predavanje 03 hardver.ppt - lejla-bm.com.ba
TRANSCRIPT
1
33TEMATSKA CJELINATEMATSKA CJELINA
3.3.
OSNOVE RAČUNARSKOG HARDVERA
OSNOVNE FUNKCIJE RAČUNARAOSNOVNE FUNKCIJE RAČUNARA
Prihvatanje ulaza Prihvat podataka iz vanjskog svijeta Prihvat podataka iz vanjskog svijeta
Obrada (procesiranje) podatakaObavljanje aritmetičkih ili logičkih operacija (donošenje odluka)
nad podacima
Formiranje izlazaDobijanje informacija i slanje informacija u spoljnji svijet
Memorisanje informacija
2
Memorisanje informacija Slanje i skladištenje informacija u memoriju računara
2
OSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARAOSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARA
Ulazni uređaji Tastatura (keyboard) Tastatura (keyboard)
Miš (mouse)
Skener (flatbed scanner)
Čitač bar kodova
Mikrofon
3
OSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARAOSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARA
Izlazni uređaji Monitor ili video displej Monitor ili video displej
Štampač
Ploter
Zvučnici
4
3
OSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARAOSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARA
Centralna jedinica za obradu Procesor Procesor
Matična ploča
Primarna memorija
Napojna jedinica
Dodatne namjenske kartice
5
OSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARAOSNOVNE KOMPONENTE RAČUNARA
Memorije i memorijski uređaji Primarna memorija Primarna memorija
Memorija sa slučajnim pristupom RAM(Random Access Memory)
Sekundarna memorija Memorijski uređaji koji služe za dugotrajno
skladištenje podataka– Tvrdi diskovi HD (Hard Disk)
– CD i DVD jedinice
6
– Diskete, ZIP diskovi
– Magnetne trake
4
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
Računarski hardver(computer hardware)(computer hardware) svi fizički (opipljivi) dijelovi računara
Hardver se mnogo rjeđe mijenja nego softver
Mogućnosti računara u najvećoj mjeri zavise od
7
najvećoj mjeri zavise od hardvera i njegovog kvaliteta (performanse)
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
8
5
PREDSTAVLJANJE PODATAKA U PREDSTAVLJANJE PODATAKA U RAČUNARURAČUNARU
Informacija Obrađeni podaci koji daju novo značenje Obrađeni podaci koji daju novo značenje
Informacija je bilo šta što može biti predmet komuniciranja
Informacije se pojavljuju u mnogim oblicima Riječi, brojevi, slike
Audio, video, animacije
9
j
BINARNI BROJNI SISTEMBINARNI BROJNI SISTEM
Računarske informacije su digitalnedigitalne
Bit ili binarna cifra Najmanja jedinica informacija
Može da ima samo dvije vrijednosti 1 ili 0
Može da predstavlja brojeve, kodove ili naredbe
10
Bajt skup od 8 bita
6
BINARNI BROJNI SISTEMBINARNI BROJNI SISTEM
Korištenjem dva simbola (0 i 1) mogu biti predstavljeni svi brojevi i nad njima se mogu obavljati proizvoljnesvi brojevi i nad njima se mogu obavljati proizvoljne aritmetičke operacije Bilo koji broj može se posmatrati kao komponente svojih
pozicionih vrijednosti od kojih je svaka stepen broja dva
Dekadni broj 19 predstavlja se binarno kao 00010011
11
BINARNI BROJNI SISTEMBINARNI BROJNI SISTEM
Brojevi zapisani s bitovima
Binarni brojni sistemBinarni brojni sistemSvi brojevi su predstavljeni preko
kombinacija samo dvije binarne cifre
Decimalni brojevi se mogu konvertovati u binarne i obratno
Obrada binarnih brojeva je t k i d k i ik
12
potpuno skrivena od korisnika računara
7
ASCII kôd Najčešće korišten kôd
KODIRANJEKODIRANJE
Najčešće korišten kôd
American Standard Code for Information Interchange
Jednoznačno kodira 256 znakova
Unicode Kodna šema koja podržava 65.000
jedinstvenih karaktera (znakova)
13
BINARNI BROJNI SISTEMBINARNI BROJNI SISTEM
Instrukcije programa su u binarnom zapisu Sačuvani programi se smještaju kao skupine bitova Sačuvani programi se smještaju kao skupine bitova
Programske instrukcije su prezentirane u binarnoj notaciji kao odgovarajući kodovi instrukcija
14
8
