Obitelj – temeljna društvena zajednica

INTERES ZNANSTVENIKA ZA OBITELJ- poč. 20.st.- trajnog karaktera – temeljna ljudska zajednica koja predstavlja

sliku u malom svih proturječja kroz koja prolazi društvo- predmet istraživanja mnogih znanstvenih disciplina – filozofija,

etnologija, antropologija, sociologija, psihologija, pedagogija, medicina, pravo…

- ovisno o području kojim se bave, znanstvenici ju određuju (npr. kao biološku ili statističku jedinicu, sustav, društvenu grupu ili instituciju ljudske zajednice i sl.) i definiraju (npr. sa stajališta prava sociologije, psihologije… )

UNIVERZALNA ZAJEDNICA ?- obitelj je univerzalna društvena zajednica prisutna u gotovo svim

tipovima društava (Murdock)- veze partnera su univerzalne, kao što je i univerzalan određeni

oblik intimnosti, seksualnih i emocionalnih veza- oblici koje takve veze mogu poprimiti imaju beskonačno mnogo

varijanti, mogu se mijenjati, prihvaćati ili osporavati (Gittins)

OBITELJ – PORODICA - OBITELJ – zajednica roditelja i djece te mogućih bližih srodnika

koji zajedno žive („ obitavaju“)- Vezano za prostor i zajednički život- PORODICA – krvnim srodstvom povezane osobe, a pripadaju

različitim obiteljima- Temelji se na vezi rađanja, odnosno srodstva- Time je pojam porodice širi od pojma obitelji- Porodicu čini više obitelji, to su predci, potomci i ostali srodnici

koji ne moraju živjeti zajedno ( i najčešće ne žive)

BRAK-DOMAĆINSTVO- BRAK - društveno potvrđena veza (od strane države/Crkve) među

partnerima- KUĆANSTVO/DOMAĆINSTVO - svaka zajednica osoba (bez

obzira na srodstvo, obiteljsku povezanost) koje zajedno stanuju i zajedno troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (hrana, stanovanje)

DOM- centar obiteljskog života

1

- mjesto gdje se odvijaju obiteljski odnosi i formiraju stavovi i uvjerenja

- ima svoj identitet određen ljudima koji žive u njemu, odnosima među njima, odnosima sa susjedstvom, društvom u cjelini

- da li je dom dobar ovisi o odnosima između članova kao i o strukturi mjesta u kojem se živi

- ako odnosi nisu dobri, onda je dom samo mjesto gdje ljudi stanuju

OSNOVNE FUNKCIJE OBITELJI

- na temelju analize obitelji u 250 društava, Murdack navodi 4 osnovne funkcije:

seksualnu reproduktivnu ekonomsku odgojnu

SLAGANJE ZNANSTVENIKA: - razlike u određivanju osnovnih i općih obilježja obitelji- slaganje- biološka i socijalna reprodukcija neposrednog života

primarne funkcije- u tom pogledu, njeno značenje sve više raste- za pedagoška razmatranja važna ODGOJNA uloga obitelji

PEDAGOŠKO ODREĐENJE OBITELJI- danas je teško definirati obitelj zbog njene promjenjivosti u

vremenu i prostoru te zbog različitih struktura u kojima se javlja- pristupajući obitelji sa stajališta njene pedagoške uloge- odgoju zajednicu roditelja (bez obzira radi li se o 1 ili oba) u djece

(bez obzira je li riječ o biološkoj ili posvojenoj), a koju obilježava zajedničko stanovanje, ekonomska kooperacija članova ili zajednička briga (skrb i odgoj) odraslih članova za djecu

OBITELJ- bila i ostala primarna zajednica i kojoj se razvija ličnost djeteta- ima zadatak osigurati optimalne uvjete za pravilan tjelesni i

psihički razvitak djeteta te da ga priprema za život u društvenoj zajednici

- u većini je slučajeva zasnovana na EMOCIJAMA ljubavi i privrženosti po čemu se bitno razlikuje od drugih zajednica

