehetike KBF-a, kao što i studenti religijske pedagogije i katehetike mogu dijelom nastaviti svoj studij na nekom drugom fakultetu. Prijelaz prvostupnika religijske pedagogije i katehetike na diplomski studij moguće je studentima nakon završenoga preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike. Prijelaz sa studija religijske pedagogije i katehetike na filozofsko-teološki studij unutar KBF-a ili obrnuto moguć je uz određene uvjete propisane pravnim aktima sastavnice.

2.6. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Studij religijske pedagogije i katehetike pridonosi osobito razvoju i kvaliteti odgojno-obrazovne i pastoralno-katehetske djelatnosti. U tom smislu povezan je sa svim segmentima društva koji nastoje promicati odgojno-obrazovna, religijskopedagoška i katehetska znanja i vrijednosti.

2.7. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja Nema.

2.8. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program

Važni partneri KBF-a izvan visokoškolskog sustava su društveni subjekti koji pokazuju interes i imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području. Za studij religijske pedagogije i katehetike zainteresirane su ponajprije osnovne i srednje škole radi zapošljavanja nastavnika vjeronaučne nastave te predškolske odgojno-obrazovne ustanove radi zapošljavanja odgojitelja u vjeri. Važni partneri su i mnogi crkveni (pastoralni) subjekti koji imaju potrebu za visokoobrazovanim ljudima na vjerskom i religijskom području, osobito za odgojni rad s djecom, mladima i odraslima. Važan partner izvan visokoškolskog sustava jest Hrvatska biskupska konferencija. U provedbenom ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije (Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, 1999.), u čl. 7 ističe se sljedeće: “Hrvatska biskupska konferencija




dostavlja Ministarstvu prosvjete i športa popis crkvenih učilišta na kojima se stječu navedeni obrazovni stručni naslovi, te izvješćuje o svim promjenama u vezi s time.“

2.9. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Predlaže se promjena dosadašnjeg naziva studija religiozne pedagogije i katehetike u naziv studij religijske pedagogije i katehetike.

3. OPĆI DIO

3.1. Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa Humanističke znanosti, polje teologija, grana religiozna pedagogija i katehetika

3.2. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

3 godine (6 semestara)

3.3. Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija 180 ECTS bodova

3.4. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Četverogodišnja srednja škola, državna matura.

3.5. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

Cilj je preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike usvojiti temeljna filozofijska i teološka znanja te upoznati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za religijskopedagošku i pastoralno-katehetsku formaciju. Studenti bi trebali upoznati neke od temeljnih religijskopedagoških i katehetskih disciplina važnih za nastavak studija. Završen preddiplomski studij prvostupnike osposobljava za poslove u kojima se zahtijeva poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja povijesne, biblijske, sustavne i praktične teologije te razumijevanje temeljnih filozofijskih, psihologijskih i pedagoških znanja. Stječu se određene kompetencije za moguće zaposlenje u području obrazovanja, medija, kulture, izdavaštva, u župnim zajednicama i slično.

3.6. Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

Studij osposobljava za suradnike u nastavi vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi, za pastoralno-katehetsko djelovanje u župi, za rad u socijalnim i humanitarnim ustanovama te za rad u sredstvima društvenoga priopćavanja. Preporuke o primjerenosti predviđenih ishoda učenja za studij religijske pedagogije i katehetike zasad nisu definirane od strane organizacija zainteresiranih za stručnjacima ovog profila.

3.7. Mogućnost nastavka studija na višoj razini Nakon završetka preddiplomskog studija religijske pedagogije i katehetike, prvostupnici imaju mogućnost nastaviti diplomski studij religijske pedagogije i katehetike. Mogu nastaviti diplomski studij i na drugim srodnim fakultetima u zemlji i svijetu koji priznaju ECTS, u skladu s uvjetima koje postavljaju ti fakulteti.

3.8. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij




4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studij se strukturiran u šest semestara. Veličina grupa za predavanja iznosi do 60 studenata. Veličina grupa za vježbe/seminare iznosi do 30 studenata. Studij obuhvaća obvezne predmete, u koje je uključena i posebna skupina predmeta nastavničke izobrazbe, obvezno-izborne, izborne i temeljne zajedničke predmete. Iz obveznih predmeta potrebno je steći 129 ECTS bodova. U tu skupinu ulazi i 9 ECTS bodova nastavničke izobrazbe. Iz skupine temeljnih zajedničkih predmeta studenti moraju sakupiti 24 ECTS bodova. U bodovnu kvotu za tu skupinu predmeta ulazi i 4 ECTS boda koja se stječu izradom bakalaureatskog rada. Tijekom preddiplomskog studija student bira između više izbornih i izborno-obveznih predmeta. Iz izbornih predmeta ukupno treba steći 27 bodova, i to 15 ECTS iz izborno-obveznih predmeta i 12 ECTS iz ostalih izbornih predmeta. Broj i sadržaj ostalih izbornih predmeta određuje se godišnjim nastavnim planom.

4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar

Za upis u 2. godinu studija potrebno je prikupiti ukupno 50 ECTS bodova. Za upis u 3. godinu studija potrebno je položiti predmete s 1. godine. Potrebno je prikupiti 50 ECTS bodova iz 2. godine. Do kraja preddiplomskog studija student treba ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom te tako steći ukupno 180 ECTS bodova.

4.5. Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Studenti mogu upisati izborni kolegij predložen u nastavnom planu za pojedine semestre ili neki drugi kolegij na KBF-u. Popis izbornih kolegija utvrđuje se svake akademske godine i objavljuje u Redu predavanja. Studenti mogu upisivati pojedine predmete drugih sveučilišnih studija Sveučilišta koji se ne izvode na matičnom studiju.

4.6. Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Religious themes in literature

4.7. Završetak studija:

a) Način završetka studija Završni rad X Diplomski rad Završni ispit Diplomski ispit

b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Preddiplomski studij religijske pedagogije i katehetike završava se polaganjem svih propisanih ispita te izradom i ocjenom bakalaureatskog rada, iz čega se stječe 4 ECTS boda, a ukupno 180 ECTS bodova.

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Student izrađuje bakalaureatski rad u suradnji s prethodno odabranim mentorom. Temu i mentora bakalaureatskog rada, uz suglasnost dotičnog mentora, student prijavljuje u tajništvu/referadi Fakulteta najkasnije do kraja 5. semestra, a rad sastavlja do kraja 6. semestra studija.




Tablica 2. Opis predmeta *Tablicu je potrebno kopirati za svaki predloženi predmet

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Alojz Ćubelić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić

1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski presjek samih početaka filozofije, kao i glavne autore, teme i pitanja koja se pojavljuju unutar filozofijskog promišljanja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti/ce će steći temeljno poznavanje i razumijevanje filozofijske tematike osobito u njezinom složenom odnosu s teologijom kao znanošću. Usvojena znanja će im također omogućiti dublje razumijevanje ostalih filozofskih disciplina.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Po završetku i uspješnom polaganju kolegija student/ica će steći temeljna znanja iz povijesti filozofije, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje 2. Usvojiti temeljno filozofijsko pojmovlje 3. Razumjeti i kritički evaluirati temeljne pozicije glavnih antičkih i srednjovjekovnih filozofskih tendencija 4. Upoznati temeljna djela 'filozofskih klasika' 5. Implementirati filozofijske uvide u vlastitu životnu i religijsko-pedagošku odgojno-obrazovnu teoriju i praksu

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Povijest filozofije antike i srednjega vijeka (4 sata tjedno) 1. tjedan: Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza, 2. tjedan: Jonjani iz Mileta i Efeza. 3. tjedan: Sokrat. Svrha filozofije je čovjek. 4. tjedan: Platon. Traganje za istinskim bitkom. 5. tjedan: Aristotel. Filozofija spoznaje. 6. tjedan: Osnovne značajke srednjeg vijeka. 7. tjedan: + 1. Kolokvij 8. tjedan: Filozofija u XVII. Stoljeću. 9. tjedan: Rene Descartes. Jedinstvo znanosti. 10. tjedan: Thomas Hobbes. Znanost u temeljima politike.




11. tjedan: Blaise Pascal. Čovjekova bijeda bez Boga. 12. tjedan: John Locke. Empirizam. 13. tjedan: David Hume. Moral i politika. Skepticizam. 14. Fridrich Nitzsche. Bog je mrtav. 15. Završni tjedan. 2. Kolokvij.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno).

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 1 Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj primjeraka

u knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

D. BARBARIĆ, (ur.) Grčka filozofija, (Hrestomatija filozofije, sv. 1), Zagreb 1995.

S. KUŠAR, (ur.) Srednjovjekovna filozofija (Hrestomatija filozofije, sv. 2), Zagreb 1996.

M. CIPRA, Uvod u filozofiju, Zagreb, 2007.

ARISTOTEL, Metafizika, Fizika, Nikomahova etika (po izboru)

PLATON, Dijalozi (po izboru)

D. BARBARIĆ (ur.) Grčka filozofija, (Hrestomatija filozofije, sv. 5), Zagreb 1997.

V. BOŽIĆEVIĆ (ur.) Filozofija britanskog empirizma (Hrestomatija filozofije, sv. 4), 1996.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

TOMA AKVINSKI., Izabrano djelo, Zagreb 2005. TOMA AKVINSKI., O državi, Zagreb 1990. TOMA AKVINSKI., Suma protiv pogana – Summa contra gentiles, Svezak I. (knjiga 1. i 2), Zagreb 1993., Svezak II. (knjiga 3. i 4.), Zagreb 1994. ECKHART, I. (MEISTER)., Knjiga božanske utjehe, Zagreb 1989. F. NIETZSCHE, Tako je govorio Zaratustra, Zagreb, 2009. K. JASPERS, Duhovna situacija vremena, Zagreb, 1998.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Studentska anketa te samo-evaluacija koju provodi nositelj kolegija na kraju predavanja.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)





1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Logika i spoznajna teorija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s naravi filozofskog pitanja uopće, dati povijesni pregled o oblicima misli i metodama spoznaje te povijesni i sustavni pregled uvjeta, granica, načina i dometa ljudske spoznaje.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija.


Sposobnost logičkog mišljenja i povezivanja znanja na razini programa

Sposobnost analize i sinteze

Sposobnost kritičkog mišljenja i rješavanja problema

Sposobnost za samokritiku i propitivanje vlastitih stavova

Sposobnost donošenja odluka i stvaranja novih ideja


Studenti će biti u stanju:

poznavati i predstaviti povijesni razvoj logike i spoznajne teorije

razumjeti i objasniti osnovne oblike misli i metode spoznaje

razumjeti, prepoznati i argumentirano objasniti pravilne i nepravilne načine zaključivanja

razumjeti i predstaviti različite teorije istine

razlikovati i opisati osnovne pojmove i argumente pojedinih teorija u okviru spoznajne teorije

znati ispravno argumentirati

samostalno rješavati probleme

analizirati i vrednovati vlastite stavove u širem kontekstu različitih misaonih strujanja i svjetonazora


1. Uvod. Definicija, mjesto i povijesni pregled logike. Materijalni i formalni objekt. 2. Odnos logike prema drugim filozofskim disciplinama. Značenje logike za teologiju. 3. Pojam, njegova narav, predmet, sadržaj i opseg; vrste i odnosi među pojmovima, apstrakcija, determinacija. 4. Kategorije, predikabilije, višeznačnosti, supozicije. 5. Definicije; pravila uporaba i metode definicije. 6. Sud; podjela sudova; logički kvadrat 7. Vennovi dijagrami; složeni sudovi; istinitosne tablice; junktori 8. Vrste zaključaka, njihova pravilnost i istinitost 9. Figure i modusi silogizama




10. Argumentiranje: izravno, neizravno, krivo. 11. Divizija i klasifikacija; metode; osnovni principi misli. 12. Istinitost spoznaje; kriteriji istinitosti; različite teorije istine. 13. Samospoznaja; intencionalnost; refleksija; pojmovna spoznaja 14. Spoznaja vanjskoga svijeta 15. Povijesne spoznaje i spoznaje prirodnih znanosti 16. Problematika nadiskustvenih tvrdnji; opravdanje i sigurnost spoznaje


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave uz čitanje literature; poželjno aktivno sudjelovanje u diskusijama.





Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1,5 (Ostalo upisati)


2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pohađanje i aktivno sudjelovanje na nastavi 10% Kolokvij 30% Usmeni ispit 60%


Naslov Broj primjeraka u

knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

G. Petrović, Logika, Zagreb, 2001.

ili S. Kovač, Logika, Zagreb, 2003. 2

ili V. Filipović, Logika, Zagreb, 2007. 1

I. Macan, Filozofija spoznaje, Zagreb, 1996. 6

Aristotel, Kategorije, Zagreb, 1992. 2


Z. Čuljak (ur.), Vjerovanje, opravdanje, znanje, Zagreb, 2003. J. Greco i E. Sosa (prir.), Epistemologija, Zagreb, 2004. Aristotel, O tumačenju, Zagreb 1989. S. Kovač, Logičko-filozofijski ogledi, Zagreb, 2005. I. Macan, Wittgensteinova teorija značenja, Zagreb, 1996.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kontinuirano spiralno povezivanje materije kroz diskusije tijekom nastave.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Ivan Bodrožić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Uvod u misterij Krista i povijesti spasenja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za razumijevanje kršćanske objave i teologije u širem kontekstu ljudskoga života, a napose u odnosu prema filozofiji i fenomenu religija. Osim toga bitno je također uputiti ih u spoznaju ključnih sadržaja otajstva Isusa Krista, potom teološke metode, kao i u uvid u teološku znanost.



Upoznati na koji se način odnosi kršćanska objava s filozofijom i problemom ljudske religioznosti kao mogućim putovima traženja Boga

Propitati mogućnosti i načine Božje objave čovjeku, te ujedno promatrati njezina povijesna razdoblja

Upoznati vjeru iz objektivne i subjektivne perspektive, bilo kao Božji dar koji imam svoje sadržaje, bilo kako čovječji odgovor na Božje darivanje

Pokazati povijesnost otajstva Isusa Krista, te njegov povijesni kontinuitet u Crkvi, kao i mogućnost teološkog promišljanja



Razumjeti ljudske načine traženja Boga, ali i Božju objavu, znajući razlikovati naravnu od nadnaravne

Shvatiti važnost filozofije i ljudskog fenomena religioznosti, kao i imati osjećaj za zahvat Božjeg samoočitovanja kojim Bog baca svjetlo i na ono što um ne može razumjeti sam od sebe

Uvidjeti kako je otajstvo Isusa Krista središte povijesti spasenja, kao i sve teologije

Otkriti zadaću i smisao Crkve kao Tijela Kristova i Božjeg naroda, s njezinim bitnim strukturama i sadržajima

Shvatiti kako je teologija istinska znanost, premda ne počiva na postulatima ljudskog razuma, nego Božje objave


1. Uvod u strukturu kolegija i njegovo značenje u cjelini teološkog studija; tumačenje osnovnih pojmova naziva. 2. Tumačenje fenomena ljudske povijesnosti, svih popratnih sadržaja i posljedica. Proučiti moguća shvaćanja povijesti,

napose cikličko i linearno. 3. Protumačiti značenje filozofije i razumske spoznaje u čovjekovu odnosu s Bogom (prvim principom ili počelom) 4. Religioznost kao dio ljudske naravi (homo religiosus), njezino značenje i granice. 5. Bog dolazi u susret čovjeku objavljujući se u povijesti. 6. Čovjek vjerom prihvaća Božju objavu, te izgovara svoj 'da' zajedništvu s njime. Vjera je čin koji ima svoju objektivnu i




subjektivnu vrijednost. 7. Predaja: od konkretnog susreta s pojedincem, objava se prenosi i naviješta, te postaje univerzalna vrijednost. 8. Utjelovljenje: vrhunac Božje objave se događa u utjelovljenoj Božjoj riječi Isusu Kristu. Propitivanje povijesnih dokaza o

njegovu postojanju. 9. Crkva nastavlja Isusovo poslanje. Hijerarhijska struktura, te zadaće Crkve. 10. Teologija kao znanost o vjeri. Pretpostavke na kojima počiva kao znanost, te 'subjektivni' i 'objektivni' vid teologije. Podjela

teoloških disciplina.


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivan rad na nastavni, te izrada pojedinačnih referata.


Pohađanje nastave

1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat 0,25 (Ostalo upisati)


Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,75 (Ostalo upisati)



Referat – 10% Dva kolokvija – 40% Završni ispit – 50%


Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Bonaventura DUDA, Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja, u BS 1(1980) 10-22.

Karl RAHNER, Temelji kršćanske vjere - Uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka, 2007.

Francois VARONE, Nevolje s odsutnim Bogom, KS, Zagreb, 1998.

Joseph RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb 2002., 5-56; 77-184;


Horst Bürkle, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb, 2000, 5-195; Norbert Fischer, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS, Zagreb, 2001, 5-338.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad i napredak će se pratiti putem kolokvija.






1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Darko Tepert 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Opći uvod u Sveto pismo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15 P+15 S


Preddipolomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje kompetencije za razumijevanje Svetog pisma u povijesnom i znanstvenom kontekstu



Stručno poznavanje Svetoga pisma i primjena stečenoga znanja u nastavi katoličkog vjeronauka



vrednovati povijesnost nastanka Svetoga pisma

stručno promišljati o prijevodima Svetoga pisma

samostalno kritički promišljati o autorstvu pojedinih knjiga Svetoga pisma

prepoznavati različite znanstvene metode i pristupe u proučavanju Svetoga pisma

kompetentno koristiti tekstove Svetoga pisma u svome radu uz pomoć različitih metoda rada sa Svetim pismom


1. Uvodna promišljanja. 2. Nadahnuće. 3. Objava. 4. Knjige Biblije, njihova raznolikost i jedinstvo. 5. Kanon Svetog pisma. 6. Apokrifi i izgubljene knjige. 7. Povijest nastanka biblijskih spisa. 8. Tekst Svetog pisma. 9. Ćirilometodska baština i hrvatski prijevodi biblijskih tekstova i Biblije u cjelini. 10. Povijest proučavanja Svetog pisma. 11. Metodologija proučavanja Svetog pisma. 12. Hermeneutika. 13. Smislovi Svetog pisma.




14. Biblija kao knjiga Crkve.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovanje na satu, samostalno proučavanje i predstavljanje znanstvenih članka, posjet Biblijsko-arheološkoj muzejskoj izložbi u Cerniku


Pohađanje nastave 1 Istraživanje 1 Praktični rad



Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit 2 Projekt (Ostalo upisati)


Ocjenjuje se samostalno istraživanje i pismeni ispit


Naslov Broj



medija

J. L. Ska, Božja riječ u ljudskim pripovijestima, Zagreb 2011.

T. Söding, Više od knjige, Zagreb 2001.

C. Tomić, Pristup Bibliji, Zagreb 1986.

D. Tepert, Opći uvod u Sveto pismo. Ad usum privatum (skripta KBF-a), Zagreb 2011.


N. Hohnjec, Ulaz u svijet Biblije, Zagreb 2001. Katolička biskupska konferencija Engleske i Walesa - Katolička biskupska konferencija Škotske, Sveto pismo - dar Božji, Zagreb 2006. W. Harrington, Uvod u Bibliju, Zagreb 1991.







1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc . Dario Tokić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Uvod i egzegeza Novog zavjeta I. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uspostaviti informiran, konstruktivan i pozitivan pristup studenta prema evanđeljima kao prema izvoru vlastite duhovnosti i religiozno-pedagoškog djelovanja

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Dostatno poznavanje metodologije znanstvenog rada


Poznavanje i povezivanje teoretskih spoznaja iz biblijskih znanosti i praktičnog djelovanja na vjeronaučnom području 8. vjeronaučnog godišta; predstavljanje biblijskih sadržaja i nauka na način prikladan za djelovanje u sredstvima društvenog priopćivanja, razvijanje kreativnosti i inovativnosti u vlastitom pastoralnom radu studenata s djecom, mladima i odraslima na temelju evanđeoskih sadržaja; osposobljenost za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova



razumjeti osnovna pitanja vezana uz problematiku uvoda u evanđelja i Djela apostolska

izraditi prikaz s vlastitim osvrtom na odabrani znanstveni članak

izraditi pripremu za katehezu / vjeronauk za 8. katehetsko / vjeronaučno godište utemeljenu na evanđeoskom ulomku

pismeno i jezgrovito prikazati na konkretnom primjeru povezanost evanđelja i aktualnosti iz suvremene svagdanjice

pokazati vlastitu inicijativu u odabiru i izvedbi dodatnih medijskih, društveno-angažiranih ili religiozno pedagoških aktivnosti utemeljenih na sadržajima iz evanđelja


1. Upoznavanje sa studentima 2. Objašnjenje i dogovor oko samostalnih zadataka i načina vrednovanja 3. Tekstualna kritika NZ općenito 4. Povijest NZ vremena 5. Kako su nastala evanđelja 6. Sinoptičko pitanje i moguća rješenja 7. Pregled sadržaja Evanđelja po Marku 8. Mesijanska tajna u Mk, Markov sažetak, Markov sendvič 9. Učenici u Evanđelju po Mk 10. Struktura i pregled Evanđelja po Mateju




11. Okolnosti nastanka Mt – pojam Jamnije 12. Egzegetski pregled Mt 1 – 2 13. Pregled Evanđelja po Luki 14. Odnos Lk i Dj 15. Egzegetski pregled Lk 15 16. Molitva u Lk 17. Pregled Dj 18. „Mi“ ulomci u Dj 19. Struktura i pregled Evanđelja po Ivanu 20. Znakovi i „Ja jesam“ izreke u Iv 21. Odnos Sinoptika i Iv 22. Završni kolokvij



X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

(a) mentorska pratnja je preporučena, ali ne i obvezatna za recenziju i pripremu kateheze, zbog velikog broja studenata; (b) pojedine zadatke studenti sami predlažu, pa se raznolikost načina dijelom razlikuje od generacije do generacije polaznika

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada individualnih zadaća.


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat (prikaz) 0,5 Vlastiti projekt 0,8

Esej 0,2 Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 0,5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (priprema) 0,5 (Ostalo upisati)


Aktivnost na nastavi – 10 % Prikaz znanstvenog članka s osvrtom – 10 % Esej (problemski prikaz) – 10 % Priprema kateheze – 25 % Vlastiti projekt – 25 % Kolokvij – 20 %


Naslov Broj


Dostupnost putem ostalih medija

R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb 2008. 5

W. F. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb 1993. 8






Osobne konzultacije, pravovremena prijava i predaja uradaka i projekata s pripadajućom povratnom informacijom o njihovom vrednovanju, završni kolokvij koji je opcionalan, jer se može zamijeniti u strukturi ocjene naknadnim usmenim ispitom






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Slavko Slišković 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Opća crkvena povijest 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s postankom, razvojem i životom Crkve kroz povijest, njezinim unutarnjim ustrojem, litrugijom, znanošću i umjetnošću, vanjskim djelatnostima kao i utjecajem na svjetska zbivanja te na poseban način osposobiti ih za teološko razumijevanje Crkve u povijesti.


Poznavanja osnova opće povijesti.


Razumijevanje nastanka, razvoja i položaja Crkve i njezinih institucija u pojedinim povijesnim razdobljima Poznavanje i kritičko vrednovanje uloge Crkve u pojedinim povijesnim procesima (vjera, znanost, umjetnost, kultura) Razotkrivanje gledišta, predrasuda i unaprijed zauzetih stajališta o povijesti Crkve



poznavati religioznu povijest kršćanstva s osobitim naglaskom na povijesti Katoličke crkve

primijeniti znanje iz crkvene povijesti u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave

kompetentno sudjelovati u javnim raspravama o položaju i ulozi Crkve u društvu

na temelju iskustava prošlosti ukazivati na izazove i mogućnosti suvremene Crkve


1. Povijesni Isus i osnutak Crkve 2. Prva Crkva (rast, progoni, izazovi) 3. Razvoj kršćanske misli (teološke škole, krivovjerja i prvi koncili) 4. Konstantinovski preokret 5. Crkva Istoka 6. Crkva pred izazovom seobe naroda 7. Evangelizacija Europe 8. Razvoj kršaćnskog redovništva 9. Karolinška renesansa 10. Ikonoklazam i raskoli 11. Mračno doba papinstva 12. Reforme Crkve




13. Križari, krivovjerja, prosjački redovi 14. Uspon i pad papinstva (od Inocenta III. do Zapadnog raskola) 15. Zapadni raskol i postignuto jedinstvo s Istokom 16. Pape renesanse i pokušaji obnove 17. Reformacije i protestantski reformatori 18. Katolička obnova i Tridentski sabor 19. Potridentska obnova 20. Misijska djelatnost Crkve 21. Krize unutar katoličanstva (galikanizam, febronijanizam, kvijetizam, jozefinizam) 22. Crkva pred izazovom revoulucija 23. Katolici u susretu s liberalizmom i modernizmom 24. Bezgrešno začeće B. D. Marije, papinska nazabludivost i I. vatikanski sabor 25. Katolici i socijalno pitanje 26. Crkva, totalitarizmi i sukobi 20. stoljeća 27. Od II. svjetskog rata do koncila 28. II. vatikanski sabor 29. Pokoncilska obnova i krize 30. Put do 3. tisućljeća (obnova ili povratak u prošlost?)


X Predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X Samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih zadataka


Pohađanje nastave

2 Istraživanje 1 Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat (Ostalo upisati)





2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici Naslov Broj Dostupnost putem ostalih




i putem ostalih medija) primjeraka u knjižnici

medija

August FRANZEN, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1996.

Guy BEDOUELLE, Povijest Crkve, Zagreb 2004.


Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve I, Zagreb 2001. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve II, Zagreb 1995. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve III/1, Zagreb 2001. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve III/2, Zagreb 1993. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve V, Zagreb 1978. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve VI/1, Zagreb 1987. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve VI/2, Zagreb 1981. Jacques MERCIER, Povijest Vatikana, Zagreb 2001.


Studenti će redovito pratiti nastavu, a na konzultacijama će moći dobiti i dodatne informacije za osobno usavršavanje te pomoć za pologanje ispita. Pisanjem kolokvija bit će praćen studentski rad, a anonimne ankete pomoći će nastavniku za samoevaluaciju i eventualne promjene u načinu izvođenja nastave i ocjenjivanja studenata.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Oslić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Povijest moderne i suvremene filozofije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni uvid u glavne autore, teme i probleme suvremene filozofije.



Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će kritički usvojiti i znati predstaviti glavne autore, teme i probleme suvremene filozofije. Usvojena će im znanja također omogućiti dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja teologije i religijske pedagogije i katehetike.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz suvremene filozofije, te će moći:

opisati i sažeto prenijeti osnovne sadržaje kolegija

poznavati temeljno pojmovlje suvremene filozofije

prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme suvremene filozofije

samostalno interpretirati najrelevantnija djela suvremene filozofije

primijeniti povijesno-filozofijske uvide u sve kolegije koji pretpostavljaju filozofijsko predznanje.


1. Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza 2. Pokušaj određenja i omeđenja pojma „suvremena filozofija“ 3. Kant - „kopernikanski obrat“ u filozofiji 4. Schelling – filozofija apsoluta 5. Fichte – problem „apsolutnog ja“ 6. Hegel – posljednji sveobuhvatni sistem filozofije 7. Kierkegaard - subjektivnost kao istina 8. Nietzsche – smrt Boga i pitanje o nadčovjeku + 1. kolokvij 9. Marx i razne inačice marksizma 10. Husserl - fenomenologija 11. Heidegger - pitanje o bitku 12. Jaspers - filozofija egzistencije i filozofijska vjera 13. Neoskolastika




14. Logički pozitivizam, neopozitivizam i suvremena gibanja u analitičkoj filozofiji Strukturalizam i poststrukturalizam + 2. kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno)





Kolokviji 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu.



knjižnici Dostupnost putem ostalih

medija

I.Kant, Kritika čistog uma, Zagreb, 1990.