BINARNI BROJNI SISTEMBINARNI BROJNI SISTEM
Osnovni nedostatak kod binarnog predstavljanja brojeva je predugačak zapis brojaje predugačak zapis broja
U računarskim sistemima najčešće se koristi heksadecimalni brojni sistem
Heksadecimalni brojni sistem raspolaže sa 16 cifara: 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9,A,B,C,D,E,F
Primjeri:0100 0001 b 41 h
15
0100 0001 b = 41 h
1010 0111 b = A7 h
DEC BIN HEX
0 0000 0
1 0001 1
2 0010 2
BROJNI SISTEMIBROJNI SISTEMI
2 0010 2
3 0011 3
4 0100 4
5 0101 5
6 0110 6
7 0111 7
8 1000 8
9 1001 9
Osnova za preračunavanje
16
10 1010 A
11 1011 B
12 1100 C
13 1101 D
14 1110 E
15 1111 F
9
BINARNI BROJNI SISTEMBINARNI BROJNI SISTEM
Obilježavanje: Bit b Bit b
Bajt B
Bajt
Kilobajt (kB)
Megabajt (MB)
Gigabajt (GB)
= 8 b
= 1024 B = 210 B
= 1024 kB = 210 kB
= 1024 MB = 210 MB
17
g j ( )
Terabajt (TB)
Petabajt (PB)
= 1024 GB = 210 GB
= 1024 TB = 210 TB
MATIČNA PLOČA RAČUNARAMATIČNA PLOČA RAČUNARA
Sistemska ili matična ploča (motherboard)
Povezuje komponente i omogućava komunikaciju Povezuje komponente i omogućava komunikaciju između pojedinih dijelova računara
Od matične ploče zavisi: Performansa
Tip procesora kojeg podržava (AMD, Intel)
Integrirane komponenteK t l k fik LAN či USB iklj č k fl di k
18
Kontroler za zvuk, grafiku, LAN čip, USB priključak, floppy disk kontroler
10
MATIČNA PLOČA RAČUNARAMATIČNA PLOČA RAČUNARA
19
Dijagram savremene matične ploče
11
CPUCPU
Centralna jedinica za obradu CPU (Central Processing Unit)(Central Processing Unit)
CPU (mikroprocesor, µP ) Poluprovodnički čip
Interpretira i izvršava programske instrukcije
Nadgleda aritmetičke i logičke operacije nad podacima
21
Broj tranzistora u jednom čipu se udvostručava svakih 18 mjeseci
CPUCPU
Komunicira sa svim ostalim dijelovima računara indirektno prekodijelovima računara indirektno preko memorijeBIU Bus Interface Unit
Izvršavanje instrukcijaEU Execution Unit
ALU Arithmetic Logic Unit
Kompleksan skup elekronskih kola
22
Kompleksan skup elekronskih kola(sastoji se od stotina miliona tranzistora i dioda)
12
CPUCPU
23
REGISTRIREGISTRI
Registri opšte namjene privremeno čuvanje rezultata
IP (Instruction Pointer) registar sadrži adresu IP (Instruction Pointer) registar sadrži adresu sljedeće instrukcije koju BIU treba da prenese iz memorije u procesor
PSW (Processor Status Word) registar koji služi da zapamti nekoliko važnih osobina posljednjeg rezultata dobijenog iz ALU-a i određene postavke procesora
24
13
CPUCPU
Koraci koje obavlja CPU:
Prihvat (fetch) naredbi iz RAM a Prihvat (fetch) naredbi iz RAM-a
Dekodiranje naredbe
Čitanje podataka iz RAM-a (ako se zahtijeva u naredbi)
Izvršenje naredbe
Upis rezultata obrade (u MEM ili periferijsku jedinicu)
25
CPUCPU
Pipelining Prije nego što procesor završi s obradom prve instrukcije Prije nego što procesor završi s obradom prve instrukcije,
započinje se obrada naredne instrukcije
Omogućeno povećanje brzine obrade instrukcija
Standardna karakteristika procesora
26
14
CPUCPU
KompatibilnostSoftver nije neminovno kompatibilan sa svakim CPU-omSoftver nije neminovno kompatibilan sa svakim CPU om
Softver napisan za PowerPC familiju procesora ugrađenih u Macintosh računare ne radi na Intelovim procesorima
Softver napisan za Linux ne radi pod Windows OS
Oba sistema rade na PC-ovima s Intelovim mikroprocesorima
CPU-ovi u okviru iste familije su po pravilu kompatibilni s prethodnim verzijama
Noviji procesori mogu da izvršavaju sve instrukcije koje se
27
Noviji procesori mogu da izvršavaju sve instrukcije koje se izvršavaju i na starijim modelima
CPUCPU
Proizvođači Intel Intel
Pentium, Celeron, Xeon, Itanium
AMD Serija Athlon
Motorola MC68xxx, PowerPC (za Macintosh)
28
15
PERFORMANSE CPUPERFORMANSE CPU--aa
Aplikacije zahtijevaju brže mašine u cilju postizanja zadovoljavajućih rezultatazadovoljavajućih rezultata
