PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU U GRAĐEVINARSTVU(SL br. 42/68)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuju se posebne mjere i normativi zaštite na radu kojise primjenjuju pri izvođenju radova iz oblasti građevinarstva.Radovi iz oblasti građevinarstva ne obuhvaćaju radove koji se izvode upogonima ili pomoćnim radionicama na gradilištu i na drugim mjestima, radipripreme, prerade i obrade građevnog materijala ili građevinskih elemenatakoji se ugrađuju u građevinske objekte.

Članak 2.

Na oruđima za rad, uređajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste ugrađevinarstvu provode se mjere i normativi predviđeni ovim pravilnikom, kaoi opće mjere i normativi propisani Pravilnikom o općim mjerama i normativimazaštite na radu na oruđima za rad i uređajima (SL br. 18/67).

II. MJERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU

1. Uređenje gradilišta

Članak 3.

Gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurnoizvođenje svih radova iz članka 1. ovog pravilnika. Gradilište mora bitiosigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu.O uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvođač radova sastavlja posebanelaborat, koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća sljedeće mjere:

1) osiguranje granica gradilišta prema okolini;2) uređenje i održavanje prometnica (prolazi, putevi, željeznice i sl.);3) određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenjagrađevnog materijala;

4) izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala;5) način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranjaraznih vrsta građevnog materijala i teških predmeta;6) način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta iugroženih prostora na gradilištu (opasne zone);7) način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina,para, odnosno gdje može nastati vatra i drugo;8) uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje napojedinim mjestima na gradilištu;9) određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja iodgovarajuća osiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta;10)određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela;11)način zaštite od pada s visine ili u dubinu;12)određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnostpo život i zdravlje radnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnihzaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme;13)mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu;14)izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu;15)organiziranje prve pomoći na gradilištu;16)po potrebi, organiziranje smještaja, prehrane i prijevoza radnikana gradilište i sa gradilišta;17)druge neophodne mjere za zaštitu osoba na radu.

Članak 4.

Izvođenje radova na gradilištu smije se otpočeti tek kad je gradilište uređenoprema odredbama ovog pravilnika.

Članak 5.

Sav materijal, uređaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnjuinvesticionog objekta odnosno za izvođenje određenog rada na gradilištumoraju kad se ne upotrebljavaju biti složeni tako da je omogućen lak pregledi nesmetano njihovo ručno ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti odrušenja i slično.Na gradilištima na kojima ne postoji mogućnost za uskladištenje građevnog

materijala u potrebnim količinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samou količinama koje se mogu složiti bez zakrčavanja prilaza i prolaza i bezopasnosti od rušenja.

Članak 6.

Pomoćne pogone na gradilištu, kao tesarske, stolarske, bravarske i drugeradionice, u pravilu, treba smještati izvan opasnih zona na gradilištu. Ako tonije moguće, moraju se predvidjeti i osigurati odgovarajuće mjere zaštite naradu radnika koji rade u tim pogonima.Ako su pomoćni pogoni na gradilištima izrađeni u cjelini ili djelomično odzapaljivog materijala, moraju se na gradilištu poduzeti potrebne mjere zazaštitu od požara, shodno postojećim propisima.

Članak 7.

Da bi bili osigurani odgovarajući radni uvjeti u zatvorenim radnimprostorijama, moraju se poduzeti zaštitne mjere radi smanjenja štetnogdjelovanja: plinova i pare, visoke i niske temperature, vlage, prašine, otrova,atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije plinova, svih vrsta zračenja,kao i ostalih štetnosti, i njihovog svođenja na granice dopuštene postojećimpropisima o zaštiti na radu odnosno standardima.Za radove koji se vrše u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim,atmosferskim ili drugim utjecajima, radna organizacija svojim općim aktomodređuje mjere zaštite na radu za osiguranje potrebnih radnih uvjeta ipredviđa korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava odnosnoopreme pri vršenju tih radova.

Članak 8.

Na svakom novom gradilištu moraju se još prije početka građevinskih radovaosigurati higijensko-sanitarni uređaji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitkuvodu, prostorije za boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u tokurada i za sušenje mokre odjeće i drugo, u skladu s postojećim propisima ozaštiti na radu.

Članak 9.

Na svakom gradilištu mora se organizirati odgovarajuća i efikasna služba prvepomoći za vršenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu.Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilišta i njegoveudaljenosti od zdravstvenih ustanova, uvjeta za smještaj ozlijeđenih radnika idrugo, na gradilištu moraju se osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva iodgovarajuće stručno osoblje za pružanje prve pomoći.

2. Zemljani radovi

Članak 10.

Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzetizaštitne mjere protiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protivobrušavanja iskopanog materijala.Ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. Svakopotkopavanje je zabranjeno.Kopanje zemlje na dubini većoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolomodređene osobe.

Članak 11.

Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova morajuvoditi računa o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskopzemlje.

Članak 12.

Tesarski radovi na podgrađivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditistručno, na temelju odgovarajućih normativa ili statičkih proračuna i crteža.

Članak 13.

Ako se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike,vode ili drugo, radovi na iskopu moraju se vršiti po uputama i pod nadzoromstručne osobe određene sporazumom između organizacije kojima pripadajuodnosno koje održavaju te instalacije i izvođača radova.

Ako se u toku iskopavanja naiđe na instalacije, radovi se moraju obustavitidok se ne osigura nadzor iz stavka 1. ovog članka.

Članak 14.

Prije vršenja iskopa zemlje ili čišćenja zemljom zatrpanih jama, bunara,kanala i drugog, mora se prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljičnogmonoksida odnosno drugih štetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.

Članak 15.

Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrsteljestve tolike dužine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm.Umjesto ljestava iz stavka 1. ovog članka može se predvidjeti i izradaodgovarajućih stepenica ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i zavrijeme oborina.

Članak 16.

Ako se iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi premapostojećim propisima o miniranju.

Članak 17.

Prije početka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda,mrazeva ili otapanja snijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledatistanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere protivopasnosti od obrušavanja bočnih strana iskopa.

Kopanje rovova i kanala

Članak 18.

Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se vršiti ibez razupiranja, ako to čvrstoća zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubinivećoj od 100 cm smije se vršiti samo uz postepeno osiguranje bočnih sranaiskopa.

Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređenepod kutem unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vrši,niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 200 cm.

Članak 19.

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućuje nesmetan radna razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima.Najmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm određuje seslobodno. Pri dubini preko 100 cm, širina rova odnosno kanala mora biti tolikada čista širina rova odnosno kanala nakon izvršenog razupiranja budenajmanje 60 cm.

Članak 20.

Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranjebočnih strana rovova i kanala moraju po svojoj čvrstoći i dimenzijamaodgovarati svrsi kojoj su namijenjeni, shodno postojećim tehničkim propisimaodnosno standardima.Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizičkim osobinama,rastresitosti i pritisku tla u kome se vrši iskop, kao i odgovarajućem statičkomproračunu.Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenostod ruba iskopa da ne postoji mogućnost obrušavanja tog materijala u iskop.Razmak između pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odredititako da se spriječi osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla iz stavka 2.ovog članka.

Članak 21.

Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlazitinajmanje za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala saterena u iskop.Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju seupotrebljavati međupodovi položeni na posebne podupirače. Međupodovi sene smiju opterećivati količinom iskopanog materijala većom od određene, skojom mora radnik biti upoznat prije početka rada, i moraju imati rubnu

zaštitu visoku najmanje 20 cm.Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vršiti po uputi i pod nadzoromstručne osobe. Ako bi vađenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplatase mora ostaviti u iskopu.Sredstva za spajanje i učvršćivanje dijelova podupirača, kao što su klinovi,okovi, vijci, čavli, žica i slično, moraju odgovarati važećim standardima.

Članak 22.

Ako se iskop zemlje za novi objekt vrši do dubine veće od dubine temeljaneposredno stojećeg objekta, takav rad mora se vršiti po posebnom projektu,uz osiguranje susjednog objekta.

Članak 23.

Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja.Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti kojane ugrožava stabilnost strana iskopa, ako po izvršenom iskopu treba vršiti idruge radove u iskopu. Rubovi iskopa smije se opterećivati strojevima ilidrugim teškim uređajima samo ako su poduzete mjere protiv obrušavanjauslijed takvih opterećenja.

Članak 24.

Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polažu cijevi, vodovi islično, na mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskoparadi vršenja potrebnih radova na tim cijevima, vodovima i sl., bočne stranerova odnosno kanala moraju se u potrebnoj širini osigurati od obrušavanjarazupiranjem, kako je predviđeno u članku 20. stavak 2. ovog pravilnika.

Široki iskopi

Članak 25.

Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema odredbi članka 18.stavak 2. ovog pravilnika.

Iskopi za usjeke i zasjeke pri građenju puteva i slično smiju se izvoditi samona temelju odgovarajućeg projekta.

Članak 26.

Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena iprijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.Utovarivanje materijala pomoću utovarivača ili drugog sredstva mehanizacijena teretno vozilo ne smije se vršiti preko kabine vozila, ako ta kabina nijezaštićena od mehaničkog oštećenja.

Članak 27.

Podupiranje bočnih strana širokih i dubokih iskopa, kao i izvođenje slijepihzidova (zagata), mora se vršiti po planovima i prethodnim proračunima,vodeći računa o mogućnosti prodora vode i povećanih pritisaka u zidovimaiskopa ili zagata.

Članak 28.

Ako se iskop vrši u blizini građevinskih i drugih objekata, koji mogu utjecatina izvođenje radova, ovi radovi moraju se vršiti uz osiguranje mjera iz članka22. ovog pravilnika.

Kopanje bunara, šahtova i jama

Članak 29.

Kopanje bunara, šahtova i jama, bez obzira na njihovu namjenu odnosnoupotrebu, kao i radovi na popravku i čišćenju bunara i šahtova, moraju sevršiti pod nadzorom određene stručne osobe.Industrijski bunari i šahtovi smiju se izvoditi samo na temelju projekta kojiobuhvaća i odgovarajuće mjere zaštite na radu.

Članak 30.