I.Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb, 1990.

I.Kant, Kritika rasudne snage, Zagreb, 1991.

G. W. F Hegel, Enciklopedija filozofskih znanosti, Sarajevo, 1965. G. W. F Hegel, Fenomenologija duha, Zagreb, 1987.

S. Kierkegaard, Filozofijsko trunje, Zagreb, 1998.

F. Nietzsche,Tako je govorio Zarathustra, Zagreb, 2001.

M. Heidegger, Bitak i vrijeme, Zagreb, 1985.

K. Jaspers, Filozofija I-III, Sremski Karlovci 1989.


B. Bošnjak, Povijest filozofije, sv. III, Zagreb 1993. F. Copleston, Contemporary Philosophy, London – New York, 1972.


Studentska anketa te samoevaluacija koju provodi nositelj kolegija na kraju predavanja.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Znanost o religijama 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Mr. sc. Tomislav Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P + 10S + 5e-učenje





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Omogućiti studentima poznavanje osnovnih polazišta znanstvenog proučavanje religije kroz uvid u fenomenologiju, morfologiju i tipologiju religija te njihovim srodnim tematikama. Upoznati studente s velikim religijama svijeta, njihovim temeljnim doktrinarnim, moralnim i obrednim naučavanjima te pisanim i duhovnim tradicijama. Informirati studente o glavnim razlikama, ali i sličnostima između kršćanstva i pojedinih drugih religija. Upoznati studente sa stavom Katoličke crkve o drugim religijama, osobito na razini međureligijskog dijaloga i glavnih modela teologije religija.


Poznavati osnovu filozofsku i teološku terminologiju. Motivacija za religijsku problematiku.


Cjelovito razumijevanje religijskog fenomena i njegovo promišljanje u suodnosu na suvremenu antropološku, društvenu i povijesnu zbilju.

Religijsko pitanje postaviti u kreativan suodnos s temeljnom katehetskom formacijom i teološkim znanostima.

Primijeniti religiološko znanje u vjeronaučnoj nastavi.



razumjeti osnovna polazišta vezana uz fenomen religija te o njima argumentirano govoriti u okviru osnovnoškolskog i srednjoškolskog vjeronaučnog programa

analizirati strukturu religijskog govora i imati širi uvid u religijska pitanja

iznositi temeljna naučavanja različitih religijskih tradicija i međusobno ih uspoređivati

uočiti kršćansku zasebnost u odnosu na druge religije

iznositi stav Katoličke crkve prema drugim religijama

vrednovati i koristiti stručnu literaturu na području religiologije


1) Uvod u problematiku. Tematski pregled predavanja i semestralnih obveza studenata 2) Temelji religiozne antropologije 3) Pojam i definicije religije: od antike do modernog doba, s posebnim osvrtom na odnos mita i logosa 4) Znanstveno istraživanje religije: fenomenologija i morfologija religija, s posebnom osvrtom na odnos svetoga i

profanoga 5) Znanstveno istraživanje religije: temeljni religijski pojmovi i tipologija religija




6) Drevne i tradicionalne religije: afričke, australske religije, religije Oceanije 7) Istočne religije: tibetanska religija, šintoizam, konfucijanizam, taoizam, 8) Istočne religije: hinduizam 9) Istočne religije: budizam 10) Monoteističke religije: židovstvo (s mogućom posjetom sinagogi i susretom s rabinom) 11) Monoteističke religije: islam 12) Katolička crkva i religije; međureligijski dijalog; osnovni modeli teologije religija.


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

x mješovito e-učenje x terenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

x mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Pisanje seminarskog rada o jednoj religiji po izboru, prema zadanim parametrima. Kolokvij i završni usmeni ili pismeni ispit.




Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)

Kolokviji 1 Usmeni ispit (Ostalo upisati)



Aktivnost na nastavi – 10% Seminarski rad – 30% Jedan kolokvij – 30 % Završni ispit – 30%


Naslov Broj



Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost,

72008.

20

Ivančić, T., Religija i religije: morfologija, fenomenologija i teologija religija, Zagreb, Teovizija, 2007.

15

Kovač, T., Znanost o religijama, 2010./2011. [Skripta predavanja u PowerPoint prezentaciji.]

1 Dostupno u fakultetskoj skriptarnici

Kovač, T. (prir.), Molitveni, meditativni i drugi tekstovi različitih vjerskih tradicija, Zagreb, 2011. [Skripta za studente KBF-a.]

1 Dostupno u fakultetskoj skriptarnici





1. Bižaca, N., Ogledi iz teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2008. 2. Bürkle, H., Čovjek traži Boga. Religijski pristup, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2000. 3. Eliade, M., Sveto i profano, Zagreb, AGM, 2002. 4. Gira, D., S onu strane tolerancije: susret religija, Zagreb, AGM, 2008. 5. Khoury, A. Th. (ur.), Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židovstvo, kršćanstvo, islam, Zagreb, Prometej, 2005. 6. Küng, H. i dr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Zagreb, Naprijed,

1994. 7. Opći religijski leksikon, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002. 8. Poupard, P., Religije, Zagreb, Jesenski i Turk/Kulturni informativni centar, 2007. 9. Religije svijeta: enciklopedijski priručnik, Zagreb, Kršćanska sadašnjost,

31998.

10. Terrin, A. N., Uvod u komparativni studij religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2006.


Rad studenata sustavno će se pratiti na samoj nastavi tijekom cijelog semestra. Vodit će se evidencija o radu i napretku studenata na temelji zadanih elemenata (prisutnost na predavanjima, ispunjavanje seminarskih obveza, sudjelovanje u raspravama, rezultati kolokvija itd.). Nakon kolokvija osvrtat će se na glavne probleme s kojima su se studenti eventualno suočili, a moguće su i individualne informacija za vrijeme redovitih konzultacija.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) Znanje s područja religija bit će moguće nadopunjavati tijekom petogodišnjeg studija teologije kao i katehetike i religijske pedagogije u okviru srodnih izbornih predmeta kao što su »Međureligijski dijalog«, »Suvremeno razumijevanje islama i kuranske poruke«, »Misiologija« te pojedinih seminara o različitim religijama koje će se ponuditi u okviru istih kolegija.





1.1. Nositelj predmeta prof. dr. Ivan Bodrožić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Patrologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) P30



1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je osposobiti studente da upoznaju prvih sedam stoljeća kršćanstva, a napose najznačajnije autore koji su doprinijeli izlaganju kršćanske misli i razvoju teologije. Studenti bi trebali biti sposobni objasniti osnovna razvojna razdoblja povijesti Crkve, te ujedno vrednovati značenje pojedinih autora u konkretnom povijesnom kontekstu.



Protumačiti kako se širila kršćanska vjera u prvim stoljećima, te na koje je temeljene poteškoće nailazila. Ukazati kako su sveti oci prilagođavali evangelizacijski navještaj sukladno okolnostima i izazovima vremena, a brižno čuvajući apostolsku predaju. Pokazati kako iskustvo prve Crkve može biti korisno vjeroučiteljima - današnjim navjestiteljima Evanđelja.



Razlikovati pojedina povijesna razdoblja u povijesti Crkve i teologije.

Uočiti značenje svetih otaca za kršćansku teologiju danas.

Iznijeti kako se rano kršćanstvo nosilo s poganskom religioznošću i krivovjerjima, te kako je djelovalo evangelizacijski i apologetski.

Protumačiti glavne teološke poteškoće i probleme, a napose one koje se tiču nauka o Trojstvu i kristologiji. Takvu vještinu će steći upoznajući iskustvo najvećih kršćanskih teologa prve Crkve.


1. Patrologija kao znanost, tumačenje pojmova, srodne znanosti, karakteristike oca, opći pregled gradiva. 2. Apostolski oci: Didache, Klement Rimski, Barbnaba, Ignacije, Polikarp i Pastir 3. Kršćanski apologeti drugoga stoljeća (Justin, Atenagora, Teofil Antiohijski, Aristid, Tacijan) 4. Krivovjerja drugoga stoljeća i antiheretička književnost. Sveti Irenej kao najznačajniji pisac protiv krivovjerja. 5. Značenje Aleksandrijske škole, te njezinih najznačajnijih predstavnika (Klement Aleksandrijski i Origen) 6. Nastanak kršćanske latinske književnosti u Africi. Najznačajniji autori: Tertulijan i Ciprijan. 7. Latinska književnost u Rimu (Novacijan), te latinska književnost u doba tranzicije (Laktancije) 8. Prvo razdoblje arijanske krize, počevši od Nicijeskog sabora do 362. te dva najznačajnija stupa pravovjerja: Atanazije na

Istoku i Hilarije na Zapadu.




9. Drugo razdoblje arijanske krize s Kapadočkim ocima (Bazilije Veliki, Grgur iz Nise i Grgur iz Nazijanza) kao najistaknutijim borcima za pravovjerje.

10. Palestinski pisci: Ćiril Jeruzalemski i Euzebije. 11. Antiohijski pisci: Teodor Mopsuestijski i Ivan Zlatousti. 12. Latinski pisci: Ambrozije Milanski, Jeronim i Augustin. 13. Efeški sabor i Ćirlil Aleksandrijski. 14. Kalcedonski sabor i Teodoret Cirski. 15. Monofizitizam, monoenergizam i monoteletizam. Maksim Ispovjedalac kao najznačajniji predstavnik pravovjerja protiv

spomenutih teoloških devijacija. 16. Grgur Veliki i Izidor Seviljski. Konac patrističkog razdoblja na Zapadu. 17. Ikonoklastičko pitanje i Ivan Damaščanski. Konac patrističkog razdoblja na Istoku.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivan rad na nastavni, te izrada pojedinačnih referata.



Eksperimentalni rad Referat 0,25 (Ostalo upisati)





Referat – 10% Dva kolokvija – 40% Završni ispit – 50%




ostalih medija

Juraj Pavić - Tomislav Zdenko Tenšek. Patrologija, Zagreb, 1993., 1-345. 5


Tomislav J. Šagi – Bunić, Povijest kršćanske literature, Zagreb : Kršćanska sadašnjost, 1976., 3-512. Materijal na web stranicama: www.patrologija.com


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad i napredak će se pratiti putem kolokvija.






1.1. Nositelj predmeta Dr. sc. Darko Tepert 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Uvod i egzegeza Starog zavjeta I: Petoknjižje i povijesne knjige

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 33 P+12 S





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za znanstveno proučavanje Petoknjižja i povijesnih knjiga



Stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za znanstveno proučavanje Petoknjižja i povijesnih knjiga.



proučavati i razumjeti knjige Petoknjižja uz detaljno analiziranje sadržaja

stručno koristiti povijesne knjige na razini uvoda

razumjeti povijesne okolnosti nastanka Petoknjižja i povijesnih knjiga

praktično primjenjivati kritičke metode u proučavanju Petoknjižja i povijesnih knjiga

razlikovati različite predaje i dokumente koji su pridonijeli nastanku Petoknjižja i povijesnih knjiga


1. Uvod u Petoknjižje i Prednje proroke s kratkom poviješću istraživanja. 2. Poseban uvod u Petoknjižje:

sastav

povijesni ambijent

teološka poruka i

različite teorije o nastanku. 3. Uvod i predstavljanje sadržaja pojedinih knjiga. 4. Egzegetsko tumačenje izabranih važnijih tekstova. 5. Poseban uvod u Prednje proroke (deuteronomistička povijest):

sastav

povijesni ambijent

teološka poruka.




6. Uvod i predstavljanje sadržaja pojedinih knjiga 7. Egzegetsko tumačenje izabranih važnijih tekstova. 8. Uvod u kronističku povijest i u preostale povijesne knjige.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata





Kolokviji Usmeni ispit 2 (Ostalo upisati)



Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, uspjeh samostalnog istraživanja i usmeni ispit




ostalih medija

D. TEPERT, Petoknjižje i povijesne knjige, ad usum privatum, skripta KBF, Zagreb 2011.

W. HARRINGTON, Uvod u Stari zavjet, Zagreb 1993.


N. HOHNJEC, Biblija u prozi, Zagreb 2002. B. LUJIĆ, Drugi - mogućnost ljubavi, Zagreb 2003. A. REBIĆ, Stvaranje svijeta i čovjeka, Zagreb 1996. M. TÀBET, Introduzione al Pentateuco e ai Libri storici dell’Antico Testamento, Roma 2001. E. ZENGER, Einleitung in das Alte Testament, Stuttgart 1995. D. ARENHOEVEL, Uspomena na očeve. Post 12-50 (Riječ 22), Zagreb 1991. R. SCHMID, S Bogom na putu. Knjige Izlaska, Levitskog zakonika i Brojeva (Riječ 23), Zagreb 1991. G. BRAULIK, Mojsijeva oporuka, Knjiga Ponovljenog zakona (Riječ 19), Zagreb 1988. H. MADL, Ako budete čuvali Savez. Jošua – Suci – Ruta (Riječ 20), Zagreb 1991.








1.2. Naziv predmeta Metodologija znanstvenog rada 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici Mr. sc. Daniel Patafta 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 10P + 5V





2. OPIS PREDMETA


Cilj predmeta jest uvod u praćenje nastave i studiranje literature, te u pripremanje i polaganje ispita. Jedan od popratnih ciljeva je osposobljavanje za rad u knjižnici, kao nužan preduvjet za posredovanje temeljnih spoznaja i iskustava u stvaranju stručnih i znanstvenih tekstova: zapisnika, referata, tematskog elaborata i rasprave. Kao konačni cilj predmeta treba istaknuti pomoć studentima u njihovom uključivanju u nastavni proces.



Naučiti osnove metode znanstvenog rada kojima će se studenti služiti tijekom studija, a koji se sastoji od individualnog rada, predavanja i rada u grupi.


Studeni će biti u stanju:

samostalno raditi u knjižnici

pisati stručne i znanstvene radove

poznavati literaturu i ciljano joj pristupati

definirati područja rada, odnosno teme rada

radi timski u grupi

prikupljati i obrađivati građu

kritički pristupati potrebnoj literaturi

samostalno izraditi seminarski rad


1. upoznavanje s ciljevima kolegija Metodologija znanstvenog rada 2. aktivan studij i rad u grupi 3. knjižnica i rad u knjižnici (vrste knjižnica, katalozi, pristup katalozima, primjer kataloga NSK) 4. knjiga (elementi knjige, što je ISBN i ISSN, knjiga kao autonomno tiskano djelo, neautonomno tiskano djelo) 5. pristup izradi znanstvenog rada (upute za reference prema Bogoslovskoj smotri, tehničke i metodološke upute, upute o načinu

pisanja bilježaka) 6. pristup izradi znanstvenog rada (forma, metodološke i tehničke upute)




7. vrste literature 8. plan za izradu seminara (izbor teme, traženje početne literature, prikupljanje i obrada građe) 9. plan za izradu seminara (izrada sheme/nacrta i raspoređivanje građe, pisanje teksta – prva radna verzija, ispravci i dorade) 10. plan za izradu seminara (završna obrada teksta – jezično –stilska, terminološka i tehnička, te dotjerivanje rukopisa) 11. posljednji sati predviđeni su za provjeru kroz vježbe i samostalne radove


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

Nastava će se izvoditi kroz predavanja i vježbe na satu, te samostalne zadatke koje će studenti obavljati kod kuće (pisani radovi za vježbu vezani uz obrađenu jedinicu).

2.8. Obveze studenata Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i izrada samostalnih pismenih radova kao vježba uz obrađenu nastavnu jedinicu.


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5






Pohađanje nastave -20% Praktični rad – 30 % Ismeni ispit – 50 %




ostalih medija

M. ŠAMIĆ, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 1990.

R. ZELENIKA, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 1998.


M. ŽUGAJ, Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Varaždin 1997.; H. PAVIĆ, Znanstvene informacije, Zagreb, 1980.; T. SALITREŽIĆ, M. ŽUGAJ, Uvod u znanstvenoistraživački rad, Varaždin, 1977.







1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Funkcionalni stilovi u hrvatskome jeziku 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Nada Babić, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P + 15S + 15V





2. OPIS PREDMETA


Razumjeti zakonitosti govorne i pisane komunikacije na hrvatskome standardnom jeziku te zakonitosti njihove uporabe. Razlikovati rečenicu kao jezičnu (gramatičku) jedinicu i iskaz kao govornu (komunikacijsku) jedinicu. Razumjeti funkcioniranje hrvatskoga standardnoga jezika u različitim društvenim okolnostima: u znanosti, administraciji, publicistici, književnosti ili u razgovornome jeziku. Usvojiti i razumjeti pravila funkcionalnih stilova u hrvatskome jeziku. Razumjeti i usvojiti temeljne pravopisne zakonitosti hrvatskoga standardnoga jezika. Njegovati i razvijati svijest o vrijednosti hrvatskoga jezika.



Sposobnost definiranja i razumijevanja hrvatskoga jezičnog identiteta. Sposobnost definiranja i tumačenja temeljnih lingvističkih pojmova. Sposobnost kvalitetnoga usmenoga i pismenog izražavanja u različitim funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika.



Odrediti temeljne pojmove navedene u okvirnome sadržaju predmeta.

Ovladati temeljnim gramatičkim zakonitostima hrvatskoga standardnoga jezika.

Ovladati temeljnim pravopisnim zakonitostima i praktično ih primjenjivati.

Upoznati gramatičke osobitosti svih funkcionalnih stilova.

Samostalno oblikovati kraće i dulje pisane tekstove u funkcionalnim stilovima te standardnojezičnom i pravopisnom normom hrvatskoga jezika.


Hrvatski standardni jezik Gramatika hrvatskoga jezika

Morfologija

Sintaksa

Leksikologija




Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika

Znanstveni stil

Administrativno-poslovni stil

Novinarsko-publicistički stil

Književno-umjetnički stil

Razgovorni stil Pravopis hrvatskoga jezika

Jezične vježbe

Stilske vježbe

Pravopisne vježbe


X predavanja X seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:


Redovito pohađanje nastave i djelatno sudjelovanje Redovita priprema za nastavu. Čitanje propisane literature i vođenje bilježaka. Proučavanje literature i priprema za pisane radove. Samostalno učenje za vježbe i ispit.


Pohađanje nastave 2 Istraživanje Praktični rad 0,5


Esej Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)




Sudjelovanje u nastavi – 15% Pisani radovi studenata – 15% Seminarski rad – 20% Pismeni ispit – 50%


Naslov Broj



medija

Silić, J., Pranjković, I. (2005). Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.

Babić, S., Moguš, M. (2010). Hrvatski pravopis usklađen sa zaključcima Vijeća za normu




hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb: Školska knjiga

Silić, J. (2006). Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb:

Šonje, J. (ur.) (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga

Menac. M. i dr.(2003). Hrvatski frazeološki rječnik. Zagreb: Naklada Ljevak


Težak, S. (1995). Hrvatski naš osebujni, Zagreb: Školske novine. Vince, Z. (1990). Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: Liber.







1.1. Nositelj predmeta Antonija Pavić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Engleski jezik u akademske svrhe 1 i 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30+30+0+0


Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta Obavezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA


Studenti će se u okviru kolegija baviti tekstom, koji će analizirati na različite načine kao što su: opće i detaljno razumijevanje teksta, koherentnost teksta, traženje informacija u tekstu, traženje značenja u tekstu, razlikovanje osnovne ideje teksta od detalja kojima je potkrijepljena, potpuno, letimično i selektivno čitanje teksta, itd. Osim toga studenti će učiti o jezičnim odnosima kao što su iskazivanje suprotnosti, uvjeta, uzroka i učinka. Obrađivat će se pojmovi kao što su registar, vrste teksta, sinonimi, kolokacije, itd. Studenti će se učiti vještini akademske komunikacije i diskusije, slušanju i prekidanju sugovornika u primjerenom trenutku te izražavanju slaganja ili neslaganja s idejama sugovornika. Kolegij će se baviti i različitim vrstama eseja, a studenti će usvajati vještinu pisanja paragrafa i eseja te usmenog izlaganja.


Predznanje engleskog jezika na razini A2.



Razvijanje vještina naprednog čitanja, pisanja, slušanja i gramatičkih znanja potrebnih u akademske svrhe. Studenti će razvijati razumijevanje, kritičko mišljenje, vođenje bilježaka i vokabular te akademske vještine govorenja, pisanja eseja, prezentacijske vještine, daljnje razumijevanje engleske gramatike i sposobnost komuniciranja o temama vezanima uz područje njihovog akademskog interesa.


Prvi semestar: 1. Register. Planning essays. Discourse markers of time sequence. 2. Skimming. Scanning. English-medium tertiary education. 3. Cohesion. Markers to indicate main ideas. 4. Finding meaning from context. Collocations. 5. Argument essays. Addition and contrast. Main and supporting ideas. 6. Differentiating between weak and strong evidence. Predicting focus. Definite articles. 7. Discussion essays. Avoiding the repetition of words. Contrast, deduction, example, addition and summation. 8. Interrupting, suggesting, accepting and rejecting ideas. Positive and negative aspects of technology. 9. Topic sentences. Cause and effect. Ellipsis and substitution. 10. Text types. Listening for pleasure and non-linguistic cues. Tutorial participation skills.




11. Oral presentation skills. Oral discourse markers. Compiling bibliographies. 12. Pronominal referencing and participant tracking. Review of perfect tenses. 13. Distinguishing between fact and opinion. Identifying bias and attempts to influence. Becoming a critical reader. 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 1.

Drugi semestar: 1. Research reports. Mini-research project. 2. Using visual aids in presentations. Distinguishing between fact and opinion. Reporting verbs in citing and

paraphrasing. Future predictions. 3. Campus vocabulary. Academic requests and replies. 4. Examining texts from different points of view. Giving constructive criticism. 5. Various discussion techniques. Hypothesizing and speculating. Conditionals. 6. Comparing and contrasting essays. Cause and effect. Exposition schema: discussion and argument. 7. Nominalization: moving towards more academic writing. 8. Listening to predict main focus. Vocabulary and scanning. 9. Language of persuasion. 10. Dissecting essay questions for meaning. Expositions revisited and expanded. 11. Finding implied meaning. 12. Genre overview. Reviewing academic writing. Cross-cultural communication. Peer review of extended essays. 13. Precis, abstracts, introduction, conclusions and summaries. Interpreting and describing information from charts and

graphs. 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 2.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovanje na nastavi, pisanje eseja i domaćih zadaća.



Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće 0,25




2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada Kolokvij na kraju semestra, pismeni i usmeni ispit na kraju godine.




studenata tijekom nastave i na završnom ispitu




ostalih medija

Cox, C.; Hill, D.: EAP Now!: English for Academic Purposes; Pearson/Longman, Australia, 2004

Jordan, R.R.: Academic Writing Course; Collins, London & Glasgow, 2004

Bailey, S.: Academic Writing; Routledge, London, 2006

Murphy, R.: English Grammar In Use; Cambridge University Press, 2004


Mikulić, G.; Krvavac. A.: English for the Arts and Humanities. Zagreb, Školska knjiga, 1988. Članci i resursi s interneta.







1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Proseminar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici prof. dr. sc. Josip Šimunović, dr. sc. Denis Barić

1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 5P + 10S + 15V


preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Tri skupine po 20 studenata



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Temeljni je cilj proseminara upoznavanje sa seminarskim radom i osposobljavanje za takav rad.



Naučiti i usvojiti osnove metode znanstvenog rada kojima će se studenti služiti tijekom studija, osobito unutar seminarskih radova. Primjeniti temeljna znanja i vještine iz metodologije znanstvenoga rada u stvaranju stručnih i znanstvenih tekstova.



poznavati i predstaviti temeljne izvore znanja iz određene discipline (znanstveno-stručni časopisi, rječnici, leksikoni, priručnici i sl.)

ispravo se služiti metodologijom znanstvenog rada

pronalaziti literaturu i obrađivati građu

raditi timski u grupi

sigurno, jasno i ispravo pisano i usmeno predstaviti rezultate rada


1. Upoznavanje s ciljevima Proseminara i načinom njegova izvođenja. 2. Vođenje i analiza zapisnika. 3. Upoznavanje i primjena metodologije znanstvenog rada. 4. Dokumentacijska osnova rukopisa: citati, podnožne napomene, bibliografija. 5. Upoznavanje temeljnih stručnih i znanstvenih časopisa iz odgovarajuće disciline. 6. Upoznavanje temeljnih leksikona, rječnika, priručnika iz odgovarajuće discipline. 7. Sastavljanje te usmeno predstavljanje stručnih i znanstvenih tekstova:

prikaz članka

referata

tematskog elaborata

recenzije

rasprave/studije





predavanja X seminari i radionice X vježbe



2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5






Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 20% Seminarski rad – 30% Istraživanje i predstavljanje radova – 50%


Naslov Broj



Stručni i znanstveni časopisi iz određene displiline.

Rječnici, leksikoni i priručnici iz određene discipline.



Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, istraživanjima u biblioteci, izradbi i predstavljanju radova, timskome radu. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija..






1.1. Nositelj predmeta Davorin Babić 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 0

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60V





2. OPIS PREDMETA


Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje zbog svoga značenja za skladan razvoj antropoloških obilježja studenata jedinstveno je po mogućnostima i posebnostima. To pretpostavlja da nastava tjelesne i zdravstvene kulture treba biti primjerena razvojnim značajkama studenata, koje ovaj program u cijelosti uzima u obzir. Sukladno tome redovita nastava tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je usmjerena prema optimalnom usavršavanju motoričkih znanja i unapređenju sposobnosti i osobina koje su presudne za uspješnost u studiju te učinkovitom obavljanju odabranog poziva. Program tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je nadogradnja na temeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja programa srednje škole. Program međupovezno određuju obrazovna, antropološka i odgojna sastavnica.


Student-ica ispunjava obvezu prema predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura redovitim dolaženjem u primjerenoj sportskoj opremi, zalaganjem na nastavi 15 puta u semestru, od kojih je 20% opravdanih izostanaka, što znači da je 12 puta obvezno doći na nastavu u jednom semestru


Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je (1) učenje novih motoričkih znanja, (2) usavršavanje osnovnih teorijskih i praktičnih motoričkih znanja, (3) sprečavanje procesa deterioracije ili preranog pada osobina i sposobnosti uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti (5) osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje i (6) promicanje tjelovježbene i sportske kulture.


Usvajanju teorijskih i praktičnih motoričkih znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno tjelesno vježbanje.

Povezivanje interesa studenata prema određenim kineziološkim aktivnostima u svrhu zadovoljavanja potreba za kretanjem.

Usvajanju znanja o značaju svakodnevnog tjelesnog vježbanja u svrhu utjecaja na antropološka obilježja te postizanja uspjeha u studiju i budućem zanimanju.

Isticanju značaja zdravstvene kulture u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja.

Upoznavanje s rizicima štetnosti po zdravlje kod raznih ovisnosti.

Promicanju značaja kvalitetne prehrane pri intelektualnim i tjelesnim naporima.

Praćenju sastava tijela i prevenciji pretilosti.

Informiranju studenata o rezultatima dosadašnjih istraživanja o zdravlju.

Osposobljavanju za timski rad.




Uključivanju studenata u sportska natjecanja s ciljem razvijanja interesa za osobni napredak u različitim sportskim aktivnostima.

Uključivanju studenata u programe sportske poduke.



predavanja seminari i radionice

x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:



Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad









ostalih medija

Anderson, B., E. Burke, B. Pearl (1997.). Fitness za sve, Zagreb: Gopal.

Anderson, B. (2001.). Stretching. Zagreb: Gopal.