Ukupne performanse računara su određene sa: Brzinom takta (clock speed) procesora
Izražava se gigahercima
1GHz = milijarda taktnih ciklusa u sekundi
Arhitekturom i dužinom riječi procesora Radne stanice i serveri koriste 64-bitne procesore
29
Većina PC-ova koristi 32-bitne procesore
Neki ugrađeni računari te računari posebne namjene koriste još uvijek 8-bitne i 16-bitne procesore
PERFORMANSE CPUPERFORMANSE CPU--aa
MIPS MIPS (milion instrukcija u sekundi) MIPS (milion instrukcija u sekundi)
Ukupan broj instrukcija koje se mogu obaviti u jedinici vremena
Nije toliko od interesa računari obavljaju različite poslove
Megaflopsi Milioni operacija s pokretnom decimalnom tačkom koje
procesor može da izvrši za jednu sekundu
30
16
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
Performanse
Tehnike za povećanje računarske moći su: Tehnike za povećanje računarske moći su: Paralelno procesiranje
Server klasteri
31
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
BIOS (Basic Input/Output System) osnovni set instrukcija za pokretanje računarainstrukcija za pokretanje računara
Memorijski slotovi prihvat RAM memorije, obično ih ima više
PCI (Peripheral Component Interconnect) slotovi: (ISA, EISA) konektori za zvučne, TV, mrežne, grafičke kartice, itd.
AGP (Accelerated Graphics Port) port: konektor
32
AGP (Accelerated Graphics Port) port: konektor isključivo namijenjen za grafičke kartice, karakterizira ga veća brzina od PCI-a
17
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
IDE (Integrated Drive Electronics) konektori služe za spajanje PATA hard diskova, optičkih uređaja p j j p j(DVD/CD-ROM/RW) obično postoje dva konektora
SATA (Serial Advanced Technology Attachment) konektori ova tehnologija je nešto novijeg datuma nego PATA, služi za konektovanje SATA hard diskova i ima bolje performanse
USB (Universal Serial Bus) priključci služe za priključivanje spoljnih uređaja (printeri memorijski
33
priključivanje spoljnih uređaja (printeri, memorijski stickovi, itd.) najnoviji standard je USB 2.0
Legacy konektori prevaziđeni konektori (serijski i paralelni), podrška starim uređajima, sve manje se koriste, odlikuje ih mala brzina
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
Konektori za periferije konektori za miš i tastaturu su također veoma stari i nisu se previše mijenjali.su također veoma stari i nisu se previše mijenjali. Danas se sve više proizvode za USB standard
CMOS baterija pamti osnovne postavke i sadrži u sebi sistemski sat
Integrisani dijelovi većina ploča danas ima već ugrađene audio (zvučne), mrežne, pa i grafičke čipove
34
čipove
Naponski konektor preko njega matična ploča dobija napon (od AC/DC konvertora), te ga raspodjeljuje ostalim dijelovima na matičnoj ploči
18
MAGISTRALE, PORTOVI I PERIFERIJEMAGISTRALE, PORTOVI I PERIFERIJE
Na matičnoj ploči računara informacije se prenose između pojedinih računarskih komponenti prekoizmeđu pojedinih računarskih komponenti preko skupa veza koji se zove sistemska magistrala (system bus) ili samo bus
35
CPUCPUPRIMARPRIMARNANA
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
DATA BUSDATA BUS
ADDRESS BUSADDRESS BUS
CPUCPUMEMORIJAMEMORIJA
36
CONTROL BUSCONTROL BUS
ULAZNI
UREĐAJI
IZLAZNI
UREĐAJI
SEKUNDARNA
MEMORIJA
19
MAGISTRALE, PORTOVI I PERIFERIJEMAGISTRALE, PORTOVI I PERIFERIJE
Magistrale Tipično imaju 32 ili 64 veze Tipično imaju 32 ili 64 veze
Povezuju memorijske jedinice
Povezuju proširive slotove
Povezuju spoljašnje magistrale i portove
Slotovi i portovi Olakšavaju jednostavno povezivanje
37
j j p jspoljašnjih uređaja (periferne jedinice)
MEMORIJAMEMORIJA
RAM - Random Access Memory Dinamička – zahtijeva osvježavanje sadržaja Dinamička zahtijeva osvježavanje sadržaja
tokom rada
Statička – zahtijeva stalno napajanje
ROM - Read Only Memory PROM: Sadržaj se može upisati jedanput
EPROM: Može se brisati ultraljubičastom svjetlošću
