pred_09
TRANSCRIPT
-
8/18/2019 Pred_09
1/25
Primjena inženjerskih softverskih paketa
Doc. dr. Emir Skejić
Predavanje 10: Rješavanje električnih kola uMatlabu
-
8/18/2019 Pred_09
2/25
Kratak pregled
(1) Klasične metode
(2) Algoritamski pristup(3) Implementacija algoritma
(4) Primjeri
2
-
8/18/2019 Pred_09
3/25
Električna kola
• Najčešći problem u električnim kolima je računanjenepoznatih napona i struja.
Problem se svodi na rješavanje sistema jednačina Jednačine se pišu na osnovu zakona o održanju energije
Jednačine se mogu formulirati na različite načine, ali jerješenje jedinstveno (pod uslovom da su sve jednačine
linearne)
3
-
8/18/2019 Pred_09
4/25
Rješavanje kola metodom
konturnih struja• Ova metoda se zasniva na II Kirchoffovom zakonu, a
broj jednačina je sveden na broj zatvorenih petlji.
• Procedura
1. Odabrati nezavisne konture
2. Označiti i orijentirati konture
3. Za svaku konturu napisati naponske jednačine prema IIKirchoffovom zakonu
4. Ukoliko se u nezavisnoj grani nalazi strujni izvor tada sesistem jednačina smanjuje za jedan budući da je
strujom tog izvora definirana jedna konturna struja5. Odrediti konturne struje rješavanjem sistema jednačina
4
-
8/18/2019 Pred_09
5/25
Primjer: Metoda konturnih struja
5
-
8/18/2019 Pred_09
6/25
Kratak pregled
(1) Klasične metode
(2) Algoritamski pristup(3) Implementacija algoritma
(4) Primjeri
6
-
8/18/2019 Pred_09
7/25
Metoda pogodna za algoritamsku
implementaciju• Kao nepoznate veličine tretiraju se naponi svih
čvorova i struje naponskih izvora
• Procedura1. Odabrati referentni čvor (obično zemlja) i označiti
preostalih (n-1) čvorova. Označiti i struje krozstrujne izvore.
2. Dodijeliti imena strujama kroz naponske izvore. Pokonvenciji označiti smjer struje od plusa kaminusu.
3. Napisati jednačine za svaki čvor prema I
Kirchoffovom i Ohmovom zakonu (kao funkcijunepoznatih napona i struja). Struje koje izlaze izčvorova označiti kao pozitivne.
4. Napisati naponske jednačine za svaki naponski
izvor (kao funkciju nepoznatih napona)5. Riješiti sistem jednačina 7
-
8/18/2019 Pred_09
8/25
Primjer 1
Korak 1 Korak 3Korak 2
Korak 4 Korak 5
8
-
8/18/2019 Pred_09
9/25
Primjer 2
Koraci 1 i 2 Koraci 3 i 4
Korak 5
9
-
8/18/2019 Pred_09
10/25
Primjer 3
Koraci 1 i 2 Koraci 3 i 4
Korak 5
10
-
8/18/2019 Pred_09
11/25
Kratak pregled
(1) Klasične metode
(2) Algoritamski pristup(3) Implementacija algoritma
(4) Primjeri
11
-
8/18/2019 Pred_09
12/25
Opservacije
Primjer 2
Primjer 3
12
-
8/18/2019 Pred_09
13/25
Formulacija krajnjeg sistema
• Za kolo koje ima m naponskih izvora i n čvorova imamo
» A matrica je dimenzija ( m+n)x( m+n) G matrica dimenzija nxn, sadrži samo provodnosti
– Otpori vezani sa zemljom pojavljuju se samo na dijagonali– Otpori nevezani sa zemljom pojavljuju se na i van dijagonale
B matrica dimenzija nxm, sadrži elemente 1, 0 i -1 u zavisnostikako su povezani naponski izvori
C matrica dimenzija mxn, je transponovana B matrica D matrica dimenzija mxm, sadrži samo nule
» x vektor je dimenzija ( m +n)x1 i sadrži nepoznateveličine
Prvih n elemenata su naponi u čvorovima Zadnjih m elemenata su struje naponskih izvora
» z vektor je dimenzija ( m +n)x1 i sadrži poznateveličine
Prvih n elemenata su ili nule ili algebarska suma strujanezavisnih strujnih izvora
Zadnjih m elemenata su naponi nezavisnih naponskih izvora13
-
8/18/2019 Pred_09
14/25
Formulacija matrice G
• Matrica G je dimenzija nxn i formulira se:» Dijagonalni element G(i ,i ) je suma svih konduktansi spojenih
na i -ti čvor
» Vandijagonalni element G(i , j ) je negativna vrijednostkonduktanse koja povezuje čvorove i i j
14
-
8/18/2019 Pred_09
15/25
Formulacija matrica B i C
• Matrica B je dimenzija nxm a formulira se na sljedeći način:» B(i,j) = 1 ukoliko je pozitivni izvod j-tog naponskog
izvora povezan na i-ti čvor
» B(i,j) = -1 ukoliko je negativni izvod j-tognaponskog izvora povezan na i-ti čvor
» B(i,j) = 0 ukoliko j-ti izvor nije vezan za i-ti čvor
• Matrica C je transponovana B matrica
15
-
8/18/2019 Pred_09
16/25
Formulacija matrice z
• z je vektor dimenzija (m+n)x1» Za prvih n elemenata z(i) je jednak
