Predavanje 7Predavanje 7TransgresijaTransgresija i regresijai regresija

LedenjaciLedenjaci

• Batijalno područje (batijal): Dubina od 200 (400) do 2000 (3000) metara.

• Jednoličan reljef, mali donos materjala s kopna, nema djelovanja valova, djeluju samo morske struje, javljaju se turbiditne(mutne struje) (u ovom prostoru se vrši njihova sedimentacija)

• Abisalno područje (abisal): Dubine preko 10000.

• Granica prema batijalu nije oštra.• Razlikuju se hemipelagičke i euripelagičke

taložine• Hemipelagičke: više od 20% nekarbonatnihčestica- plavi mulj (sumpor), crveni mulj (otopljeni latriti), zeleni mulj (glaukonit)

• Euripelagičke: pretežito se sastoje od sitnih skeletnih dijelova organizama (globigerinski, kokolitoforidni, radiolarijski, dijatomejski mulj (kremeni sastav, hladna mora).

• Dijatomeje (mjerilo 10 mikr.m) i radiolarije(povećanje 500x). © Tišljar, 2004.

• Kokolit- pločica koja je dio kokosfere (kuglaste tvorevine koja je izgrađena od mnogo kokolita). Kokosfera je nešto veća od radiolarijes prethodne slike (veličina kokolita?)

• Slika s elektronskog mikroskopa.

• Kompenzacijska linija: granica između područja u kojem se vrši karbonatna sedimentacija i područja gdje su karbonati otopljeni. U današnjim oceanima nalazi se na dubini oko 4000 m. ispod te dubine karbonati su “otopljeni” (nema ga dovoljno u vodi) = Tip sedimenta?

• Kompenzacijska linija nije povezana s toplo-hladno more.

• Raspored morskog dna u oceanu (neritik, batijal, abisal), s obzirom na pasivni i aktivni kontinentalni rub (gdje je šelf?) + presjek kroz kompletni ocean (donja slika)

ŠelfPadina Dubokomorska

ravnica

Rifna dolina

Srednjooceanski greben

Podmorskouzdignuće

Jarak

Pasivni kontinentalni rub Aktivni kontinentalni rub

• Transgresija-regresija: ne poistovjetiti s plimom i osekom. Vidljivo je samo u litoralu (obalno područje).

• Transgresija-napredovanje mora prema kopnu (poplavljivanje), morske taložine sve dubljeg i dubljeg mora.

• Regresija-napredovanje kopna prema moru, pad morske razine. Da bi se regresivni sedimenti sačuvali, mora postojati subsidencija (spuštanje, tonjenje) kopna, inače se regresivni sljed uništi erozijom (stratigrafska praznina, diskordancija)

• Primjer transgresije na sadašnjoj obalnoj liniji. Slojevi koji se vide su kredne starosti (oko 75 mil. godina).

• Što je između njih i današnjeg sedimenta?• Kakva je ovo diskordancija?

• Regresija može završiti s pukotinama isušivanja. S čime bi može završiti transgresija? Geološki čekić za mjerilo (strelica).

• Transgresija (desno) i nakon toga regresija (lijevo).

Transgresija Regresija

• Transgresija i regresija u vertikalnom slijedu naslaga.

Sadašnja razina mora

Istraživani profilili bušotina

• Stijenske jedinice koje obilježavaju transgresijuse mogu prepoznati u vertikalnom slijedu slično kao stijenske cjeline na slici.

• Stijenske jedinice su zapis različitih uvjeta sedimentacije, npr čvrsti vapnenci (stjenskemase na slici) i rastrošeniji materijal (zeleni pokrov).

• Transgresija i regresija odvojeno (ne postoji u prirodi). Važno je da se regresija vrlo rijetko kao sedimentološkizapis sačuva, češće je obilježena emerzijom(izronjavanjem) i stratigrafskomprazninom.