38
EEPROM: Može se brisati električno
Flash: Dozvoljava višestruki upis
20
MEMORIJAMEMORIJA
RAM memorija – memorija sa slučajnim pristupom Poluprovodničke komponente Poluprovodničke komponente
Koristi se za privremeno memorisanje programskih instrukcija i podataka
Jedinstvene adrese, podaci se mogu smjestiti na bilo koju lokaciju
Brz pristup (čitanje i upisivanje)
Informacije ne ostaju memorisane kada se isključi napajanje
39
MEMORIJAMEMORIJA
ROM memorijaPodaci se memorišu permanentno Podaci se memorišu permanentno
Po pravilu se u ovu memoriju upisuju startup instrukcije i drugi permanentni podaci
Flash memorije Koriste se u telefonima, pejdžerima, prenosivim
računarima, PDA uređajima, itd. Moguć je višestruki upis
S d ž j č i d t j j
40
Sadržaj se čuva i u odsustvu napajanja
21
HIJERARHIJA KOD MEMORIJAHIJERARHIJA KOD MEMORIJA
Brz
ina
Kap
acite
t
RAM
Cache
CPUregistri
41
Sekundarna memorija
MEMORIJAMEMORIJA
CPU registri Privremene lokacije za međurezultate i tekuće instrukcijej j
Cache memorija L1 – interno u procesoru L2 - Brza memorija između CPU-a i RAM-a, za podatke koje
CPU često traži ~ 1MB
RAM Read/write memorija za prihvat podataka i instrukcija programa
koji se izvršava ~ 256 512 1024 2048 MB
42
koji se izvršava 256, 512, 1024, 2048 MB
Sekundarna memorija Masovna memorija s podacima i programima ~ 200 GB Dio ove memorije može da se koristi za virtualnu memoriju
22
PRISTUP MEMORIJI I PERIFERIJAMAPRISTUP MEMORIJI I PERIFERIJAMA
Mehanizam prekida - omogućava efikasniji rad računara s periferijamap j Eksterni Interni
Direktan pristup memoriji DMA (Direct Memory Access) predstavlja direktan transfer podataka između periferije i memorije bez posredovanja procesora u tom transferu
43
NAPAJANJE RAČUNARANAPAJANJE RAČUNARA
Konverzija AC u DC napajanje Mrežni napon od 220 V pretvara p p
se u 3,3 V, 5 V i 12 V
Ima sopstveno hlađenje Glavna karakteristika napojne
jedinice je njena snaga Snaga napojne jedinice se
izražava u vatima (W)
44
23
NOTEBOOK RAČUNARINOTEBOOK RAČUNARI
Režim hibernacije Trajanje baterije – važna karakteristikaj j j Autonomni rad – od 1 do 8 sati
Režim hibernacije (hibernation mode) U cilju smanjenja utroška energije i produženja vremena između
dva punjenja Kada se računar duže ne koristi a ostao je uključen, svi aktivni
podaci iz RAM-a se pohranjuju na tvrdi disk, a računar je praktično isključen
45
PLUG & PLAYPLUG & PLAY
Uključivanje ili isključivanje (memorija, čipova, dodatnih pločica, flash memorija, uređaja, itd.) mijenja p j j ) j jkonfiguraciju računara
Plug and Play tehnologija – nije potrebno posebno podešavanje i setovanje
Po prvi put viđeno na Apple Macintosh računarima Kod starijih računara ovakve akcije su zahtijevale
izmjenu switcheva ili jumpera
46
24
RAČUNARSKI HARDVERRAČUNARSKI HARDVER
Perspektive Nova laserska tehnologija nazvana EUVL (Extreme Ultraviolet g j (
Lithography) drastično će povećati performanse i smanjiti dimenzije čipova
Superprovodnici koji provode elektricitet bez zagrijavanja će povećati brzinu računara za dva reda veličine
U optičkim računarima signali se prenose svjetlošću, a ne električnim impulsima
47
ZAKLJUČAKZAKLJUČAK
Računari manipuliraju sekvencama bitova binarnim reprezentima informacija
CPU izvršava programske instrukcije koje su također kodirane kao nizovi bitova, obavljajući računske i logičke operacije kojima se ulazni podaci transformišu u izlazne podatke
Svi CPU-ovi nisu međusobno kompatibilni CPU koristi:
RAM memoriju kao privremenu memoriju za instrukcije i podatke
ROM memoriju sadrži nepromjenljive informacije koje služe kao
48
ROM memoriju, sadrži nepromjenljive informacije koje služe kao referentni materijal za CPU u toku izvršavanja programskih instrukcija
CPU, radna memorija, kontroleri, generatori taktova, itd., nalaze se na matičnoj ploči i povezani su odgovarajućim sabirnicama