2

KONSTITUIRAJUĆI DIO OBITELJI- dijete, a ne brak; iako ga partneri najčešće sklapaju s namjerom da

osnuju obitelj- da obitelj nije organski vezana uz brak dokazuju sve učestalije

pojave obitelji u kojima veza među partnerima nije temeljena na braku, ali uspješno nose svoje obiteljske uloge

- obitelj koja nastaje na temeljima braka, ima prevagu nad drugim oblicima obiteljskog zajedništva- zato što nudi pravnu sigurnost

VEĆINA LJUDI IMA 2 OBITELJI:Obitelj orjentacije Obitelj prokreacije-obitelj u kojoj smo rođeni -obitelj u koju mi stvaramo

OBITELJ SE MIJENJA

POVEZANOST OBITELJI I ŠIREG DRUŠTVENOG OKRUŽENJA- obitelj je društvena zajednica koja nije autonomna u odnosu na

društveno, političko i gospodarsko okruženje u kojem djeluje- pod snažnim je djelovanjem političkih sustava u cjelini i mijenja se

zajedno s njim- predstavlja sliku u malom svih proturječja kroz koja društvo

prolazi

- U osnovi preobražaja obitelj leži transformacija društva, jer društveni život nameće potrebu stvaranja novih obiteljskih odnosa među članovima, ali i novih oblika za njihovu realizaciju

V. Erlich: Jugoslavenska porodica u transformaciji- važna za proučavanje kontinuiteta procesa promjena u obitelji i

porodici- nastala između 2 rata – socijalna antropolija – proveli učitelji- prikazala odnos između ekonomske strukture i kulturno-političke

tradicije- prikazala posljednju fazu patrijarhalnog društva koji je u raspadu

pod naletom svjetske krize i novčane ekonomije

- kapitalistička proizvodnja dovodi do krize u porodičnim vezama- tradicionalna porodica i ekonomski razvoj – ne mogu zajedno- položaj žene se bitno pogoršava – industrijska proizvodnja treba

mušku radnu snagu, žena se potpuno isključuje iz društvenog života

3

Porodica je važna za pojedinca u svim fazama njezinog razvoja, a transformacija ne znači rasulo porodice nego njezin obnovljeni život na promijenim odnosima.

UNATOČ POVREMENIM KRIZAMA- obitelj je još uvijek živa i važna u životu pojedinca (za 98,2%

građana u Hrvatskoj obitelji je na vrhu rang-liste vrijednosti)- dokazala se kao zajednica koja je nezamjenjiva sa stajališta

pojedinca, ali i čitavog društva

NAJZNAČAJNIJE PROMJENE U OBITELJI- promjene u strukturi- promjene u obiteljskim odnosima- potreba za društvenoj pomoći

OBITELJ – rezultat emocionalnog odabira pojedinca- prerasla iz društvene potrebe i nužnosti u emocionalnog odabira

pojedinca- velika očekivanja od partnera, a što ju čini krhkom i podložnu

krizama

OBILJEŽJA OBITELJSKOG ŽIVOTA- pluralizam obiteljskih struktura- individualizam kao životna filozofija

odgađanje roditeljstva preraspodjela uloga u obitelji

- nužnost društvene podrške

PLURALIZAM OBITELJSKIH STRUKTURA

- iako nuklearna obitelj nije univerzalni oblik obitelji, ona je gotovo sinonim za obitelj

- klasično određivanje obitelji kao zajednica roditelja i djece povezanih brakom i krvnom vezom ili usvajanjem danas više ne pokriva sve tipove obitelji

- posljedica ekonomske, socijalne i moralnog konteksta zapadnog društva

RAZLIČITOST OBITELJSKIH STRUKTURA s obzirom na:- odnos roditelja i djece (biološka i usvojena djeca)- bračni status roditelja (razvedeni, odvojeni, oženjeni ili neoženjeni

itd.)