Mišigoj-Duraković, M. (1999.). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb: Školska knjiga


Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb: Školska knjiga Medved, R., i suradnici (1987.). Sportska medicina, Zagreb: Jumena.


1. Praćenje zdravstvenog statusa studenata analizom rezultata obveznih sistematskih pregleda koji se provode u suradnji s liječnicima. 2. Praćenje motoričkih znanja i sposobnosti u izbornoj aktivnosti, osobito motoričkih znanja i sposobnosti koje mogu utjecati na uspjeh u

budućem zanimanju. 3. Praćenje i vrednovanja rada na osnovu analize rezultata upitnika o interesima studenata, razine dosadašnjih sportskih postignuća i trenutne

angažiranosti u sportsko rekreativnim aktivnostima. 4. Praćenje trenutne angažiranosti u sportu i interesa studenata za sudjelovanje na studentskim sportskim natjecanjima i sportskim priredbama.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ružica Razum 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Opća pedagogija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20P + 5S + 5e-učenje





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje područja znanstvene pedagogije, njezinog utemeljenja i osnovnog terminologijskog određenja. Osposobiti studente za kritičku prosudbu različitih odgojnih fenomena u svjetlu temeljnoga pedagoškog znanja. Omogućiti sudentima stjecanje temeljnih pedagoških znanja i vještina potrebnih za nastavnički rad u razredu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet

Upisana prva godina studija. Motiviranost za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet doprinosi

objasniti i kritički vrednovati različite vizije čovjeka

objasniti i kritički vrednovati odgojno-obrazovni proces koji nema svrhu u samome sebi nego u cjelovitome razvoju osobe / učenika

primijeniti pedagoško znanje i vještine za ispitivanje i prosuđivanje različitih odgojnih fenomena koji se susreću u obitelji, školi i društvu

koristiti se pedagoškim znanjem za ispitivanje vlastite učiteljske/nastavničke situacije



razumjeti i argumentirano predstaviti odgajanika (učenika) od kojeg kreće svako suvremeno promišljanje i odgoja i nastave.

poznavati i predstaviti vizije čovjeka što ih je stvorila zapadnoeuropska civilizacija koja se poziva na svoje grčko-rimsko-kršćanske korijene.

poznavati i predstaviti bitne odrednica viđenja čovjeka u drugim kulturama i civilizacijama (indijske, azijske, afričke).

analizirati i obrazložiti mogućnosti i potrebe odgoja

spoznati i kritički obrazložiti mogućnosti i ograničenja odgoja, koji nije svemoćan nego ima svoje granice (svojstva, naslijeđa, okolina, ljudska sloboda, pedagoški optimizam, pedagoški pesimizam, pedagoški realizam)

usvojiti i primjeniti osnovne komunikacijske vještine važne za odgojno djelovanje

razmjeti i kritički predstaviti osnovne pojmove kao što su odgoj, socijalizacija, akulturacija, inkulturacija, manipulacija, autoritet, učenje, odgoj, obrazovanje

raditi u timu u postupku pripreme i prezentiranja seminarske teme




prezentirati seminarski rad primjenjujući elemente važne za kvalitetan javni nastup

2.5. Sadržaj predmeta razrađen prema satnici predavanja (za 1 sat jedan do tri retka)

1. Mogućnost i potreba odgoja. Odgoj kao djelatnost koja stvara i čovjeka i društvo gledana sa stajališta različitih znanosti i struka koje su pridonijele interdiciplinarnom pristupu u pedagogiji kao znanosti i odgoju kao na njoj zasnovanoj praksi

2. Pedagogija kao zasebna znanost; osnovni pedagoški pojmovi, razlika između pedagogije i odgojne(ih) znanosti, ciljevi pedagogije.

3. Granice odgoja: pedagoški optimizam, pedagoški pesimizam, pedagoški realizam. 4. Odgajanik – središte odgoja i pedagogije. Različiti pogledi na čovjeka. 5. Teleologijsko i aksiologijsko utemeljenje odgoja. 6. Učenje i obrazovanje u sklopu odgoja (učenje kao pedagoški problem, obrazovanje – pojam ljudskog odrastanja,

obrazovna politika). 7. Bitna obilježja odgoja, učenje u odgoju, odgoj kao promjena ponašanja, intencionalno i funkcionalno učenje, odgoj kao

interpersonalno djelovanje, odgoj je socijalna interakcija, odgoj je socijalna komunikacija, odgoj kao svjesna pripomoć u učenju).

8. Suvremeni zahtjevi pedagogije (ekologija, interkulturalni odgoj, seksualna pedagogija...) 9. Autoritet u odgoju (autoritet kao trostruki odnos između nositelja, subjekta i područja, razlika između autoriteta i

autoritarizma, odnos između pedocentrizma i vrsta autoriteta, odgojni uzori, tko je idealan odgajatelj). 10. Komunikacije u odgoju. Interpersonalna komunikacija. Komunikacija u obitelji i školi. Empatijsko komuniciranje. 11. Obrazovanje učitelja i nastavnika. 12. Studentska istraživanja nekih problema/tema iz školske prakse i predstavljanje njihovih seminarskih radova (učenici s

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, problematična ponašanja odgajanika u odgoju i nastavi, problemi kod učenja, nesigurnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, alternativni odgoj, različiti stupnjevi odgoja i školovanja itd.)


X predavanja X seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti

X mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad ostalo (upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Individualna priprema i izlaganje prezentacije na osnovi jedne istražene teme iz didaktičke prakse te sudjelovanje u prezentacijama drugih studenata. Kolokviji (ili završni pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS-a odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Pismeni ispit 1,5 Projekt

Eksperimentalni rad Istraživanje Praktični rad

Esej Referat (Ostalo upisati)

Kolokviji Seminarski rad 0,5 (Ostalo upisati)

Usmeni ispit




2.10. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi – 10% Seminarski rad – 30% Dva kolokvija (ili završni pisani rad) - 60%




ostalih medija

Vukasović, A., Pedagogija, Hrvatski katolički zbor „Mi“, Zagreb, 1998. Pranjić, M., Pedagogija : suvremena stremljenja, naglasci, ostvarenja, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2001..

Predavanja koja svake godine donose novine s područja pedagoške publicistike vezano za odgajanika, odgoj, pedagošku znanost.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Bach, H., Osnove posebne pedagogije, Educa, Zagreb, 2005. Gudjons, H., Pedagogija : temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1993. Montessori, M., Dijete : tajna djetinjstva, Naklada slap, Jastrebarsko, 2003. Winkel, R., Djeca koju je teško odgajati, Educa, Zagreb, 1996.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju radova, timskome radu. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija i nakon svakoga kolokvija. Krajem godine bit će napravljena evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Josip Oslić Doc. dr. Danijel Tolvajčić


1.2. Naziv predmeta Antropologija i etika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore, teme i interese filozofije o čovjeku, filozofske antropologije i etike



Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će kritički usvojiti i znati predstaviti temeljne filozofijsko-antropologijske i etičke koncepcije, osobito one relevantne za religijskopedagošku teoriju i praksu.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz filozofske antropologije i etike, te će moći:


poznavati temeljno filozofijsko-antropologijsko i etičko pojmovlje

objasniti i kritički predstaviti temeljne pozicije glavnih antičkih, srednjovjekovnih i novovjekovnih filozofa s obzirom na filozofiju o čovjeku i etiku

objasniti i kritički predstaviti različite suvremene filozofijsko-antropologijske i etičke nacrte

samostalno interpretirati glavna djela iz klasične filozofije o čovjeku, suvremene filozofske antropologije i etike.


Prvi dio kolegija: Filozofska antropologija 15. Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza, 16. Pokušaj određenja filozofska antropologije, njezinih ciljeva i metode, 17. Temeljni pojmovi filozofije o čovjeku i filozofske antropologije, 18. Povijesni pregled klasičnih mjesta filozofije o čovjeku – Platon, Aristotel, kršćanski mislitelji 19. Zasnivanje filozofske antropologije kao discipline - Kant, Herder, Feuerbach, 20. Filozofska antropologija u užem smislu I. – Scheler, Gehlen, 21. Filozofska antropologija u užem smislu II.- Plessner, Buber, + 1. Kolokvij

Drugi dio kolegija: etika 22. Pokušaj određenja etike, njezinih ciljeva i metode, 23. Temeljni etički pojmovi,




24. Povijesni pregled klasičnih etičkih teorija I. – Platon, Aristotel, Epikur, Stoici 25. Povijesni pregled klasičnih etičkih teorija II. – kršćanska etika 26. Povijesni pregled klasičnih etičkih teorija III. – Kant 27. Suvremeni etički nacrti I. - H. Jonas, E. Levinas 28. Suvremeni etički nacrti II. - O. Hoffe, D. von Hildebrand 29. Završna razmatranja + 2. kolokvij




2.7. Komentari:





Esej 1 Seminarski rad (Ostalo upisati)







ostalih medija

Aristotel, O duši, Zagreb ,1996.

Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1992.

I. Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb, 1990. (odabrani dijelovi)

I.Kant, Metafizika ćudoređa, Zagreb, 1999. (odabrani dijelovi)

M. Scheler, Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb, 1996. (odabrani dijelovi)

H. Plessner, Stupnjevi organskoga i čovjek, Zagreb, 2004. (odabrani dijelovi)


G. Haeffner, Filozofska antropologija, Zagreb, 2003. H. Burger, Filozofska antropologija, Zagreb 1993. J. Oslić, Izvor budućnosti, Zagreb, 2002. J. Talanga, Uvod u etiku, Zagreb, 1999.


Studentska anketa te samoevaluacija koju provode nositelji kolegija na kraju predavanja.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nikola Hohnjec 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Uvod i egzegeza Starog zavjeta II: Proročki i mudrosni spisi


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje) 45P



1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uvesti studente u poznavanje proročkih i mudrosnih spisa SZ-a i egzegetsko izlaganje izabranih mjesta.


Završeni predmeti: Opći uvod u Sveto pismo i Uvod i egzegeza SZ-a I (Petoknjižje i povijesni spisi).


Stručno poznavanje i primjena proročkih i mudrosnih poruka u nastavi katoličkog vjeronauka.



općenito poznavati proročke knjige

općenito poznavati mudrosne knjige

analizirati središnja mjesta i sadržaje proročkih i mudrosnih spisa

cjelovito prenositi biblijske sadržaje.


1. Uvod u kolegij (2 sata) 2. Veliki proroci: Izaija (5) 3. Jeremija (4) 4. Ezekiel (4) 5. Daniel (3) 6. Mali proroci: Hošea (2), Joel (1) Amos (2), Jona (1), Mihej (2) 7. Habkuk (1), Hagaj (1), Zaharija (1) i Malahija (1) 8. .Mudrosni spisi: Job (2), Psalterij (4), Mudre izreke (2) 9. Propovjednik/Kohelet (2), Pjesma nad pjesmama (2) 10. Knjiga Mudrosti (2) i Knjiga Sirahova (1)


X Predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:




mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima.








Pohađanje nastave - 25%, kolokvij - 25%, usmeni ispit - 50%


Naslov Broj



N. Hohnjec, Djela proročka, Zagreb, 2001.

N. Hohnjec, Umijeće biblijske mudrosti, Zagreb, 2001.

B. Lujić, Starozavjetni proroci, Zagreb, 22010.


A. Rebić, Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982. E. Charpentier, Pour lire l' Ancien Testament, Paris, 1999 (ili prijevod knjige na engl. i njem.)


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Polaganje kolokvija i ispita.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Kršćanska objava 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr. sc. Branko Murić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45 P




predmeta on line (maks. 20%) 1

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za znanstveni i sustavni pristup kategoriji kršćanske objave. Budući da se radi o prvom i središnjem predmetu fundamentalne teologije, cilj je studente upoznati sa poviješću i razvojem teologije kao znanosti. Potom se upoznaje studente s pojmom i razvojem fundamentalno-teološke discipline od apologija preko apologetike do suvremene teološke discipline fundamentalne teologije. Nadalje, mjesto odgađaja objave jest čovjekova egzistencija te je cilj pokazati kako je čovjek biće koje je sposobno za Boga te kako posjeduje mogućnost prihvaćanja moguće objave. To su preduvjeti kako bi se postigli daljnji ciljevi predmeta: istražiti objavu u različitim etapama povijesnog razvoja; uvidjeti kako je Isus Krist žarište objave i središte ljudske stvarnosti (GS 4-39); ukazati na jedinstvenost i univerzalnost kršćanske objave; istražiti problematiku povijesnog Isusa i Krista vjere; istražiti problematiku današnjeg govora o Isusovu uskrsnuću; istražiti odnos između Pisma i Predaje te pitanje o nadahnuću Svetoga pisma. Općeniti ciljevi su shvaćanje mjesta objave u teologiji i posebni cilj objava kao ishodište teologije.


Potrebno je predznanje filozofskih predmeta i egzegeze SZ i NZ predviđenih prema planu i programu I. godine studija


student će moći primijeniti stečeno znanje u daljnjem studiju jer će im biti ponuđeni osnovni teloški pojam objave kao hermeneutski ključ i središte cijele teologije

student će moći primijeniti kategoriju objave kao temeljnog pojma u shvaćanju krajnjeg razloga i pravoga temelja a time i središta poruke kršćanstva

studenti će biti osposobljeni kritički promišljati i pristupati kategoriji objave i povezivati ga s ostalim specifičnim teološkim područjima

studenti će sami moći dalje istraživati, služiti se literaturom i primjenjivati stečene vještine u studiju


razumjeti na koji način pristupiti čovjeku kao biću koje je otvoreno spram Boga

primijeniti stečena znanja i vještine u studiju i katehezi

prepoznati koja su obilježja povijesne objave i njezina važnost za spasenje

prepoznati univerzalost i posebnost Kristovog spasenja dogođenog jednom za svagda

dijalogizirati s drugima i drukčijima

upotrebljavati ponuđenu literaturu i spoznaju za daljnji studij





1. Uvod: Pojam teologije (6 sati) 1.1. Vjera kao temeljna paradigma. Što znači vjerovati 1. 2. Vjera i Crkva. Vjera i znanje 1. 3. Teologija: crkvena znanost o vjeri 1. 4. Znanstvenost i crkvenost teologije 1. 5. Povijest pojma „teologija“

2. Povijesni pregled razvoja fundamentalne teologije (6 sati) 2.1. Od apologije preko apologetike do suvremenog traktata 2.2. Fundamentalna teologija kao teologija 2.3. Fundamentalna teologija kao temeljna 2.4. Nužnost fundamentalne teologije 2.5. Objekt i metoda fundamentalne teologije

3. Čovjekova egzistencija mjesto događanja Objave (GS 4-39) (6 sati) 3.1. Čovjek sposoban slušati i osluškivati Božju riječ: pitanje iskustva zla i pitanje smisla čovjekova života 3.2. Čovjek sposoban za Boga (capax Dei): čovjek kao sposobnost prihvaćanja ili potentia oboedientialis i čovjek kao čežnja za Bogom ili „desiderium naturale videndi Deum“

4. Preformuliranja i anticipacije teologije XX. stoljeća (6 sati) 4.1. Maurice Blondel 4.2. Karl Rahner 4.3. Hans Urs von Balthasar 4.4. Johann Baptist Metz 4.5. Hansjürgen Verweyen

5. Objava u različitim etapama povijesnog razvoja (8 sati) 5.1. Pojam objave 5.2. Kršćanstvo kao objavljena religija 5.3. Objava u Starom i Novom zavjetu 5.4. Tri modela shvaćanja objave 5.5. Razvoj pojma objave od Tridentskog do I. vatikanskog koncila

6. Objava u dogmatskoj konstituciji Dei Verbum (13 sati) 6.1. Isus Krist je žarište Objave i središte ljudske stvarnosti 6.2. Jedinstvenost i univerzalnost kršćanske Objave u osobi Isusa Krista (universale concretum) 6.3. Odnos Pisma i Predaje 6.4. Pitanje o nadahnuću


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:




mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi; samostalan rad u obliku čitanja i daljnjeg istraživanja materije








Pohađanje nastave – 10% Istraživački rad – 10% Kolokvij – 30% Završni ispit – 50%




ostalih medija

W. KERN – F. NIEMANN, Nauka o teološkoj spoznaji, Zagreb, 1994., 51-142

W. KNOCH, Bog traži čovjeka. Objava, Pismo, Predaja, Zagreb, 2001.

J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, Zagreb 52002., 13-74

ANTE KRESINA – LJUDEVIT RUPČIĆ – ALBIN ŠKRINJAR, Dogmatska konstitucija o božanskoj Objavi Dei verbum, Zagreb 1981

Dogmatska konstitucija o Božanskoj objavi Dei Verbum


H. U. von BALTHASAR, Samo je ljubav vjerodostojna, Zagreb, 1999. J. B. METZ, Memoria passionis, Zagreb, 2009., 91-160 A. SCHNEIDER, Putovi Božje Objave, Zagreb 2008. H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo 1995. J. RATZINGER, Teološki nauk o principima, Rijeka 2010., 99-224


Redovitost na predavanjima; osobni istraživački rad studenta; kolokvij; završni usmeni (ili pismeni) ispit






1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić


1.2. Naziv predmeta Uvod u religijsku pedagogiju i katehetiku


1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30P + 15S



1.5. Status predmeta obvezatni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uvesti studente u temeljna područja i problemska pitanja iz religijske pedagogije i katehetike te ukazati na strukturalnu i misaonu povezanost teoloških, filozofskih i humanističkh disciplinama koje čine studijski program. Studenti će se upoznati sa aktualnim pitanjima iz područja vjeronaučne nastave i kateheze.


Poznavati temeljnu terminologiju iz područja religije, religijske pedagogije i katehetike. Biti sposoban za kritičku analizu i komparaciju sadržaja iz različitih disciplina.


Razumijevanje terminologije iz područja religijske pedagogije i katehetike. Analizirati aktualna znanstveno-istraživačka kretanja u području vjeronaučne nastave u Hrvatskoj i Europi. Kritički promišljati i reflektirati o aktualnom društveno-kulturnom i političkom kontekstu u kojem se događa vjeronauk i kateheza. Uočiti doprinos vjeronauka u ostvarivanju ciljeva škole, osobito cjelovitog odgoja.


razumjeti i objasniti temeljne pojmove iz religijske pedagogije i katehetike

objasniti temeljne odrednice kateheze

upoznati aktualne modele religijske nastave u Europi i svijetu

uočiti odnos društvenog, kulturnog i političkog konteksta u razvoju modela religijske nastave

prezentirati izvedbeni plan i program vjeronaučne nastave i župne kateheze

znati kritički analizirati društveni i crkveni kontekst u kojem se događa vjeronaučna nastava i druge pastoralno-katehetske aktivnosti

upoznati temeljne kompetencije nastavnika vjeronaučne nastave i voditelja župne kateheze

upoznati pravne aspekte vjeronauka u školi


1. Terminološka pojašnjenja. 2. Katehetika kao znanstvena disciplina (povijesni razvoj i aktualna pitanja) 3. Odnos religijske pedagogije i katehetike (analiza modela i kriterija razlikovanja) 4. Kateheza – od početka do postkoncilske obnove 5. Identitet kateheze (odnos kateheze i vjere, kateheze i Crkve)




6. Odnos kateheze i Riječi Božje. Temeljne zadaće kateheze u odnosu na Riječ Božju. 7. Odnos metode i sadržaja u katehezi. 8. Suvremene teorije o religijskom odgoju, Teologija i pedagogija u dijalogu. Religijski odgoj - psihologijski aspekt 9. Religijski odgoj u službi razvoja cjelovite osobe. 10. Analiza najnovijih europskih istraživanja o vjeronauku u školi. Aktualni modeli religijske nastave u Europi. 11. Kulturni i religijski pluralizam. Ateizam i sekularizam – izazov za religijski odgoj. Međureligijski dijalog i

ekumenizam i religijsko obrazovanje. 12. Vjeronaučni planovi i programi – kritička analiza. 13. Vjeronaučna nastava u Republici Hrvatskoj – pravni aspekti. Analiza i interpretacija relvantnih zakona koji jamče

vjeronaučnu nastavu u školi. 14. Vjeroučitelj – inicijalna i trajna formacija. Temeljne kompetencije vjeroučitelja. 15. Doprinosi vjeronauka u ostvarenju temeljnih ciljeva škole. 16. Studenti će iz područja religijske pedagogije i katehetike izraditi i prezentirati kolokvijalnu temu. U prezentiranju će

koristiti prezentaciju.




2.7. Komentari:



Pohađanje nastave 1,3 Istraživanje 0,7 Praktični rad









ostalih medija

Emilo Alberich, Kateheza danas, Zagreb, 2002

Valentina Blaženka Mandarić/Alojzije Hoblaj/Ružica Razum, Vjeronauk – izazov Crkvi i školi, Zagreb, 2011.


Filipović, A. Th., U službi zrelosti vjere i rasta osoba, GK, Zagreb, 2011. Šimunović, M., Kateheza prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike, Zagreb, 2011. (str. 95-173) Pavlović, A., Putovima vjerskog odgoja, Obitelj Škola Župna zajednica, Mostar, 2005.




Pažin, I., Vjeronauk u školi. Izabrane teme, Đakovo, 2010.


Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi, tjedno će imati samostalne zadatke koji će biti evidentirani i vrednovani. Kolokvijalnu temu će prezentirati pred drugim studentima. Kroz tjednu konzultaciju studenti će dobivati informacije o napretku i stjecanju određenih kompetencija. Praćenje napredovanja studenata i usvajanja kompetencija osobito će se vrjednovati kroz rezultate kolokvija. Na kraju semestra provest će se vrjednovanje predmeta i nastavnika koje će poslužiti za samovrednovanje i reorganizaciju sadržaja predmeta.







1.2. Naziv predmeta Povijest Crkve u Hrvata 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6


učenje) 60P



1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta U svjetlu povijesno utvrđenih činjenica te uzimajući u obzir rezultate društveno-humanističkih znanosti upoznati studente s poviješću Crkve i kršćanstva u Hrvata.


Poznavanje osnova nacionalne povijesti


Razumijevanje uvjeta u kojima su se Hrvati vezeli uz Apostolsku Stolicu i rimsku kršćansku tradiciju Upoznavanje s bogatstvom vjerskog života i stvaranje religioznog mentalitata u civilizacijskom i kulturnom ozračju hrvatstva Poznavanje i kritičko vrednovanje uloge Crkve u procesima nacionalne integracije Imati uvid u razvoj crkvenih struktura na hrvatskim prostorima



poznavati povijesni pregled Crkve i kršćanstva u Hrvata

razumjeti vjerske i kulturne prilike pojedinih zemljopisnih krajeva i povijesnih razdbolja

primijeniti znanje iz nacionalne povijesti Crkve u vjeronaučnoj nastavi

u suradnji s drugim stručnjacima kompetentno vrednovati ulogu Crkve i njezin utjecaj na različite povijesne procese u Hrvata

pridonositi boljem shvaćanju uloge Crkve u suvremenom hrvatskom društvu

poticati Crkvu u Hrvata na samokritičnost i propitivanje svoje uloge u prošlosti i sadašnjosti


1. Kršćanstvo Ilirika prije dolaska Hrvata 2. Etnogeneza i pokrštenje Hrvata 3. Crkva u Hrvata za vrijeme narodnih vladara 4. Obnova crkvenih struktura 5. Benediktinci i glagoljska baština




6. Biskup Hrvata i pokrajinski sabori 7. Hodočašća i bratovštine 8. Heterodoksni religiozni pokreti 9. Viteški i pustinjački redovi 10. Prosjački redovi i inkvizicija 11. Crkva, školstvo i znanost 12. Duhovni život i umjetnost 13. Ljudska prava i „predziđe kršćanstva“ 14. Reformacija, Tridentski sabor i katolička obnova 15. Pravoslavlje i unionizam 16. Prosvjetiteljstvo i jozefinizam 17. Revolucionarna previranja 18. Ustroj Crkve u Hrvata u 18. stoljeću 19. Ustroj Crkve u Hrvata u 19. stoljeću 20. Crkva i narodni preporod 21. Crkva i nacionalne učilišne, znanstvene i kulturne ustanove 22. Hrvatski katolički pokret 23. Crkva i totalitarizmi 20. stoljeća 24. U vrtlogu II. svjetskog rata 25. Vrijeme stradanja 26. Ustroj Crkve u Hrvata u 20. stoljeću 27. „Aggiornamento“ Crkve u Hrvata 28. Crkva i demokratizacija društva 29. Crkva u domovinskom ratu 30. Ustroj Crkve u Hrvata početkom III. tisućljeća




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih zadataka

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara








bodovnoj vrijednosti predmeta): Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)



Naslov Broj



medija

Franjo ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996.

Mile VIDOVIĆ, Povijest Crkve u Hrvata, Metković – Split, 2007.


Franjo ŠANJEK, Srednjovjekovna povijest (Izabrani tekstovi), Zagreb 2000. Juraj KOLARIĆ, Povijest kršćanstva u Hrvata, Zagreb 1998.


Studenti će redovito pratiti nastavu, a na konzultacijama će moći dobiti i dodatne informacije za osobno usavršavanje te pomoć za polaganje ispita. Pisanjem kolokvija bit će praćen studentski rad, a anonimne ankete pomoći će nastavniku za samoevaluaciju i eventualne promjene u načinu izvođenja nastave i ocjenjivanja studenata.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Alojz Ćubelić Doc. dr. Danijel Tolvajčić


1.2. Naziv predmeta Teodiceja i filozofija religije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore, teme i probleme teodiceje (filozofije o Bogu) i filozofije religije.



Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti će kritički usvojiti i znati predstaviti temeljne teodicejske i religijsko-filozofijske koncepcije. Usvojena znanja će im također omogućiti dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja sustavne teologije i religijske pedagogije i katehetike.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz teodiceje i filozofije religije, te će:


poznavati temeljno teodicejsko i religijsko-filozofijsko pojmovlje

objasniti i kritički predstaviti temeljne pozicije glavnih antičkih, srednjovjekovnih i novovjekovnih i suvremenih filozofa s obzirom na teodicejsku i religijsko-filozofijsku problematiku

samostalno interpretirati temeljna djela iz filozofije o Bogu i filozofije religije

teodicejske i religijsko-filozofijske uvide moći primijeniti u religijsko-pedagoškoj odgojno-obrazovnoj teoriji i praksi.


Prvi dio kolegija: Teodiceja 1. Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza, 2. Uvodno tumačenje naziva “teodiceja” i temeljnih pojmova. 3. Problem zla u teologiji svetoga Augustina 4. Bog vjere i Bog filozofa 5. Problem zla u modernom racionalizmu 6. Narav i svrha dokaznih postupaka u teodiceji. 7. Suvremene teodicejske tendencije + 1. Kolokvij

Drugi dio kolegija: Filozofija religije 8. Pokušaj određenja filozofije religije, njezinih ciljeva, metode i temeljnih pojmova, 9. Povijesna perspektiva I.: filozofijsko tematiziranje religije u grčkoj filozofiji i kršćanskom srednjovjekovlju




10. Povijesna perspektiva II.: Novovjekovno zasnivanje filozofije religije kao zasebne discipline kod Kanta i Hegela 11. Suvremene perspektive u filozofiji religije: glavni autori i najrelevantniji pravci 12. Temeljni problemi suvremene filozofije religije I. – religijski jezik i religijsko iskustvo 13. Temeljni problemi suvremene filozofije religije II. – religijski pluralizam i rasprave o realizmu i nerealizmu 14. Temeljni problemi suvremene filozofije religije III. – novi putovi epistemologije religije 15. Zaključna razmatranja + 2. kolokvij




2.7. Komentari:





Esej 1 Seminarski rad (Ostalo upisati)







ostalih medija

S. Kušar, Filozofija o Bogu, građa i literatura za studij teodiceje, Zagreb, 2006.

J. Brantschen, Zašto dobri Bog dopušta da patimo?, Zagreb, 2006.

I. Kant, Religija unutar granica čistoga uma, Beograd, 1990. (odabrani dijelovi)

G. W. F. Hegel, Predavanja o filozofiji religije I. i II., Zagreb, 2009. (odabrani dijelovi)

P. Fischer, Filozofija religije, Zagreb 2011.

I. Devčić, Pred Bogom blizim i dalekim, Zagreb, 1998.


B. Davies, Uvod u filozofiju religije, Zagreb, 1998. John Hick, Philosophy of Religion, New Yersey, 1990. A. Eshleman (ur.) Readings in Philosophy of Religion. East Meets West, Oxford 2008. (odabrani dijelovi) J. Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, Zagreb, 1993;


Studentska anketa te samoevaluacija koju provode nositelji kolegija na kraju predavanja.






