predavanje s 10 dillenidae - pmf.ni.ac.rs · pdf filesympetalae pentacyclicae....

Skrivenosemenice

DILLENIDAEDILLENIDAE

DilleniidaeDilleniidae Filogenetski Filogenetski polopoložajžaj

DilleniidaeDilleniidae Osnovne karakteristikeOsnovne karakteristike

Podklasa sadrži 13 redova, 78 familija i oko 25000 vrsta, od kojih je oko 80% obuhvaćeno sa 5 redova: Violales (5000)obuhvaćeno sa 5 redova: Violales (5000), Capparales (4000), Ericales (4000), Theales (3500) i Malvales (3500).

Cvetovi su uglavnom dvopolni, horipetalni i sinpetalni, sa radijalnom simetrijom.

Andreceum sekundarno ploiandrični, sa centrifugalnim smerom razvoja, a mogu biti i u obliku diplostemona, ređe haplostemona.

Gineceum je apokarpan kod primtivnijih predstavnika a kodprimtivnijih predstavnika, a kod savremenijih vrsta sinkarpan i parakarpan. Plodnik nadrastao, sa različitim tipovima placentacije.

DillenidaeDillenidae KlasifikacijaKlasifikacija

Salicales

ViolalesCapparales

Batales

Nepenthales

Ericales

Batales

Lecythidales

Ebenales

DiapensialesThealesMalvales

Primulales

Ebenales

Dilleniales

Sympetalae pentacyclicae

Dilleniales

DillenidaeDillenidae DillenialesDilleniales

Dilleniaceae - tropske i subtropske drvenaste biljkePaeoniaceae - polugrmovi i višegodišnje zeljaste biljke

Najprimitivniji red u okviru podrazdelaNajprimitivniji red u okviru podrazdela, koji se nadovezuje na podrazdeo

Magnoliidae. Jedino predstavnici ovog reda imaju apokarpan gineceum.j p p g

U flori SrbijePaeonia peregrinaP i t if liPaeonia tenuifoliaPaeonia masculaPaeonia officinalis

DillenidaeDillenidae PaeoniaceaePaeoniaceae

Paeonia peregrina

Paeonia tenuifolia

DillenidaeDillenidae ThealesTheales Red obuhvata 19 familija od kojih su u flori Srbije zastupljene samo dve.

TheaceaeActinidiaceaeElatinaceaeClusiaceaeHypericaceaei druge

DillenidaeDillenidae HypericalesHypericales, Hypericaceae, Hypericaceae

Hypericum perforatum L (H plasoniHypericum perforatum L. (H. plasoniForm.)

Narodni naziv: kantarion, bogorodičina travaStanište: u hrastovom pojasu, u šibljacima, p j , j ,

čistinama u šumi, na požarištimaNalazište: rasprostranjena

Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu (Hyperici herba)cvetu (Hyperici herba)

Berba: odseca se gornja polovina biljke za vreme cvetanja

Sastojci: hipericin i slična jedinjenja, etarsko j p j j julje, flavonoidi, tanini, antibiotska jedinjenjaUpotreba: blag sedativ i poznat narodni lek

za raznovrsnu unutrašnju i spoljnu upotrebu

DillenidaeDillenidae MalvalesMalvales, Tiliaceae, Tiliaceae

EleocarpaceaeTiliaceaeSterculiaceaeSterculiaceaeBombaceaeMalvaceae

Familija obuhvata oko 450 vrsta iz 50 rodova. Kod nas zastupljen samo rod Tilia.p j

F ilij b h t k 450 t i 50Familija obuhvata oko 450 vrsta iz 50 rodova. Kod nas zastupljen samo rod Tilia.


Tilia cordata Miller

N d i i it li t liNarodni naziv: pozna, sitnolista lipa, bela lipa

Stanište: u mešovitim šumama hrastovog pojasa sa svežimhrastovog pojasa sa svežim

humoznim zemljištem, kao i u pojasu brdske bukve i toplijim

staništima bukve sa jelom (do oko 2000 ) Tilia cordata2000 m. n. v.).