4

- broj roditelja/članova u obitelji (jedno i dvorodit., 1 ili više gener.) - seksualnu orijentaciju partnera

- (1 američki autor naveo 74 tipova obitelji)

NEKE STRUKTURALNO RAZLIČITE OBITELJI- biološki otac i majka i njihovo dijete/djeca- posvojiteljske obitelji- samo 1 roditelj biološki- rekonstruirane obitelji, tj. novi brak nakon razvoda- jednoroditeljske obitelji …- slobodne izvanbračne obitelji- samačka kućanstva- obitelji miješanih rasa

OBITELJ U RH- u usporedbi s drugim europskim zemljama, u HR se obiteljska

struktura relativno sporo mijena pa stoga još zadržava dosta tradicijskih obilježja

- još uvijek oko 90% djece rađa se u braku naša zemlja ipak prati polako trendove razvijenih zemalja živjeti u obitelji s više nije atraktivno, a brak i obitelj postaju

sve manje poželjni- smanjuje se broj sklopljenih brakova, raste broj razvoda i rođenja

djece izvan braka; rastu brakovi bez djece te broj majki s djecom- bračni parovi s djecom – 57%

POSLJEDICE PROMJENA NA ODGOJ- rezultati znanstvenih istraživanja – kontradiktorni- je li važnija struktura ili kvaliteta odnosa među članovima- do 80-ih godina i u znanosti prevladavao stav da je loše sve što

odstupa od tradicionalnog

OBITELJSKI ODGOJ-djelovanje cjelokupnog obiteljskog okruženja, kao cjeline međusobno zavisnih pojava, na razvitak djetetove ličnosti

RODITELJSKI STIL ODGOJA

Promjene u roditeljskoj ulozi- roditeljska uloga samo je 1 od uloga, ali najodgovornija i najteža u

životnom ciklusu obitelji i pojedinca

5

- kratkoća vremena za odgojno djelovanje roditelja- zapošljavanjem oba roditelja izvan kuće, o djeci brinu i druge

odrasle osobe (profesionalci)- roditelj postaje koordinator odgojnih čimbenika birajući za djecu

„druge odgajatelje“- roditelj postaje odgovoran za odgoj u obitelji kao i za izbor

izvanobiteljskih utjecaja

Od suvremenog se roditelja očekuje da- poznaje zakonitost i obilježja dječjeg razvoja- punu pozornost pridaje potrebama i sposobnostima djeteta i da

poznaje načine njihova zadovoljavanja i poticanja- posjeduje znanja, vještine i navika potrebno za uspješno odgojno

djelovanje- je dobro informiran o postojećim društvenim resursima

(materijalnim, pravnim, socijalnim, zdravstveno-zaštitnim, odgojno-obrazovnim itd.)

- je u stanju odabrati najbolje za svoje dijete- surađuje s onima koji izvan obitelji skrbe o djetetu

Kompetentan roditelj- roditelj koji pruža kvalitetan obiteljski odgoj, koji zna odabrati za

svoje dijete odgovarajuće izvan obiteljsko utjecanje i koji shvaća važnost i sposoban je za razvijane partnerstva s onima koji izvan obitelji skrbe o njegovu djetetu, odgajaju ga i obrazuju

RODITELJSTVO- kvaliteta ovisi o nizu momenata koji čine gustu mrežu međuodnosa

i međudjelovanja - roditeljsko ponašanje ovisi o :

-roditeljskim cijevima i vrijednostima ( opći- zdravlje, ljubav, sreća.. ; specifični- zanimanje..)-roditeljskim aktivnostima, tj. odgojnim postupcima --- predstavljaju roditeljsko ponašanje koje je određeno odgojnim ciljevima- dio su odgojnog stila-roditeljskom odgojnom stilu – kontekst u kojem se dijete percipira, interpretira i prihvaća razl. rodit. postupke ( stilovi se razlikuju s obzirom na STUPANJ TOPLINE I KONTROLE PREMA DJETETU)