1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc . Dario Tokić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Uvod i egzegeza Novog zavjeta II. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


učenje) 45 P





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uspostaviti informiran, konstruktivan i pozitivan pristup studenta prema poslanicama i Otk kao prema izvoru vlastite duhovnosti i religiozno-pedagoškog djelovanja


Dostatno poznavanje metodologije znanstvenog rada.


Poznavanje i povezivanje teoretskih spoznaja iz biblijskih znanosti i praktičnog djelovanja u nastavi školskog vjeronauka; predstavljanje biblijskih sadržaja i nauka na način prikladan za djelovanje u sredstvima društvenog priopćivanja, razvijanje kreativnosti i inovativnosti u vlastitom pastoralnom radu studenata s djecom, mladima i odraslima na temelju sadržaja iz poslanica i Otk; osposobljenost za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova.



razumjeti i objasniti osnovna pitanja vezana uz problematiku uvoda u Pavlov život, poslanice i Knjigu otkrivenja

izraditi prikaz s vlastitim osvrtom na odabrani znanstveni članak

izraditi pripremu za katehezu/vjeronauk za godište po vlastitom odabiru utemeljenu na ulomku iz poslanica ili Otk

pismeno i jezgrovito prikazati na konkretnom primjeru povezanost sadržaja iz poslanica i Otk s aktualnostima iz suvremene svagdanjice

pokazati vlastitu inicijativu u odabiru i izvedbi dodatnih medijskih, društveno-angažiranih ili religioznopedagoških aktivnosti utemeljenih na sadržajima iz poslanica i Otk


1. Upoznavanje sa studentima 2. Objašnjenje i dogovor oko samostalnih zadataka i načina vrednovanja 3. Tehnika nastajanja pisama u starini 4. Općenite povijesne okolnosti Crkve i rimskog carstva u drugoj polovici I. stoljeća 5. Pavlov lik i djelo 6. Pregled i okolnosti nastanka poslanica Solunjanima 7. Okolnosti nastanka poslanica Korinćanima




8. „Žene neka šute u crkvi“ 9. Podložnost u ljubavi i druge izabrane teme iz 1 i 2 Kor 10. Pregled i okolnosti nastanka poslanice Galaćanima 11. Odnos vjere i djela po pitanju opravdanja 12. Pregled i okolnosti nastanka poslanice Filipljanima 13. Pregled i okolnosti nastanka poslanice Rimljanima 14. Odnos Crkve i Izraela prema Rim 9 – 11 15. Pojam i značenje pseudopigrafskih spisa 16. Pastoralne poslanice 17. Katoličke poslanice 18. Okolnosti nastanka i narav Knjige Otkrivenja 19. Simbolika Otk 20. Pisma maloazijskim crkvama 21. Egzegetski pregled Otk 4 22. Završni kolokvij


X predavanja seminari i

radionice vježbe on line u

cijelosti mješovito e-

učenje terenska

nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

X mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

(a) mentorska pratnja je preporučena, ali ne i obvezatna za recenziju i pripremu kateheze, zbog velikog broja studenata; (b) pojedine zadatke studenti sami predlažu, pa se raznolikost načina dijelom razlikuje od generacije do generacije polaznika

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada individualnih zadataka.


Pohađanje nastave 1.5 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad

Referat (prikaz) 0,5 Vlastiti projekt 0,8



Pismeni ispit Projekt (priprema) 0,5 (Ostalo upisati)


Aktivnost na nastavi – 10 % Prikaz znanstvenog članka s osvrtom – 10 % Esej (problemski prikaz) – 10 % Priprema kateheze – 25 %




Vlastiti projekt – 25 % Kolokvij – 20 %


Naslov Broj



R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008. 5

W. F. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1993. 8


I. DUGANDŽIĆ, Pavao svjedok i apostol Isusa Krista, KS, Zagreb, 2002. M. VIDOVIĆ, Pavlovski spisi, CUS, Split, 2007.


Osobne konzultacije, pravovremena prijava i predaja uradaka i projekata s pripadajućom povratnom informacijom o njihovom vrednovanju, završni kolokvij koji je opcionalan, jer se može zamijeniti u strukturi ocjene naknadnim usmenim ispitom.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Petar Bašić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Osnove liturgike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 3+0

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 35



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Ponuditi studentima osnove sadržaje i pojmove dotičnog predmeta.



Osposobiti studente za snalaženje u predmetnoj literaturi i za samostalno prenošenje sadržaja koje predmet obuhvaća.



steći određenu predodžbu o povijesnom razvoju liturgijskih oblika

prepoznavati izvanjske utjecaje na njihov razvoj

vrjednovati sadašnje različitosti

poznavati stručno nazivlje.


1. Povijesni razvoj kršćanskog bogoslužja: a) Kult u Svetome pismu. b) Kršćanska starina. c) Rani srednji vijek. d) Kasni srednji vijek. e) Novije doba.

2. Liturgija na II. vatikanskom koncilu. 3. Doktrinalne teme o liturgiji: Liturgija i povijest spasenja. 4. Liturgija i sakramentalnost. 5. Kristova prisutnost u liturgiji. 6. Liturgija ostvarenje vazmenog otajstva. 7. Liturgija i svećeništvo. 8. Liturgija i eshatologija. 9. Načela liturgijske obnove. 10. Provedba obnove.

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja

seminari i radionice samostalni zadaci multimedija i mreža

2.7. Komentari:




vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)











u knjižnici Dostupnost putem ostalih

medija

A. Adam, Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993. 3

P, Bašić, Osnove liturgike. Bilješke za studente, šk. g. 2010./2011.


V. Zagorac, Kristova svećenička služba. Temeljni pojmovi bogoslužja. Povijest liturgije, Zagreb 1997.


Anonimna studentska anketa.






1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Duhovno bogoslovlje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55



2. OPIS PREDMETA


Teološkom metodom promišlja o „duhovnom životu“ kršćanina; pozornost na življenu vjeru (fides qua) u individualnoj i komunitarnoj dimeziji, da bi se, što je moguće bolje, uskladila s doktrinarnim sadržajima; smisao Božjeg objavljivanja čovjeku; poznavanje temeljne strukture i načela duhovnoga života; uočiti u kršćanskoj tradiciji, napose u Svetome pismu, bitne elemente i ponuditi ih kao smjerokaze koji će usmjeravati duhovno iskustvo vjernika; opisati opći poziv na svetost koja je jedna ali mnogooblična; predstaviti razvojnu postupnost božansko-ljudskog zajedništva.


Pretpostavlja se da je osoba usvojila osnovne teološke i filozofske kategorije tijekom predviđenog programa u prvoj godini studija.


Sposobnost povezivanja duhovnih tradicija s vlastitom životnom i crkvenom praksom; programu daje iskustveno obilježje, ukoliko su teološke istine asimilirane od uvaženog iskustva (svetih); bolje razumijevanje čovjekova hoda prema duhovnoj i ljudskoj zrelosti te strukture razvojnog procesa.



razumjeti osnovne zakonitosti Božjeg djelovanja, načela i struktura duhovnog života

kritički razlučiti duhovne pokrete i strujanja u Crkvi i izvan nje

primijeniti sredstva posvećenja u svom osobnom životu kao i svojih bližnjih

proširiti svoje antropološko-duhovne spoznaje na osnovi biblijsko-povijesnih pravaca i ideja

analizirati i prezentirati pitanja i problematike iz područja duhovnosti.


1. Metodološki uvod u Duhovno bogoslovlje: terminologija; duhovnost u kontekstu povijesti teologije; odnos s drugim teološkim disciplinama; izvori duhovnosti i metoda.

2. Sveopći poziv na svetost: poziv kao temeljna personalno-dijaloška struktura duhovnog života; temeljni i posebni pozivi; svetost je jedna ali mnogooblična;

3. Sadržaj svetosti; povijesni prikaz dominantnih modela svetosti; ontološka i moralna svetost, eklezijalna i eshatološka dimenzija svetosti; općinstvo svetih te štovanje svetih.

4. Teološko-dogmatski vid duhovnosti: Božje samopriopćenje; trinitarni, kristološki i pneumatološki vid; razlaganje o teologiji milosti ili oboženja;

5. Organizam kreposti i darova Duha Svetoga: povijest pojma „krepost“; temeljna obilježja; potreba; razvoj i rast kreposti; ljubav




forma svih kreposti; potreba i funkcija darova Duha Svetoga. 6. Duhovna antropologija: antropološka struktura; tumačenje teološkog aksioma: „gratia non destruit, sed presupponit, elevat et

perficit naturam“; teologija tijela. 7. Liturgijska duhovnost: svjesno utemeljen kršćaninov život na autentičnoj liturgijskoj praksi, na način da ona postane „culmen et

fons“ sveg njegova djelovanja (usp. SC 10), da bi, u konačnici, „mysterium paschale vivendo exprimatur“; Božja riječ kao izvor duhovnog života.

8. Molitva: pojam i narav; potreba; molitveni izražaji: usmena molitva, meditacija, kontemplacija; metode meditacije; prikaz dokumenta Orationis formas.

9. Asketska dimenzija duhovnog života: čovjekova suradnja u duhovnoj disciplini; povijesne forme; zapreke na putu duhovnog sazrijevanja.

10. Duhovno praćenje: duhovno praćenje u Bibliji, tradiciji i novijim dokumentima crkvenog učiteljstva; duhovno praćenje i suvremene znanosti o čovjeku; forme i prostor djelovanja duhovnog pratitelja.

11. Posebne duhovnosti: jedna te ista svetost treba biti prilagođena osobi (ili skupini osoba), njegovim životnim okolnostima, profesiji, poslanju. Posebice će se govoriti o staleškoj duhovnosti: laika, svećenika i redovnika.

12. Razvoj duhovnog života: povijesni prikaz; suvremena problematika; teologija životnih dobi; ljudska i kršćanska zrelost; 13. Mistička dimenzija duhovnog života: iskustvo snažne zahvaćenosti i sjedinjenja s Bogom; kršćansko značenje pojma; razlika

između kršćanske i nekršćanske mistike; odnos između mističkog iskustva i izvanrednih fenomena te njihovo vrednovanje. 14. Apostolska duhovnost: suvremena duhovnost obilježena je prijelazom od asketske i individualističke postavke prema mistici

zajednice, od bijega od svijeta prema prisutnosti u svijetu; trinitarni smisao poslanja; jedinstvo duhovnog života; vrijednost akcije; svjedočanstvo života.

15. Eshatološka duhovnost: želi se uočiti odnos između duhovnih pokreta kroz povijest i eshatologije; monaštvo i eshatologija; kršćanska duhovnost i eshatološka tendencija; eshatološka dimenzija i založenost u svijetu.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, izrada individualnih zadaća i provjera.



Eksperimentalni rad Referat Provjera 0,5



Pismeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje Prisutnost i aktivnost na nastavi – 10 %




rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Provjera – 10 % Pismeni ispit – 40 % Usmeni ispit – 40 %




ostalih medija

1. Franjo Podgorelec, Uvod u Duhovnu teologiju, Zagreb, 2010.

2. Franjo Podgorelec (prir.), Sustavno duhovno bogoslovlje. Hrestomatija, (ciklostil) Zagreb, 2011.


1. Servais Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, Zagreb, 2000. 2. Thomas Merton, Život i svetost, Zagreb, 2010. 2. Franc Oražem, Teologija duhovnosti, Ljubljana, 1993.


Početkom semestra biti će ispitane njihove ulazne kompetencije i uputiti će ih se na eventualnu potrebitu građu za konzultaciju. Tijekom semestra biti će provjera usvojenog znanja, preko koje će student uvidjeti vlastiti zaostatak kao i usvajati dio novih spoznaja. Kompetencija će u konačnoj formi biti provjerena na pismenom i usmenom ispitu.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ilija Živković 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Opća psihologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3






2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima uvid u rast ljudske osobnosti, kako bi stekli bolje razumijevanje ljudi i okoline u kojoj će djelovati. Osposobiti ih da budu u stanju poznavati osnovne koncepte opće psihologije od fizioloških preduvjeta psihičkih doživljaja i ponašanja pa do psiholoških mehanizama funkcije ljudskog bića. U predmetu se obrađuju klasične teme opće psihologije prema modelu svjetskih udžbenika.


Poznavanje osnovnih elemenata psihologije iz srednje škole.


Primijeniti stečeno znanje na nastavu i nastavne procese u kasnijem djelovanju kao vjeroučitelji.


Studenti će biti u stanju

razumjeti ulogu svijesti i podsvijesti

shvatiti važnost percepcije i osjetila

razumjeti principe učenja, pamćenja i kognitivnih procesa

imati uvid u pojmove inteligencije, prosuđivanja i donošenja odluka

shvatiti važnost motivacije, čuvstava i dimenzija ličnosti

bit će osposobljeni prepoznavati temeljne psihopatološke pojave

proširiti će svoje vidike uočavajući važnost kulture i spolnih razlika u psihologiji


1. Opći uvod u psihologiju "Psihologija na djelu" 2. Fiziološki preduvjeti psihičkih doživljaja i ponašanja (organizacija živčanog sustava, struktura mozga, limbički sustav,

mozak i kontrola ponašanja). 3. Razum, spoznaja i stanje svijesti (funkcioniranje razuma, svijest i njene funkcije, snovi, podsvijest i njena uloga, hipnoza te

istraživanja posvećena potisnutom pamćenju). 4. Percepcija i osjetila (uloga percepcije, osjetila i njihova funkcija, vizualna percepcija, proces prepoznavanja informacija). 5. Učenje (klasično uvjetovanje, instrumentalno i operantno uvjetovanje, teorije socijalnog učenja) 6. Pamćenje i zaboravljanje (senzorno i kratkoročno, dugotrajno i automatsko pamćenje. Smetnje pamćenju, anatomija

pamćenja i poboljšanja pamćenja).




7. Misaoni proces (kognitivna psihologija: mentalni procesi i istraživanja na području kognitivne i neuro-kognitivne psihologije).

8. Razvoj govora i inteligencija (biološko kapaciteti govora, faze govora, usvajanje gramatičkih pravila, vrste inteligencije, mjerenja i testovi inteligencije).

9. Prosuđivanje i odluke (proces donošenja odluka, iracionalnost, grupno donošenje odluka). 10. Motivacija i emocije (općenito o motivaciji, ljudske potrebe i motivi, klasifikacija,hijerarhija i sukob motiva, ekplanatorni

stilovi, vrste čuvstvenih doživljaja, kognitivna interpretacija emocija, kulturološke razlike). 11. Osobni identitet (jastvo) i ličnost (dimenzije osobnosti, ličnost i osobine ličnosti, teorije crta ličnosti i glavni psihološki

pristupi ličnosti). 12. Psihopatologija (glavni tipovi mentalnih bolesti) 13. Psihoterapija (biomedicinski i psihološki pristup psihoterapiji). 14. Kratak osvrt na socijalnu psihologiju, psihologiju kulture te skrb psihologije za zdravlje




2.7. Komentari:

S obzirom na malu satnicu zadržavam se samo na predavanjima uz pomoć filmova za svaku lekciju i naravno tumačenje sadržaja





Esej Seminarski rad 0.5 (Ostalo upisati)

Kolokviji 1.5 Usmeni ispit (Ostalo upisati)





u knjižnici Dostupnost putem ostalih medija

Živković, I. (2011) Teme i interesi opće psihologije, Zaprešić Svakome studentu e-mailom pošaljem tekst knjige


Dopunsku literaturu ne dajem jer je za njihove potrebe dovoljna građa iz udžbenika kojem imaju pristup.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kolokviji (dva tijekom semestra).






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ilija Živković 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Prvotni cilj je pružiti studentima pregled ljudskog psihološkog, emocionalnog i tjelesnog razvoja do adolescencije. Drugotni cilj je upoznati studente s osjetljivim razdobljima ljudskog razvoja i kognitivni domet djece koja pohađaju školu.


Poznavanje osnovnih elemenata psihologije iz srednje škole


Primijeniti stečeno znanje na djecu i adolescente u odgojno-obrazovnim ustanovama.


Studenti će biti u stanju

razumjeti bitne procese razvojne psihologije

shvatiti biološku, psihološku, tjelesnu i društvenu važnost ljudskog razvoja

upoznati teorije razvoja

shvatiti važnost emocionalnog razvoja u prvih pet godina života

upoznati kognitivni razvoj

obraditi poteškoće u vrijeme puberteta i adolescencije

shvatiti razvoj identiteta


1. Povijest razvojne psihologije (ciljevi, povijesni pregled gledanja na djecu, pioniri razvojne psihologije, metodologija istraživanja, etički aspekti istraživanja).

2. Teoretski okviri razvojne psihologije (Psihoanalitičke teorije (Freudova psihoanalitička teorija, Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja, neofreudovske teroije Jung, Fromm, Adler, Sullivan), teorije o utjecaju okoline i učenja, humanistička teorija razvoja, kognitivne teorije – Piaget, Bandura, Vigotski), etološka i ekološka teorija, sociobilogija.

3. Biološki i okolinski temelji razvoja (genetski temelji, biologija začeća, predviđanje genetskih poteškoća, utjecaj okolinskih faktora na osobnost) 4. Od začeća do rođenja (osnovni pojmovi embriologije, emocionalno i fizičko stanje trudnice, razlike u prenatalnom razvoju s obzirom na spol,

aktivnosti fetusa, proces rađanja). 5. Novorođenče (sposobnosti novorođenčeta, tjelesni razvoj, razvoj osjetila, procjena ponašanja novorođenčeta) 6. Tjelesni razvoj u dojenačkoj dobi i narajnijem djetinjstvu – do dvije godine (razvoj mozga, tjelesni, motorički i perceptivni razvoj, prehrana, ritmovi

spavanja, emocionalni, kognitivni i socijalni razvoj).




7. Rano djetinjstvo od druge do šeste godine života (tjelesni, motorički, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj) 8. Srednje djetinjstvo – od šeste do jedanaeste godine (uobičajeni zdravstveni problemi, motorički razvoj i igra, kognitivni razvoj, individualne

razlike u kognitivnom razvoju, jezični razvoj, učenje u školi). 9. Emocionalni i socijalni razvoj u srednjem djetinjstvu (razumijevanje samog sebe, razumijevanje i samoregulacija emocija, razumijevanje

perspektive drugoga, moralni razvoj, odnosi s vršnjacima. obiteljski utjecaji). 10. Predadolescencija od jedanaeste do četrnaeste godine (razvoj osjećaja i opažanja, pažnja, mašta, mišljenje, socijalni odnosi u razredu) 11. Adolescencija – prijelaz u odraslu dob (poimanje adolescencije, psihološki učinci pubertetskih događaja, zdravstvena pitanja, kognitivni razvoj,

posljedice apstraktnog mišljenja, učenje). 12. Emocionalni i socijalni razvoj u adolescenciji (identitet nasuprot zbunjenosti, samopoimanje, smopoštovanje, odnos s vršnjacima, odnos s

roditeljima, depresija, samoubojstvo, delikvencija)




2.7. Komentari:

S obzirom na malu satnicu zadržavam se samo na predavanjima uz pomoć power pointa i nekoliko filmova iz razvojne psihologije












ostalih medija

Živković, I. (2009) Razvojna psihologija (str. 289) skripta Predavanja inače držim prema tekstu i shemi L. Berk-a "Psihologija cjeloživotnog razvoja" te razdoblje do dvije godine života prema knjizi Vasta, Haith, Miller "Dječja psihologija"

Svakome studentu e-mailom pošaljem skriptu


Dopunsku literaturu ne dajem jer je za njihove potrebe dovoljna građa iz skripte i predavanja koja slijede sheme svjetskih udžbenika

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kolokviji (dva tijekom semestra).






1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Marija Pehar 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Otajstvo Trojedinoga Boga 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) prediplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Posredovati studentima temeljne pretpostavke kršćanske trinitarne teologije, značajke vjere Staroga zavjeta, novozavjetne temelje trojstvene vjere, povijesno-dogmatski razvoj teološkog nauka o Trojstvu, kao i sustavni prikaz trinitarnog nauka.


Pretpostavlja se i poželjno je temeljno poznavanje filozofije, osobito ontologije, kao i dobro poznavanje Biblije i biblijske teologije Staroga i Novoga zavjeta.


Studenti bi trebali:

poznavati i razumjeti temeljne sadržaje sustavne trinitarne teologije

poznavati i razumjeti temeljna filozofska znanja u kontekstu trinitarnog razmišljanja

poznavati i razumjeti temeljne značajke biblijske vjere

osposobiti se za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima kršćanske evangelizacije u suvremenom društvu

osposobiti se za cjelovitije pastoralno djelovanje i kršćanski (trinitarno) utemeljen vjerski odgoj



upoznati se s temeljnim pretpostavkama vjere

poznavati i razumjeti bitne značajke starozavjetne vjere

poznavati i razumjeti novozavjetne temelje trojstvene vjere

poznavati i razumjeti povijesni razvoj teološkog nauka o Trojstvu, izvore, tradiciju, hereze, dogme

poznavati i razumjeti sustavni trinitarni nauk, osobito suvremenu trinitarnu teologiju

u vjerničkom životu usvojiti i u navještaju primijeniti trojstvenu vjeroispovijest kao bit kršćanske vjere.


1. Uvod: Trojstvena vjera između zaborava, nerazumijevanja i osporavanja. Trinitarna teologija – prije svega trojstvena vjera, ali i znanstveno bavljenje otajstvom. Analogija kao teološki govor.

2. Objava Boga u Starom zavjetu. Monoteizam. Objavljeno Božje ime. 3. Starozavjetna objava o Božjoj transcendenciji i o Božjoj imanenciji (Bog slobodni i prisutni). Bog u ljudskoj povijesti. 4. Problematika Boga u Starom zavjetu i otvorena pitanja. Novi zavjet i transformacija starozavjetnog problema Boga. 5. Svemogući Bog Otac Isusa Krista. Problematika Božjeg očinstva kroz povijest religija, u Starom zavjetu i u Novom zavjetu.

Kršćanski navještaj o Bogu Ocu – Otac Isusov i naš. 6. Isus Krist – Sin Očev. Implicitna i eksplicitna kristologija.




7. Križ Kristov – vrhunac objave i otvorena mogućnost za novo i dublje razumijevanje Boga. Biblijski Bog – savršena ljubav do smrti.

8. Duh Sveti – Duh Isusa Krista i pravi Bog. Pitanje osobnosti Duha Svetoga. Duh Sveti u Crkvi, karizme, kriteriji za razlikovanje duhova.

9. Trojstvena vjera u životu i svjedočenju prve Crkve. Počeci dogmatsko-povijesnog razvoja trinitarnog nauka: suočavanje s grčkom filozofijom. Apologeti i patristika. Trinitarne hereze. Jezični i sadržajni problemi između Istoka i Zapada.

10. Razvoj trinitarne terminologije. Arijanizam i Nicejski sabor. Pojmovno bistrenje nakon Niceje. Pneumatološko pitanje i Carigradski sabor. Kapadočani i njihov doprinost trinitarnom nauku. Problematika Filioque.

11. Soteriološko usmjerenje ranih trinitarnih rasprava. Razvoj trinitarne dogme na Istoku i na Zapadu. Augustinov trinitarni nauk. 12. Tomin trinitarni nauk. Trinitarni nauk srednjega vijeka. Usmjerenje suvremene trinitarne teologije. 13. Sustavna trinitarna teologija i filozofski pojmovi u definiciji Trojstva. Temeljne izjave klasične trinitarne spekulacije i

dogmatska određenja trojstvenih osoba. Temeljni pojmovi trinitarne spekulacije. 14. Sustavno razumijevanje jedinstva u Trojstvu i Trojstva u jedinstvu. Problematika pojma osobe u trinitarnoj teologiji. Odnos

imanentnog i ekonomijskog Trojstva. Trinitarna ikonografija. 15. Trinitarna teologija – sustavni nauk o Otajstvu. Središnje i temeljno mjesto trojstvene vjeroispovijesti u kršćanskom životu,

duhovnosti, navještaju.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na njima (pitanjima, diskusijom, pravljenjem vlastitih bilješki), izrada individualnih zadaća (pismeni rad, redovito po izboru prikaz jedinice neobvezatne literature).



Eksperimentalni rad Referat Pismeni rad 0,5





Aktivnost na nastavi 10 % Pismeni rad 20 % Kolokvij 35 % Pismeni ispit 35 %


Naslov Broj






W. Kasper, Bog Isusa Krista, Đakovo, 1994.

S. Kušar, Bog kršćanske objave, Zagreb, 2001.

F. Courth, Bog trojstvene ljubavi, Zagreb, 1999.


Golub, Prisutni misterij Boga u Bibliji, Zagreb, 1995. Bazilije Veliki, Duh Sveti, Makarska, 1978.


Studente se prati tijekom predavanja, otvorenih pitanja i diskusija, a osobito analizom pisanoga rada, analizom rezultata kolokvija i ispita.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Karlić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Kristologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici mr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45 (35+0+10)

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa izvorima, tradicijom te suvremenim tumačenjima vjere u Isusa Krista. Također upoznati ih s kristološkom tradicijom crkvenih sabora, Kristovom osobnošću, naravi i psihologijom te ontologijom utjelovljenja.


Poznavanje osnovnih biblijskih i filozofsko-teoloških pojmova koji se odnose na Isusa Krista. Poznavanje i uporaba osnovnih programskih alata za obradu teksta i sustava za e-učenje.


Primijeniti stečeno znanje na konkretnu (današnju) životnu situaciju i na vjerske, društvene i ine odnose među ljudima. Kritički vrednovati te odnose u svjetlu Isusova naučavanja, ponašanja i djelovanja. Znati uočavati i otkrivati suvremene izazove u suvremenom okruženju.


Studenti će biti u stanju: • razumjeti ulogu i važnost Isusa Krista za čovjeka i društvo uopće, posebice za vjernike. • primijeniti tradicionalne i suvremene metode u govoru o misteriju Isusa Krista. • analizirati i prepoznati kriterije koji pomažu u vođenju ekumenskoga i međureligijskog dijaloga. • raditi u timu u postupku izrade nacrta i projekta za suvremeni navještaj o Isusu Kristu. • prezentirati stručnoj i manje stručnoj javnosti različite pristupe osobi Isusa Krista. • upotrebljavati materijale za e-učenje za dodatno učenje


1. Suvremena kristologija: govor o Isusu Kristu u kršćanskim crkvama i u “nekršćanskim” okružjima. 2. Biblijska kristologija: korijeni, navještaj Isusa Krista, njegovo ponašanje i djelovanje. 3. Predpashalna kristologija. 4. Isusova smrt i uskrsnuće. 5. Univerzalnost spasenja po Isusu Kristu. 6. Različite novozavjetne kristologije, eksplicitna kristologija. 7. Povijesno-dogmatski razvoj kristologije. 8. Kristološka krivovjerja. 9. Crkveni oci o Isusu Kristu. 10. Kristološke ispovijesti vjere i crkveni sabori. 11. Temeljni naglasci zapadno-kršćanske srednjovjekovne kristologija. 12. Temeljni naglasci zapadno-kršćanske protestantske i moderne kristologije.