Prije ulaska u bunar, šaht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima

ne nalaze opasni plinovi. Ako se utvrdi prisustvo takvih plinova, silazakradnika u bunar, šaht ili jamu može se dozvoliti tek poslije otklanjanja tihplinova i provjeravanja da tih plinova nema,Provjeravanje prisustva opasnih plinova i njihovo otklanjanje vrši određenastručna osoba.

Članak 31.

Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvorničkih plinskihcjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slično, u pravilu trebapredvidjeti mogućnost pojave opasnih plinova. Provjeravanje prisustva takvihplinova u bunarima, šahtovima ili jamama obavezno vrši određena stručnaosoba odgovarajućim metodama i sredstvima.

Članak 32.

Kopanje i razupiranje strana bunara, šahtova ili jama mora se vršiti natemelju statičkog proračuna i projekta, koji sadrži i odgovarajuće mjerezaštite na radu.

Članak 33.

Radnici koji rade u bunarima, šahtovima i jamama moraju imati zaštitni pojassa konopcem za izvlačenje i signalnim konopcem za davanje signala u slučajuopasnosti.

Članak 34.

Radi zaštite radnika koji rade na dnu bunara, šahta ili jame od materijala kojipada iz naprave za izvlačenje iskopane zemlje, mora se postaviti zaštitnanadstrešnica na visini od najmanje 200 cm od dna iskopa.

Članak 35.

Ako se pri kopanju bunara, šahta ili jame koriste betonski ili metalni obruči zapotkopavanje, visina potkopa ne smije biti veća od 20 cm.

Članak 36.

Radi sprečavanja padanja materijala u bunar, šaht ili jamu, mora se poopsegu ruba postaviti puna zaštitna ograda visoka najmanje 100 cm.Kao zaštitna ograda može poslužiti i zid bunara ili jame, s tim da se on prieventualnom odronjavanju mora stalno doziđavati.

Članak 37.

Silaženje na dno bunara, šahta ili jame i izlaženje u košari naprave zaizvlačenje materijala, zabranjeno je.

Članak 38.

Čekrk odnosno vitlo za izvlačenje i spuštanje materijala mora u pogleduzaštitnih mjera odgovarati postojećim propisima o zaštiti na radu s dizalicama.

Članak 39.

Ako se kopanje bunara, šahtova ili jama vrši miniranjem, moraju se osimmjera zaštite na radu predviđenih postojećim propisima o miniranju,primjenjivati i ove mjere:

1) paljenje mina smije se vršiti samo pomoću električnog uređaja sapovršine terena;2) prije ulaska u bunar, šaht ili jamu poslije miniranja mora seprethodno izvršiti provjetravanje i provjeravanje da nema plinova ubunaru, šahtu ili jami;3) prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanjebočnih strana bunara, šahta ili jame, radi uklanjanja eventualneopasnosti od obrušavanja.

Članak 40.

Uklanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šahtova ili jama morase vršiti odozdo naviše, postepeno sa napredovanjem oziđivanja, ali tako dane bude ugrožena stabilnost preostalog podupiranja.Ako se radovi iz stavka 1. ovog članka vrše u sipkom materijalu, oplata se nesmije vaditi, nego se mora uzidati.

3. Zidarski radovi

Članak 41.

Pri postavljanju profila i obilježavanju pravca zidova pomoću žica, moraju sena žice u odgovarajućim razmacima postaviti obojena upozorenja ili drugeuočljive oznake.

Članak 42.

Prilazi i prolazi za sva radna mjesta na kojima se vrše zidarski radovi morajubiti izvedeni tako da se po njima mogu bez smetnje kretati radnici i prenositi iprevoziti materijal.Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima kojaza to nisu određena, zabranjena je.Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vršiti samo u količinama kojeodgovaraju nosivosti i veličini raspoloživog prostora. Visina naslaga moraodgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugrožavalastabilnost materijala odnosno prouzrokovala rušenje složenog materijala itime dovela u opasnost radnike.

Rad sa vapnom i pripremanje žbuke

Članak 43.

Korito za gašenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora bitiograđeno na mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapnopadne u vapnenu jamu.Vapnena jama mora biti ograđena čvrstom ogradom visine najmanje 100 cmsa strane kojom prolaze radnici.Mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gašeno vapno mora imati radni podi biti osigurano protiv pada radnika, po potrebi, i osigurano čvrstom ogradom.Alat za gašenje vapna i za vađenje gašenog vapna mora biti opremljendugom drvenom drškom, radi zaštite radnika od prskanja i isparavanja pri

miješanju i vađenju vapna.

Članak 44.

Hidratirano vapno u ambalaži mora se čuvati u suhim prostorijama, radibezopasnog prenošenja na mjesto upotrebe (korito za gašenje).Posude ili naprave za ručno prenošenje žbuke moraju biti podešeni za laganiprijenos žbuke, bez prosipanja. Ukupna težina žbuke i posude ne smijeprelaziti 20 kg po radniku-muškarcu odnosno 15 kg po radniku-ženi iliomladini.

Građenje u iskopima

Članak 45.

Materijal potreban za građenje u iskopima (temelji, kanali, okna i sl.) ne smijese slagati na rubove iskopa ili mjesta gdje bi rušenje materijala mogloprouzrokovati opasnost za radnike u iskopu.Spuštanje materijala mora se vršiti pomoću naprava (žljebovi, lijevci) ilipomoću transportnih sredstava (transporteri, dizalice i sl.) ovisno od vrste,oblika i težine materijala.Spuštanje težih građevinskih elemenata mora se vršiti s radnicima obučenimza takve poslove, pod nadzorom određene stručne osobe.

Građenje iznad terena

Članak 46.

Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnihobjekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međukatnekonstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uzvezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi teradove bez opasnosti za život radnika.Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terenaodnosno poda međukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje

odgovarajućih skela ili na drugi podesan i siguran način.

Članak 47.

Ako pri radovima iz članka 46. ovog pravilnika postoji mogućnost da radnicipadnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnicetako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se morajuvezati odgovarajućim zaštitnim pojasom.Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr.zaštitna ograda iz opravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi kojise vrše na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici koji vrše teposlove moraju biti za vrijeme rada privezani pomoću zaštitnog pojasa ikonopca dužine najviše 150 cm.

Članak 48.

Pri građenju zidova, zidanje sa radne skele ili tla, u pravilu, vrši se do visineod najviše 150 cm od poda skele ili tla.Opeke, žbuka i drugi potreban materijal moraju na radnim mjestima i uzradno mjesto zidara biti uredno, ravnomjerno i stabilno složeni.

Članak 49.

Zidarske i ostale građevinske radove na visini ili na mjestima na kojimapostoji opasnost od pada u dubinu, smiju vršiti samo kvalificirani zidari igrađevinski radnici koji su zdravstveno sposobni za radove na visini.

Građenje tvorničkih dimnjaka

Članak 50.

Građenje, rekonstrukcija, montaža ili popravak visokog tvorničkog dimnjakasmije se vršiti samo na temelju dokumentacije, koja sadrži i odgovarajućemjere zaštite na radu.

Članak 51.

Građenje novih i rekonstrukciju i popravke postojećih visokih tvorničkihdimnjaka smiju vršiti samo osobe kvalificirane za takav rad, i to podneposrednim nadzorom određene stručne osobe.Radnici koji grade ili montiraju visoke tvorničke dimnjake moraju bitizdravstveno sposobni za radove na visini.Prije početka radova na građenju, rekonstrukciji, montaži ili popravcimavisokih tvorničkih dimnjaka, radnici moraju biti podvrgnuti specijalističkomliječničkom pregledu radi utvrđivanja njihove zdravstvene sposobnosti za radna visini.

Članak 52.

Visoki tvornički dimnjaci moraju imati siguran pristup za penjanje na dimnjakodnosno silazak sa dimnjaka pri građenju i popravcima i za održavanjedimnjaka.Ljestve za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka moraju imatiprečke od okruglog željeza promjera od najmanje 18 mm, na međusobnojvertikalnoj udaljenosti koja ne smije iznositi više od 300 mm. Širina ljestavamora biti najmanje 450 mm, a udaljenost prečke od zida mora biti 160 mm.Prva prečka ljestava za penjanje sa vanjske strane dimnjaka mora bitiugrađena na visini od 300 cm od terena.Na ljestvama za penjanje na tvornički dimnjak moraju se u razmacima odnajviše 500 cm ugraditi dvostruki lukovi sa razmakom od 200 mm - za leđnuzaštitu odnosno za odmaranje pri penjanju ili silaženju. Udaljenost izmeđusredine prečaka za penjanje i sredine lukova za leđnu zaštitu treba iznositi od600 do 800 mm.Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su prečke za penjanje i lukoviza leđnu zaštitu ugrađeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi čelično zaštitnouže za privezivanje pri penjanju odnosno silaženju.Zaštitno uže iz stavka 5. ovog članka ne mora se postavljati ako je leđnazaštita cijelom dužinom ljestava postavljena na takvim razmacima da nepostoji opasnost da radnik padne nauznak.

Članak 53.

Iznad prolaza odnosno radnih mjesta oko dimnjaka u građenju mora se

postaviti nadstrešnica za zaštitu radnika od slučajnog pada materijalaodnosno alata sa visine.Ako se dimnjak gradi sa njegove unutrašnje strane, mora se na svakih 200cm visine postaviti radna platforma, koja ujedno služi i kao zaštita od padamaterijala.

Građenje svodova i lukova

Članak 54.

Građenje svodova i lukova smije se izvoditi samo na osnovu planova i sakvalificiranim zidarima koji moraju biti upoznati sa opasnostima koje imprijete pri tim radovima.Uklanjanje podupirača i oplata koji služi za građenje svodova i lukova smije sevršiti samo po nalogu rukovodioca gradilišta i pod njegovim nadzorom.

Montaža stepenica

Članak 55.

Montaža stepenica smije se vršiti samo na osnovu planova za montažu ipismenih uputstava projektanta.Za vrijeme montaže stepenica, njihova upotreba za prolazak mora se spriječitipomoću odgovarajućih branika.

4. Tesarski radovi

Članak 56.

Oštra sječiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slično) moraju priprijenosu biti na podesan način pokrivena, radi zaštite radnika odozljeđivanja.

Članak 57.

Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilištu

smije se povjeriti samo kvalificiranim ili obučenim radnicima upoznatim saopasnostima koje im prijete pri radu sa strojevima ili mehaniziranim alatom.