AUTORITARNI ILI RESTRIKTIVNI ODGOJ- roditelji su hladni i rezervirani u odnosi prema djetetu i

priklanjanju se čvrsto kontroli djetetova ponašanja

6

- glavni odgojni ciljevi: učenje samokontrole i poslušnosti- roditelji se autoriteti koji postavlja zahtjeve i pravila bez potrebe

obrazloženja- postavljaju granice i pravila, a prekršaji se kažnjavaju, često i

fizički

LAISES FAIRE ILI INDIFERENNI STIL ODGOJA- malo zahtjeva, malo kontrole, nema topline ni podrške- emocionalno odbacivanje djece ili nemaju vremena baviti se njima- dijete nema osjećaj pripadanjaPERMISIVNI IL IPOPUSTILJIVI STIL ODGOJA- jako prisutan; puno ljubavi i malo kontrole- popustljivi u odnosu na dječje zahtjeve, nemaju velika očekivanja u

odnosu na svoje dijete i njegova napredovanja, ali pružaju topinu i podršku

DEMOKRATSKI ILI AUTORITATIVNI STIL ODGOJA- poželjan- roditelji se drže pravila, te zahtijevaju visoku razinu postignuća, ali

su topli, prihvaćaju djecu i imaju s njima dobre odnose- to su roditelji koji imaju povjerenja u sebe kao roditelja- glavni odgojni ciljevi: djetetova znatiželja, kreativnost, sreća,

motivacija i nezavisnost osjećaja- roditeljska uloga je SAVJETNIČKA, a ne KONTROLORSKA- postavljane granice se objašnjavaju

Posljedice: • AUTORITARNI STIL ODGOJA

- nepoželjni i neprihvatljivi oblici ponašanja- sklona promjenama ponašanja- povučena, razdražljiva, bojažljiva i bez spontanosti- postižu loš školski uspjeh i slabiju psihosocijalnu prilagodbu - imaju lošu sliku o sebi, osjećaj manje vrijesnoti- sklona različitim vrstama ovisnosti- u slučaju prisile tj. kažnjavanja – djeca su ponižena, nezadovoljna,

povučena, nepovjerljiva, agresivna, niskog samopouzdanja i slabih mogućnosti funkc. u demokratskom okruenju

- pate emocionalno i društveno

• AUTORITATIVNI STIL ODGOJA- djeca spontana, slobodna u izražavanju mišljenja i emocija pa

djeluju manje poslušno nego djeca iz autoritatnih obitelji, uspješna

7

u školi, visokih soc. kompetencija, samostalna, u dobrim odnosima s vršnjacima

- dijete prema kojoj se okolina odnosi s poštovanjem imat će razvijeno samopouzdanje, vjeru u vlastitu mogućnosti i dobro će se osjećatii

• INDIFERENTNI STIL ODGOJA

- djeca su neprijateljski raspoložena, pružaju otpor disciplini, pa ne uspijevaju razviti vještine soc. komp., neuspješni su u školi, vrijeme provode bez nadzora pa upravo iz takvih sredina najčešće dolaze djeca s različitim oblicima nepravilnog ponašanja

- povezanost s pušenjem i konzumiranjem alkohola i droga i devijantnim ponašanjem

• POPUSTLJIVI STIL ODGOJA- djeca su nesigurna, ne snalaze se u situacijama gdje su postavljene

granice – potiče impulzivno i agresivno ponašanje- roditelji koji ne uspiju definirati i nametnuti jasne granice – veće

šanse odgoja djece s niskim stupnjem samopoštovanja

LJUBAV I POŠTOVANJE +VISOK STUPANJ

RODITELJSKE POTPORE → bit dobrog rodit. postupanja +

RODITELJSKI NAZDOR IPOSTAVLJANJE GRANICA

U prve 3. god- pažljiva, topla, poticajna i neograničavajuća briga- osjetljivost na dječje potrebe, suradnja, prihvaćanje, bliskost → djetetova sigurnost- okolina poticanja za učenje → istraživanje i kognitivni razvoj