13. Sustavna kristologija: preegzistencija, utjelovljenje, psihološki vid

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X mješovito e-učenje

X samostalni zadaci X seminarski pismeni rad

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, sudjelovanje u radu putem sustava za e-učenje, izrada individualnih seminarskih radova.




Esej Seminarski rad 1 (Ostalo upisati)




Aktivnost na nastavi – 10% Seminarski rad – 25% Kolokvij - 25% Završni ispit – 40%


Naslov Broj



KARLIĆ I., Bogočovjek Isus Krist. Uvod u kristologiju, Zagreb, 2009.; 3

KASPER W., Isus Krist, Split, 1995.; 3

GALOT J., Tko si ti, Kriste? Kristologija, Đakovo, 1996. 5


MEĐUNARODNA TEOLOŠKA KOMISIJA, Izabrana pitanja kristologije, Zagreb, 1983.; AMATO A., Gesù il Signore. Saggio di cristologia, Bologna, 1988.; IVANČIĆ T., Isus iz Nazareta - povijesna osoba, Zagreb, 1996.; SCHNACKENBURG R., Osoba Isusa Krista u četiri Evanđelja, Zagreb, 1997.; GNILKA J., Isus iz Nazareta. Poruka i povijest, Zagreb, 2009.


Studenti će raditi aktivno na nastavi, i taj njihov rad bit će praćen. Pri tome će biti vođena evidencija o njihovoj prisutnosti i napretku prema zadanim elementima praćenja. Na početku semestra bit će ispitane njihove ulazne kompetencije i dat će im se upute o mogućim nedostacima u predznanju. Informacije o napretku i eventualnim problemima davat će se studentima i tijekom semestra na konzultacijama i nakon kolokvija. Krajem semestra bit će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata korist će nastavnici za samoevaluaciju i eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i ocjenjivanja studenata.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Fundamentalni pastoral 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente da reflektiraju sadašnju i buduću crkvenu i društvenu praksu vjere i to analitički, kritički i normativno.


Motivacija za stjecanjem znanja iz fundamentalnog pastorala.


Primijeniti znanje i razumijevanje pastoralne teologije kao teološke znanosti koja reflektira crkvenu i društvenu praksu vjere. Razumjeti dinamiku župne zajednice i usvajanje određenih pastoralnih normi i modela. Analizirati pastoralno djelovanje u župnim zajednicama. Kritički reflektirati pastoralno djelovanje u župnim zajednicama.



Razumjeti i prestaviti pastoralnu teologiju kao teološku znanost koja reflektira crkvenu i društvenu praksu vjere.

Proučavati pastoralno djelovanje u Crkvi pomoću kriteriologije, kairologije i prakseologije.

Obrazložiti obilježja teološki poimane zajednice.

Uočiti i primjenjivati obilježja tipologije vjernika u pastoralno-teološkim refleksijama.

Pastoralno-teološki reflektirati o mogućnostima djelovanja vjernika laika u Crkvi i župnim zajednicama.

Primijeniti znanja o župnoj katehezi u osmišljavanju pastoralnog plana i programa u župnoj zajednici.

Razumjeti i obrazložiti svrhu, narav i zadaće Župnoga pastoralnog vijeća i Župnoga ekonomskog vijeća.


1. Uvod u kolegij Fundamentalni pastoral. Važnost pastoralne teologije. 2. Znanstvena pastoralna teologija. Primarni cilj crkvene prakse. Sekundarni ciljevi crkvene prakse. Pastoralna zadaća

Crkve u demokratskoj situaciji. Prevladavanje „višedesetljetne getoizacije Crkve“. 3. Pojam i definicija pastoralne teologije. Definicija pastoralne teologije. Materijalni i formalni objekt pastoralne teologije. 4. Pastoralna teologija kroz povijest. Pastoralna teologija u doba prosvjetiteljstva. Pragmatsko obilježje Rautenstrauchove

pastoralne teologije. Biblijski pokušaj pastoralne teologije Johanna Michaela Sailera. Eklezijalni pokušaj pastoralne teologije Antona Grafa.

5. Povijesni preokreti. Teorijska raspravljanja. Pastoralna teologija u shvaćanju Paula Michaela Zulehnera. Saznanja iz povijesti.

6. Pastoralna teologija kod hrvatskih pastoralnih teologa 19. i 20. stoljeća. Jerolim Andrić: Bogoslovje pastirsko. Martin Štiglić: Katoličko pastirsko bogoslovje. Dragutin Kniewald: Pastirsko bogoslovlje.




7. Katolička pastoralka Živana Bezića. Katolička pastoralka Živana Bezića. 8. Male zajednice – poticaj za rad u župnim zajednicama. Male zajednice u svijetu današnjice. Skupina ili grupa nije masa.

U malim skupinama razvijamo sliku o sebi. Osjećaj pripadnosti. Osjećaj vrijednosti. Osjećaj sposobnosti. Čovjekova želja za malim zajednicama/skupinama.

9. Važnost skupine. Temeljni pojmovi uz pastoral zajednice. Crkva i zajednica – temeljni pojmovi. 10. Temeljni pojmovi – Crkva i zajednica u Novom zavjetu. Još neka imena i slike Crkve i zajednice u Novom zavjetu. 11. Isus Krist – glava Crkve, a Pneuma princip života Crkve. Crkva – zajednica Isusa Krista. Krist – glava Crkve. 12. Pneuma – životni princip Crkve. Apostoli i proroci - temelj Crkve. Struktura i službe u povijesti Crkve. 13. Povijesni razvoj službi i funkcija u Crkvi od početka do Drugoga vatikanskog sabora. Jeruzalemska prazajednica.

Pavlove zajednice (Korint i Efez). Ignacijeve zajednice. Ranokršćanski model cjelokupne Crkve. Vođenje cjelokupne Crkve Istoka i Zapada. Dionizijev model zajednice.

14. Pastoralno-teološko poimanje struktura u Crkvi prema Drugom vatikanskom saboru.Teološki i sociološki pojam zajednice. Teološki pojam zajednice.

15. Sociološki pojam zajednice. Tipologija pripadnosti Crkvi. 16. Distancirana crkvenost i religiozna indiferentnost. Klasični modeli zajednica i modeli zajednica u budućnosti. Klasični

modeli zajednica. 17. Modeli zajednica u budućnosti. Nove zajednice katekumena. Ekumenske zajednice. 18. Osnovne funkcije Crkve i svake župne zajednice. Navještaj riječi. Evangelizacija. 19. Elementi evangelizacije. Putovi evangelizacije. 20. Katehizacija. Ostvarivanje katehizacije u Republici Hrvatskoj. Euharistija. 21. Dijakonija. Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Obnova župne zajednice. 22. Plan župne kateheze. Dobna kateheza. Kateheza za „posebne zajednice“ ili stvaranje „živih vjerničkih krugova“. 23. Celebratio catechetica. Program župne kateheze. Nužnost župnih kateheta i župnih animatora. 24. Župa ili župna zajednica. Povijest imena župa. Povijest župske stvarnosti. Župna zajednica prema ekleziologiji Drugoga

vatikanskog sabora. 25. Što bi trebalo mijenjati u župnim zajednicama? Što bi trebalo mijenjati u župnim zajednicama? 26. Laici u poslanju Crkve. Govor o laicima prema Christifideles laici. Tko su vjernici laici? 27. Sudjelovanje vjernika laika u životu Crkve i župne zajednice. Župno pastoralno vijeće. 28. Narav, svrha, sastav, Župnoga pastoralnog vijeća. Ustanovljenje, predlaganje i izbor članova u Župno pastoralno vijeće. 29. Područja djelovanja Župnog pastoralnog vijeća. Župno ekonomsko vijeće. 30. Evaluacija kolegija i nastavnika.




2.7. Komentari:




2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad u nastavi.








Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi – 40% Usmeni ispit – 60%


Naslov Broj



medija

BALOBAN, Josip: Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1992. 10

BALOBAN, Josip: Duhovno - vjernički identitet vjeroučitelja, u: Kateheza 14 (1992.) 1, 10 - 23. 4

BALOBAN, Josip, HOBLAJ, Alojzije, CRNIĆ, Danijel: Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj – rezultati i prosudbe istraživanja, u: Bogoslovska smotra 80 (2010.) 2., 527-561.

10

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA: Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program, Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije/Hrvatski institut za liturgijski pastoral, Zagreb-Zadar, 2000.

10

MÁTÉ-TÓTH, András, MIKLUŠČÁK, Pavel: Nije kao med i mlijeko. Bog nakon komunizma. Na putu prema pastoralnoj teologiji Istočne (Srednje) Europe, KS, Zagreb, 2001.

7

METTE, Norbert: Katolička pastoralna teologija. Praktična teologija nekoć i danas, Lepuri – Split, 2004. 10

ARAČIĆ, Pero (uredio): Novi izazovi pastoralnoj teologiji, Diacovensia, Đakovo, 2005. 6

ŠIMUNOVIĆ, Milan: Pastoral za novo lice Crkve. Teološka promišljanja o župnoj zajednici, KS, Zagreb, 2006., 369-397.

5


1. DE MARTINI, Nicola: Nova župa zajednica prijatelja, Katehetski salezijanski centar, Zagreb, 1982. 2. ŠAGI, Bono Zvonimir: Kršćanska zajednica i dijakonija, u: Kateheza 11 (1989.), br. 1-2, str. 319 - 345. 3. ŠIMUNOVIĆ, Josip: Župna zajednica na početku trećega tisućljeća. Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima

ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2009.


Praćenje redovitog dolaska na predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Stjepan Baloban 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uz osnovno poznavanje sadržaja socijalnog nauka Crkve (povijesni razvoj, socijalni dokumenti, načela…) osposobiti studente za primjenu i praktično osmišljavanje socijalnog nauka u crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj.


Motivacija za stjecanjem znanja iz kolegija i temeljno poznavanje crkvenih i društvenih prilika.


Primijeniti znanje i razumijevanje socijalnog nauka Crkve kao specifične teološke discipline koja reflektira crkvenu i društvenu stvarnost što omogućuje efikasniju primjenu evangelizacije i katehizacije u suvremenom svijetu.

Uvidjeti povezanost i razliku između sociologije i sociologije religije i socijalnog nauka Crkve

Doprinijeti cjelovitijem razumijevanju osobnoga, obiteljskoga i uopće društvenoga života



razumjeti značenje socijalne dimenzije kršćanske vjere kroz povijest

protumačiti razvoj socijalne misli u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću

primijeniti metodu socijalnog nauka Crkve: vidjeti, prosuditi, djelovati

služiti se socijalnim dokumentima Crkve

razumjeti suvremene poglede Katoličke crkve na brojna aktualna pitanja u društvu

analizirati konkretnu društvenu i crkvenu situaciju na temelju načela socijalnog nauka Crkve

primijeniti stečena znanja u pastoralu, katehizaciji i na drugim crkvenim i društvenim područjima djelovanja


1. Uvod u problematiku kolegija 2. Kršćani u svijetu – odnos prema svijetu 3. Socijalne kreposti – odnos prema drugome 4. Korijeni socijalnog nauka Crkve u Svetom pismu 5. Socijalna dimenzija kršćanstva kroz povijest 6. Socijalni nauk Crkve: narav i značenje 7. Tri povijesna razdoblja razvoja socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj: od 1900. do 1945; od 1945.- 1990; od 1990. na dalje 8. Socijalni nauk Crkve u katehizaciji 9. Po načelima socijalnog nauka prema konkretnom čovjeku: dostojanstvo ljudske osobe, ljudska prava, opće dobro




10. Aktualnost načela solidarnosti, povlaštene brige za siromašne, supsidijarnosti i sudjelovanja 11. Početak organiziranog socijalnog nauka Katoličke Crkve- papa Lav XIII. i enciklika „Rerum novarum“ (1891.) 12. Socijalni dokumenti Crkve do 2. vatikanskoga koncila (Pijo XI., Pijo XII:) 13. Papa Ivan XXIII. i Drugi vatikanski koncil – promjene u socijalnom nauku Crkve 14. Postkoncilsko socijalno učenje – papa Pavao VI. 15. Specifična uloga pape Ivana Pavla II. u razvoju socijalnog nauka 16. Papa Benedikt XVI. – Ljubav u istini u društvenim pitanjima 17. 17. Kompendij socijalnog nauka Crkve




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivni rad u nastavi








Aktivnosti na nastavi – 10% Kolokvij - 40% Usmeni ispit – 50%



knjižnici


medija

SOCIJALNI DOKUMENTI CRKVE, Marijan VALKOVIĆ (uredio), Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

IVAN PAVAO II., Stota godina. Centesimus annus. Enciklika, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

Joseph kardinal HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga

Karol WOJTYLA, La dottrina sociale della Chiesa. Intervista di Vittorio Possenti. Commento di Segio Lanza, Lateran University Press, Città del Vaticano, 2007.




programa) Rudolf WEILER, Uvod u katolički socijalni nauk. Kratak sustavni prikaz, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Stjepan BALOBAN- Gordan ČRPIĆ (uredili), Socijalni Kompendij: izazov i nadahnuće, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.


Praćenje redovitog pohađanja predavanja

Aktivno sudjelovanje na predavanja

Konzultacije

Evaluacija predmeta i nastavnika






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Kanonsko pravo I, II 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60P + 5S + 10 pravne vježbe





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje, komentar i primjenu odredbi kanonskog prava latinske Crkve, napose odredbi Zakonika kanonskoga prava iz 1983. koje su nedjeljive od službe vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, službe kateheta u župnim i dekanatskim zajednicama, te službe laika župnog suradnika.


Poznavati osnovno znanje iz crkvene povijesti, egzegeze, dogmatike, filozofije i fundamentalne teologije. Poznavati osnove latinskog jezika.


Primijeniti znanje iz kanonskog prava u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Primijeniti znanje iz kanonskoga prava u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima.

Tumačiti i primjenjivati kanonsko pravo u Crkvi i društvu, u školi i u župnoj zajednici.

Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu.



poznavati opće i krajevno kanonsko pravo latinske Crkve

poznavati odnose između kanonskog prava i državnog prava RH

primijeniti sadržaj kanonskog prava u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama

razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje Katoličke Crkve

tumačiti kanonske odredbe djeci, mladima i odraslima

primjenjivati kanonsko pravo u životu Crkve i društva

pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne poslove


I. SEMESTAR 1. Uvod u sadržaj kolegija kanonsko pravo. Pravo u ljudskoj stvarnosti. Pravo u crkvenoj stvarnosti. 2. Povijesna sinteza izvora kanonskog prava: a) Tisućljeće parcijalnih zbirki (od početka Crkve do XII. st.), b) Srednjovjekovna sinteza:

Corpus Iuris Canonici (od XII. do XVI. st.), c) Zalaganje za reformu: od Tridentinskog sabora do prvog Zakonika (XVI.-XX. st.), d) Vrijeme II. vatikanskog sabora e) sadašnje zakonodavstvo: Zakonik kanonskoga prava iz 1983; Zakonik kanona istočnih Crkava iz 1990.

3. Uvod u sadržaj I. knjige Zakonika: OPĆE ODREDBE. Uvodni kanoni 1-6.




4. Crkveni zakoni: definicija, vlastitosti crkvenih zakona, vrste crkvenih zakona, obvezatnost, proglašenje, tumačenje i razumijevanje, dopuna pravnih praznina, opoziv, kanonizacija građanskih zakona.

5. Običaj i opće odluke i upute. 6. Pojedinačni upravni akti: zajedničke odredbe, pojedinačne odluke i zapovijedi, otpisi, povlastice, oprosti. 7. Statuti i pravilnici. 8. Fizičke i pravne osobe. Kanonski položaj fizičkih osoba. Kanonski položaj pravnih osoba. 9. Pravni čini. Zadatak za pravnu vježbu. 10. Vlast upravljanja. 11. Crkvene službe. Povjeravanje crkvene službe: slobodno podjeljivanje, predlaganje, izbor, molbeni izbor. 12. Gubitak crkvene službe: odreknuće, premještaj, uklanjanje, oduzeće. 13. Zastara i računanje vremena u kanonskom pravu. 14. Uvod u sadržaj II. knjige Zakonika: BOŽJI NAROD, Vjernici. 15. Obaveze i prava svih vjernika. Seminarski radovi. 16. Obveze i prava vjernika laika. 17. Posvećeni službenici ili klerici: Odgajanje i obrazovanje klerika, upis klerika ili inkardinacija, obveze i prava klerika, gubitak

kleričkoga staleža. Osobne prelature. 18. Vjernička društva: zajedničke odredbe, javna vjernička društva, privatna vjernička društva, posebne odredbe o laičkim

društvima. Zadatak za pravnu vježbu. 19. Hijerarhijsko uređenje Crkve. 20. Vrhovna crkvena vlast. Rimski prvosvećenik i Biskupski zbor. 21. Biskupska sinoda. Kardinali svete rimske Crkve. 22. Rimska kurija. Izaslanici rimskog prvosvećenika. 23. Partikularne Crkve i vlasti u njima. 24. Biskupi, biskupi općenito, dijecezanski biskupi, biskupi koadjutori i pomoćni biskupi, spriječena i prazna stolica. 25. Skupštine partikularnih Crkava: crkvene pokrajine i crkvene regije, metropolite, krajevni sabori, biskupske konferencije. 26. Unutrašnje uređenje partikularnih Crkava. Biskupijska sinoda. 27. Biskupijska kurija, generalni i biskupski vikari, kancelar i drugi bilježnici, arhivi, ekonomsko vijeće i ekonom, prezbiterijalno

vijeće. 28. Zbor savjetnika, kanonički kaptoli, Biskupijsko pastoralno vijeće. 29. Župe, župnici i župni vikari, dekani, rektori crkava i kapelani. 30. Ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života. 31. Uvod u sadržaj III. knjige Zakonika: NAUČITELJSKA SLUŽBA CRKVE. 32. Naviještanje Božje riječi. 33. Propovijedanje Božje riječi. 34. Katehetsko poučavanje. 35. Crkvena misijska djelatnost. 36. Katolički odgoj. Škole. Katoličke škole. Seminarski radovi.




37. Katolička sveučilišta i druge visokoškolske ustanove. Hrvatsko katoličko sveučilište. 38. Crkvena sveučilišta i fakulteti. Crkveni instituti. 39. Sredstva društvenog priopćivanja i posebno knjige. 40. Pravna sredstva zaštite crkvene zajednice: ispovijest vjere, kanonski mandat, nalog, nihil obstat. 41. Pravo na vjersku slobodu. Granice prava na vjersku slobodu u RH. Sloboda apostolskog djelovanja u RH. Zadatak za pravnu

vježbu. 42. Komentar međunarodnog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima. 43. Komentar međunarodnog ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. 44. Komentar provedbenog ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama u RH. Studentska evaluacija rada na predmetu. 45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na prvom dijelu predmetu. II. SEMESTAR 46. Uvod u sadržaj IV. knjige Zakonika: POSVETITELJSKA SLUŽBA CRKVE. Sakramenti. 47. Krst: krštenje, krstitelj, krštenici, kumovi, dokazivanje i upis krštenja. 48. Sakrament potvrde: slavljenje, služitelj, potvrđenici, kumovi, dokazivanje i upis potvrde. 49. Presveta euharistija: Euharistijsko slavlje, služitelj presvete euharistije, sudjelovanje u presvetoj euharistiji, obredi i

ceremonije euharistijskog slavlja, vrijeme i mjesto euharistijskog slavlja, čuvanje i štovanje presvete euharistije, prilog za misno slavlje.

50. Sakrament pokore: slavljenje sakramenta, služitelj sakramenta pokore, pokornik, oprosti. 51. Sakrament bolesničkog pomazanja: slavljenje sakramenta, služitelj bolesničkog pomazanja, primatelj bolesničkog pomazanja. 52. Sveti red: Slavljenje i služitelj ređenja, ređenici, potrebne osobine ređenika, preduvjeti za ređenje, nepravilnosti i druge

smetnje, potrebne isprave i provjera, upis i svjedočanstvo o obavljenom ređenju. 53. Ženidba. Pastoralna briga i priprava za sklapanje ženidbe. Seminarski radovi. 54. Ženidbene zapreke općenito. 55. Ženidbene zapreke pojedinačno. 56. Ženidbena privola. Nedostaci ženidbene privole. Zadatak za pravnu vježbu. 57. Oblik sklapanja ženidbe. 58. Mješovite ženidbe. Tajno sklapanje ženidbe. Učinci ženidbe. 59. Rastava ženidbenih drugova. Razrješenje veze. Rastava uz trajanje ženidbene veze. 60. Ukrepljenje ženidbe. Jednostavno ukrepljenje. Ozdravljenje u korijenu. 61. Crkveni sprovod, sprovodno slavlje, dopuštenje ili uskrata crkvenog sprovoda. 62. Uvod u V. knjigu Zakonika: VREMENITA CRKVENA DOBRA. Stjecanje dobara. 63. Upravljanje dobrima. Novi financijski sustav Katoličke Crkve u Hrvatskoj. 64. Ugovori i napose otuđenje. Nabožne odredbe općenito i nabožne zaklade. 65. Komentar ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Novi financijski sustav Katoličke

crkve u Hrvatskoj. 66. Uvod u sadržaj VI. Knjige Zakonika: KAZNENE MJERE U CRKVI. Kažnjavanje kažnjivih djela općenito.




67. Kazneni zakon i kaznena zapovijed. Podložnik kaznenih mjera 68. Kazne i ostala kažnjavanja, Cenzure, Okajničke kazne, Kazneni lijekovi i pokore. Primjenjivanje kazna. Prestanak kazna. 69. Kažnjiva djela pojedinačno. Kažnjiva djela protiv vjere i jedinstva crkve. Kažnjiva djela protiv crkvene vlasti i slobode crkve,

Protupravno prisvajanje crkvenih služba i kažnjiva djela u njihovu vršenju. Zlodjelo potvore i krivotvorenja. Kažnjiva djela protiv posebnih obveza. Kažnjiva djela protiv ljudskog života i slobode.

70. Uvod u sadržaj VII. knjige Zakonika: POSTUPCI. Mjerodavno sudište. 71. Različiti stupnjevi i vrste sudova, Sud prvoga stupnja: sudac, preslušatelji i izvjestitelji, promicatelj pravde, branitelj veze i

bilježnik. Sud drugoga stupnja. Sudovi Apostolske Stolice. 72. Stranke u parnici. Tužitelj i tužena stranka. Zastupnici u sporovima i odvjetnici. Pokretanje parnice. Tužba za pokretanje

parnice. Poziv na sud i priopćenje sudskih spisa. Utvrđivanje spornog predmeta. Tijek parnice. Dokazi. Objavljivanje spisa, zaključenje dokaznoga postupka i rasprava parnice. Seminarski radovi.

73. Ženidbeni postupci: parnice za proglašenje ništavosti ženidbe, parnice rastave ženidbenih drugova, postupak za oporost od tvrde neizvršene ženidbe, postupak u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga. Zadatak za pravnu vježbu.

74. Parnice za proglašenje ništavosti svetoga ređenja. Načini izbjegavanja suđenja. Kazneni postupak: prethodna istraga, odvijanje postupka, tužba za naknadu štete.

75. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.


X predavanja X seminari i radionice X vježbe



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i seminara.



Eksperimentalni rad Referat Pravne vježbe 1,5





Aktivnost na nastavi – 20% Pravne vježbe – 30% Dva kolokvija – 30% Seminarski rad – 10% Aktivnosti na pravnom forumu Katedre kanonskog prava – 10%

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem

Naslov Broj primjeraka u knjižnici KBF-a

Dostupnost putem ostalih medija npr. stručna knjižnica Katedre i Međubiskupijskih sudova




ostalih medija) Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. 2 3

N. Škalabrin, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo, 1994. 2 3

J. Brkan, Opće odredbe Zakonika kanonskoga prava, Makarska, 1997. 2 3

N. Škalabrin, Božji narod, (skripta), Đakovo, 1995. 2 3

N. Škalabrin, Naučiteljska služba Crkve (skripta), Đakovo, 1995. 2 3

J. Šalković, Obveze i prava vjernika laika (kann 224 – 231). Poslanje i djelovanje, Zagreb, 2009.

2 3

N. Škalabrin, Ženidba, Đakovo, 1995. 2 3

N. Škalabrin, Vremenita crkvena dobra, Đakovo, 2008. 2 3

N. Škalabrin, Kaznene mjere u Crkvi, Đakovo, 2004. 2 3

N. Škalabrin, Postupci, Đakovo, 2000. 2 3


Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994.; M. Berljak, Sakramenti ozdravljenja, Zagreb, 2004.; M. Berljak, Kumovi i svjedoci, Zagreb 2010.; M. Berljak, Kanonski oblik ženidbe, Zagreb, 1999. Usp. www.kanonsko-pravo.info


Studenti će aktivno pratiti nastavu, ali će njihov rad biti praćen i kroz izradu pravnih vježbi, seminara, polaganje kolokvija, aktivnosti na pravnom forumu Katedre. Na početku semestra studentima će biti priložena uputstva o praćenju nastave, te će se studente poticati na aktivno praćenje sadržaja web stranice katedre kanonskoga prava, na kojoj će tijekom semestra studentima biti omogućen pristup novostima, rezultatima rada i aktivnostima kao i novim sadržajima i materijalima koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretka studenata koristit će nastavnici za samoevaluaciju i evantulano restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Nikola Vukoja 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Teološka antropologija i eshatologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Posredovati studentima temeljne pretpostavke teologije stvaranja, napose stvaranja čovjeka, biblijske temelje teolgije stvaranja i antropologije kao i sustavni prikaz krđšćanske antropologije, nauka o čovjeku od protologije do eshatologije.


Pretpostavlja se i poželjno je temeljno poznavanje filozofske antropologije, biblijske teologije Staroga i Novoga zavjeta, kristologije, graničnih pitanja religije i prirodnih znanosti.


Studenti bi trebali:

poznavati i razumjeti temeljne sadržaje biblijske i sustavne teologije stvaranja i teologije milosti.

poznavati i razumjeti temeljne značajke kršćanske antropologije: čovjek stvorenje stvoreno na sliku Božju, ranjeno grijehom i u sebi otuđeno, milošću ozdravljeno, pozvano u prijtteljstvo s Bogom i u vječno zajedništvo života s Bogom i sa cijelim ljudskim rodom.

osposobiti se za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima kršćanske evangelizacije u suvremenom društvu

osposobiti se za cjelovitije pastoralno djelovanje i kršćanski utemeljen vjerski odgoj, napose pod antropološkim vidikom.



upoznati se s temeljnim pretpostavkama vjere u Boga stvoritelja,

poznavati i razumjeti bitne značajke strozavjetne i novozavjetne vjere u stvaranje,

poznavati i razumjeti temeljne sadržaje teologije milosti i eshtologije,

poznavati i razumjeti sustavni kršćanski antropološki nauk, osobito suvremenu teološku antropologiju,

u vjerničkom životu usvojiti i u navještaju primijeniti ispravno poznavanje teološke antropologije.


1. Uvod: Sadržaj, medotologija i specifičnosti teloške antropologije. 2. Stvaranje svijeta u Starom i Novom zavjetu. 3. Dogma o stvaranju, od prvih simbola vjere di II. vatikanskog sabora. 4. Problematike teolgoije stvaranja: stvaranje kao „izvor“ stvari, stvaranje po Riječi, trinitarni vidik stvaranja, motiv stvaranja i

vremenski početak svijeta, Stvaranje iz „ničega“, providnost i problem zla. 5. Stvaranje čovjeka, prikaz čovjekova porijekla, evloucionizam, monogenizam... 6. Jedinstvo čovjeka.