Članak 58.

Građa poslije svakog korištenja na gradilištu mora se pregledati, očistiti odčavala, ostataka okova i dr. i složiti. Tako uređena smije se upotrebljavati zanove tesarske radove.

Osiguranje prijelaza

Članak 59.

Ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u građenju moraju biti zaštićeni od padamaterijala sa visine zaštitnim nadstrešnicama izrađenim tako da mogu izdržatipad materijala i spriječiti njegovo odbijanje i rasipanje po okolini.Visina zaštitne nadstrešnice od tla, u pravilu, ne smije biti manja od 220 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi

Članak 60.

Rampe i kosi prilazi i prolazi (trepne) moraju biti izrađeni od čvrstog i zdravogmaterijala i održavani za cijelo vrijeme građenja u ispravnom stanju.Postavljene rampe i kosi prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u tokuradova pregledani od rukovoditelja radova ili druge određene osobe.Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od više elemenata moraju djelovatikao cjelina i biti poduprti tako da se spriječi prekomjerni ugib odnosnoljuljanje.Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza prolaza (nosači idr.) moraju se dobro međusobno i u cjelini pričvrstiti za svoje podlogeodnosno oslonce.Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala,njihova širina ne smije biti manja od 60 cm.Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti veći od 40%.

Izuzetno pri građenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i prolazaiz stavka 5. ovog članka može biti veći, u zavisnosti od visine kata.Rampe i kosi prilazi i prolazi na gornjoj površini moraju imati pričvršćeneletvice dimenzije 28 x 48 mm u jednakim razmacima do najviše 35 cm.Rampe i kosi prilazi i prolazi na visini većoj od 100 cm iznad tla odnosno podaetaže ili skele, moraju biti ograđeni čvrstom zaštitnom ogradom visinenajmanje 100 cm.

Članak 61.

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se postavljati odnosno naslanjati načvrste nosače izrađene prema postojećim propisima za drvene nosećekonstrukcije i predviđenom opterećenju.Naslanjanje rampi i kosih prilaza i prolaza na nestabilne elemente objekta ugradnji ili na gomile materijala, zabranjeno je.

Članak 62.

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se održavati u ispravnom stanju ipovremeno čistiti od prosutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njimamoraju se posipati pijeskom ili na drugi način osigurati od klizanja.Oštećene i nedovršene rampe, kosi prilazi i prolazi ne smiju se koristiti.

Ljestve

Članak 63.

Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slično, moraju prelaziti rubpoda na koji su naslonjene najmanje za 75 cm, mjereno vertikalno od poda.Strane drvenih ljestava moraju biti iz jednog komada od odabranog drveta.Presjek strane mora odgovarati dužini i opterećenju ljestava.Prečke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnogpresjeka i usađene ili urezane u strane. Širina ljestava između strana morabiti najmanje 45 cm. Razmak između rubova prečaka ne smije biti veći od 32cm.Ljestve duže od 400 cm moraju se osigurati i željeznim utezima.

Članak 64.

Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu morajubiti na donjem kraju opremljene posebnim osloncima (papuče i sl.), kojisigurno sprečavaju klizanje, a po potrebi na gornjem kraju - i kukama zazakačivanje.Pri postavljanju ljestava mora se voditi računa o kutu nagiba ljestava da bi sespriječilo prekomjerno savijanje strana, lom ljestava ili klizanje ljestava popodlozi.Zabranjena je upotreba ljestava sa prečkama prikovanim čavlima za strane,kao i ljestava sa polomljenim ili nedostajućim prečkama ili drugimoštećenjima (napukla strana ili prečka i sl.).

Članak 65.

Dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv prekomjernog razmicanjakrakova pomoću čvrste veze između krakova (lanac, remen, čvrsto uže i sl.).Donji krajevi (oslonci) dvokrakih ljestava moraju biti opremljeni posebnimosloncima (papučama i sl.), radi sprečavanja klizanja po podlozi.

Radni pod

Članak 66.

Svaki radni pod (platforma za rad i sl.) postavljen na visini većoj od 100 cmmora biti izrađen od zdravih dasaka priljubljenih jedna uz drugu i položenihvodoravno na čvrste nosače.Širina radnog poda mora odgovarati prirodi posla koji se na njemu vrši, ali nesmije biti manja od 60 cm ako se na podu vrši rad bez slaganja ilipripremanja materijala.Ako se na radnom podu odlaže materijal, vrši pripremanje materijala ilipostavljaju nogari i slično, širinu radnog poda treba odrediti tako da zakretanje radnika po njemu bude slobodnog prostora najmanje 60 cm.Dimenzije elemenata radnog poda moraju odgovarati predviđenommaksimalnom opterećenju poda.

Članak 67.

Ako nastavak dasaka radnog poda nije izveden u istom nivou negopolaganjem dasaka jedne na drugu, mora se na sastavu dasaka pričvrstititrokutasta letvica, radi sprečavanja spoticanja radnika i olakšanja prelaskakolica prilikom prijelaza.

Članak 68.

Ako se radni pod postavlja uza zid objekta i na visini većoj od 100 cm iznadtla ili poda prostorije, rub radnog poda ne smije biti udaljen od zida više od20 cm.

Članak 69.

Prenošenje, prevoženje i slaganje građevnog materijala i težih građevinskihelemenata na radnim podovima mora se vršiti pažljivo i bez bacanja.Sav potreban materijal na radnom podu mora biti uredno složen i raspoređenprema predviđenoj nosivosti i opterećenju poda. Za radne podove postavljenena visini većoj od 200 cm, nosivost i opterećenje poda moraju biti na ogradipoda uočljivo obilježeni (ploča, natpis u boji i sl.).

Zaštitne ograde

Članak 70.

Sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda kao i ostalamjesta (prijelazi, prolazi i sl.) na gradilištu i na građevinskom objektu s kojihse može pasti moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom visinenajmanje 100 cm.Zaštitna ograda mora biti izrađena od zdravog i neoštećenog drveta ili drugogpodesnog materijala. Razmak i dimenzije stupića i ostalih elemenata ogrademoraju odgovarati horizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde odnajmanje 300 N/m.Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.Razmak elemenata popune zaštitne ograde ne treba da bude veći od 30 cm.

Pri dnu zaštitne ograde (na radnom podu, skeli i dr.) mora se postaviti punarubna zaštita (daska) visine najmanje 20 cm.Umjesto uzdužne popune od dasaka (koljenska zaštita), za popunu zaštitneograde može se koristiti žičana mreža sa otvorima okaca od najviše 2 x 2 cm.Za zaštitne ograde većih dužina i s većim opterećenjima i za ograde navelikim visinama moraju se izraditi odgovarajući nacrti i statički proračuni.Ako se zaštitna ograda zbog prirode posla mora u toku rada privremenoukloniti, radnici na takvim radnim mjestima moraju biti privezani za zaštitnepojaseve i rad se mora vršiti pod nadzorom određene stručne osobe nagradilištu.

Zaštita otvora

Članak 71.

Otvori u međukatnim konstrukcijama građevinskog objekta odnosno u radnimplatformama, prilazima i prolazima koji služe za prolazak radnika ili zaprenošenje materijala, za vrijeme rada kao i za vrijeme prekida rada morajuse ograditi čvrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strana koje nisupotrebne za prolazak radnika i prenošenje materijala u toku rada, odnosno sasvih strana za vrijeme prekida rada.Otvori koji ne služe za svrhe iz stavka 1. ovog članka moraju biti stalnopokriveni čvrstim poklopcem ugrađenim na otvor tako da se ne mogupomicati, dimenzioniranim za predviđena opterećenja na njima.Otvori u zidovima do visine od 100 cm od poda odnosno radnog poda morajuse opremiti zaštitnom ogradom odnosno odgovarajućom popunom.Prilazi šahtovima za liftove i drugo u objektu moraju se naročito osiguratiprotiv pada radnika u dubinu.

Članak 72.

Otvori između drvenih, betonskih, željeznih i drugih nosača međukatnih ilikrovnih konstrukcija moraju se na mjestu rada ili u okolini radnih mjestaosigurati radnim platformama ili prijelazima sa čvrstom zaštitnom ogradom nastrani na kojoj prijeti opasnost od pada u dubinu.Ako otvore iz stavka 1. ovog članka nije moguće osigurati predviđenimplatformama odnosno prijelazima (montažna gradnja i sl.), ispod radnih

mjesta moraju se postaviti odgovarajuće prihvatne mreže na dubini ne većojod 300 cm.

5. Skele

Članak 73.

Pod skelama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se pomoćnekonstrukcije koje služe za vršenje radova u građevinarstvu na visini većoj od150 cm iznad tla.

Članak 74.

Skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji sadrže:dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za međusobnospajanje sastavnih elemenata, način pričvršćenja skele za objekt odnosno tlo,najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala i njihov kvalitet, statičkiproračun nosećih elemenata, kao i uputstvo za montažu i demontažu skele.Za tipske skele, s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, dokumentacijaiz stavka 1. ovog članka daje se u opsegu koji osigurava potpunu sigurnostradnika na radu.Dokumentacija iz st. 1. i 2. ovog članka mora biti ovjerena potpisomprojektanta skele odnosno odgovorne osobe na gradilištu i mora se čuvati dodemontaže skele na gradilištu.

Članak 75.

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo stručnoobučeni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzoromodređene stručne osobe na gradilištu.

Članak 76.

Ako se pri postavljanju skele naiđe na električne vodove ili druge prepreke,osoba iz članka 75. ovog pravilnika mora obustaviti rad i poduzeti kodnadležne organizacije mjere za isključenje struje odnosno uklanjanje

prepreka.

Članak 77.

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipskasredstva ili sredstva predviđena standardima (čavli, vijci, klanfe, spojnice idrugo).Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smiju seumanjivati njihova predviđena nosivost.

Članak 78.

Elementi poda skele (daske, limene ploče i drugo) moraju se prije upotrebepažljivo pregledati. Oštećeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugrađivatiu pod skele.Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor između nosećihstupova skele.Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.

Članak 79.