Od 3. do 6. god- razvijanje djetetovih socijalnih vještina- istraž. prijateljstva i

suradnje- motiviranje za postizanje rezultata – razvijanje snalažljivosti u

okolini- potpora i nadzor, jasne granice, toplo ozračje, ljubav i briga

8

Osnovno školsko razdoblje- postizanje unutarnje kontrole, uspostavljanje prijateljstva i suradnje

s vršnjacima, razvijanje pozitivne slike o sebi te intelektualni razvoj

„ODGOJ JE PLES!!!“

U adolescenciji- nadzor, komunikacija, uključenost u školsko učenje, iskazivanje međusobnog poštovanja i ljubavi te disciplina

POSTUPCI ODRŽAVANJA DOBROG RODITELJSVA- komunikacija i sudjelovanje u zajedničkom životu- poznavanje djetetovih kretanja, društva, vrsta aktivnosti i načina

provođenja slobodnog vremena- uključenost u šk. učenje- iskazivanje međusobnog poštovanja i ljubavi- disciplina- briga za uključivanje u pozitivnu skupinu vršnjaka- briga za strukturiranost svakodnevnice i za slobodno vrijeme- izbjegavanje negativno začaranog kruga

„PRKOSNI ADOLESCENT – OŠTRE MJERE“

JEDNORODITELJSKE OBITELJI (12%)

Različite forme obiteljskog života- obitelj s oba roditelja- obitelj s 1 roditeljem (neke će trajno ostati takve, a neki će se

roditelj ponovno oženiti/udati)

Mnoga djeca rođena poč.21.st. do punoljetnosti će život provesti u nekoliko tipova obiteljskog života.Broj jedno roditeljskih obitelji u porastu je u svijetu i kod nas.

IZAZOV ZA ZNANOSTZnanost treba odgovoriti na pitanje koje su posljedice života u takvim obiteljima na dijete i odrasle.

INTERES NA ISTRAŽ. NASTUPA…-nakon 2 svjetskog rata kada velik broj obitelji ostaje bez 1 člana/roditelja odnosno kada dolazi do trenda porasta razvoda braka.

9

→ termini (stariji koji stigmatiziraju): neuravnotežena, deficijentna, kvantitivno deficijentana, nepotpuna obitelj – izbjegavati te termine!!

UZROCI NASTANKA: NESRETNE OKOLNOSTI – smrt 1 od roditelja, rastava braka,

napuštanje obitelji od strane 1 roditelja, posljedica izvanbračne veze , ratna stradanja u Hrvatskoj

REZULTAT OSOBNOG OPREDJELJENJA

S OBZIROM NA VRIJEME NASTANKA:- od samog početka- tijekom trajanja veze

- PRIVREMENA jednoroditeljska obitelj ( putovanje, bolest, rad u 2. mjestu..)

- TRAJNA jednoroditeljska obitelj

Utjecaj privremene i trajne odsutnosti 1 roditelja je bitno drugačiji iako ekonomske i socijalne prilike mogu biti slične.

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA- niži životni standard- više problema (materijalni, zdravstveni, stambeni)- ovisniji o pomoći društvene zajednice (pristupačnost dječjih vrtića,

slobodno vrijeme, godišnji odmor, stambeno zbrinjavanje)

ZDRASTVENI PROBELMI- među najistaknutijima- zbog stresa se smanjuje imunitet- sklonost bolestima; ranija smrt- kod razvedenih problemi ovisi o odnosu s partnerom (vrtoglavice,

nesvjestica, pojava voljene osobe u snu)

RAZLIKE S OBZIROM NA SPOL RODITELJA- odsutnost majke više pogađa dijete nego odsutnost oca- odsutnost majke pogubnija što je dijete mlađe- samohrani otac ima više teškoća u vođenju domaćinstva i brizi oko

odgoja djeteta pa se lakše odlučuje za novi brak- očevi lakše napuštaju obitelj- sudovi češće majci dodjeljuju djecu

OSTALI ČIMBENICI

10

- dob djeteta – što je dijete mlađe, samohranom roditelju teže- nuklearne obitelji pa nema pomoći užeg kruga obitelji- društvena pomoć – razni servisi cijenom nedostupni samohranim

roditeljima

STAV OKOLINETakve obitelji trebaju podršku i pomoć, a ne izolaciju (stabilizacija ličnosti poljuljane pod teretom problema).Društveni život samohranih roditelja pati (gube prijatelje, nemaju vremena za održavanje društvenih kontakata, jača misao o nenormalnosti situacije)

PSIHIČKE REAKCIJE ČLANOVA OBITELJIČesto su zanemarene, a upravo su one ključne za razum. ponašanja.