Nalazište: rasprostranjenaKoristi se: cvet (Tiliae flos)

Berba: pre nego što se potpuno

Tilia cordata

p g p prazviju, beru se cvasti sa priperkom

(Tilia flos cum bracteis)Sastojci: oko 1% flavonoida: lik idi k ti i k f lglikozidi kvercetina i kemferola,

sluzi, tanini, malo etarskog ulja.Upotreba: dijaforetik i

mucilaginozum, čaj za znojenje, za g , j j j ,ublažavanje kašlja, kod prehlada...


Tilia tomentosa Moench

Narodni naziv: bela srebrna lipaStanište: u toplim mezofilnimStanište: u toplim mezofilnim

hrastovim šumama sa grabićem i u šumi bukve (do 1200 m)

Nalazište: rasprostranjenaj

DillenidaeDillenidae MalvalesMalvales, , MalvaceaeMalvaceae

Cvetna formula cveta kod Malvaceae: *Ca(5)(Co5A(∞))G(5-∞)

Alcea rosea L. (Althea rosea L.)Narodni naziv: pitomi slez, trandoviljStanište: gaji se kao ukrasna biljka

Nalazište: rasprostranjenaKoristi se: cvet (Malvae arboreae flos)

Berba: potpuno razvijeni cvetoviSastojci: sluz tanini antocijaniSastojci: sluz, tanini, antocijani

Upotreba: mucilaginozum, emenagog, kolorans


Althea officinalis L.Narodni naziv: beli slezNarodni naziv: beli slez

Stanište: na vlažnim livadama, pored reka i potoka, na plavnim terenima, u vlažnim

šikarama, u jarugama, na zaslanjnom zemljištuN l išt t jNalazište: rasprostranjena

Koristi se: koren (Althaeae radix), list (A. folium) i cvet (A. flos)

Berba: koren od dvogodišnjih biljaka kasno uBerba: koren od dvogodišnjih biljaka kasno u jesen ili rano u proleće, list za vreme cvetanja biljke, a cvet pre nego što se potpuno razvije

Sastojci: u korenu oko 10% sluzi, dosta skroba, kti i š ć li t i t j l ipektina i šećera, u listu i cvetu manje sluzi nego

u korenuUpotreba: antitusik, mucilaginozum, protektiv


Malva silvestris L.Malva silvestris L. Narodni naziv: crni slez, guščja trava, velika

slezovačaStanište: kao korovska biljka pored naselja,

š i i b šputeva, na zapuštenim mestima, baštama, vinogradima

Nalazište: ima dva varijeteta rasprostranjena u SrbijiSrbiji

Koristi se: cvet (Malvae flos) i list (M. folium)Berba: potpuno razvijen cvet bez peteljke i list bez

drške u doba cvetanjaS t j i t k 10% l i l t iSastojci: u cvetu preko 10% sluzi, malo tanina, antocijana; u listu manje sluzi, malo tanina i dr.

Upotreba:mucilaginozum


Malva moschata L.Narodni naziv:Narodni naziv:

Stanište: na suvim i vlažnim mestima po livadama, obodu šuma i šibljaka,

kao korovske biljke pored putaj p pNalazište: rasprostranjena

DillenidaeDillenidae ViolalesViolales, , ViolaceaeViolaceae

Cvetna formula cveta kod Violaceae: ↑C C A G↑Ca5 Co5A5G(3)

Viola odorata L. (V. sermentosa M.(Bieberst)

Narodni naziv: ljubičica, ljubicaStanište: u svetlim listopadnim šumama, šik b l k li dšikarama, na obalama potoka, livadama

Nalazište: rasprostranjenaKoristi se: list (Violae odoratae folium), cvet

(V. o. flos) i koren (V. o. radix)(V. o. flos) i koren (V. o. radix)Berba: list i cvet u proleće; koren se vadi

krajem letaSastojci: list i cvet sadrže saponine, gorke

t ij l i l t k lj i lmaterije, sluzi, malo etarskog ulja i plave boje; u korenu ima i alkaloida violina