• Regresija završava obično emerzijom, tijekom koje se vršni dio sedimenta uništi ili postane rastrošen. Nakon nekog vremena novi sedimentološki zapis s novom transgresijom (početak između strelica).

• © Tišljar, 2004.

• Starost morskog dna.• Mlađe od 200 000 000 godina, i to vrijedi samo

za stijene morskog dna, a ne on na kontinentalnim rubovima. Stijene koje se mogu naći na morskom dnu su formirane tijekom mezozoika i kenozoika.

• Nasuprot tome, kontinenti, uz gore spomenute, sadrže stijene paleozojske i prekambrijskestarosti (4,5 milijardi godina)

• Kontinenti sadrže kompletan zapis Zemljine povijesti, a pokrivaju 30 % Zemljine površine, a oceani pokrivaju 70% površine i sadrže manje od 1/12 Zemljine prošlosti.

Snijeg i ledSnijeg i led• Njihova uloga j vezana

samo za područja gdje postoji trajan snježni i/ili ledeni pokrivač.

• Ledenjaci ili glečeri su velike trajne mase leda formirane na površini, i koje se miču zbog gravitacije. Nastaju kompakcijom i rekristalizacijom snjiega.

Snježne pahuljice

Granulirani snijeg

FirnLed

• Dva tipa ledenjačkog terena: -Alpska glacijacija: javlja se u planinskim

prostorima.

Ledenjak

Snijeg

Linija snjega

Zona topljenja ledenjaka

Snijeg

Ledenjak

Planina kojaviri iz ledenjaka

Santaleda

More

• Kontinentalna glacijacija: veliki dijelovi kontinenta prekriveni ledom.

• U oba slučaja ledenjaci na karakterističan način mijenjaju okolinu.

• 85% današnjih ledenjaka je na Antarktiku, koji predstavlja najveći rezervoar pitke vode na svijetu.

• Ako bi se otopio sav antarktički led, razna mora na cijelom svijetu bi se povisila za 60 m.

• Granica vječnog snijega je oko 2400 m n/m.

• Brzina kretanja ledenjaka je različita u različitim dijelovima ledenjaka. U središnjem dijelu i na površini je brži nego na bokovima i dnu.

Po etna pozicija cijevičPozicija nakon određenog vremena

Količina pomakazbog klizanja

Zona plastičnog pomaka

Čvrsta zona

Zbog razlika u brzinama na ledenjaku se javljaju pukotine.Razlikujemo rubne, poprečne i uzdužne pukotine.•Kretanjem ledenjak rastrošenimmaterjalom brazda podlogu što se naziva glacijalna erozija ili eksaracija.

Pukotine navanjskom djelu zavoja

Poprečne pukotine

Zatvorene pukotine

• Ledenjaci troše okolni materijal i stvaraju morene.

• Razlikujemo površinsku, unutrašnju, temeljnu (središnja), postranu (lateralnu), čelnu i završnu morenu (vidljive su s ledenjakom i geološki su zapis ledenjaka).

Lateralne morene

Završna morena

Središnja morena

Ledenjak

• Lateralne morene, zajedno s završnim morenama mogu dovesti do stvaranja glacijalnih jezera.

• Završni rezultat djelovanja ledenjaka su ledenjačka jezera i fjordovi.

• Kotlovi, krnice, karovi ili cirkovi- udubljenja u tlu nastala opetovanim smrzavanjem i otapanjem snijega i leda, što rezultira razaranjem stijene i stvaranjem udubljenja u tlu.

• Uzastopno smrzavanje i odleđivanje dovodi do krioturbacija (promjene u tlu kao rezultat djelovanja leda).

• Soliflukcija je gravitacijsko premještanje krioturbacijom stvorenog materjala.

• Permafrost je trajno smrznuto tlo, gdje nema gore navedenih pojava.

• Til je sediment nastao djelovanjem ledenjaka. Ako je povezan naziva se tilit.