7. Čovjek kao stvorenje: čovjek slika Božja u Starom i Novom zavjetu. Slika Božja i teološka antropologija: slika Božja i ljudska narav, slika Božja i ljudska društvenost, slika Božja i ekologija..

8. Čovjek u stanju grijeha: biblijski temelji istočnoga grijeha, solidarnost u zlu, temeljni elementi nauka o istonom grijehu. 9. Istočni grijeh u tradiciji i Učiteljstvu Crkve, Augustin, Trident, Drugi vatikanski sabor.Sustavno izlaganje nauka o istočnom

grijehu: terminološka i sadržajna pojašanjenja, bitna srž ističnoga grijeha. 10. Stvaranje i novo stvaranje: milost u Svetom pismu i kod otaca, napose u sv. Augutina. 11. Sustavni nauk o milosti: milost kao poziv, širenje i način poziva na milost. 12. Učinci poziva na milost: novo stvoranje i „stvorena milost“, božansko posinovljenje, pobožanstvenjenje, opravdanje. 13. Dinamizam poziva na milsot: iskustvo milosti, teologalne kreposti, krhkost života po milosti, ljudska zasluga u životu milosti,

dovršenje života u milosti: život vječni. 14. Opći poziv na svetost, mmnogostruki oblici svetosti, putove i sredstv a svetosti. 15. Eshatologija: čovjek određen za vjeni život. Kršćanska nada i sekularizirana eshtologija. 16. Isusovo uskrsnjuće i naše uskrsnuće: vjera u uskrsnuće u Starom zavjetu, uskrsnuće u perspektivi Novoga zavjeta. 17. Vjera Crkve u uskrsnuće od otačkih vremena do Drugoga vatikanskoga sabora. Eshatologija Drugog vatikanskog sabora. 18. Posljednje zbilje: smrt, zasebni sud, nada u čišćenje, život vječni, mogućnost promašaja.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na njima (pitanjima, diskusijom, pravljenjem vlastitih bilješki), izrada individualnih zadaća (pismeni rad, redovito po izboru prikaz jedinice neobvezatne literature).



Eksperimentalni rad Referat Pismeni rad 0,5





Aktivnost na nastavi 12,5 % Pismeni rad 12,5 % Kolokvij 37,5 % Pismeni ispit 37, 5 %


Naslov Broj



A.Scola – G. Marengo – J. Prades Lopez, Čovjek kao osoba. Teološka antropolgoija




Zagreb, 20031977.

F.Courth, Kršćanska atnropologija, Đakovo, 1986.

I. Golub, Milost, Zagreb 1997..

L. Nemet, Teologija stvaranja, Zagreb 2003. ISTI, Kršćanska eshtologija, Zagreb 2002.

A.Rebić, Stvaranje svijeta i čovjeka, Zagreb 1996.


A. Tamarut, Stvoreni za ljubav: kršćanski pogled na čovjeka, Zagreb 2005. F. Facchini, Stazama evolucije čovječanstva, Zagreb 1996.


Studente se prati tijekom predavanja, otvorenih pitanja i diskusija, a osobito analizom pisanoga rada, analizom rezultata kolokvija i ispita.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Anton Tamarut 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Sakramenti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

1.3. Suradnici Mr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 50P+10S





2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim katoličkim dogmatsko-teološkim shvaćanjem sakramenata općenito i pojedinačno svakog sakramenta. Upoznati studente s relevantnim izvorima za teologiju sakramenata, s odgovarajućom tradicijom, crkvenim učiteljstvom i glavnim teološkim tumačenjima u povijesti i danas. Osposobiti studente za obuhvatan pristup i poznavanje teologije sakramenata iz različitih aspekata: biblijski temelji, teološko-povijesni razvoj te sustavna analiza i sinteza.


Poznavanje osnovnih biblijskih i filozofsko-teoloških pojmova, uvida i tema relevantnih za teologiju sakramenata. Poznavanje i sposobnost uporabe osnovnih programskih alata za obradu teksta i upotrebljavanje sustava za e-učenja.


Poznavanje i razumijevanje temeljnih znanja sustavne dogmatske teologije. Osposobljavanje za teološko promišljanje i aktivno sudjelovanje u dijalogu s današnjim svijetom. Stečeno teološko znanje i kompetencije znati kontekstualizirati i aktualizirati u području osobnih, crkvenih i društvenih odnosa.



razumjeti ulogu i važnost sakramenata unutar povijesno-spasenjske ekonomije i unutar dogmatske teologije

logički i sustavno objasniti temeljna znanja o sakramentima općenito i sakramentima pojedinačno

kritički analizirati današnje vjerničko i društveno stanje s obzirom na važnost sakramenata

izraditi samostalno ili u timu itinerarij i voditi pojedinca i skupine u pripremi za primanje pojedinih sakramenata

argumentativno prezentirati stručnoj i manje stručnoj javnosti u različitim povodima značenje sakramenata općenito i sakramenata pojedinačno

izraditi prijedloge i rješenja u problemskim situacijama konkretnog življenja sakramenata

upotrebljavati literaturu i materijale za e-učenje za dodatno samostalno učenje i produbljivanje pojedinih pitanja teologije sakramenata


1. Uvod u kolegij. Smještaj sakramenata unutar dogmatsko-teoloških traktata i njihova međusobna povezanost. 2. Uzroci krize sakramenata: društveni, praktično-crkveni i teološki. Simbolički govor kao paradigma pristupu sakramentima. 3. Isus Krist Prasakrament. 4. Crkva temeljni sakrament – pojedinačni sakramenti. 5. Biblijski temelji sakramentalnog djelovanja. Razvoj i značenje temeljnih pojmova mysterion i sacramentum.




6. Teologija sakramenata – povijesno-teološki razvoj 1: crkveni oci, srednji vijek, reformatori. 7. Teologija sakramenata – povijesno-teološki razvoj 2: Firentinski i Tridentski koncil, suvremeni naglasci, ekumenska

nastojanja. 8. Ustanovljenje sakramenata i broj sedam. 9. Djelotvornost sakramenata: ex opere operato i ex opere operantis. Djelitelj i primatelj sakramenata. 10. Struktura sakramentalnog znaka: materija i forma. Sakramentalni biljeg (karakter). 11. Sakramenti živih i sakramenti mrtvih. Sakrament želje. Oživljavanje sakramenata. 12. Krštenje 1: biblijski temelji krsne prakse. 13. Krštenje 2: povijesno-teološki razvoj razumijevanja. 14. Krštenje 3: sustavni naglasci i aktualna pitanja. 15. Potvrda: biblijski temelji, povijesno-teološki razvoj, sustavni naglasci s obzirom na današnji položaj unutar inicijacije. 16. Euharistija 1: novozavjetno utemeljenje i predaje. 17. Euharistija 2: različiti nazivi i različita tumačenja euharistije kroz povijesti teologije do danas. 18. Euharistija 3: sadržajna težišta tumačenja. 19. Pomirenje 1: današnja (ne)aktualnost, biblijsko utemeljenje. 20. Pomirenje 2: povijesni razvoj prakse pokore. 21. Pomirenje 3: sustavne odrednice sakramenta. 22. Bolesničko pomazanje: biblijski temelji, povijesni razvoj, današnji oblik i značenje. 23. Sveti red 1: značenje službe u novozavjetnoj Crkvi, teološko-povijesni razvoj razumijevanja crkvene službe. 24. Sveti red 2: stupnjevi reda i temeljne značajke crkvene službe. 25. Ženidba 1: poteškoće u suvremenom mentalitetu, biblijski temelji. 26. Ženidba 2: teološko-povijesne perspektive razvoja značenja, sustavne odrednice. 27. Tijekom predavanja studenti iznose referat na istraženu temu, nakon čega slijedi kratka diskusija.

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja x referat

x samostalni zadaci x multimedija i mreža

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, sudjelovanje u radu putem sustava za e-učenje, individualno istraživanje i izrada referata.


Pohađanje nastave 2 Istraživanje 0,5 Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat 1 (Ostalo upisati)





Aktivnost na nastavi – 10 % Referat – 20 % Kolokvij – 30 % Završni ispit – 40 %





Naslov Broj



SCHILLEBEECKX E. H., Krist sakramenat susreta s Bogom, Zagreb, 21992. 4

COURTH F., Sakramenti. Priručnik za teološki studij i praksu, Đakovo, 1997. 12

TESTA B., Sakramenti Crkve, Zagreb, 2009. 1


Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994. TAMARUT A., Da bismo imali udjela s Kristom. Izabrane teme sakramentalne teologije, Zagreb, 2009. TAMARUT A., Euharistija – otajstvo vjere i dar života, Zagreb, 2004. MATELJAN A., Otajstvo poslanja. Sakrament potvrde, Split, 2004. ŠAGI-BUNIĆ T. J., Euharistija u životu Crkve kroz povijest, Zagreb, 1984.


Studenti će raditi aktivno na nastavi. Pri tome će biti vođena evidencija o njihovoj prisutnosti i napretku prema zadanim elementima praćenja. Na početku semestra bit će ispitane njihove kompetencije i dat će im se upute o mogućim nedostacima u predznanju. Informacije o napretku davat će se studentima tijekom semestra na konzultacijama i nakon kolokvija. Studenti će iznositi referate o istraženoj temi, koji će biti vrednovani. Krajem semestra bit će izvršena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. Podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata koristit će povratno i nastavnici za samovrednovanje i eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i ocjenjivanja studenata.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Osnovna moralna teologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5


učenje) 55P + 5 istraživanje literature





2. OPIS PREDMETA


Poznavanje ustrojstva čovjeka kao moralnog bića.

Poznavanje ustrojstva imago Dei kao moralnog bića.

Poznavanje smisla kršćanskoga poziva u Kristu.

Poznavanje osnovnih moralnih načela.

Poznavanje osnovnih načela kršćanskoga morala.

Poznavanje etičkoga silogizma i moralnoga vrednovanja ljudskoga djelovanja i ponašanja.


Uvjeti: položeni filozofski predmeti; položeni biblijski predmeti. Kompetencije: kritičko mišljenje; poznavanje filozofske etike i antropologije; poznavanje biblijskih temelja kršćanskoga poziva u Kristu i morala.


Ostvaruje se unutrašnja povezanost osnovne moralne teologije s drugim teološkim granama

Uočavaju se sličnosti i razlike između teološkog i drugih znanstvenih mišljenja o moralu

Definiraju se teološki temelji morala

Spoznaje se svijest o važnosti i mjestu kršćanskoga morala unutar kršćanskoga poziva u Kristu

Usvaja se znanje o podudarnostima i razlikama između čisto humanističkoga i kršćanskog morala.


razviti moralnu svijest i moralnu spoznaju

poznavati i argumentirano predstaviti moralno savršenstvo „biti ljudska osoba“ na sliku savršenoga čovjeka – Krista;

razumijeti i razlikovati dobro i zlo

spoznati i argumentirano prestaviti moralno dobro

prepoznati i kritički analizirati te vrednovati moralne dimenzije osobnih i društvenih fenomena.


1. Uvod u moralnu teologiju s prikazom povijesnog razvoja moralne teologije (4 sata); 2. Zahtjevi koncilske obnove moralne teologije (2 sata); 3. Ontoantropološke pretpostavke morala (2 sata); 4. Čovjek kao religiozno i kao moralno biće (2 sata); 5. Biblijske pretpostavke morala i kršćanski poziv u Kristu (4 sata);




6. Postulati moralnosti: svijest, sloboda i odgovornost (4 sata); 7. Izvori i vrste moralne spoznaje (4 sata); 8. Sloboda i odgovornost (4 sata); 9. Dobro kao nositelj moralne vrijednosti (3 sata); 10. Savjest kao stanje i savjest kao sud (conscientia) (3 sata); 11. Teorije savjesti, vrste savjesti, moralni sustavi i pravila razboritosti (2 sata); 12. Ljudski čin i nakana (4 sata); 13. Moralna norma kao nositeljica moralne vrijednosti: filozofsko i teološko utemeljenje (4 sata); 14. Zakon: definicije, vrste zakona, stupanj obvezatnosti u savjesti (4 sata); 15. Okolnosti i motivi djelovanja (3 sata); 16. Grijeh: narav, definicija i dioba (5 sati); 17. Obraćenje: čini obraćenika, kajanje, priznanje, pokora (4 sata); 18. Krepost: definicija, dioba, sustav kreposti (2 sata)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; Istraživanje literature


Pohađanje nastave 2 Istraživanje 0,5 Praktični rad






Sudjelovanje u nastavi – 50% Osobno istraživanje literature – 10% Kolokvij – 10% Pismeni ispit – 30%


Naslov Broj



Bernhard Häring, Kristov zakon. Svezak prvi, Zagreb, 1973.

Marinko Perković, Temelji teološke etike, Sarajevo, 2006.

Marciano Vidal, Kršćanska etika, Đakovo 2001., 9-158.




Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo 2009., 13-109.

Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak treći: grijeh i obraćenje, Split, 2004.


Razni autori, Grijeh i oslobođenje, u: Bogoslovska smotra, 46 (1976.) 1-2, 5-129. Romanus Cessario, Kreposti, Zagreb, 2007., Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak prvi: Zakon i vjera, Split, 2004. Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak drugi: Osoba i savjest, Split, 2003. Šimun Bilokapić, Razlikovanje i podjela grijeha na teški/laki, smrtni/mali, u: Osobna i društvena dimenzija grijeha, Zbornik, Split 2002., 195-228. Fenomen savjesti. Zbornik, Split, 2011. Robert Spaemann, Osnovni moralni pojmovi, Sarajevo – Zagreb, 2008. Marijan Cipra, Misli o etici, Zagreb, 1999.


Osobne konzultacije, kolokvij, ispit.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Ekumenska teologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25 P + 5 e-učenje





2. OPIS PREDMETA


Upoznati: povijest nastojanja oko jedinstva kršćana, prošle i aktualne teološke koncepte i praktično primjenjivane metode i modele prevladavanja raskola, međucrkveno stanje u Hrvatskoj, glavna ekumenska događanja i najznačajnije ekumenske institucije u svijetu i kod nas te pospješiti sposobnost za suživot u pluralnom svjetonazorskom društvenom okružju. Student stječe kompetenciju za primjereno tretiranje postojeće množine Crkava, za međukršćanski dijalog i za rad na promicanju međucrkvenog jedinstva.


Zanimanje za sadržaj predmeta i motiviranost te osnovno poznavanje opće i crkvene povijesti.


Sagledavanje vlastitog crkvenog identiteta i cjelokupnog programa religijske pedagogije i katehetike u općekršćanskom i međucrkvenom kontekstu i omogućavanje budućem učitelju ili nastavniku zreo, poznavateljski i beskonfliktan pristup u školskim uvjetima koji nerijetko uključuju i susrete s različitim crkvenim i svjetonazorskim identitetima.



razumjeti teološki i praktični značaj i učinak s jedne strane raskola i s druge strane nastojanja oko većeg stupnja međucrkvenog jedinstva i zajedništva

posredovati onima koje obrazuju i odgajaju objektivne i znanstveno utemeljene ekumenski relevantne činjenice bez predrasuda i isključivosti

primjenjivati adekvatne metode i pristupe u ophođenju s međukršćanskim teološkim specifičnostima i različitostima

upotpunjavati osobni obrazovno-odgojni profil učenika komplementarnim ekumensko-teološkim sadržajima i metodama te specifičnostima crkava i kršćanskih zajednica

pronalaziti i koristiti materijale za e-učenje i prezentiranje ekumenskih tema i sadržaja

razlikovati s vlastitim crkvenim identitetom spojivo „bogatstvo različitosti“ od sinkretističkog mehaničkog zbroja osobina kvantitativno sintetički sabranih u jednu „nadcrkvu“.


1. Uvod u predmet. Definicija pojmova: „ekumenska teologija“, „oikos“, „oikumene“... Transformacija značenja pojma „oekumene“ tijekom povijesti. Razgraničenje od srodnih pojmova i kolegija. Različito značenje izričaja „ekumenska teologija“ i „teologija ekumenizma“.




2. Jedinstvo i zajedništvo kao: a) općeprepoznate i općepriznate te b) kao biblijska vrijednost. 3. „Ekumensko jedinstvo“ i „ekumensko zajedništvo“ nisu istoznačnice. „Jedinstvo kršćana“ i/ili „jedinstvo Crkava“?

Postojanje i/ili nepostajnje jedinstva? Jedinstvo „još“ i jedinstvo „već“. 4. Suvremeni različiti opisi ekumenizma: pojedina svojatanja ekumenizma kao „patenta“ vlastite Crkve, razlika između

partikularno-crkvenog i općecrkvenog ekumenizma. Odbacivanja i osuđivanja ekumenizma – terminološki ili sadržajni problem? Potreba „svekršćanskog“ usuglašenja o značenju i sadržaju pojma ekumenizam.

5. Autentični kršćanin prihvaća ekumenizam kao nastojanje oko uspostave većeg stupnja jedinstva jer je on: a) potpunije ostvarenje Isusove u evanđelju njegovim učenicima dane „oporuke“ „da budu jedno“;

6. b) potpunije ostvarenje jednog od četiri bitna svojstva Crkve - jedinstva, zadana Nicejsko-carigradskim vjerovanjem: „Vjerujem u jednu, svetu, katoličku i apostolsku Crkvu“;

7. c) aktualna umanjena vjerodostojnost navještaja doktrinarno i jurisdikcijski raskoljenih i uzajamno suprotstavljenih Crkava i umanjena učinkovitpost tzv. „nove evangelizacije“ zbog postojećeg stanja raskola;

8. d) ostvarivanje cjelovitosti Kristove Crkve nadilaženjem onih jednostranih i otuđujućih prenaglašenosti koje ne zadiru u istinu i autentičnost apostolske vjere, te obogaćenje tradicijskog poklada vlastite Crkve autentičnim tradicijskim pokladom drugih Crkava.

9. Čimbenici koji pogoduju i koji ne pogoduju ekumenizmu: a) potreba većeg crkvenog jedinstva i zajedništva je s jedne strane ohrabrujući deklarirani stav većine Crkava ali je s druge strane u Crkvama istovremeno prisutan i blokirajući strah od posljedica zbližavanja;

10. b) rezultati rada zajedničkih teoloških komisija ohrabruju ali nedostatna percepcija (zapažanje) i recepcija (prihvaćanje) teoloških rezultata s druge strane koči rast jedinstva i zajedništva; c) zamjećuje se ohrabrujući pritisak dijelova vjerničke baze s jedne strane ohrabruje, ali se zamjećuje i ravnodušnost drugih dijelova iste vjerničke baze za problem nejedinstva Crkve;

11. d) Ohrabruje na jednoj strani ostvareni stupanj zajedništva u pojedinim suvremenim međucrkvenim inicijativama (Taize, Ottmaring itd.), ali negativan odnos prema ekumenizmu stvaraju skupine i krugovi osporavatelja koji kršćanskim pravovjercima drže samo sebe i svoju zajednicu.

12. Metode čuvanja i/ili uspostavljanja narušenog jedinstva primjenjivane kroz povijest: a) metoda asimilacije različitoga i specifičnoga; b) metoda univerzalnih unija; c) metoda partikularnih unija; d) metoda ekumenskog dijaloga „par cum pari“.

13. „Istočni raskol“ – događaj ili proces? Okolnosti raskola, značaj, simbolički i realni značaj anatema iz 1054. i njihovog uklanjanja 1965.

1. 12. Aktualno stanje u bilateralnom katoličko-pravoslavnom ekumenskom dijalogu (institucionalni instrumenti dijaloga, pregled dosadašnjih rezultata i najrelevantnijih dokumenata dijaloga).

14. „Zapadni raskol“ – želja za reformom (obnovom jedne) Crkve rezultirala reformacijom (nastankom mnoštva često se uzajamno optužujućih) Crkava; okolnosti, glavna teološko-doktrinarna polazišta i specifičnosti trojice reformatora: Luthera, Zwinglija i Calvina.

15. Komparacija reformacije u Njemačkoj, Švicarskoj i Engleskoj. Doktrinarne teološke razlike i specifičnosti Katoličke Crkve, Crkava reformacije i Crkava proizašlih iz reformacije te njihova aktualna nastojanja oko ponovnoga sjedinjenja.

16. Duhovni ekumenizam. Nastanak i značaj svjetske Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. 17. (Ne)Sporazumi oko „katoličko-pravoslavnog ekumenizma“ kao svevremenog nastojanja oko jedinstva na jednoj i




novovjekog „protestantskog ekumenizma“ na drugoj strani? Drugi Vatikanski sabor – nastanak ili nastavak katoličkog nastojanja oko jedinstva? „Bogočovječanski“ i „humanistički“ ekumenizam između suprotstavljenosti i sinteze.

18. Rahner-Friesov model „skorog“ jedinstva Crkve. Ostali modeli jedinstva suvremenih kršćanskih teologa. 19. Izbor ekumenski relevantnih događaja, aktivnosti i nastojanja oko jedinstva Crkava na svjetskoj i na hrvatskoj razini

tijekom povijesti i danas. 20. Izbor ekumenski relevantnih djelatnika (osoba) na svjetskoj i na hrvatskoj razini. 21. Perspektive ekumenizma i ekumenske teologije.


x predavanja x seminari i radionice


x mješovito e-učenje terenska nastava



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i po mogućnosti preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, seminarski (semestralni) pisani rad i usmeni ispit.



Eksperimentalni rad Referat Literatura 0,5


Kolokviji Usmeni ispit 1,0 (Ostalo upisati)




Naslov Broj



Dekret o ekumenizmu „Unitatis redintegratio“, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost,

7Zagreb, 2008, 231-263.

Lies L., Temeljni tečaj ekumenske teologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2011.

Zečević J., Katoličko Katoličko razumijevanje jedinstva i zajedništva kršćana, u: Kairos, evanđeoski teološki časopis, Zagreb, 1/2008, 89-99.

internet

Perić R., Ekumenske nade i tjeskobe, Crkva na kamenu, Mostar, 1993, 25-34, 239-253

internet

Zečević J., Koncilski ekumenski zamah i današnja traženja, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 3/2006, 855-873.

internet

Zečević J., Ekumenska i dijaloška otvorenost Katoličke Crkve u Hrvata, u: Prcela F.




(ur), Dijalog. Na putu do istine i vjere, Hrv. Dom. Prov.,Nakladni zavod Globus i Matthias Grünewald Verlag, Zagreb – Mainz, 1996, 289-308.

Škvorčević A., Katolička Crkva u Hrvatskoj i ekumenizam, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 3-4/1996, 513-540.

internet


Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana, Direktorij za primjenu načela i normi o ekumenizmu, IKA, Zagreb, 1994. Kolarić J., Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005 (izabrani dijelovi). Zečević J., Nastanak, povijest i smisao tjedna molitve za jedinstvo kršćana, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 2/1996, 229-236. Zečević J., Pomirenje i ekumenizam u kontekstu krize civilizacije, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 2-3/1998, 359-373. Zečević J., Značaj europske ekumenske povelje, u: Ekumenska povelja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002. Zečević J., Ekumenizam u Hrvatskoj, u: Aračić P. (ur.), «Jeremija, što vidiš?» (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, Teologija u Đakovu, Đakovo, 2001., str. 205-223. Frieling R., Put ekumenske misli, Teološki fakultet „Matija Vlačić Ilirik“, Zagreb, 2009. Vukšić T., Communicatio in sacris u novom Crkvenom zakoniku, u: Vukšić T., Mi i oni – siguran identitet pretpostavka susretanja, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000, 313-330. Ikić N., Teološka dijagnoza ekumenskog stanja, u: Ekumenske studije i dokumenti, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003, 17-61. Špehar M., Ekumensko vijeće Crkava, Glas Koncila, Zagreb, 2009, 7-25; 298-316.


Tijekom semestra u okviru nastave prati se aktivnost studenata s obzirom na napredak u kontinuiranom svladavanju literature i produbljivanju spoznaja. Vodi se evidencija o njihovoj prisutnosti na nastavi, sudjelovanju u raspravama i korištenju mogućnosti konzultacija. Na kraju semestra provodi se anonimna anketa u svrhu evaluacije predmeta, nastavnika i studenta.






1.1. Nositelj predmeta Antonija Pavić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik u akademske svrhe 1 & 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30+30+0+0



1.5. Status predmeta Izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Studenti će se u okviru kolegija baviti tekstom, koji će detaljno analizirati kako bi stekli opće i detaljno razumijevanje teksta, uočili koherentnost teksta i sredstva kojima se postiže, tražili informacije i značenja u tekstu na osnovnoj razini. Studenti će se učiti vještini komunikacije, slušanju i prekidanju sugovornika u primjerenom trenutku te izražavanja slaganja ili neslaganja s idejama sugovornika. Učit će se vještini iznošenja mišljenja i predviđanja kao uvod u analizu stručnih tekstova.




Studenti će razvijati osnovne vještine slušanja, razumijevanja, govorenja i pisanja njemačkog jezika u svakodnevnim situacijama. Analizirat će tekstove semantički i sintaktički, pronalaziti ključne pojmove te tako osvijestiti temeljne leksičke i gramatičke strukture i pojmove. Unaprijedit će vještine pisanja te razvijati sposobnost pisanja i prezentacije jednostavnih tekstova.


Prvi semestar: 1. Sich begrüßen. Sich und andere vorstellen. Berufe und Tätigkeiten nennen. Verben im Präsens. Trennbare und nicht

trennbare Verben. 2. Über die Schulzeit berichten. Perfekt. 3. Einen tabellarischen Lebenslauf lesen und schreiben. 4. Den Tagesablauf beschreiben. Reflexive Verben. 5. Akademische Berufe: Studienrichtungen und Zukunftschancen. 6. Über Freizeitaktivitäten berichten. Über Musik, Fotografieren und Kino sprechen. Komposita. Negation. 7. Informationen (z. B. das Kinoprogramm, Öffnungszeiten) erfragen. Modalverben im Präsens und Präteritum 8. Eine Biografie lesen. Präteritum bei regelmäßigen und unregelmäßigen Verben. 9. Über Geld sprechen. Einkaufen. Gründe und Bedingungen nennen. Kausalangaben (weil). Konditionalangaben (wenn). 10. Bankgespräche führen. Ein Formular ausfüllen. Verben mit Akkusativ und/oder Dativ. Unbestimmter Artikel ohne Nomen. 11. Wünsche und irreale Bedingungen formulieren. Konjunktiv II – Hypothese. 12. Über Bürotätigkeiten berichten. Einfache geschäftliche Telefonate führen. Termine vereinbaren und absagen. Mit

Arbeitskollegen kommunizieren. Verben mit Präpositionen. Indirekte Fragen. Nebensätze mit dass. 13. Was im Arbeitsleben wichtig ist. Der ideale Chef. Du oder Sie?