Zaštitna ograda na skeli mora odgovarati odredbama članka 70. ovogpravilnika.Izuzetno od odredbe članka 70. stavka 4. ovog pravilnika, kod ogrademetalnih skela razmak između elemenata popune ne smije biti veći od 35 cm.

Članak 80.

Na svaki kat skele mora biti izgrađen siguran pristup odnosno silazak.Ako se za pristup na svaki kat skele koriste prilazi, oni moraju odgovaratiodredbama članka 60. ovog pravilnika.Ako se za pristup na svaki kat skele koriste ljestve, one moraju odgovaratiodredbama članka 63. ovog pravilnika.

Članak 81.

Skela na građevinskim objektima postavljena neposredno pored ili iznadprometnica mora biti na vanjskoj strani po cijeloj dužini i visini prekrivenapokrivačima (trska, juta, gusta metalna mreža i sl.) koji sprečavaju padanjematerijala u dubinu.

Članak 82.

Ispravnost skele mora se provjeravati od strane osobe iz članka 75. ovogpravilnika najmanje jedanput mjesečno, a naročito poslije vremenskihnepogoda, prepravaka, oštećenja i slično.Provjeravanje ispravnosti skele upisuje se u kontrolnu knjigu skele, uz ovjeruodređene osobe na gradilištu.

Skele na nogarima

Članak 83.

Nogari na koje se postavlja radni pod moraju biti izrađeni tako da mogu sasigurnošću podnositi vertikalna i horizontalna opterećenja.Nastavljanje nogu nogara smije se vršiti elementima istog presjeka, uzpovezivanje odgovarajućom vezom. Povećavanje visine nogara podmetanjemopeka, klinova ili drugih provizornih predmeta, nije dopušteno.Ako je debljina daske radnog poda najmanje 50 mm, razmak nogara ne smijebiti veći od 200 cm (mjereno od osovine da osovine nosača nogara).

Članak 84.

Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najviše u dva reda,s tim da visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stojenogari.Noge skele na nogarima moraju se letvama, papučama i slično osigurati oduzdužnog odnosno poprečnog pomicanja na podlozi na koju se postavljaju.

Članak 85.

Nogari se smiju postavljati samo na čvrstu i vodoravnu podlogu.

Nepropisno napravljeni ili oštećeni nogari ne smiju se upotrebljavati.Postavljanje skele na nogarima na viseće i konzolne skele zabranjeno je.Postavljanje dizalica ili drugih teških uređaja ili naprava na radni pod skele nanogarima nije dopušteno ako posebnim statičkim proračunom i projektomnije drukčije predviđeno.

Skele na ljestvama

Članak 86.

Za lakše građevinske radove na održavanju i popravcima objekata (žbukanje,krečenje i drugi slični radovi), s upotrebom malih količina materijala mogu sekoristiti skele na ljestvama.Ljestve za nošenje radnog poda skele moraju biti izrađene od zdravog drvetai imati dobro učvršćene odnosno usađene prečke od tvrdog drveta osiguraneželjeznim zategama koje čvrsto vezuju obje strane ljestava.Nastavljanje ljestava vrši se samo pomoću preklopa dužine najmanje 150 cm,koji je osiguran čvrstim zategama.

Konzolne skele

Članak 87.

Konzolna (izbočena ) skela smije se postavljati samo za vršenje lakšihgrađevinskih radova ako postoji mogućnost sigurnog učvršćenja skele zaobjekt ili njegovu konstrukciju i ako je to crtežima i proračunima dokazano.Nosači konzolnih skela moraju biti od zdravog i neoštećenog materijala (drvoili metal).Upotreba dasaka (fosni) za nosače konzolne skele nije dozvoljena.

Članak 88.

Na konzolnoj skeli mora se na vidnom mjestu istaći upozorenje o broju osobai težini materijala kojima se skela smije opteretiti.

Skele na stupovima

Članak 89.

Udaljenost između nosećih stupova skele na stupovima mora odgovaratidimenzijama stupova i predviđenom opterećenju skele, ali ne smije biti većaod 250 cm kod zidarskih skela za popravke i održavanje postojećihgrađevinskih objekata, ako statičkim proračunom odnosno projektom skelenije drukčije određeno.

Članak 90.

Promjer oblog drvenog stupa skele na stupovima ne smije na gornjem dijelubiti manji od 80 mm.Podloga stupova mora biti uređena tako da onemogućuje njihova horizontalnai vertikalna pomicanja.Nastavljanje stupova može se vršiti pomoću preklopa dužine najmanje 200cm, uz sigurno povezivanje odgovarajućim sredstvima (klanfama i dr.).Gornji kraj stupa mora dopirati iznad predviđene (na novogradnji) odnosnopostojeće nadstrešnice objekta (popravci i održavanje) i mora biti vezan zavodoravnu gredu pričvršćenu za objekt.Kod sastava dviju skela na uglu jednog građevinskog objekta, ugaoni stup savanjske strane skele mora da bude udvostručen i po potrebi ukopan u zemlju.

Članak 91.

Uzdužne grede moraju biti položene vodoravno uz stupove ili na gredenosača (konzole) i moraju biti čvrsto vezane za njih. Spojna mjestaproduženja i veze uzdužnih greda smiju se izvoditi samo iznad stupova ili nanosačima položenim preko stupova.Poprečne grede skela moraju imati isti presjek i moraju biti položene nauzdužne grede na istim udaljenostima. kod jednorednih skela na stupovima,poprečne grede moraju se oslanjati na zid u dužini od najmanje 20 cm.Upotreba dasaka za poprečne nosače, umjesto greda, zabranjena je.

Viseće skele

Članak 92.

Viseće skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i održavanjugrađevinskih objekata. Izuzetno, viseće skele smiju se upotrebljavati i završenje lakših zidarskih radova (fasada i slično).

Članak 93.

Viseća skela smije se koristiti ako su nosači (drvene grede ili čelični profili)koji služe za nošenje odnosno vješanje viseće skele položeni pod pravimkutem na zid objekta i ako su ispunjeni ostali uvjeti iz članka 87. ovogpravilnika.Upotreba vreća sa pijeskom ili drugim materijalom i nagomilavanje kakvogdrugog nekompaktnog materijala radi opterećenja i održavanja ravnoteženosača viseće skele, zabranjeni su.

Članak 94.

Svi elementi koji služe za vezivanje i učvršćivanje viseće skele za nosače naobjektu, moraju biti izrađeni od atestiranog materijala i dimenzionirani premanajvećem dozvoljenom opterećenju viseće skele.Vješanje radnog poda viseće skele za nosače mora se vršiti sa dva noseća idva sigurnosna (zaštitna ) čelična užeta istih presjeka.Čelična noseća i sigurnosna (zaštitna ) užad visećih skela moraju u pogleduizrade i kvaliteta materijala odgovarati važećim standardima.Sigurnosno (zaštitno) uže mora biti na gornjem kraju dobro pričvršćeno zanosače viseće skele, a na donjem kraju usidreno u tlo. Hvatači (mačke),pričvršćeni na krajevima radnog poda skele, moraju biti izvedeni tako dačvrsto zahvate (ukliješte) sigurnosno zaštitno uže u slučaju da noseće užeskele popusti ili pukne.Najveće dozvoljeno opterećenje nosećeg i sigurnosnog (zaštitnog) užeta nesmije prelaziti 1/10 jačine na kidanje užeta.

Članak 95.

Čekrci i noseća užad na visećim skelama moraju u pogledu zaštitnih mjera

odgovarati odredbama postojećih propisa o zaštiti na radu sa dizalicama iomogućavati nesmetano i lako dizanje i spuštanje skele.Čekrci iz stavka 1. ovog članka moraju biti pričvršćeni za noseću konstrukcijuskele željeznim vezama koje prolaze do ispod radne platforme a koje suodozdo dobro pričvršćene i osigurane.Kočnice čekrka viseće skele moraju biti podešene za držanje najvećegdozvoljenog opterećenja skele (težina radne platforme sa težinom ljudi imaterijala), sa koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,5.

Članak 96.

Prije upotrebe viseća skela mora se ispitati pokusnim statičkim i dinamičkimopterećenjem.Pokusno statičko opterećenje viseće skele vrši se teretom većim za 50 % odmaksimalne nosivosti skele, sa ravnomjerno raspoređenim teretom naradnom podu tako da se platforma podigne na visinu od 10 cm iznad tla sazadržavanjem na toj visini najmanje 10 minuta, a potom se spusti na tlo iprovjeravaju se eventualne deformacije na konstrukciji skele.Pokusno dinamičko opterećenje viseće skele vrši se teretom za 10 % većimod maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od tla do najviše točkedizanja, a potom se spusti.O izvršenom ispitivanju iz st. 2. i 3. ovog članka poslije svakog premještanja iponovnog postavljanja viseće skele na objektu, mora se voditi urednaevidencija u kontrolnoj knjizi viseće skele, uz ovjeru određene stručne osobena gradilištu.

Članak 97.

Radni pod viseće skele mora biti sa svih strana ograđen čvrstom i, u pravilu,puno izvedenom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.Ako se za popunu ograde koriste uzdužne prečke (metalne šipke) ili čvrstažičana mreža, radni pod mora imati najmanje 20 cm visoku punu rubnuzaštitu (daska, lim) radi sprečavanja padanja materijala ili alata sa podaviseće skele.Na ogradi viseće skele mora se pričvrstiti pločica sa podacima o najvećojdozvoljenoj nosivosti skele određenoj od proizvođača skele.

Članak 98.

Za pojedine lakše i kratkotrajne radove na fasadi građevinskih objekata smijuse, umjesto viseće skele, izuzetno upotrebljavati i druge naprave, kao:pokretne fasadne skele, posebne košare i slično. Ove naprave i košare morajubiti čvrsto građene i osigurane od pada odnosno prevrtanja.

Članak 99.

Za vrijeme jačeg vjetra mora se rad na visećoj skeli obustaviti i skela spustitina tlo ili osigurati od njihanja vezivanjem za objekt ili na drugi podesan način.Ugroženi prostor na tlu ispod viseće skele mora se ograditi zaštitnomogradom sa upozorenjem na opasnost od eventualnog pada materijala.

Noseće skele

Članak 100.