PRILAGODBA DJETETA NOVONASTALOJ SITUACIJIVažna su stajališta obit. klime (nezadovoljan, agresivan ili nervozan roditelj teško može pružiti toplinu koja je djecu nužna)→ ovisi o:

- uzrocima i načinu na koji se odrasli suočio- dobi roditelja i djeteta- utjecaju sredine- ličnosti roditelja (karakter, temperament, optimizam, obrazovanje,

vitalnost, zdravlje..)- odnosima između djeteta i voditelja

MOGUĆE RODITELJSKE REAKCIJE- povlačenje u sebe- izolacija od društva- agresivnost prema djetetu- neprijateljstvo prema okolini- želja za isticanjem i uspjehom

- istraživanja: djeca iz jedno roditeljskih obitelji imaju nerealna očekivanja

UZROCI NASTNKA JEDNORODITEJSKIH OBITELJI POVOD ZA NIZ DRUGIH RAZLIKA

- ugled- stil života- problemi i sl.

11

RAZVOD BRAKA- stresan za djecu i roditelje- prethodi svađa koja se nastavlja i nakon razvoda – podjela imovine,

susreti s djetetom, alimentacija, borba za naklonost djeteta..- djeca ponekad krive sebe ili roditelje- najteže ako se dijete mora prikloniti jednom od roditelja

UZROCI PORASTA RAZVODA- liberalizacija zakona- veća tolerancija društva- nekada u braku naglasak na postojanosti, a danas na kvaliteti- nekada su se brakovi održavali prisilom izvana

SMRT PARTNERA- šokantna i ponekad iznenadna- situacija manje kompleksna nego kod razvoda (nakon razvoda

dijete izloženo pritiscima, dok nakon smrti roditelj toga nema; umrli se veliča, dok se kod razvoda roditelj omalovažava)

- ugled i materijalna situacija bolji nego kod razvedenih roditelja

IZVANBRAČNA DJECA- u najgorem položaju i u pogledu ugleda i materijalnog stanja- drugi roditelj najčešće ne snosi troškove odgoja djeteta

POSLJEDICE ŽIVOTA U JEDNOROSITELJSKOJ OBITELJI- kvaziznanost i neopravdane tvrdnje- na kvalitetu života u obitelji utječu međuljudski odnosi, materijalna

situacija, podrška okoline..- uspoređivati dobru jednorodit. i dobro dvorodit. obitelj odnosno

lošu jednoroditeljsku i dvoroditeljsku obitelj

MOGUĆI UZROCI NEGATIVNOG DJELOVANJA- djeca gube sigurnost i povjerenje u sebe i odrasle- gube majku i oca kakvi su bili prije razvoda jer se i oni mjenjaju- nedostaje im trijada odnosa otac-majka-dijete

DESTRUKTIVNI SU ODNOSI IZMEĐU RODITELJA I DJETETA- manipuliranje djetetom- objasniti da je problem u odnosu odraslih, ali ljubav prema djetetu

ostaje- i dijete može manipulirati roditeljima

UTJECAJ JEDNORODIT. OBITELJI NA RAZVOJ DJETETA OVISI:

12

- o odnosima između djeteta i roditelja s kojim dijete živi (klima u obitelji)

- o odnosima između djeteta i roditelja koji je odsutan

KONTAKTI S ODSUTNIM RODITELJEM- stavu roditelja s kojim dijete živi- zainteresiranosti odsutnog roditelja- članovima novoosnovane obitelji drugog roditelja- djetetu

Vrsta kontakata ovisi o spolu djeteta.