Algebarskoj sumi struja nezavisnih strujnih izvora koje ulaze u i -tičvor
0 ako niti jedan strujni izvor nije spojen na i -ti čvor
» Zadnjih m elemenata su vrijednosti napona naponskih
izvora
16
-
8/18/2019 Pred_09
17/25
Ulazni parametri za MATLABprogram
• Električno kolo se specificira u obliku MATLAB strukture kojasadrži sljedeća polja:» R je matrica dimenzije broj_otpora x 3 – opisuje
raspored i vrijednost otpornika R( j ,1) – definira vrijednost j -tog otpora u omima (može biti i simbolička
vrijednost) R( j ,2) – je broj čvora koji je lijevi priključak j -tog otpora R( j ,3) – je broj čvora koji je desni priključak j -tog otpora
» V je matrica dimenzije broj_nap_izvora x 3 – opisuje
raspored i vrijednost naponskih izvora V( j ,1) – definira vrijednost j -tog naponskog izvora u voltima (može biti
i simbolička vrijednost) V( j ,2) – je broj čvora na koji je spojen pozitivni izvod j -tog naponskog
izvora V( j ,3) – je broj čvora na koji je spojen negativni izvod j -tog naponskog
izvora» I je opciona matrica dimenzije broj_strujnih_izvora x 3
– opisuje raspored i vrijednost strujnih izvora
I( j ,1) – definira vrijednost j -tog strujnog izvora u amperima (može bitii simbolička vrijednost)
I( j ,2) – je broj čvora iz kojeg izlazi strelica j -tog strujnog izvora I( j ,3) – je broj čvora u koji ulazi strelica j -tog strujnog izvora
17
-
8/18/2019 Pred_09
18/25
Programska implementacija
• Program je implementiran u obliku dvije funkcije» [G,B,C,D,A] = amatrica(sistem)
Vraća matricu A električnog kola zajedno s njenimkomponentama
» z = zmatrica(sistem)
Vraća vektor z poznatih varijabli električnog kola
• Obje funkcije uzimaju kao parametar strukturusi st emkoja sadrži polja R, V i opciono polje I (s
prethodnog slajda)
• Dodatni parametar u strukturi je varijabla si mbkoja ima vrijednost 1 ako se radi simboličkaanaliza i 0 ukoliko se radi numerička analizaelektričnog kola
18
-
8/18/2019 Pred_09
19/25
Kratak pregled
(1) Klasične metode
(2) Algoritamski pristup
(3) Implementacija algoritma
(4) Primjeri
19
-
8/18/2019 Pred_09
20/25
R = [ 1000 1 2;2000 2 0;2000 2 0] ;
V = [ 12 1 0] ;kol o. V = V;kol o. R = R;kol o. si mb = 0;[ G, B, C, D, A] = amat r i ca( kol o) ;z = zmat r i ca( kol o) ;
x = A\ z;di sp( ' x = ' ) ;di sp( x) ;
pr i mj er 1num. m
>> pr i mj er 1numx =12. 00006. 0000
- 0. 0060
V1 = 12 VV2 = 6 VI _V1 = - 0. 006 A
Primjer 1: Numerička analiza
20
-
8/18/2019 Pred_09
21/25
syms R1 R2 R3 V1 r ealR = [ R1 1 2;
R2 2 0;R3 2 0] ;
V = [ V1 1 0] ;
kol o. V = V;kol o. R = R;kol o. si mb = 1;[ G, B, C, D, A] = amat r i ca( kol o) ;z = zmat r i ca( kol o) ;x = si mpl e( A\ z) ;
di sp( ' x = ' ) ;pretty(x);
>> pr i mj er1si mx =
[ V1~ ][ ][ V1~ R2~ R3~ ][ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ][ R2~ R3~ + R1~ R3~ + R1~ R2~ ][ ][ V1~ ( R3~ + R2~) ]
[ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ][ R2~ R3~ + R1~ R3~ + R1~ R2~]
pr i mj er 1si m. m
Primjer 1: Simbolička analiza
21
-
8/18/2019 Pred_09
22/25
R = [ 1 1 2;4 2 0;2 3 0] ;
V = [ 6 3 2;4 1 0] ;
I = [ 1 1 2] ;kol o. V = V;kol o. R = R;kol o. I = I ;kol o. si mb = 0;[ G, B, C, D, A] = amat r i ca( kol o) ;z = zmat r i ca( kol o) ;
x = A\ z;di sp( ' x = ' ) ;di sp( x) ;
pr i mj er 2num. m
>> pr i mj er 2num
x = 4. 00001. 14297. 1429
- 3. 5714- 3. 8571
V1 = 4 V
V2 = 1. 143 VV3 = 7. 143 VI _Vx = - 3. 571 AI _Vg = - 3. 857 A
Primjer 2: Numerička analiza
22
-
8/18/2019 Pred_09
23/25
syms R1 R2 R3 Vx Vg I t r ealR = [ R1 1 2;
R2 2 0;R3 3 0] ;
V = [ Vx 3 2;Vg 1 0] ;
I = [ I t 1 2] ;kol o. V = V;kol o. R = R;kol o. I = I ;kol o. si mb = 1;[ G, B, C, D, A] = amat r i ca( kol o) ;
z = zmat r i ca( kol o) ;x = si mpl e( A\ z) ;di sp( ' I _Vx = ' ) ;pretty(x(4)) ;
>> pr i mj er2si mI _Vx =
Vg~ R2~ + Vx~ R1~ + R2~ Vx~ + I t ~ R1~ R2~- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
R1~ R2~ + R1~ R3~ + R2~ R3~
pr i mj er 2si m. mPrimjer 2: Simbolička analiza
23
-
8/18/2019 Pred_09
24/25
-
8/18/2019 Pred_09
25/25
Kratak pregled
(1) Klasične metode
(2) Algoritamski pristup
(3) Implementacija algoritma
(4) Primjeri
Sada znate GOTOVO SVE!