Noseće skele za izvođenje betonskih, armirano-betonskih i sličnih radova(skele za nošenje oplata), kao i skele za oblaganje fasada, zidova i plafonakamenom i drugim materijalom, ne smiju se koristiti ako u svemu nisuizrađene prema odredbama članka 74. ovog pravilnika.Postavljene skele iz stavka 1. ovog članka moraju se za vrijeme nošenjapredviđenog opterećenja i izvođenja radova pregledati, a naročitu pažnjutreba obratiti na elemente veza i oslonaca (klanfe, podupirači, ukrućenje idrugo).Ako se za podupirače koristi obla građa, njihov promjer ne treba da budemanji od 80 mm.Kvalitet materijala upotrijebljenog za izradu nosećih skela mora u svemuodgovarati važećim standardima.

Članak 101.

Podupirači oplate za betoniranje nosećih ploča ili betonskih nosača mogu sesastavljati od najviše dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne smijebiti u srednjoj trećini dužine podupirača.

Veza nastavaka podupirača iz stavka 1. ovog članka mora odgovaratipostojećim tehničkim propisima.Broj nastavljenih podupirača za podupiranje oplate betonske ploče ne smijeprelaziti polovinu, a kod noseće betonske grede - 1/3 ukupnog brojapotrebnih podupirača.

Članak 102.

Pri demontaži nosećih podupirača oplate za betoniranje ploče odnosno grede,osim nosećih podupirača moraju se postaviti zaštitni podupirači, radiosiguranja od eventualnog rušenja.Broj i raspored zaštitnih podupirača određuje se projektom.

Članak 103.

Pri postavljanju noseće skele za podupiranje oplate na visini većoj od 300 cmiznad terena, treba po potrebi, postaviti zaštitne prihvatne skele, mrežu islično.Vršenje pojedinačnih kratkotrajnih radova na nosećim skelama iz stavka 1.ovog članka bez postavljanja zaštitnih prihvatnih skela, mreže i slično, smijese izuzetno dopustiti, ali uz obavezno vezivanje radnika.

Članak 104.

Skidanje oplate i demontaža noseće skele ne smije se izvoditi bez pismenognaloga izdanog od određene stručne osobe na gradilištu.

Zaštitne nadstrešnice i zaštitne prihvatne skele

Članak 105.

Zaštitne nadstrešnice i zaštitne prihvatne skele moraju biti izrađene ipostavljene tako da u potpunosti zaštićuju radnike od pada u dubinu i odpadanja materijala, alata i drugih predmeta sa visine.Zaštitne nadstrešnice i prihvatne zaštitne skele moraju se postavljati donajviše 300 cm ispod mjesta izvođenja radova odnosno eventualnog padanja

materijala.Širina zaštitne nadstrešnice odnosno zaštitne prihvatne skele određuje sezavisno od vertikalne udaljenosti između skele i mjesta pada, i treba daiznosi: za udaljenosti od 200 cm najmanje 130 cm, a za udaljenosti od 300cm najmanje 150 cm.

Članak 106.

Kod višekatnih objekata ne smije se vršiti demontaža zaštitne nadstrešniceodnosno zaštitne prihvatne skele dok se ne izgradi nova na odgovarajućojudaljenosti.Građevni materijal koji je napadao na zaštitnu nadstrešnicu odnosno zaštitnuprihvatnu skelu mora se redovno uklanjati.

Članak 107.

Ako pri radovima na visini ne postoji mogućnost upotrebe prihvatnih skela, arad se ne vrši pojedinačno (pri građenju industrijskih objekata sa halama,dvoranama i slično), moraju se ispod ugroženih radnih mjesta postaviti mrežeza prihvaćanje radnika u slučaju pada.Prolazak radnika ispod mreže mora se , po potrebi, ograničiti ili zabraniti akopostoji opasnost probijanja mreže uslijed pada materijala odnosno radnika.

Metalne skele

Članak 108.

Metalne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu spredviđenom namjenom i na osnovu dokumentacije iz članka 74. ovogpravilnika.Sastavni dijelovi metalnih skela (čelični štapovi, cijevi, spojne i čvorne veze idrugo) moraju biti međusobno čvrsto vezani u stabilnu i jedinstvenukonstruktivnu cjelinu.Elementi metalnih skela, u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala,moraju odgovarati važećim standardima.

Članak 109.

Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne ineoštećene čelične cijevi, štapovi i drugi elementi.Svaki element metalne skele mora se prije ugrađivanja u skelu detaljnopregledati. Hrđom ili na drugi način oštećeni elementi metalnih skela ne smijuse ugrađivati.

Članak 110.

Vertikalni noseći štapovi metalne skele moraju biti položeni na posebneelemente skele (oslonci, papuče), pričvršćene na ravnu podlogu skele(gredice, beton, ploča i drugo).Svi vertikalni štapovi stupova skele moraju biti u uzdužnom i poprečnompravcu vezani i učvršćeni pomoću dijagonalnih veza postavljenih pod kutemod 45º u oba pravca.Udaljenost između nosećih vertikalnih štapova određuje se projektom skelezavisno od predviđenih opterećenja i visine skele.

Članak 111.

Pri sastavljanju metalnih skela mora se sa sastavnim dijelovima, a naročito saspojnicama (čvorišta) za međusobno spajanje štapova, pažljivo postupati.Kod spojnica sa vijcima, zatezanje vijaka mora se vršiti pomoću momentnihključeva odnosno prema uputi proizvođača.Zatezanje vijaka spojnica metalne skele nastavljenim ključevima (pomoćucijevi i slično), zabranjeno je.Vertikalnost i horizontalnost čeličnih štapova mora se provjeravati u tokupostavljanja skele i nakon završetka skele.

Članak 112.

Samostojeće metalne skele i metalne skele čija je visina veća od objekta ugradnji ili drugog objekta u neposrednoj blizini skele, moraju biti zaštićene odudara groma po postojećim tehničkim propisima.

6. Radovi na betoniranju

Članak 113.

Betonski radovi većeg opsega na visinama i u dubinama (hidrocentrale,brane, visokogradnje i drugo) mogu se izvoditi samo sa stručno obučenim izdravstveno sposobnim radnicima, upoznatim s opasnostima pri timradovima, i pod nadzorom određene stručne osobe na gradilištu.

Članak 114.

Prije početka betoniranja svi oštri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanjepojedinih dijelova skele (čavli, spone, žice i drugo), koji vire iz oplate i drugihdijelova drvene konstrukcije skele za betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.

Članak 115.

Sa radovima na betoniranju smije se početi tek po provjeravanju od straneodređene stručne osobe na gradilištu je li noseća skela propisno izrađena ijesu li izvršeni svi potrebni prethodni radovi.

Članak 116.

Nasilno skidanje (čupanje) oplate pomoću dizalice ili drugih uređaja, nijedopušteno.Pri klizanju i skidanju oplate pomoću posebnih uređaja za dizanje (dizaliceTirfor i sl.) zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaćanje oplate(saonice i sl.).

7. Pripremanje i izrada armature

Članak 117.

Metalne šipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju bitipregledane i prema dimenzijama složene na gradilištu tako da rad s njima neprouzrokuje opasnost za radnike.Ispravljanje, sječenje, savijanje i ostali radovi na obradi šipki za armaturu

mora se vršiti na naročito za to određenom mjestu na gradilištu, sodgovarajućim uređajima, napravama i alatom i uz poduzimanjeodgovarajućih zaštitnih mjera predviđenih postojećim propisom o zaštiti naradu pri preradi i obradi metala.Sa polaganjem armature smije se otpočeti tek poslije izvršenja mjera iz čl.114. i 115. ovog pravilnika.

8. Radovi na krovovima

Članak 118.

Radove na krovovima smiju vršiti samo radnici za to stručno osposobljeni izdravstveno sposobni za rad na visinama.Osiguranje radnika od pada sa krova, u pravilu, vrši se privezivanjem radnikaza zaštitni pojas i zaštitno uže, ili pomoću prihvatnih skela, kao i drugimmjerama u zavisnosti od vrste krova.

Članak 119.

Na krovovima pokrivenim salonitom, limom i sličnim pokrivačima (industrijskikrovovi), koji ne podnose veća opterećenja, moraju se prije početka radovaprovesti posebne mjere radi sprečavanja loma krovnog pokrivača i padaradnika u dubinu.Na ravnim krovovima i krovovima s padom, pokrivenim pokrivačima iz stavka1. ovog članka (industrijske hale i sl.), moraju se postaviti sigurnosni prijelazi,prolazi i radne platforme za siguran rad pri pokrivanju krova i drugimgrađevinskim radovima na krovu.Prilazi i radne platforme iz stavka 2. ovog članka moraju biti široki najmanje80 cm, a po potrebi opskrbljeni i čvrstom zaštitnom ogradom.Svjetlarnici i okna sa staklenim pokrivačem koji leže iznad industrijskih idrugih hala odnosno prostorija, moraju biti iznad ravnine krova.Pri čišćenju snijega ili održavanju krova kod svjetlarnika i okana iz stavka 4.ovog članka moraju se poduzeti zaštitne mjere za osiguranje radnika odeventualnog propadanja.

Članak 120.

Svi industrijski krovovi, bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrivača, morajuimati siguran pristup i stalne i sigurne prijelaze (metalne ljestve, rampe islično).Prostor ispod krova odnosno odgovarajući prostor oko objekta mora bitiosiguran od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu.

9. Montažno građenje

Članak 121.

Montažno građenje smije se izvoditi samo na osnovu posebno izrađenogprograma.Program iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati i mjere zaštite na radu prisvim radovima koji čine montažnu gradnju (pri izradi i opremanju pojedinihmontažnih dijelova, utovaru i istovaru montažnih elemenata, dizanju,namještanju i učvršćivanju montažnih elemenata, obradi i doradi većugrađenih montažnih elemenata na objektu i drugo).Montažno građenje na gradilištu smije se izvoditi samo pod neposrednimnadzorom određene stručne osobe na gradilištu.

Članak 122.

Oblik i dimenzije montažnih elemenata moraju biti podešeni za lako i sigurnoprenošenje do mjesta ugrađivanja i za sigurno pričvršćivanje na objektu.Prilikom prijenosa nekvalitetno izrađenih kao i napuklih ili na drugi načinoštećenih montažnih elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima,moraju se poduzeti posebne mjere zaštite na radu.