Upotreba: narodni lek


Viola tricolor LViola tricolor L. Narodni naziv: daninoć, maćuhica,

dikino okoStanište: na livadama, pašnjacima,

njivama, stenama, rečnim nanosimaNalazište: rasprostranjena

Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu (Violae tricoloris herba)(Violae tricoloris herba)

Berba: samo divlja biljka, sve dok cveta, preko leta

Sastojci: do 0,3% salicilne kiseline, oko 10% sluzi, do 45% tanina, flavonoida,

karotinoidi, fenolne kiseline, kumarini, malo saponina

Upotreba: ekspektorans emolijensUpotreba: ekspektorans, emolijens, dermatik


Viola canina L. (V. ericetorumSchrad)Schrad)

Narodni naziv: divlja ljubičicaKoristi se: koren (V. c. radix)

Berba: krajem letaS t j i lk l idiSastojci: alkaloidi

Upotreba: dekokt korena je uspešno sredstvo za povraćanje

DillenidaeDillenidae Salicales, SalicaceaeSalicales, Salicaceae

Cvetna formula cveta kod SalicaceaeMuški cvet:

♂Ca0Co0A2-∞G0♂ 0 0 2-∞ 0

Ženski cvet: ♀Ca0Co0A0G(2-4)

Salix fragilis L. Narodni naziv: krta vrba

DillenidaeDillenidae Salicales, SalicaceaeSalicales, Salicaceae

Salix purpurea L.p pNarodni naziv: crvena vrba

Koristi se: kora (Salicis cortex)Berba: kora se guli rano u proleće sa

t ih 2 3 di i šigrana starih 2-3 godine i suši na suncuSastojci: fenolni glikozidi (salicin),

flavonoidi, tanini, aromatični aldehidi i kiseline.kiseline.

Upotreba: antipiretik, antiflogistik, sedativ, adstrnigens.

DillenidaeDillenidae,, BrassicaceaeBrassicaceae (Cruciferae)(Cruciferae)Građa cvetaGrađa cveta

Cvetna formula cveta kod Brassicaceae: *Ca4Co4A4+2G(2)

DillenidaeDillenidae CapparalesCapparales, , BrassicaceaeBrassicaceae

Plod – ljuska (siliqua)


Plod – ljuščica (silicula)


B i i (L ) K hBrassica nigra (L.) Koch.(Sinapis nigra L.)

Narodni naziv: slačica, crna slačica, crna gorušicagorušica

Stanište: vlažne livade, u kulturamaNalazište: rasprostranjena

Koristi se: zrelo seme (Sinapis nigrae semen) i etarsko ulje (Aetheroleum Sinapis)

Berba: bere se kad seme sazriSastojci: sumporni glikozid sinigrin, do 30%

masnog ulja belančevine sluzi enzimamasnog ulja, belančevine, sluzi, enzima Upotreba: rubefacijens, kao začin, protiv

groznica i vodenih bolesti


Sinapis alba L.p

Narodni naziv: bela slačicaStanište: po njivama, kulturama, pored

t i ljputeva i naseljaNalazište: Smederevska Palanka,

Vranje (okolina)Koristi se: seme (Sinapis albae semen )( p )

Berba: seme se prikuplja kad sazriSastojci: glikozid sinalbin (ljutog ukusa) preko 30% masnog ulja, b l č i l i i idbelančevine, sluzi, enzima idr.Upotreba: blag laksans, začin i

konzervans


Sinapis arvensis L.Narodni naziv: gorušica

Stanište: po njivama, kulturama, oko naselja, pored drumova i nasipa

Nalazište: rasprostranjenaKoristi se: cela biljka sa korenjemKoristi se: cela biljka sa korenjem

(Asari herba cum radicibus)Berba: bere se preko leta i suši u hladuSastojci: oko 1,2% etarskog ulja, tanini,

glikozidi, alkaloidi, smole i dr.Upotreba: protiv gorušice


Sisymbrium officinale (L.) Scoop.(Erysimum officinale L.)