MAJKE I KĆERI- razvedene majke – više sukoba s djevojčicama- strože, više ograničavaju slobodu- nezadovoljne sobom i životom- negativni stavovi prema muškarcima

DOB DJETETARizično ako do jednoroditeljske obitelji dođe do 6.g. života.Lakše napuštanje obitelji u ranoj dobi ukoliko je u obitelji dječak.

RIZIČNE TAKVE OBITELJI- veća opterećenost roditelja koji mora nositi dvostruku ulogu (i oca

i majke)- svakodnevno donosi sam odluke- prekovremeni rad kako bi osigurao egzistenciju- borba sa stresom- osjećaj krivnje da se nedovoljno posvećuje djetetu

PONOVNA REINTEGRACIJA OBITELJI- u situacijama kada obitelj napušta roditelj koji je negativno

djelovao (zlostavljač, alkoholičar..)

ZAKLJUČAKUspjeh odgoja u jednoroditeljskim obiteljima nije određen njenom „nepotpunošću“, već kvalitetom odnosa koji postoje između roditelja i djece, te o tome koliko obitelj zadovoljava psihičke i socijalne potrebe djeteta.

RODITELJSTVO POSVOJENE DJECE

13

- običaj posvajanja djece seže u daleku prošlost ( Egipat, Kina, Indija, Grčka, Rim)

- Hamurabijev zakonik

CILJ POSVAJANJA- nekada – zadovoljiti potrebe odraslih- danas – najbolji interes djeteta, osigurati brižan i stalan dom za

djecu čiji biološki roditelji ne mogu ili ne žele brinuti o njima

DANAŠNJI TRENDOVI- sve manje djece za posvajanje- parovi posvajaju djecu drugih rasa (nakon 2.svjetskog rata) kao i

djecu s posebnim potrebama

KARAKTERSTIKE POSVOJITELJA- danas su to pripadnici svih slojeva, nije važan bračni status,

povećava se broj homoseksualaca koji bi željeli posvojiti djecu

MOGUĆNOST OTVORENOG POSVAJANJA- mogućnost dogovaranja bioloških roditelja i posvojitelja oko

postupka posvajanja (još i za vrijeme trudnoće)

Posvojiteljski par time što je neplodan može imati niz psihičkih problema kao što su smanjeno samopoštovanje, depresija, nekvalitetna bračna komunikacija i smanjena spolna aktivnost.

- za razliku od trudnoće koja traje 9 mjeseci proces posvajanja djece može trajati od nekolik mjeseci do nekoliko godina- dugo vrijeme čekanja može izazvati tjeskobu kod posvojitelja pa se oni neće kvalitetno pripremiti za djetetov dolazak- većina posvojitelja mora proći kroz mnoštvo ispitivanja (doživljavaju neki kao zadiranje u privatnost – povećanje tjeskobe)

-posvojenje također nosi sa sobom određenu stigmu u društvu (vrlo rijetko potpora, češće se moraju opravdavati)

-stres za posvojitelje – prilagođavanje roditeljstvu posvojenje djece, razgovor djece o njihovom posvojenju, podržavanje djetetove želje da sazna što više o svojim biološkim roditeljima, pomoć djetetu da zadrži dobru sliku o sebi i svojim posvojiteljima

14

DOB DJETETA U VRIJEME POSVOJENJA- za razliku od novorođenčadi koja ulaze u nove obitelji bez ikakve

povijesti i ranijih iskustava, djeca koja su posvojena u starijoj dobi često sa sobom donese i probleme

- posvojena djeca su, najčešće, rezultat stresnih i nezdravih trudnoća – komplikacije pri porodu, problemi u razvoju djeteta

-nema razlika u mentalnom i fizičkom razvoju djeteta kod bioloških roditelja te posvojitelja (ako je dijete posvojeno do 2.g.)-obveza – do 7. g. djetetu objasniti da je posvojeno (težak trenutak koji izaziva zbunjenost i tjeskobu)Preporuka:

- malo dijete nije dovoljno zrelo da shvati da ima 2 para roditelja te neće znati s kime da se poistovjesti. Ono počne gledati 1 roditelje kao dobre, a druge kao loše – loše za izgradnju identiteta