14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 1. Drugi semestar: 1. Informationen in Reiseprospekten verstehen. Ein Gespräch im Reisebüro führen. Über Reisegewohnheiten und Urlaub

berichten. Deklination der Adjektive. 2. Über das Wetter sprechen. Verkehrsdurchsagen verstehen. Lokale Präpositionen: Richtungsangaben. 3. Sich entschuldigen. Vorschläge machen. Konzessivangaben (obwohl). 4. Über Tiere und Haustiere berichten. Empfehlungen geben. Empfehlungen (sollten). 5. Personen beschreiben. Über zwischenmenschliche Beziehungen sprechen. Ein

Partygespräch führen. Relativsätze. 6. Über Freude und Ärger sprechen. Jemanden loben oder kritisieren. Komparation der Adjektive

Präpositionen mit Akkusativ. 7. Eine Traumwohnung beschreiben. Über die eigene Wohnsituation berichten. Verben mit Lokalangaben. Temporalsätze

(als, wenn). 8. Einen Handwerker bestellen. Über Essgewohnheiten berichten. Rezepte lesen. Essen im Restaurant bestellen. Infinitiv mit

zu. Konsekutivangaben (deshalb, trotzdem). 9. Über Zeitungen und Zeitschriften berichten. Nachrichten verstehen. Präpositionen mit dem Dativ. 10. Über Umweltprobleme sprechen. Passiv. 11. Die eigene Meinung ausdrücken, zustimmen, widersprechen. 12. Gebrauchsanweisungen verstehen. Über Geräte und Technikprobleme berichten. 13. Wer macht in Deutschland Politik? Wo macht man in Deutschland Politik? 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 2.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, pisanje domaćih zadaća i referata.



Eksperimentalni rad Referat 0,5 Domaće zadaće 0,5








Kolokvij na kraju semestra, pismeni i usmeni ispit na kraju godine.


Naslov Broj



Buscha, A. Szita, S.: Begegnungen DaF A2+, Schubert-Verlag, Leipzig, 2007.

Hering A.; Matussek M.; Perlmann-Balme M.: Em Übungsgrammatik: Wiederholung der Grundstufe und der Mittelstufe; Hueber Verlag, München, 2004.

Reinke, K.: Einfach Deutsch aussprechen, Schubert-Verlag, Leipzig, 2011.

Richter, G.; Richter, M.: Anekdoten, Legenden und Sagen aus deutscher Vergangenheit, Schubert-Verlag, Leipzig, 2007.


Članci i drugi materijali s interneta







1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Alojz Ćubelić 1.6. Godina studija 1.-3.

1.2. Naziv predmeta Ontologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30



1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj predmeta je da se studenti upoznaju s osnovnim ontološkim pojmovljem, njezinom prošlošću i aktualnim pitanjima, kao i statusu kojeg zauzima posred teološkog studija.


Nema


Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti će produbiti filozofsku kulturu i steći solidne temelje za bolje razumijevanje odnosa filozofije i teologije, kao i religijske pedagogije te katehetike.



poznavati metafizička previranje tijekom povijesti ali i danas

kritički promišljati

usvojiti temeljno ontološko – metafizičko pojmovlje

analizirati, komentirati i kritički vrednovati osnovne antičke, srednjovjekovne, moderne i suvremene ontološke tendencije


1. Kratki presjek problema bitka u povijesti filozofije. 2. Ontološka diferencija bitka i bića. Hijerarhija bića. 3. Ontologija Tome Akvinskog i Alberta Velikog. 4. Osnovni naglasci novovjekovne metafizike. 5. Egzistencija i esencija. 6. Smisao dokaza za Božju egzistenciju. 7. Transcendentalije. 8. Materija i forma. 9. Analoški način govora.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja

seminari i radionice X samostalni zadaci

multimedija i mreža

2.7. Komentari:






2.8. Obveze studenata Vrednuje se redovito pohađanje nastave, kolokviji te aktivnosti na satu.











ostalih medija

A. BAUER, Ontologija 1918

ARISTOTEL, Metafizika, Zagreb 1992.

M. BELIĆ, Ontologija, Biti, a ne ne-biti što to znači, Zagreb, 2007.

J. ĆURIĆ, Tomizam nekoć i danas, Zagreb, 2003.

M. CIPRA, Temelji ontologije, Zagreb, 2003.

G. RIPANTI, Metafizičke riječi, Urbino 1993.


J. STADLER, Opća Metafizika ili ontologija, Zagreb, 2004. Ž. PAVIĆ, Metafizika i hermenutika, Zagreb, 1997.


Studentska anketa te samo-evaluacija koju provodi nositelj kolegija na kraju predavanja.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija 1-3

1.2. Naziv predmeta Fundamentalno-teološka ekleziologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici mr. sc. Branko Murić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-

učenje) 30 P



1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 1

2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za znanstveni i sustavni pristup fenomenu Crkve, što podrazumijeva korištenje fundamentalno-teološke metode istaživanja. Studente upoznati s temeljnim pojmovima ekleziologije: Crkva, odnos Crkve i objave, obilježja Crkve, znak spasenja, narod Božji, mistično tijelo Kristovo, sakrament spasenja, institucija Crkve, Učiteljstvo, papin primat, univerzalna i partikularna Crkva, logika svjedočanstva u Crkvi, odnos spram drugih kršćanskih denominacija i spram drugih religija. Polazi se od problema povijesnog fenomena Crkve, kako bi se uočilo da je riječ o kompleksnoj stvarnosti kojoj treba pristupiti sveobuhvatno. Na taj nači se osposobljava studente da prepoznaju koja je bit otajstva Crkve i njezina ukorijenjenost i utemeljenost od Boga. Time se uočava nužnost i neizostavnost sustavnog poznavanja i proučavanja Crkve od koje i prema kojoj smjera studentov studij i kasnija praksa. Kroz osobni rad, studenti će se upoznati s izvorima koji proučavaju Crkvu te će ih se osposobiti da prepoznaju određene specifične problematike vezane uz pojam ekleziologije kao što su: pitanje papina primata, pitanje učiteljstva Crkve, pitanje institucije Crkve, pitanje vjerodostojnosti Crkve prepoznate kao znak spasenja.


Potrebno je predznanje filozofskih predmeta.


student će moći primijeniti stečeno znanje u daljnjem studiju jer će im biti ponuđeni osnovni pojmovi ekleziologije na sustavan način

studenti će biti osposobljeni kritički promišljati i pristupati pojmu Crkve kroz studij i život

studenti će sami moći dalje istraživati, služiti se literaturom i primjenjivati stečene vještine u studiju


razumjeti i objasniti na koji način pristupiti kompleksnoj stvarnosti Crkve

primijeniti stečena znanja i vještine u studiju i katehezi / vjeronauku

prepoznati koja su obilježja Crkve i njezina važnost za spasenje

dijalogizirati s drugima i drukčijima

upotrebljavati ponuđenu literaturu za daljnji studij


1. Uvod (2 sata) 1.1. Mjesto ekleziologije unutar teologije




1.2. Metoda i pojam fundamentalno-teološke ekelziologije 2. Povijesni pregled razvoja ekleziologije (LG 2) (7 sati)

2.1. Crkva pripravljana u SZ 2.2. Crkva prikazana u NZ 2.3. Patrističko razdoblje 2.4. Prvi sustavni traktati o Crkvi u Skolastici 2.5. Klasičan apologetski traktat De ecclesia 2.6. Obnova ekleziologije i II. vatikanski koncil 2.7. Postkoncilska ekleziologija

3. Crkva ustanovljena od Isusa Krista (8 sati) 3.1. Odnos Crkve i Pisma 3.2. Odnos Crkve i božanskog prava 3.3. Teološke impostacije problematike i razvoj problema 3.4. Isus je htio Crkvu – sakramentalni znak 3.5. Institucionalizacija prve zajednice u Pavlovim spisima: karizma versus institucija?

4. Bit i narav novozavjetne Crkve (4 sata) 4.1. Crkva u euharistiji 4.2. Crkva kao narod Božji Novoga zavjeta 4.3. Crkva kao Tijelo Kristovo 4.4. Crkva kao Hram Duha Svetoga

5. Bitna svojstva Crkve (4 sati) 5.1. Vjerujem u Crkvu 5.2. Jedna 5.3. Sveta 5.4. Katolička 5.5. Apostolska

6. Extra ecclesiam nulla salus? (4 sata) 7. Excursus: odnos između partikularne i univerzalne Crkve (1 sat)




2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku






aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):





Pohađanje nastave – 20% Kolokvij – 30% Završni ispit – 50%


Naslov Broj



T. IVANČIĆ, Fundamentalno-teološka ekleziologija, Zagreb 2004.

K. RAHNER, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Rijeka 2007., 397-487

J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, Zagreb 52002., 305-336

J. RATZINGER, Teološki nauk o principima, Rijeka 2010., 225-364

Dogmatska konstitucija o Crkvi Lumen gentium

Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu Gaudium et spes


N. A. ANČIĆ, Crkva u društvenim promjenama, Split 2007., 231-277 I. ANTUNOVIĆ, Otajstvo Kristove Crkve, Zagreb, 2009. T. IVANČIĆ, Preobrazba Crkve za svijet, Zagreb, 2009. L. MARKEŠIĆ, Crkva Božja: postanak – povijest – poslanje, Sarajevo, 2005. A. SCHNEIDER, Crkva, Zagreb, 2008. H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo, 1995., 439-627


Redovitost na predavanjima; osobni istraživački rad studenta; kolokvij; završni usmeni (ili pismeni) ispit






1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 1. – 3.

1.2. Naziv predmeta Dinamika duhovnog života 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30





2. OPIS PREDMETA


Prezentirati načela kršćanske duhovnosti u dinamičkom ključu, bilo u kontekstu dinamike diferencijacije, kada jedan te isti evanđeoski sadržaj valja prilagoditi okolnostima, životnom stanju i zadaćama adresata, bilo u kontekstu razvojne dinamike, gdje se kršćanski život predstavlja kao postupni i integralni proces sve do najviših vrhunaca mističkog života. Upoznati će se s povijesnim razvojem kršćanske duhovnosti što će proširiti obzore na osnovi kojih će moći stručnije prosuđivati današnje pravce i tendencije.


Usvojeni opći pojmovi iz teologije, filozofije i psihologije.


Biblijske i teološke vrednote biti će predstavljene više pod iskustvenim vidom, pod vidom asimilacije otajstva (fides qua);

Student će usvojiti metodu „duhovnih modela“ kojom se kršćanske istine i vrednote predstavljaju personalizirane u konkretnom životu dotičnog modela. Tom metodom ne zahvaća se samo racionalno-spoznajna dimenzija nego i iskustveno-afektivna, stoga uz razumijevanje poziva i na nasljedovanje.



poznavati široki spektar duhovnog iskustva kroz tradiciju

razumjeti i obrazložiti kako danas odgajati za vrline

razumjeti da duhovni život nije puka primjena krutih načela, nego zahtijeva savjesno razlučivanje da se u konkretnim okolnostima dođe do najvišeg mogućeg dobra

poznavati i predstaviti integralni čovjekov razvoj do zrelosti u svim njegovim dimenzijama: teologalnom, moralnom, psihološkom i socijalnom


1. Povijesni razvoj duhovnosti: otačko razdoblje obilježeno je u prva tri stoljeća duhovnoću mučeništva a nakon toga u dodiru s helenističkom kulturom težnjom za mudrošću kada je stvarana i prva otačka teologija.

2. Monaška duhovnost je dominantna od IV. do XIII. stoljeća: pustinjski oci; anakoretska i cenobitska forma; kapadočani; Benedikt i zapadno monaštvo nadahnuto na njegovom pravilu; karolinško razdoblje; forme laičke duhovnosti; sv. Bernard.

3. U kasnom srednjem vijeku društvo postaje pokretljivije, nastaju gradovi, razvija se i pokretljivije redovništvo, tzv. prosjački redovi koji se više posvećuju apostolatu; dominikanska duhovnost; sv. Franjo i franjevaštvo; sv. Bonaventura; Devotio




moderna. 4. U modernom razdoblju duhovnost se razvija sukladno misli i senzibilitetu ove epohe usredotočene na subjekt. Stoga će se

promatrati prvenstveno kao unutranja i individualna stvarnost. Biti će to unutarnji život, koji će kao nitko dotad opisati španjolski mistici u antropološkim kategorijama: ignacijanska duhovnost; španjolska karmelićanska mistika; pobožni humanizam sv. Franje Saleškog; jednostrani pokreti: jansenizam i kvijetizam.

5. Suvremena duhovnost obilježena je povratkom na izvore, potragom za izvornim i prvotnim kršćanstvom (biblijski, patristički, liturgijski pokret) te otvaranjem svijetu. Potraga za duhovnošću nazočnosti i angažiranosti u svijetu, razvoj laičke duhovnosti.

6. Svetost je po svom sadržaju jedna ali je valja prilagoditi životnom stanju osobe, zato će se govoriti o staleškoj duhovnosti ali metodom „duhovnih modela“. Njome se želi prikazati kako su načela duhovnog života utjelovljena u konkretnoj osobi što implicitno sadrži iskustveno-doživljajni naboj te se time nadilazi čisto analitičko-apstraktni način govora, koji nas pozivaju na razumijevanje ali ne i na nasljedovanje. Duhovni model za svećenički i redovnički stalež.

7. Opsežnije će se predstaviti modeli za vjernike laike, bliži slušateljstvu: Gianna Beretta Molla; Giorgio La Pira; Ivan Merz; Marica Stanković; Dorothy Day.

8. Kompleksnost situacija u kojima je čovjek pozvan ostvarivati Božji plan, nameće mu da pažljivo razluči okolnosti, vlastite motivacije, dostojanstvo drugih ljudi, zahtjeve i akcije koje želi poduzeti. Stoga je potrebno duhovno razlučivanje: duhovno razlučivanje u Bibliji, kroz povijest; osobno i komunitarno razlučivanje; praksa razlučivanja.

9. Dinamički pristup vrlinama: kako danas usvajati i odgajati za vrline; prijeći od moderne etike usredotočene na dužnosti i zakona prema postmodernom modelu koji smjera više prema realizaciji osoba.

10. Evanđeoski poziv čovjeku da bude savršen, da dođe do zrelosti, postupni je proces koji je tijekom povijesti opisan u raznim etapama. Božja postupna pedagogija u Bibliji, tema puta, života, saveza, obilježja zrela kršćanina.

11. Opis razvoja duhovnog života tijekom povijesti, osobiti osvrt na takozvana „tri puta“. Suvremeni senzibilitet naglašava da se razvoj ne može poistovjetiti s kultnim (obrednim) i pobožnim praksama odijeljenima od društvenog života. Stoga se govori o integralnom rastu: teologalnom, moralnom, psihološkom i socijalnom. Biti će predstavljeni neki suvremeni modeli razvoja.

12. Razvoj psiho-socioloških znanosti potiče na neophodno sučeljenje između ljudskog i kršćanskog dozrijevanja. Govor o duhovnosti životnih dobi.

13. Iskustvo zrele vjere. Želi se obraditi tematika mogućeg iskustva vjere pod psihološkim i duhovnim vidom. Uvodni govor o odnosu duhovnosti i psihologije.

14. Moguće zapreke zrelom iskustvu vjere; psihološki i duhovni aspekti zrele vjere; odgoj za zrelu vjeru. 15. Mistička dimenzija duhovnog života predstavljena kroz dvije emblematične figure: Terezije Avilske i Ivana od Križa.




2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad




udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Referat Provjera 0,5





Prisutnost i aktivnost na nastavi – 10 % Provjera – 10 % Pismeni ispit – 40 % Usmeni ispit – 40 %


Naslov Broj



Franjo Podgorelec (prir.), Dinamika duhovnog života. Hrestomatija, (ciklostil) Zagreb, 2011.

Benedict J. Groeschel, Psihologija duhovnoga razvoja, Split, 2009.


Giovanni Cucci, La maturità dell'esperienza di fede, Roma – Torino, 2010. Vilim Keilbach, Duhovno bogoslovlje, Zagreb, 1950.


Početkom semestra biti će ispitane njihove ulazne kompetencije i uputiti će ih se na eventualnu potrebitu građu za konzultaciju. Tijekom semestra biti će provjera usvojenog znanja, preko koje će student uvidjeti vlastiti zaostatak kao i usvajati dio novih spoznaja. Kompetencija će u konačnoj formi biti provjerena na pismenom i usmenom ispitu.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Željko Tanjić 1.6. Godina studija 1.–3.

1.2. Naziv predmeta Međureligijski dijalog 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Tomislav Kovač 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25P + 5e-učenje


prediplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s povijesnim razvojem međureligijskih odnosa i današnjim gibanjima na području međureligijskog dijaloga u svijetu i na našim prostorima. Istaknuti humanističke, etičke, teološke i druge izazove međureligijskog dijalog. Upoznati studente sa stavom i inicijativama Katoličke crkve na području međureligijskog dijaloga.


Poznavati osnovu filozofsku i teološku terminologiju. Motivacija za religijsku problematiku.


Integrirati teorijsku i praktičnu dimenziju dijaloga, osobito međureligijskog dijaloga, u studijskim programima teologije, katehetike i religijske pedagogije.

Znati primijeniti međureligijske sadržaje (tekstove, slike i slično) u vjeronaučnoj nastavi u osnovnim i srednjim školama.



razumjeti osnovna polazišta vezana za međureligijske odnose i dijalog te o njima argumentirano govoriti u okviru školskih i župnih vjeronaučnih/katehetskih programa

prepoznati antropološku, sociološku, psihološku, duhovnu, etičku i teološku dimenziju dijaloga

analizirati različite senzibilitete i mentalitete koje velike religije svijeta unose u međureligijski dijalog

izložiti stav Katoličke crkve prema religijama i međureligijskom dijalogu

uspostaviti komunikaciju s pripadnicima drugih religijskih tradicija.


1. Uvod u problematiku. Tematski pregled predavanja i semestralnih obveza studenata 2. Pojam »dijalog«: njegovo antropološko, filozofijsko, sociološko, psihološko, duhovno, etičko i teološko značenje 3. Povijesni pregled međureligijskih odnosa: međureligijski odnosi u hinduizmu, budizmu, židovstvu, islamu 4. Odnos kršćanstva prema drugim religijama: povijesni pregled 5. Katolička crkva i religije na Drugom vatikanskom koncilu i u postkoncilskim dokumentima 6. Razvoj katoličke teologije religija nakon Koncila i njegove implikacije u međureligijskom dijalogu 7. Katoličke, ekumenske i druge inicijative na području međureligijskog dijaloga posljednjih pedesetak godina 8. Ekumenski i međureligijski dijalog u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 9. Radionica na temu međureligijskog dijaloga




10. Teološki izazovi međureligijskog dijaloga: poimanje Boga, čovjeka, objave, istine, zajednice, tradicije, molitve 11. Današnji izazovi međureligijskog dijaloga: etički, društveni, politički, ekološki i drugi izazovi 12. Navještaj kršćanske vjere i religijski pluralizam






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Pisanje kraćeg eseja na temu međureligijskog dijaloga i sudjelovanje u radionici. Kolokvij i završni usmeni ili pismeni ispit.








Aktivnost na nastavi – 10% Esej i praktični rad – 20% Jedan kolokvij – 30 % Završni ispit – 40%


Naslov Broj



Bižaca, N., O teološkom značenju međureligijskog dijaloga. Aktualni katolički dosezi i perspektive, u: Crkva u svijetu, 44 (2009.) 2, 192-214.

5

Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost,

72008.

15

Mišić, A., Međureligijski dijalog – prinos općoj kulturi dijaloga, u: Obnovljeni život, 57 (2002.) 4, 455-467.

5

Vukoja, N., Duh Asiza: proročka gesta pape Ivana Pavla II., u: Sabotić, I., Tanjić, Ž., ČRPIĆ, G., Ivan Pavao II.: Poslanje i djelovanje, Zagreb, Glas Koncila, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, 2007., 85-118.

3

Zovkić, M., Mogućnost ekumenizma i religijskog dijaloga u Hrvatskoj te Bosni i 5




Hercegovini, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 3-4, 635-655.


Bižaca, N., Ogledi iz teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2008., 70-108, 190-249. Borrmans, M., Poslanje i dijalog, u: Crkva i misije, Sarajevo, Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine,

22009., 341-367.

Doré, J., Navještaj Isusa Krista i susret s religijama, u: Svesci Communio, (1996.) 87/88, 20-28. Gira, D., S onu strane tolerancije: susret religija, Zagreb, AGM, 2008. Papinsko vijeće za međureligijski dijalog / Zbor za evangelizaciju naroda/ Arinze, F., Tomko, J., Dijalog i navještaj. Razmišljanja i upute o međuvjerskom dijalogu i o naviještanju Isusa Krista, Sarajevo, Misijska centrala, 1992. Sekretarijat za nekršćane, Prema susretu religija. Sugestije za dijalog, Zagreb, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 1968. Tajništvo za nekršćane, Stav Crkve prema sljedbenicima drugih religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985. Zovkić, M., Međureligijski dijalog iz katoličke perspektive u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Vrhbosanska katolička teologija, 1998.


Rad studenata sustavno će se pratiti na samoj nastavi tijekom cijelog semestra. Vodit će se evidencija o radu i napretku studenata na temelji zadanih elemenata (prisutnost na predavanjima, ispunjavanje obveza, sudjelovanje u raspravama i praktičnom radu, rezultati kolokvija itd.). Nakon kolokvija osvrtat će se na glavne probleme s kojima su se studenti eventualni suočili, a moguće su i individualne informacija za vrijeme redovitih konzultacija.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Konfesiologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 25 P + 5 e-učenje





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći realnu sliku religijsko-konfesionalnog i svjetonazorskog stanja u svijetu, Europi i Hrvatskoj, usvojiti osnovne informacije i znanja o postojećim religijama, konfesijama i svjetonazorima, s osobitim naglaskom na kršćanski spektar, kako u statističkom tako i u doktrinarnom smislu.


Zanimanje za sadržaj predmeta.


sagledavanje i vrednovanje vlastitog konfesionalnog identiteta u objektivnom kontekstu svjetskog religijski-konfesionalno i svjetonazorski pluralnog okružja

deformiranje, kompletiranje i komplementiranje vlastitog konfesionalnog identiteta kao pretpostavka primjerenog susretanja i dijaloga s drugim identitetima

osposobljenost za kvalitetno snalaženje pred suvremenim izazovom svjetonazora



koristiti pouzdane statističke informacije o stvarnom religijsko-konfesionalnom i svjetonazorskom stanju u Hrvatskoj i svijetu

adekvatnom komparativnom metodom sami uočavati i drugima posredovati zajedničko i specifično u religijama i konfesijama

promicati pozitivna načela i vrijednosti interkulturalizma i ophoditi se bez predrasuda i isključivosti s razlikama drugih

djelovati humanizirajuće i harmonizirajuće u okviru školskog sustava i društva općenito

pronalaziti i koristiti materijale za e-učenje i prezentiranje religijsko-konfesionalnih sadržaja


1. Uvod u predmet. Definicija pojmova: „konfesiologija“, „konfesija“, „logija“. Razgraničenje od kolegija ekumenske teologije i drugih.

2. Sva značenja pojma „confessio“, teološko i eklezijalno , pravno, arhitektonsko, kolokvijalno… značenje. 3. Konfesije kao ispovijesti vjere, odnosno vjerovanja (credo): vjeroispovijesti u Novom Zavjetu, Nicejsko vjerovanje,

Nicejsko-carigradsko vjerovanje, Apostolsko vjerovanje, Quicumqe (Atanazijevo), 4. Vjeroispovijest Genadiosa Skolariosa, Vjeroispovijest Petra Mogile,




5. Augsburška vjeroispovijest, Češka vjeroispovijest, Vjeroispovijest Tetrapolitana, 6. Prva helvetska vjeroispovijest, Druga helvetska vjeroispovijest, Schleitheimsko vjerovanje, Vjerovanje naroda Božjega

(pape Pavla VI.) i sl. 7. Konfesije kao zajednice vjernika i podskupine: u kršćanstvu, 8. u židovstu i islamu, 9. u hinduizmu i budizmu 10. Statistički podaci o religijama, konfesijama, crkvama, denominacijama i drugim vjerskim zajednicama u svijetu. 11. Konfesionalno stanje u Hrvatskoj: monokonfesionalno ili multikonfesionalno društvo? 12. Statistički podaci o religijama, konfesijama, crkvama, denominacijama i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. 13. Interkonfesionalne institucije na svjetskoj, europskoj i Hrvatskoj razini. 14. Svjetsko (ekumensko) vijeće Crkava (WCC) 15. Konferencija europskih Crkava (KEK) 16. Ekumenski koordinacijski odbor Crkava u Hrvatskoj 17. Nastajanje i nestajanje konfesija, uzroci i povodi, „centrifugalni“ i „centripetalni“ procesi. 18. Konfesijski sinkretizam ili konfesionalni identitet? Interkulturalizam ili talionica razlika? Tko se spašava? 19. Katolički odnos prema činjenici multikonfesionalnosti svijeta: 20. Deklaracija o slobodi vjerovanja „Dignitatis humanae“ i noviji crkveni dokumenti.







2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i po mogućnosti preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, seminarski (semestralni) pisani rad i usmeni ispit.



Eksperimentalni rad Referat Literatura 0,5


Kolokviji Usmeni ispit 1,0 (Ostalo upisati)




Naslov Broj






Deklaracija o slobodi vjerovanja, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost,

7Zagreb, 2008, 483-506.

Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. (izbor natuknica)

Zečević J., Konfesiologija, Zagreb, 2012, (skripta).

Zečević J., Ekumenizam u Hrvatskoj, u: Aračić P. (ur.), «Jeremija, što vidiš?» (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, Teologija u Đakovu, Đakovo, 2001., str. 205-223.


Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 507-584.

Marinović Bobinac A. i Marinović Jerolimov D., Vjerske zajednice u Hrvatskoj, Prometej & Udruga za vjersku slobodu u RH, Zagreb, 2008. Špehar M., Ekumensko vijeće Crkava, Glas Koncila, Zagreb, 2009, 7-25; 298-316. Kuzanski N., O miru među religijama, Connectum, Sarajevo 2005. Vukšić T., Mi i oni – siguran identitet pretpostavka susretanja, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000.


Tijekom odvijanja nastave prati se napredovanje studenta u proučavanju literature i produbljivanju poznavanja tematskog područja. Vodi se evidencija o prisutnosti na nastavi, sudjelovanju u raspravama i korištenju mogućnosti konzultacija. Na kraju semestra provodi se anonimna anketa u svrhu evaluacije predmeta, nastavnika i studenta.






1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović 1.6. Godina studija 1.-3.

1.2. Naziv predmeta Duhovnost vjeroučitelja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Kata s. Amabilis Jurić 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 20P + 10S





2. OPIS PREDMETA


Dati temeljne teološko-katehetske odrednice duhovnosti vjeroučitelja kao predmeta počevši od teorijskog promišljanja pa do primjene u svakodnevnici koja postaje locus teologicus cjelovitog razvoja vjeroučiteljeve osobnosti. Osposobiti studente da duhovnu dimenziju vjeroučitelja (biti) shvate kao integracijski elemenat njihove osobnosti s ostalim dvjema dimenzijama (znati i znati činiti), a kršćansko odgojno iskustvo kao mjesto u kojemu se rađa duhovnost. Pomoći studentima da shvate važnost permanentne duhovne formacije.


Poznavati osnovne elemente opće kršćanske duhovnosti koja je temelj duhovnosti vjeroučitelja. Imati barem inicijalno iskustvo duhovnog života te otvorenost za daljnje stjecanje novih duhovnih iskustava.