Članak 123.

Montažno građenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajućih i za tusvrhu podešenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i uređaja zadizanje, prenošenje i spuštanje montažnih elemenata.

Članak 124.

Sastavljanje i pričvršćivanje montažnih elemenata i druge montažne radovena objektu smiju vršiti samo osobe zdravstveno sposobne za rad na visinama,koje su uz to i stručno osposobljene za vršenje montažnih radova.

Opremanje, transport i montaža elemenata

Članak 125.

Svaki montažni element mora biti na odgovarajući način vidno i podesnoobilježen u skladu sa programom montažnog građenja. Osim te oznake, naelementu mora biti označen i datum izrade i težina elemenata u kilogramima.Montažni elementi na gradilištu moraju biti uredno i prema programumontaže složeni na određenom mjestu.

Članak 126.

Svaki montažni element mora, osim metalnih dijelova za ugrađivanje ipričvršćivanje elemenata na objektu, imati pomoćne metalne dijelove kojiomogućavaju sigurno prenošenje i ugrađivanje elemenata na mjestu montaže(kuku i slično).

Članak 127.

Transport elemenata od mjesta njihove izrade do gradilišta odnosno mjestaugrađivanja mora biti organiziran tako da se montažni elementi mogu bezzastoja ugrađivati u objekt bez zatrpavanja gradilišta.Utovar, prijevoz i istovar montažnih elemenata na gradilištu smije se vršitisamo odgovarajućim i ispravnim prijevoznim sredstvima, uz primjenu zaštitnihmjera propisanim Pravilnikom o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretnamotorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila (SL 17/66).

Članak 128.

Zakačivanje tereta za kuku i njihovo otkačivanje sa kuke dizalice pri utovarumontažnih elemenata u prijevozna sredstva (motorna i druga vozila) iistovaru montažnih elemenata iz prijevoznih sredstava, u pravilu, treba vršiti

bez penjanja radnika na prijevozno sredstvo odnosno na elemente.Za vrijeme spuštanja i dizanja montažnih elemenata na motorno vozilopomoću dizalice, vozač ne smije biti u kabini vozila.Za vrijeme dizanja, prenošenja i spuštanja montažnog elementa na vozilo,signalist ne smije stajati na vozilu.

Članak 129.

Ugrađivanje svakog pojedinog montažnog elementa u građevinski objektmora se vršiti po određenom redu, prema programu montažnog građenja.Montaža elemenata višeg kata na objektu ne smije početi prije nego što seosigura prilaz na taj kat (pomoćno stubište sa sigurnom ogradom i slično).Ugrađivanje teških montažnih elemenata (ploča, grede i drugo) smije se vršitisamo po prethodnoj pripremi pomoćnih sredstava za prenošenje, postavljanjei učvršćivanje tih elemenata na objektu (jarmovi, okviri za prijenos i drugo).Pomoćna sredstva iz stavka 3. ovog članka moraju se prije upotrebepregledati a po potrebi i ispitati na opterećenje.

Članak 130.

Pri prenošenju, postavljanju i pričvršćivanju svakog pojedinog montažnogelementa na objekt, osoba koja daje znakove dizaličaru (signalist) i dizaličarmoraju pažljivo pratiti put montažnog elementa do mjesta ugrađivanja kao irad montera na postavljanju i učvršćivanju tog elementa.Monter iz stavka 1. ovog članka mora javiti posebnim znakom signalistuodnosno dizaličaru da je operacija prenošenja i ugrađivanja elementa uobjekt završena.

Članak 131.

Dijelove armature koji izlaze iz elemenata nakon izvršene montaže i koji bimogli prouzrokovati zapinjanje odjeće i ozljeđivanje radnika moraju se napodesan način otkloniti (odsijecanjem, savijanjem i slično).Otvori u podovima i zidovima katova na kojima se radi moraju se pokritičvrstim poklopcima ili ograditi zaštitnim ogradama.Ako se pri montaži elemenata koriste ljestve, one moraju odgovaratiodredbama čl. 63. do 65. ovog pravilnika i biti osigurane od klizanja.

Članak 132.

Pri izvođenju montažnih radova na objektu gdje postoji mogućnost padaradnika, određena osoba na gradilištu dužna je primijeniti odredbe čl. 105. do107. ovog pravilnika a po potrebi i vezivanje radnika zaštitnim opasačem iužetom.

Članak 133.

Ako se spajanje armature i drugih metalnih dijelova montažnih elemenata vršipomoću plinskog ili električnog zavarivanja, primijenit će se zaštitne mjerepropisane Pravilnikom o zaštiti na radu i o tehničkim mjerama za razvijačeacetilena i acetilenske stanice (SL 6/67), kao i drugi postojeći tehnički propisi.

10. Građevinsko - zanatski radovi

Članak 134.

Izvođači građevinsko-zanatskih i drugih montažnih radova na gradilištu(opreme, instalacije i slično) i organizacija koja gradi investicioni objektodnosno investitor, sporazumno osiguravaju provođenje zaštitnih mjera naradu kao i odgovorna osoba za njihovo provođenje na gradilištu.Ako odgovorna osoba iz stavka 1. ovog članka primijeti da izvođačgrađevinsko-zanatskih ili drugih montažnih radova ne primjenjuje pojedinezaštitne mjere pri svom radu, zabranit će mu daljnji rad dok ne provede temjere zaštite.

11. Rušenje objekta

Članak 135.

Za rušenje objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se rušenje vrširučno, pomoću strojeva ili miniranjem, mora se prethodno izraditiodgovarajući program radova i mjera zaštite na radu, zavisno od vrste objektai stupnja opasnosti koje pri tom radu prijete.

Članak 136.

Prije početka rušenja mora se ugroženo područje ograditi zaštitnom ogradomili osigurati na odgovarajući način, zavisno od načina rušenja. Zaštitaugroženog područja mora trajati do završetka radova na rušenju.

Članak 137.

Rušenje objekta smije se vršiti samo s radnicima stručno osposobljenim iobučenim za odnosni način rušenja i pod neposrednim i stalnim nadzoromodređene stručne osobe na radilištu.

Članak 138.

Ručno rušenje objekta mora se izvoditi postepeno odozgo naniže. Pojedinidijelovi zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati neporušeni, nego se morajurušiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta.Rušenje međukatne odnosno tavanske konstrukcije smije otpočeti tek porušenju i uklanjanju svih porušenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije.Ručno rušenje slobodno stojećeg zida (obimni i pregradni zid, ograda, stup islično) smije se izvoditi samo pomoću odgovarajućih radnih skela.Rušenje zidova potkopavanjem, zabranjeno je.

Članak 139.

Demontirane grede, nosači i drugi teški ili glomazni dijelovi konstrukcije smijuse sa objekta uklanjati odnosno spuštati samo pomoću odgovarajućihnaprava ili uređaja (čekrk, dizalica, rampa i drugo).Uklanjanje rastresitog i prašinastog materijala sa ruševine na tlo smije sevršiti samo pomoću potpuno pokrivenih drvenih korita, kroz metalne limenecijevi ili na drugi način koji sprečava širenje prašine.Pri rušenju višekatnih objekata prikupljanje porušenog materijala napojedinim katovima, zabranjeno je.

Članak 140.

Ako se rušenje objekta odnosno njegovih dijelova vrši pomoću strojeva(traktor-gusjeničar i drugo), stroj se mora nalaziti na udaljenosti koja jenajmanje za 1,5 put veća od visine objekta odnosno dijela objekta koji seruši.Jačina na kidanje čeličnog užeta pomoću koga se prenosi vučna snagapotrebna za rušenje objekta, mora biti najmanje triput veća od vučne snagestroja.Vučna snaga stroja mora se na površinu objekta odnosno njegovog dijela kojise ruši (zid, stup i drugo) prenositi ravnomjerno pomoću podmetnutihdasaka, greda i slično.Izvlačenje zatrpanih betonskih stupova, čeličnih nosača i drugih dijelovaobjekta iz ruševine pomoću strojeva bez prethodnog oslobađanja od ostalogporušenog materijala, zabranjeno je.Korištenje traktora-točkaša za rušenje ili izvlačenje teških dijelovagrađevinskog objekta, zabranjeno je.

Članak 141.

Pri rušenju pojedinih dijelova ili cijelog građevinskog objekta miniranjem,primjenjuju se postojeći propisi o zaštitnim mjerama pri rukovanjueksplozivnim sredstvima i miniranju.

12. Građenje putova

Članak 142.

Ako se pri građenju putova vrši ručno iskopavanje zemlje, moraju se pri tomradu primjenjivati zaštitne mjere iz članka 10. ovog pravilnika.Ako se za zemljane radove pri građenju putova koriste mehanička sredstva,moraju se, osim zaštitnih mjera predviđenih u članku 11. ovog pravilnika,primjenjivati i zaštitne mjere na strojevima predviđene ovim pravilnikom.Prilikom zemljanih radova pri građenju putova pomoću mehaničkih sredstava(buldožer, skreper, grejder, planer i drugo), rukovanje strojevima smije sepovjeriti samo radnicima stručno obučenim za taj posao i upoznatim sopasnostima koje prijete pri tom radu.

Članak 143.

Pri građenju potpornih zidova i propusta sa strmim nagibom visine veće od 10m, moraju se za dopremanje kamena i drugog građevnog materijala izraditiodgovarajuće ustave (kaskade).

Članak 144.

Ako se ručni prijevoz materijala vrši vagonetima po radnom kolosijeku(dekoviljski kolosijek) preko skela (privremeni mostovi), skele moraju bitičvrsto izgrađene i kolosijek osiguran od iskliznuća vagoneta pri prelaskupreko njih. Ako je kolosijek izgrađen pod padom, vagoneti moraju imatikočnice.Pri ručnom prijevozu materijala vagonetima na radnom kolosijeku, brzinavagoneta ne smije biti veća od 15 km na sat.Radni kolosijek mora se održavati stalno u ispravnom stanju za promet.

Članak 145.