- ako posvojitelji čekaju predugo s razgovorom, dijete može saznati o svom porijeklu na drugačiji način – loše

-intelektualnim sazrjevanjem djeca počinju pokazivati interes za svoje porijeklo – pitanja vezana za biološke roditelje-objašnjenja koja im daju posvojitelji djece nisu tako lako shvatljiva

INTEGRACIJA- nepredvidiva i puna teškoća- obitelj se mora prilagoditi novom članu- dolazi do poremećaja obiteljske rutine- oba roditelja moraju pružati potporu djetetu i partneru- starije dijete dolazi s poviješću koja je puna trauma

USMJERAVANJE NA SLIČNOST- djetetove slike dodati slikama obitelji- slaviti dan dolaska u obitelj- sve to razvija emocionalne veze između djeteta i obitelji

-roditelji posvojitelja rjeđe za probleme traže uzroke u vlastitoj obitelji, a češće u prethodnoj-teža prilagodba u obiteljima s biološkom djecom, naročito u onim obiteljima gdje roditelji rade razliku između biološke i posvojene djece-mlađa djeca – obitelj kao zajednica u kojoj članovi dijele zajedničke interese-školska dob – biološki povezani članovi

15

-počinju shvaćati da biti posvojen znači biti pravo predan ili ostavljen odnosno da nisu samo dobili već i izgubili jednu obitelj

OSJEĆAJ GUBITKA- zbog nepoznavanja bioloških roditelja – normalna pojava- najvažniji zadatak: ostvariti takvo okruženje gdje će djeca osjećati

POTPORU ZA TRAŽENJE BIOL. RODIT. , gdje će razvijati pozitivan stav prema posvojenju i svom podrijetlu

RODITELJSTVO POSVOJENIH ADOLESCENATA- problemi razvoja identiteta – lakše je djeci kad su sličniji svojim

roditeljima

-važno je da posvajatelji shvate da je potraga posve normalna pojava kod njihove djece, a njihova potpora i razumijevanje djetetu su od neprocjenjive važnosti

- nesklad između djetetovih mogućnosti i očekivanja roditelja- obitelj s posvojenom djecom s posebnim potrebama

važnost realnih očekivanja kod roditelja zadovoljnije od obitelji s takvom biološkom djecom

OTVORENA POSVAJANJA – u RH nema toga; različita mišljenja o tome

Ključ roditeljskog uspjeha u posvajanju:- dobra priprema- realna očekivanja- roditeljske sposobnosti- odgovarajuća podrška

ZLOSTAVLJANJE U OBITELJI

- u obitelji nema više nasilja nego u drugim društvenim skupinama- teško se o njemu saznaje jer se odvija u 4 zida, bez svjedoka- dugo ignorirano kao problem od strane društva- posljednjih godina – niz značajnih akcija

ELEMENTI MOĆI- moć odraslih nad djecom- moć onoga koji zarađuje nad onim koji nema prihoda

16

- moć zdravih nad bolesnima- moć muškaraca nad ženom- moć fizički jačeg nad fizički slabijim

Nejednakosti u moći su neizbježne, ali se premošćuju osjećajima ljubavi i privrženosti.

Isplovljavanje moći dolazi do izražaja tamo gdje očekivanja moćnijega nisu zadovoljena.OBLICI:

- verbalno- izgonom iz kuće- prisiljavanjem na određene radnje- tjelesnih napadom

GLAVNE ODREDNICE- 60-ih – tjelesna povreda, zapuštanje- 70-ih – psihičko zlostavljanje- 80-ih – seksualno zlostavljanje

NASILJE U OBITELJI JE…-svaki čin 1 člana obitelji (ili više njih) kojim se ugrožava tjelesni ili psihički integritet ili sloboda drugog člana ili ozbiljno ometa razvitak ličnosti.

ZLOSTAVLANJE – ponavljanje istih nasilnih radnji kroz duže vrijeme

Uzastopno nasilje bez povoda + ista osoba + duže vrijeme

17