Primijeniti znanje i razumijevanje bitnih sastavnica duhovnosti vjeroučitelja na svim razinama života i djelovanja

Objasniti i kritički vrednovati koncepciju duhovnosti vjeroučitelja u cilju donošenja pravovaljanih odluka i konkretnih životnih ostvarenja

Identificirati i analizirati mogućnosti i izazove suvremenih duhovnih gibanja te pronaći njima adekvatne odgovore.



razumjeti i argumentirano predstaviti suvremene koncepcije kršćanske duhovnosti kao znanstvene discipline i življene stvarnosti

prepoznati poveznicu između opće kršćanske duhovnosti i duhovnosti vjeroučitelja

otkriti i prepoznati duhovnost vjeroučitelja u svjetlu koncilskih dokumenata

razumjeti teorijska promišljanja o duhovnosti vjeroučitelja vjernika laika

pokazati bitne sastavnice duhovnosti vjeroučitelja i primijeniti u svakodnevnom životu i djelovanju


1. Suvremena koncepcija kršćanske duhovnosti 2. Duhovnosti vjeroučitelja vjernika laika utemeljena na kršćanskoj duhovnosti 3. Kršćansko iskustvo 4. Duhovna dimenzija ljudskoga bića 5. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja talijanske biskupske konferencije 6. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja njemačke biskupske konferencije




7. Smjernice duhovnosti vjeroučitelja hrvatske biskupske konferencije 8. Funkcionalni model duhovnosti vjeroučitelja 9. Relacijski model duhovnosti vjeroučitelja 10. Biblijski model duhovnosti vjeroučitelja 11. Eklezijalni i kristocentrični model duhovnosti vjeroučitelja 12. Duhovnost vjeroučitelja prema P. Damu 13. Koncepcija (elementi) duhovnosti na njemačkom jezičnom području 14. Koncepcija (elementi) duhovnosti na hrvatskom jezičnom području 15. Duhovna formacija vjeroučitelja vjernika laika





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u radu na nastavi, sudjelovanje u seminarskom odnosno radioničkom radu, izrada samostalnih zadataka i sl.







2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Kolokviji, praktični radovi, ispit




ostalih medija

Atanazije J. Matanić, Uvod u duhovnost, Hrvatska karmelska provincija, Institut za kršćansku duhovnost KBF-a u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1994.

Tomislav Ivančić, Vjeroučitelj izazov hrvatskom društvu, Teovizija, Zagreb, 2010.

Josip Baloban, Duhovno vjernički identitet vjeroučitelja, u: ISTI., Djelovanje Crkve u novim društvenim okolnostima, Kršćanska Sadašnjost, Zagreb,1995.


Josepf Colomb, La spiritualità del catechista, u: ID., Al servizio della fede, vol. II., Leumann (Torino), Elle Di Ci, 1970., str. 745-766. Pietro Damu, La spiritualità del catechista. Tracce per la riflessione personale e di gruppo sui tratti che la caratterizzano, Leumann, (Torino), Elle Di Ci, 1996. Mihael Langer – Winfried Verburg, Zum Leben führen, Handbuch religionspädagogischer Spiritualität, Deutscher Katecheten Verein, München, 2007.




Špiro Marasović, Lik vjeroučitelja za treće tisućljeće, u: Kateheza, 20 (1998.) 1, 4-15;

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Ispiti, konzultacije, praktični rad, evaluacija.






1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.-3.

1.2. Naziv predmeta Religijske teme u svjetskoj književnosti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 15P+5 V+10S



1.5. Status predmeta Obvezni-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Definiranje temeljnih književnoznanstvenih pojmova. Osposobljavanje studenata za analizu i interpretaciju književnoumjetničkoga teksta. Razumijevanje suodnosa književnosti i teologije. Upoznavanje vrijednih djela hrvatske i svjetske književnosti koja obrađuju vjersku i religijsku problematiku. Argumentirano raspravljanje o književnoumjetničkim tekstovima. Poliperspektivno motrenje na književnoumjetničko djelo.



Dublje shvaćanje korelacije književnosti i teologije. Sposobnost kvalitetne analize i interpretacije književnoumjetničkoga teksta. Temeljito shvaćanje religijskih i vjerskih pitanja na temelju analize odabranih književnoumjetničkih tekstova.



upoznati i prestaviti religijske teme u odabranim djelima svjetske i hrvatske književnosti.

uspostaviti korelaciju književnosti i teologije u odabranim lektirnim djelima.

argumentirano analizirati i interpretirati književnoumjetnički tekst

oblikovati esej na odabranu temu

razumjeti i definirati temeljne književnoznanstvene pojmove


1. Suodnos književnosti i teologije 2. Temeljni književnoznanstveni pojmovi 3. Analiza i interpretacija književnoumjetničkoga teksta 4. Tematski se obrađuju sljedeće cjeline (u odabranim djelima hrvatske i svjetske književnosti): 5. Sustav životnih vrijednosti 6. Zlo u svijetu 7. Problem trpljenja i patnje 8. Iskušenje, grijeh i obraćenje 9. U potrazi za istinom i smislom




10. Ljubav prema Bogu i prema čovjeku 11. Biblijski odjeci u odabranim književnim djelima 12. Sumnja u temeljne moralno-religiozne postulate 13. Pomirenje s ljudima i s Bogom




2.7. Komentari:


Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi Čitanje propisane lektire i literature Usmena obrada odabrane teme Pisana obrada odabrane teme (esej) Pripremanje i polaganje ispita





Kolokviji (2) 0,5 Usmeni ispit 1 (Ostalo upisati)



Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje: 10 % Esej: 25 % Referat: 15 % Kolokviji: 25 % Usmeni ispit: 25 %




ostalih medija

Solar, M., Teorija književnosti. Školska knjiga, Zagreb, 2001.

Solar, M., Književni leksikon. Matica hrvatska, Zagreb, 2007.

Šestak, I., Religijske teme u književnosti. Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog u Zagrebu 9. prosinca 2000., Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Zagreb, 2001.


Deissler, A., Psalmi, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009. Glazier, M, Hellwig, K. M. (ur.), Suvremena katolička enciklopedija, Marjan tisak, Split, 2005. Popović, A.. Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih tekstova Staroga i Novoga zavjeta s Dodatkom, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004. McGrath, A.E., Christian Literature. An Anthology, Malden, Oxford, 2001.





Analiza rezultata referata, eseja, kolokvija, usmenoga ispita, samovrednovanje nastavnika, studentska anketa.






1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Katica (s. Katarina) Koprek 1.6. Godina studija 1.-3.

1.2. Naziv predmeta Glazbena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3


učenje) 15P+ 15V



1.5. Status predmeta obvezni-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina),

postotak izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

1

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s:

tradicijom gregorijanskog pjevanja koje je postalo službeno pjevanje rimske liturgije;

poznavanjem glazbene teorije i pjevanja

praktičnom upotrebom glazbenog instrumenta s tipkama (klavir, harmonij, sintesajzer) u jednostavnijim liturgijskim skladbama u svrhu primjene u katehezi.


Interes za predmet uz posjedovanje glazbenih sposobnosti


Primijeniti glazbeno znanje u katehetsko/vjeronaučnoj nastavi.



imati samopouzdanje i kompetentnost kod primjene glazbenih sadržaja u vjeronaučnoj nastavi

znati kako i kada se služiti pjesmom u katehezi i vjeronaučnoj nastavi

lakše prenositi sadržaj vjere

imati sposobnost kroz glazbene sadržaje u vjeronaučnoj nastavi poticati kreativnost, ideje, emocije i pozitivne socijalne odnose


1. Uvod u predmet glazbene kulture. Što je glazba? Vrste glazbe prema načinu izvođenja, mjestu izvođenja, karakteru i sadržaju. Slušanje glazbe.

2. Povijest gregorijanskog korala. Oznake i oblici gregorijanskih napjeva. 3. Notno pismo gregorijanskog korala. Razvoj notnog pisma. Elementi glazbene pismenosti, pjevanje. 4. Psalmodija. Melodijska struktura psalma. Elementi glazbene pismenosti, pjevanje. Tehnika sviranja na instrumentu s

tipkama. 5. Glazbena kultura u katehetsko/vjeronaučnoj nastavi: cilj i zadaci. Elementi glazbene pismenosti, pjevanje. Sviranje. 6. Didaktički principi u nastavi glazbene kulture u katehezi. Elementi glazbene pismenosti, pjevanje. Sviranje




7. Nastavni oblici (frontalni, individualni, grupni) i metode (usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada s tekstom). Elementi glazbene pismenosti. Sviranje.

8. Osnove vokalne tehnike. Sviranje. 9. Izbor pjesma u katehezi, doživljaj nove pjesme, usvajanje nove pjesme Individualno utvrđivanje uz praktični rad primjene

glazbene kulture u katehezi. Sviranje. 10. Individualno utvrđivanje uz praktični rad primjene glazbene kulture u katehezi. 11. Individualno utvrđivanje uz praktični rad primjene glazbene kulture u katehezi. 12. Individualno utvrđivanje uz praktični rad primjene glazbene kulture u katehezi.


X predavanja seminari i radionice

X vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi


Pohađanje nastave 1,5 Istraživanje Praktični rad 1






Kvaliteta i uspješnost rada prati se na praktičkim vježbama – 50% Rezultati rada na završnom ispitu u pismenom i usmenom obliku– 50%




ostalih medija

AA. VV. Crkvena glazba, Priručnik za bogoslovna učilišta (1988) HKD sv. Ćirila i Metoda, Zagreb

S. Majer-Bobetko, Osnove glazbene kulture, (1991) Zagreb

Stanko Prek – Josip Završki, Teorija glazbe, (1973) Školska knjiga –Zagreb.

J. Požgaj, Metoda muzičke nastave (1950) Zagreb

Lidija Perutka-Burjan, Synthesizer, (1993).Music play- Zagreb

Hershal Pyle, The university piano series a course of studi for the adult student, (2000) Campus publications, Florida


2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Kontinuirano praćenje rada i napretka.





1. GENERAL INFORMATION

1.1. Course teacher Assist. Prof. Jasna Šego 1.6. Year of the study programme 1.-3.

1.2. Name of the course Religious Themes in Literature 1.7. Credits (ECTS) 3

1.3. Associate teachers 1.8. Type of instruction (number of hours L + S + E + e-

learning) L + S + e-learning

1.4. Study programme (undergraduate, graduate, integrated)

Undergraduate 1.9. Expected enrolment in the course 15

1.5. Status of the course Elective 1.10. Level of application of e-learning (level 1, 2, 3), percentage

of online instruction (max. 20%) 1

2. COUSE DESCRIPTION

2.1. Course objectives

To introduce students to major world literary works. To gain competences to soundly analyse literary texts. To comprehend the correlation between literature and theology. To stimulate critical thinking and argumentative discussion about literary work. To enrich literary, theologial and general culture.

2.2. Course enrolment requirements and entry competences required for the course Upper intermediate level of English.

2.3. Learning outcomes at the level of the programme to which the course contributes

Sound comprehension of relation between literature and theology. Profound observation of literary works that deal with religion and faith. Allow for deeper scrutiny of religious issues based on an analysis of literary texts. Establish the correlation between literature and theology in selected works on reading list.

2.4. Learning outcomes expected at the level of the course (4 to 10 learning outcomes)

Students will have competences to:

soundly analyse literary texts orally

argumentatively discuss selected literary works

argumentatively analyse and interpret literary texts

offer a poly-perspective view to observed literary works

2.5. Course content broken down in detail by weekly class schedule (syllabus)

1. The importance of literature for Christianity 2. What is a Christian literature? 3. The connection between literature and theology 4. Why we read 5. The elements of fiction 6. The human understanding and experience of God 7. Mercy and love 8. Faith and hope 9. Sin and reconciliation




10. Death and eternity 11. Bible (selected psalms) 12. Blake, W 13. Herbert, G. 14. Eliot, T. S. 15. Angelou, M. 16. Gibran, K. 17. Tolstoy, L: “The Death of Ivan Illych” 18. Carver, R: “Cathedral” 19. Dostoevski, F: “Crime and Punishment” 20. Green, G: “The Power and the Glory” 21. Luther, M: “I have a Dream” 22. Wilder, T: “Our Town”

2.6. Format of instruction:

lectures seminars and workshops exercises on line in entirety partial e-learning field work

independent assignments multimedia and the internet laboratory work with mentor (other)

2.7. Comments:

2.8. Student responsibilities

Regular attendance to lectures and active participation during classes. Reading prescribed literature and taking notes. Report. Independent learning for the oral exam.

2.9. Screening student work (name the proportion of ECTS credits for each activity so that the total number of ECTS credits is equal to the ECTS value of the course )

Class attendance 0, 5 Research Practical training

Experimental work Report 0, 5 (other)

Essay Seminar essay (other)

Tests Oral exam 1 (other)

Written exam Project (other)

2.10. Grading and evaluating student work in class and at the final exam

Regular attnedance to lectures and active participation: 25 % Report: 25 % Oral exam: 50 %

2.11. Required literature (available in the library and via other media)

Title Number of copies

in the library Availability via

other media

Pickering, James H, Hoeper, Jetrey, D: “Literature“, Macmillan Publishing Company, New York, 1994

McGrath, Alister E: “Christian Literature. An Anthology, Blackwell Publishers LTD,




2001.

2.12. Optional literature (at the time of submission of study programme proposal)

2.13. Quality assurance methods that ensure the acquisition of exit competences Consultation, homework, result of the oral exam, self-assesment of lecturer, students' comments

2.14. Other (as the proposer wishes to add)




127

Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova *Prema potrebi tablica se može kopirati **Prema potrebi dodati redove u tablici.

POPIS PREDMETA/MODULA

Godina studija: 1.

Semestar: I.-II.

MODUL PREDMET NOSITELJ semes

tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije

Prof. dr. sc. Alojz Ćubelić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić

I. 60 5 O

Logika i spoznajna teorija Doc. dr. sc. Nenad Malović I. 30 3 O

Uvod u misterij Krista i povijesti spasenja Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić I. 30 3 O

Opći uvod u Sveto pismo Dr. sc. Darko Tepert I. 15 15 4 O

Uvod i egzegeza NZ-a I Doc. dr. sc. Dario Tokić I. 45 4 O

Opća crkvena povijest Prof. dr. sc. Slavko Slišković I.-II. 60 6 O

Povijest moderne i suvremene filozofije Prof. dr. sc. Josip Oslić II. 30 3 O

Znanost o religijama Prof. dr. sc. Željko Tanjić II. 30 10 5 4 O

Patrologija Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić II. 30 3 O

Uvod i egzegeza SZ-a I: Petoknjižje i povijesne knjige

Dr. sc. Darko Tepert II. 33 12 4 O

Temeljni zajednički predmeti Metodologija znanstvenog rada Prof. dr. sc. Slavko Slišković I. 10 5 2 O

Funkcionalni stilovi u hrvatskome jeziku Doc. dr. sc. Jasna Šego I.-II. 30 15 15 4 O

Engleski jezik u akademske svrhe 1 i 2 Antonija Pavić, prof. I.-II. 60 4 O

Proseminar Doc. dr. sc. Nenad Malović II. 30 2 O

Tjelesna i zdravstvena kultura Davorin Babić, prof. I.-II. 60 0 O

Nastavnička izobrazba Opća pedagogija Prof. dr. sc. Ružica Razum II. 20 5 5 3 O

Obvezno-izborni Izborni predmeti*

I.-II. 6 O-I

I

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih i Ostalih izbornih predmeta na kraju preddiplomske razine studija.




128


Godina studija: 2.

Semestar: I.-II.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti Antropologija i etika Prof. dr. sc. Josip Oslić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić

I. 60 6 O

Uvod i egzegeza SZ-a II: Proročki i mudrosni spisi

Prof. dr. sc. Nikola Hohnjec I. 45 4 O

Kršćanska objava Prof. dr. sc. Željko Tanjić I. 45 4 O

Uvod u religijsku pedagogiju i katehetiku

Prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić

I. 30 15 4 O

Povijest Crkve u Hrvata Prof. dr. sc. Slavko Slišković I.-II. 60 6 O

Teodiceja i filozofija religije

Prof. dr. sc. Alojz Ćubelić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić

II. 45 5 O

Uvod i egzegeza NZ-a II Doc. dr. sc. Dario Tokić II. 45 4 O

Osnove liturgike Prof. dr. sc. Petar Bašić II. 30 3 O

Duhovno bogoslovlje Doc. dr. sc. Franjo Podgorelec II. 30 3 O

Temeljni zajednički predmeti Seminar II. 30 2 O

Tjelesna i zdravstvena kultura Davorin Babić, prof. I.-II. 60 O

Nastavnička izobrazba Opća psihologija Prof. dr. sc. Ilija Živković I. 30 3 O

Razvojna psihologija Prof. dr. sc. Ilija Živković II. 45 4 O


I.-II. 12 O-I

I

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih i Ostalih izbornih predmeta na kraju preddiplomske razine studija.




129


Godina studija: 3.

Semestar: I.-II.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti Otajstvo Trojedinoga Boga Doc. dr. sc. Marija Pehar I. 45 4 O

Kristologija Prof. dr. sc. Ivan Karlić I. 35 10 4 O

Fundamentalni pastoral Prof. dr. sc. Josip Šimunović I. 60 5 O

Socijalni nauk Crkve Prof. dr. sc. Stjepan Baloban I. 30 3 O

Kanonsko pravo I, II Prof. dr. sc. Josip Šalković I.-II. 60 5 10 7 O

Teološka antropologija i eshatologija Prof. dr. sc. Nikola Vukoja II. 45 4 O

Sakramenti Prof. dr. sc. Anton Tamarut II. 50 10 6 O

Osnovna moralna teologija Prof. dr. sc. Tonči Matulić II. 55 5 5 O

Ekumenska teologija Prof. dr. sc. Jure Zečević-Božić II. 25 5 3 O

Temeljni zajednički predmeti Seminar I. 30 2 O

Njemački jezik u akademske svrhe 1 i 2**

Antonija Pavić, prof. I. i II. 60 4 O

Talijanski jezik u akademske svrhe 1 i 2**

I. i II. 60 4 O

Završni rad II. 4 O


I.-II. 9 O-I

I

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih i Ostalih izbornih predmeta na kraju preddiplomske razine studija. ** Studenti biraju između jednog od ponuđenih jezika.




130


Godina studija: 1.-3.

Semestar: I.–VI.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezno-izborni predmeti za preddiplomski studij*

Ontologija Prof. dr. sc. Alojz Ćubelić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić

I.–VI. 30 3 O-I

Fundamentalno-teološka ekleziologija Prof. dr. sc. Željko Tanjić I.–VI. 30 3 O-I

Dinamika duhovnoga života Doc. dr. sc. Franjo Podgorelec I.–VI. 30 3 O-I

Međureligijski dijalog Prof. dr. sc. Željko Tanjić I.–VI. 25 5 3 O-I

Konfesiologija Prof. dr. sc. Jure Zečević-Božić I.–VI. 25 5 3 O-I

Duhovnost vjeroučitelja Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović I.–VI. 20 10 3 O-I

Religijske teme u svjetskoj književnosti Doc. dr. sc. Jasna Šego I.–VI. 20 10 3 O-I

Glazbena kultura

Doc. dr. sc. Katica s. Katarina Koprek

I.–VI. 15 15 3 O-I

* Tijekom preddiplomskog studija studenti su dužni steći 15 ECTS iz obvezno-izbornih predmeta.


Godina studija: 1.-3.

Semestar: I.–VI.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Ostali izborni predmeti - Predmeti iz ponude ostalih izbornih predmeta, s

drugoga studija, ili druge sastavnice **

I.-VI. 12 I

Popis izbornih predmeta na stranom jeziku

Religious themes in literature Doc. dr. sc. Jasna Šego I.–VI. 30 3 I

** Tijekom preddiplomskog studija studenti su dužni steći 12 ECTS iz ponude ostalih izbornih predmeta.

Zagreb 20. stoljeće 1998 2 200

2. OPIS PROSTORA I OPREME

* Prema potrebi dodati retke u tablici

2.1. Zgrade sastavnice (navesti postojeće zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)

Identifikacija zgrade Lokacija zgrade Godina izgradnje Godina dogradnje ili rekonstrukcije Ukupna površina u m2

Vlaška br. 38 Zagreb

2.2. Predavaonice

Identifikacija zgrade Redni broj ili oznaka predavaonice Površina u m2

Broj sjedećih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti*

(od 1do 5)

Vlaška 38 predavaonica I (soba 014) 65 m2 91 46 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica II (soba 202) 60 m2 70 52 sata tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica III (soba 109) 53 m2 63 50 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

*pod opremljenošću predavaonice podrazumijeva se kvaliteta namještaja, tehničke i druge opreme

2.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi

Identifikacija zgrade

Interna oznaka prostorije

laboratorija/praktikuma Površina u m2

Broj radnih mjesta za studente Broj sati korištenja u tjednu

Ocjena opremljenosti

(od 1 do 5)

2.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu

Identifikacija zgrade Naziv nastavne baze

Broj studenata koji pohađa pojedinu

nastavnu bazu Tjedni broj sati nastave koja se održava u pojedinoj nastavnoj bazi

Ocjena održavanja

(od 1 do 5)

2.5. Oprema računalnih učionica (navesti podatke o računalima u računalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi)

Ocjena mogućnosti korištenja izvan

nastave

Broj novijih računala

(starih do 3 godine) Broj računala starijih od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti

(od 1 do 5)

2.6. Nastavnički kabineti

Identifikacija zgrade Broj nastavničkih kabineta Prosječna površina u m2


(od 1 do 5) Prosječna površina u m2 po stalno

zaposlenom nastavniku/suradniku*

Vlaška 38 13 16 m2 4 cca. 4 - 5 m2 po nastavniku

70 47 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica V (soba 209) 63 47 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 predavaonica IV (soba 011) 58 m2

53 m2

Vlaška 38 predavaonica VI (soba 208) 35 m2 37 26 sati tjedno (uključen i predloženi program) 4

Vlaška 38 seminar II (soba 107) 25 m2 20 31 sat tjedno (uključen i predloženi program) 3

Vlaška 38 seminar III (soba 206) 25 m2 20 35 sati tjedno (uključen i predloženi program) 3

Vlaška 38 seminar IV (soba 207) 25 m2 21 36 sati tjedno (uključen i predloženi program) 3

57000 27 4

*ili broj nastavnika/suradnika koji dijele nastavnički kabinet

2.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački i stručni rad

Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili oznaka laboratorija

Površina

u m2

Broj sati korištenja tjedno


(od 1 do 5)

2.8. Knjižnični prostor i opremljenost

a) podatci o knjižničnom prostoru

Ukupna površina

u m2

Broj zaposlenih Broj sjedećih mjesta Broj studenata korisnika knjižnice

Postoji li računalna baza podataka vaših knjiga i

časopisa

638 5 60 50 da

Ocjena kvalitete

i dostupnosti

elektroničkih

sadržaja***

b) podatci o opremljenosti knjižnice

Ocjena funkcionalnosti kataloga knjiga i

časopisa (od 1 do 5)

Ocjena dostupnosti radnoga materijala

(od 1 do 5)**

645 4 167 4 5

Ocjena suvremenosti knjiga i

udžbenika (od 1 do 5)

** Mogućnosti umnožavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjižnica, katalozi radova nastavnika…

*** Pod elektroničkim sadržajima podrazumijevaju se elektronička izdanja knjiga, časopisa, baze podataka, ali i on line katalozi vlastite i vanjskih knjižnica

2.9. Studentska referada

Ukupna površina u m2

Broj zaposlenih

Broj

naslova

knjiga

Broj naslova udžbenikaBroj naslova inozemnih

časopisa

Broj

naslova

domaćih

časopisa

Radno vrijeme

20 m2 2 8:00 -16:00, od ponedjeljka do petka

2.10. Kapitalna oprema (navesti podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi visokoškolske ustanove čija nabavna vrijednost prelazi 200.000 kuna

Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starosti

2.11. Ostali prostori (navesti podatke o ostalim prostorima)



PLAN POSTUPAKA OSIGURANJA KVALITETE STUDIJSKOGA PROGRAMA

1

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Religijska pedagogija i katehetika

1.2. Nositelj/i studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet

1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program x

1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski x Diplomski Integrirani Poslijediplomski specijalistički

1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija

Prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) religijske pedagogije i katehetike

Prema Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguravanje kvalitete u visokim učilištima (prema „Standardi i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja“), na temelju kojih Sveučilište u Zagrebu utvrđuje postupke upravljanja kvalitetom, predlagatelj studijskoga programa dužan je sastaviti plan postupaka osiguranja kvalitete studijskoga programa.

1. Dokumentacija na kojoj se temelji sustav osiguranja kvalitete sastavnice:

a) Pravilnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji) – u izradi

b) Priručnik o sustavu osiguranja kvalitete sastavnice (priložiti ako postoji) – u najavi

2. Opis postupaka kojima se vrjednuje kvaliteta izvedbe studijskoga programa :

za svaki postupak potrebno je opisati metodu (najčešće anketa za studente ili nastavnike, samoevaluacijski upitnik), navesti izvoditelje (sastavnica, sveučilišni ured), način obrade rezultata i informiranja te vremenski plan provedbe

ukoliko je opisan u nekom priloženom dokumentu, navesti ime dokumenta i članak.

a) Vrjednovanje rada nastavnika i suradnika Samoprocjena rada nastavnika, anketa za studente. Izvoditelj i obrada podataka: sastavnica/sveučilišni ured. Vremenski plan provedbe: tijekom zadnja dva tjedna nastave u svakom semestru.

b) Praćenje ocjenjivanja i usklađenosti ocjenjivanja s

očekivanim ishodima učenja

Ocjenjivanje studenata provodi se na temelju za svaki predmet objavljenih kriterija, pravila i postupaka koji će se primjenjivati kontinuirano te vrednovati i prilagođavati na kraju svake akademske godine. Javno objavljivanje ispitnih rokova i rokova za kolokvije. Osiguravanje pravovremene povratne informacije o rezultatima koje su studenti postigli na ispitu ili dijelu ispita usmenim, pisanim ili elektroničkim putem, a u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

c) Vrjednovanje dostupnosti resursa (prostornih, ljudskih, informacijskih) za proces učenja i poučavanja

Opisano u obrascu 2 – Opis kadrovskih i prostornih uvjeta

d) Dostupnost i vrjednovanje podrške studentima (mentorstvo, tutorstvo, savjetovanje)

Dostupnost i osiguravanje dovoljnog broja primjeraka svih naslova obavezne literature; osiguranje raspoloživosti nastavnika za konzultacije i omogućavanje višestrukog načina komunikacije s nastavnicima; podupiranje rada



PLAN POSTUPAKA OSIGURANJA KVALITETE STUDIJSKOGA PROGRAMA

2

Studentskog zbora; dodjeljivanje Dekanovih nagrada izvrsnim studentima prema kriterijima iz Pravilnika o nagrađivanju; savjetovalište za studente; koordinator za studente s invaliditetom; dostupnost informacija o studiju preko mrežnih stranica fakulteta.

e) Praćenje studentske prolaznosti po predmetima i na studiju u cjelini

Podaci dostupni s ISVU. Redovite periodične analize i diskusije o prolaznosti po katedrama i na fakultetskom vijeću.

f) Zadovoljstvo studenata programom u cjelini Provođenje završne ankete za vrednovanje studijskog programa od strane studenata.

g) Postupci za dobivanje povratnih informacija od vanjskih dionika (alumni, poslodavci, tržište rada i ostale relevantne organizacije)

Trajno usavršavanje/cijeloživotno učenje uz periodično anketiranje s analizom iskustva na radnim mjestima i na tržištu rada.

h) Vrjednovanje studentske prakse, ako postoji (kratki opis postupaka provođenja i ocjenjivanja te osiguravanje kvalitete)

Redovita komunikacija s mentorima koji prate praktični rad studenata te analiza podataka s ciljem poboljšanja nastavnoga procesa.

i) Ostali postupci vrjednovanja koje provodi predlagač

Trajna komunikacija s nad/biskupijskim uredima za vjeronauk u školi i Agencijom za odgoj i obrazovanje.

3. Opis postupaka informiranja vanjskih dionika o studijskom programu (studenti, poslodavci, alumni)

Putem mrežne stranice i stručne periodike.

preddiplomski studij religijske pedagogije i … · religijska pedagogija i katehetika...

Documents