Pri popravku putova preko kojih se u toku radova promet ne prekida, morajuse poduzeti mjere da se radnici na dijelu puta koji je u građenju zaštite odvozila. U tu svrhu dio puta (polovina puta) mora se zatvoriti i obilježitiuočljivim prometnim znakovima.Na jako frekventnim prometnicama (auto-cesta, suvremena cesta, ulica idrugo), gdje se promet ne može sasvim obustaviti, moraju se postaviti naoba kraja dionice koja se popravlja čuvari koji će upravljati prometom napolovini dionice, naizmjenice u oba pravca.

Članak 146.

Drobilice moraju se postavljati na čvrsto kameno, betonsko ili drveno postoljei za njega biti dobro pričvršćene.Ako je drobilica pokrivena nadstrešnicom, njena visina ne smije biti manja od200 cm iznad gornjeg gabarita drobilice.Cilindrična sita, elevatori i konvejeri moraju biti dobro učvršćeni na posebnimpostoljima ili za konstrukciju pogona drobilice.

Članak 147.

Ako se pripremanje kamena - tučenca vrši u posebnom pogonu (drobilice,sita - granulatori, elevatori i transporteri), moraju se između pojedinihuređaja ostaviti prolazi široki najmanje 100 cm, a po potrebi postaviti i radneplatforme za održavanje i popravak tih uređaja.Stepenice i radne platforme oko uređaja za preradu kamena na visini većoj od100 cm od poda moraju imati čvrste ograde visoke najmanje 100 cm.

Članak 148.

Čišćenje i podmazivanje svih uređaja za drobljenje i pripremanje kamenasmiju se vršiti samo kad su strojevi zaustavljeni.

Članak 149.

Na drobilicama kamena i drugim uređajima za pripremanje tučenca(cilindrična i druga sita, konvejeri, elevatori i drugo) moraju biti istaknuteupute o zaštitnim mjerama, a u samom pogonu pripremanja kamena - iuputa o prvoj pomoći u slučaju ozljede radnika.

Članak 150.

Kod drobilica kamena treba zaštititi radnika od iskakanja kamena iz čeljustidrobilice, od zahvata pogonskog remena drobilice, od zahvata lancaelevatora, od pada niz tučenac na elevator ili konvejer i od pada izmeđukonstrukcije drobilice.Zabranjeno je stajati neposredno kod otvora drobilice za ubacivanje kamena iuvlačiti ruke u otvor radi vađenja zaglavljenog kamena. Za odglavljivanjekamena treba koristiti posebne kuke.Otvor za ubacivanje kamena mora biti osiguran čvrstom radnom platformom,sa ogradom visokom najmanje 100 cm.

Članak 151.

Radnici koji rade neposredno na drobilici moraju biti zaštićeni od kameneprašine respiratorima ili polijevanjem kamena vodom, kao i zaštitnim

naočalama.Korištenje zaštitnih naočala mora se redovno kontrolirati.

Članak 152.

Materijal koji se koristi pri asfaltiranju putova (bitumen, katran i drugi derivatinafte) smiju se zagrijavati samo u posebnim zatvorenim posudama.Zagrijavanje materijala iz stavka 1. ovog članka u otvorenim posudama, bezobzira na mjesto upotrebe, zabranjeno je.

Članak 153.

Kotlovi uređaja za zagrijavanje asfaltnih masa moraju imati poklopce, radisprečavanja prskanja te mase i izbijanja požara.Za posluživanje kotla odnosno uređaja moraju biti postavljene radneplatforme sa čvrstom zaštitnom ogradom.Podesnim razmještajem više uređaja za zagrijavanje i miješanje asfaltnemase na gradilištu, mora se onemogućiti prenošenje odnosno širenje požaraili eksplozije s jednog uređaja na drugi.

Članak 154.

Ložište peći kotla mora biti zaštićeno, tako da je nemoguće izbijanje plamenaiz ložišta napolje.Vozilo na koji je ugrađen kotao za zagrijavanje asfaltne mase mora bitiopremljeno sigurnim kočnicama.

Članak 155.

Zahvaćanje vrele rastopljene asfaltne mase smije se vršiti samo pomoću za toizrađenih posuda.Vrela rastopljena asfaltna masa smije se prenositi samo u posebno izrađenimposudama sa poklopcima. Ove posude ne smiju se prepunjavati.

Članak 156.

Otvor kotla za punjenje vapnenim brašnom, agregatom tučenca i smolom na

uređaju za kuhanje i miješanje asfaltne mase mora imati zaštitni poklopac,radi sprečavanja širenja prašine i štetnih plinova.Uređaji iz stavka 1. ovog članka moraju imati odgovarajuće naprave zaodvođenje plinova, dima i prašine iz neposredne okoline radilišta.

Članak 157.

Premazivanje i kvašenje valjka za ravnanje asfalta vrši se pomoću naročito zato izrađene naprave.Zabranjeno je da radnik idući ispred motornog valjka za ravnanje istipremazuje i kvasi.

Članak 158.

Zapaljena asfaltna masa u posudama ne smije se gasiti vodom.Sredstva za gašenje zapaljene asfaltne mase (pijesak, cerade i drugo) morajuse unaprijed pripremiti i stajati na raspolaganju u blizini radova.Radnici koji rade sa zagrijanom asfaltnom masom moraju biti obučeni ugašenju zapaljenih asfaltnih smola.

Članak 159.

Asfalterske radove smiju vršiti samo zdravstveno sposobne i za te radoveposebno obučene i opremljene osobe.Za osobe iz stavka 1. ovog članka mora se na radilištu osigurati topla voda zaumivanje poslije završenog rada.

13. Građenje mostova

Kesonski radovi

Članak 160.

Pri pneumatičnom fundiranju stupova za mostove, kesoni po svojojkonstrukciji, u pogledu sigurnosti, moraju odgovarati suvremenim tehničkimdostignućima.Unutrašnja šupljina kesona (kesonska komora) mora imati visinu od najmanje

2,20 m, sa bijelo okrečenim zidovima radi bolje vidljivosti. Kesonska komoramora biti na odgovarajući način osvijetljena. Ako keson ima električnoosvjetljenje, električna instalacija mora biti osigurana da ne dođe do paljenjaeksplozivnih smjesa (“S” izrada) ako postoji opasnost od eksplozivnih plinova.

Članak 161.

Pretkomora ili zračna komora kesona treba da ima zapreminu od najmanje

2,5 m3 i visinu od najmanje 1,85 m.Radna temperatura u komori i pretkomori kesona mora biti umjerena i stalna ikontrolirana odgovarajućim termometrima.Radi održavanja uvjeta iz stavka 2. ovog članka treba ljeti koristiti podesnezaklone od sunca (mokre vreće i drugo), a zimi - električne grijalice i slično.

Članak 162.

Kompresor za opskrbu kesona zrakom pod pritiskom, mora imati automatskisigurnosni ventil za sigurno zatvaranje daljnjeg dovoda zraka čim se postignegranični pritisak predviđen za rad u kesonu.Ako se za pogon kompresora koristi električna energija, mora postojatirezervni kompresor za čiji se pogon koristi motor s unutrašnjimsagorijevanjem.Dovodna cijev komprimiranog zraka mora na svom ulazu u keson imatiautomatski ventil za sigurno zatvaranje u slučaju kvara na kompresoru.Za kontrolu zračnih pritisaka u kesonskoj komori i pretkomori moraju seizvana postaviti manometri.Kesonska komora i pretkomora moraju imati uređaje za telefonsku isignalizacionu vezu (svjetlosna ili zvučna) sa vanjskim svijetom odnosnoodređenom osobom na gradilištu.Prije početka svakog rada u kesonu mora biti ispitana ispravnost instalacije zadovođenje zraka i signalizacionih uređaja.

Članak 163.

Kompresori za stvaranje zračnog pritiska u kesonu i električni agregat zapogon i osvjetljenje kesona, u pravilu, postavljaju se na obali, a u izuzetnim

slučajevima na plovnom objektu.Svi uređaji potrebni za nesmetan rad u kesonu moraju imati rezervnedijelove.Popravci uređaja i instalacije za održavanje određenih pritisaka, pri kojima seremete ti pritisci u toku rada u kesonu, ne smiju se izvoditi.

Članak 164.

Stepenice koje vode u radnu komoru moraju biti dovoljno široke i uvijekdobro osvijetljene električnim osvjetljenjem. Za slučaj kvara osvjetljenja svakiradnik mora imati ručnu električnu lampu. Za eventualno izvlačenje radnika izkesona mora biti pripremljeno odgovarajuće čvrsto uže.

Članak 165.

Zrak koji se ubacuje u keson mora biti svjež i čist. Za svakog radnikazaposlenog u kesonu mora se osigurati najmanje 30 m³ zraka na sat. U tokurada, a naročito za vrijeme betoniranja, moraju se vršiti analize zraka radiutvrđivanja količine ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova u zraku radnekomore i pretkomore. Pri radovima u poroznom materijalu ili zemljištu sorganskim primjesama, treba osigurati jaku ventilaciju. Atmosferski zraktemperature iznad 25° C ili ispod 10° C mora se umjetno hladiti odnosnozagrijavati.

Članak 166.

Prelazak radnika iz slobodne atmosfere normalnog pritiska u zračnu odnosnoradnu komoru s određenim radnim pritiskom iznad normalnog pritiska(natpritisak), i obratno, mora se vršiti pažljivo i prema odredbama članka 167.ovog pravilnika.

Članak 167.

Pri ulasku radnika u radnu komoru:1) sa natpritiskom u radnoj komori do 1 atmosfere, vrijeme zadržavanjaradnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačenje natpritisaka upretkomori i radnoj komori ne smije biti kraće od 8 minuta;

2) sa natpritiskom u radnoj komori iznad 1 atmosfere, vrijeme zadržavanjaradnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačenje natpritisaka upretkomori i radnoj komori produžava se za po 30 sekundi (poslije isteka 8minuta) za svaku daljnju desetinu (0,1 atm) natpritisaka iznad 1 atmosfere.Pritisak mora se povećavati postepeno i ravnomjerno u vremenskimintervalima iz stavka 1. ovog članka.

Članak 168.