Narodni naziv: strižuša, strižica, osakS iš dStanište: raste pored puteva, na

nasipima, oko naselja, po njivama, utrinama, suvim livadamaNalazište: rasprostranjenaNalazište: rasprostranjena

Koristi se: svež list (Sysimbrii folium recens) ili nadzemni deo biljke u cvetu

(S. Herba recens)B b b ž li t ili l žBerba: bere se svež list ili cela sveža

biljka, bez korenaSastojci: sumporni glikozidi, vitamin C i

dr.dr.Upotreba: narodni lek, protiv gušobolja


C d i LCardamine amara L.Narodni naziv: režuha

Stanište: močvarna staništa, kraj izvora i potoka i u močvarnim šumama jovepotoka i u močvarnim šumama jove

Nalazište:česta u planinskom području Srbije i Kosova

Koristi se: sveži mladi izdanciB b d l ć d j iBerba: od proleća do jeseni

Sastojci:Upotreba:


Cardamine pratensis L.Narodni naziv: ovčica, livadska režuha

Stanište: česta na vlažnim mestima, tresavamaNalazište: u Srbiji, Vojvodini i na KosovuKoristi se: sveži mladi izdanci naročitoKoristi se: sveži mladi izdanci, naročito

prizemni listovi iz rozete (Cardamine folium)Berba: od proleća do jeseni

Sastojci: malo sumpornih glikozida, vitamina C, karotina i dr.

Upotreba: u lečenju skorbuta, protiv hroničnih katara u plučima


Cardamine flexuosa With. L.(Cardamine sylvatica Link., C.( y ,

drymeja Schur.)Narodni naziv: režuha šumska

Stanište: na vlažnim mestima, u i i šsenovitim šumama

Nalazište: rasprostranjenaKoristi se:

Berba:Berba:Sastojci:Upotreba:


Cardamine impatiens L.Narodni naziv: režuha nestrpljivap j

Stanište: na vlažnim mestima, uglavno pojedinačno u listopadnim i

četinarskim šumamaNalazište: rasprostranjenaNalazište: rasprostranjena

Koristi se:Berba:

Sastojci:jUpotreba:


Capsella bursa pastoris (L ) MedicCapsella bursa pastoris (L.) Medic.(Thlaspi bursa pastoris L.)

Narodni naziv: tarčužak, rusomača, hoću-nećuhoću neću

Stanište: na obrađenim poljima, neobrađenim mestima, po ivici puta

Nalazište:kosmopolitK i ti d i d biljk tKoristi se: nadzemni deo biljke u cvetu

(Bursae pastoris herba)Berba: u početku cvetanja, suši se u

tankom sloju u hladovinitankom sloju u hladoviniSastojci: flavonoidi, tanini, biogeni

amini, organske kiselineUpotreba: hemostiptik

DillenidaeDillenidae Primulales, PrimulaceaePrimulales, Primulaceae

TheophrastaceaeMyrsinaceaePrimulaceae

Familija Primulaceae obuhvata oko 1000 vrsta iz 20 rodova, koje su rasprostranjene uglavnom u severnoj hemisferi.

Primula acaulis (P. vulgaris)

DillenidaeDillenidae Primulales, PrimulaceaePrimulales, Primulaceae

Cvetna formula cveta kod Primula: *Ca(5)(Co(5)A(5))G(5)

Primula officinalisPrimula officinalis

Primula veris L.Narodni naziv: jaglika

Stanište: planinski pašnjacišNalazište: rasprostranjena

Koristi se: koren (Primulae radix) i cvet (P. flos)

Berba: rizom sa korenjem i cvetBerba: rizom sa korenjem i cvetSastojci: u korenu ima triterpenski

saponini, fenolni glikozidi, skrob, malo tanina, u cvetu ima manje saponina ,

fl idiflavonoidiUpotreba: koren i cvet su ekspektoransi

predavanje s 10 dillenidae - pmf.ni.ac.rs · pdf filesympetalae pentacyclicae....

Documents