Pri izlasku radnika iz radne komore:1) sa natpritiskom u radnoj komori do 1 atmosfere, vrijeme zadržavanjaradnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačavanje natpritisaka u radnojkomori i pretkomori ne smije biti kraće od 10 minuta;2) sa natpritiskom u radnoj komori iznad 1 atmosfere, vrijeme zadržavanjaradnika u pretkomori odnosno vrijeme za izjednačavanje natpritisaka u radnojkomori i pretkomori produžava se za 2 minute (poslije isteka 10 minuta) zasvaku daljnju desetinu (0,1 atm) natpritisaka iznad 1 atmosfere.Pritisak mora se smanjivati postepeno i ravnomjerno u vremenskimintervalima iz stavka 1. ovog članka.Vrijeme za dovođenje natpritisaka u pretkomori, na normalan pritisak nesmije biti kraće od:5 minuta za natpritisak do 0,5 atm,10 minuta za natpritisak do 1,0 atm,24 minuta za natpritisak do 1,2 atm,28 minuta za natpritisak do 1,4 atm,32 minuta za natpritisak do 1,6 atm,36 minuta za natpritisak do 1,8 atm,40 minuta za natpritisak do 2,0 atm.

Članak 169.

Za ravnomjerno i postepeno reguliranje pritiska iz čl. 167. i 168. ovogpravilnika odgovorna je posebna određena osoba na gradilištu, koja u tusvrhu kontrolira pritisak na manometru i satu postavljenim u pretkomori.Reguliranje pritiska mora se registrirati odgovarajućim barografima.Vrijeme određeno za reguliranje pritiska u pretkomori mora biti jasno

označeno na ploči istaknutoj u pretkomori. Imena svih osoba koje su sišle ukeson kao i posebno određenog rukovaoca zračne komore, moraju bitiispisana i istaknuta na ploči ispred kesona. Isti takav popis mora se predatievidentičaru.

Članak 170.

Osobe koje rade u kesonu ne smiju prije polaska u komoru preopterećivatiželudac ni piti alkoholna pića. U kesonu se ne smije pušiti.Po izlasku iz kesona radnik se mora utopliti i prijeći u zagrijanu prostorijuposebno izgrađenu u blizini kesona, radi odmora od 0,5 do 2 sata i dobititoplo bezalkoholno piće po preporuci liječnika.Ako se na radniku primijete simptomi tzv. kesonske bolesti (bolovi uzglobovima, u želucu ili u grudima, svrab kože, vrtoglavica, glavobolja,povraćanje, srčane tegobe, krvarenje na koži ili iz nosa i slično), radnik semora unijeti u dekompresionu komoru i staviti pod zračni pritisak do nivoaradnog kesonskog pritiska, gdje će ostati do prestanka simptoma oboljenja.Iza toga pritisak će se smanjiti za po 0,1 atm u toku dvostrukog i trostrukogvremenskog intervala predviđenog za normalno smanjivanje pritiska zraka.U zračnu komoru kesona ne smije ući veći broj osoba nego što je za tukomoru određeno.

Članak 171.

Rukovanje uređajima za komprimiranje zraka za keson smije se povjeritisamo naročito obučenim osobama koje su upoznate s tehnikom rukovanjakesonskim uređajima kao i s načinom za pružanje prve pomoći osobamaoboljelim od povećanja zračnog pritiska (kesonska bolest).

Članak 172.

Gradilište mora imati sredstva za pružanje prve pomoći (boce s kisikom,pulmotori i druga odgovarajuća oprema za umjetno disanje). U neposrednojblizini kesona mora se osigurati i posebna prostorija za odmor radnika koja semože zagrijavati. Uz ovu prostoriju mora biti prostorija za umivanje i pranjetoplom vodom, kao i odjel za smještaj i sušenje vlažne odjeće. U blizini ovihprostorija mora se nalaziti dekompresioni uređaj (dekompresiona komora) za

ponovno stavljanje radnika pod pritisak radne komore, u slučaju pojavesimptoma kesonske bolesti.

Članak 173.

Na kesonskim radovima pod povećanim zračnim pritiskom mogu sezapošljavati samo osobe tjelesno potpuno zdrave. Kesonski radnici koji suodsustvovali više od dva dana sa rada, kao i poslije svakog bolovanja, morajuse podvrgnuti ponovnom liječničkom pregledu prije nego što nastave rad ukesonu.Radnici koji prvi put stupaju na rad u kesonu moraju se poslije specijalističkogliječničkog pregleda podvrgnuti pokusnom ispitivanju za rad pod pritiskomiznad normalnog pritiska, pri čemu se povećavanje pritiska vrši oprezno uvremenskim razmacima od najmanje 1 min. za 0,1 atm pritiska. Pod takvimradnim pritiskom novi radnik mora ostati i izdržati najmanje jedan sat.Ispitivanje vrši se u dekompresionoj komori.Radnici iz stavka 2. ovog članka smiju ostati na radu prvog dana samopolovinu određenog radnog vremena, drugog i trećeg radnog dana po 2/3radnog vremena, a tek četvrtog dana, ako se nisu pojavila nikakva oboljenjaili simptomi kesonske bolesti, mogu provesti cijelo određeno radno vrijeme.Simptomi kesonske bolesti kao i zdravstveno stanje ovih radnika utvrđuju seliječničkim pregledom svakodnevno u toku trajanja pokusnog ispitivanja.

Članak 174.

Radnik u kesonu može bez prekida raditi najviše šest tjedana, a izuzetno dvamjeseca. Poslije ovog vremena mora se radniku dati odmor ili rad naslobodnom zraku za onoliko vremena koliko je trajao rad u kesonu.Osobe koje imaju gnojni katar u nosu, upalu srednjeg uha, oštećen bubnjić,kao i osobe kojima su oboljeli organi za disanje ili krvotok ili koje su sklonepiću ili gojaznosti, i osobe starije od 40 godina ne smiju raditi u kesonu podzračnim pritiskom.

Pobijanje šipova makarama

Članak 175.

Pri pobijanju šipova pomoću makara, pomicanje postolja makara smije sevršiti samo sa spuštenim maljem. Premještanje makara zajedno sa šipom,nije dozvoljeno. Pri vršenju popravka na glavi šipa, malj mora biti pričvršćenza svoje vođice.Makarama koje rade pomoću eksploziva ili motornim makarama za pobijanješipova smije rukovati samo stručna osoba obučena za taj posao. U blizinimjesta pobijanja šipova ne smiju se nalaziti, osim rukovaoca makarama irukovaoca pobijanjem šipova, druge osobe. Poslije završenog pobijanja šipamora se pregledati mehanizam i postolje makara.

Montažni radovi na građenju mostova

Članak 176.

Uređaji za dizanje montažnih dijelova mosta (čekrk, koturača, montažna igla,auto-dizalice, dizalice na gusjenicama i drugo) moraju biti sigurno pričvršćeniza svoju podlogu. Čelična užad, lanci i druga oprema uređaja za dizanjemoraju odgovarati postojećim propisima o zaštiti na radu sa dizalicama.Pri dizanju teških i drugih konstruktivnih dijelova (teški profili, betonskegrede, rešetke, stupovi i slično) mora se na podesan način spriječiti njihovonekontrolirano okretanje. Za vrijeme dizanja takvih dijelova radnici koji neučestvuju u tom radu ne smiju se zadržavati ni prolaziti ispod tereta odnosnodizalice.

Članak 177.

Pri izvođenju radova iznad vode gradilište mora raspolagati čamcima saosposobljenim spasiocima, za slučaj pada radnika u vodu.Pri montažnim radovima na mostu, radnici moraju imati zaštitni pojas i bitivezani zaštitnim užetom za konstrukciju mosta.

14. Građenje tunela, štolni i potkopa

Članak 178.

Pri izvođenju tunelskih radova, osim odredaba ovog pravilnika primjenjivat ćese mjere propisane Pravilnikom o tehničkim mjerama i zaštiti na radu prirudarskim podzemnim radovima (SL 11/67).

Članak 179.

Pri upotrebi drvene građe za radove u tunelima smije se koristiti samo zdravoi neoštećeno oblo ili tesano drvo četinara.Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, dozvoljena je i upotreba rezanegrađe ako to zahtjeva tehnika izvođenja radova.Noseći elementi i daske upotrijebljene za oplatu moraju biti bez pukotina idrugih oštećenja.Dimenzije građe iz st. 1. i 2. ovog članka moraju odgovarati pritisku iopterećenjima koji pri radu mogu nastati.

Članak 180.

Dijelovi metalne oplate, kao i druga suvremena sredstva korištenja za oplatuu tunelima, moraju odgovarati geološkim i drugim uvjetima na mjestu nakome se postavljaju. Korištenje oplate vrši se prema uputi proizvođača.

Članak 181.

Sredstva za spajanje i vezivanje dijelova oplate, kao klinovi, kopče, vijci islično, moraju odgovoriti važećim standardima.Veze moraju biti stručno izvedene, jednostavne i čvrste, tako da se mogubrzo sastavljati i rastavljati.

Članak 182.

Podgrađivanje potkopa (štolna, tunel) mora se vršiti usporedo s ostalimradovima u potkopu.Slobodna visina potkopa ne smije biti manja od 200 cm, i širine ne manje od230 cm, od čega za slobodan prolazak radnika mora ostati najmanje 40 cm.

Članak 183.

Ako se za odvoženje materijala iz potkopa koriste vertikalna okna koja vode udonji potkop, otvori okana moraju biti pokriveni poklopcem, koji se poslijezavršenog sipanja materijala mora zatvoriti.

Članak 184.

Pri miniranju u tunelima (potkopi, štolne) moraju se poduzimati zaštitnemjere propisane postojećim propisima o miniranju pri podzemnim radovima.Pri električnom miniranju u tunelu, u pravilu, treba koristiti električne upaljačesa rascjepom.Za vrijeme nepogode (grmljavine) moraju se radovi na električnom miniranjuobustaviti.

Članak 185.

Radi zaštite radnika od eksplozije i štetnih plinova nastalih pri eksploziji,moraju se na podesnim mjestima i u zidovima tunela izgraditi odgovarajućaskloništa.

Članak 186.

Tuneli (potkopi, štolne) moraju biti dobro osvijetljeni. Električna instalacija zaosvjetljenje mora biti izvedena prema postojećim tehničkim propisima. Akopostoji mogućnost da se pojave lako zapaljivi plinovi u tunelu (metan islično), električna instalacija, svjetiljke i drugi pripadajući uređaji moraju bitiizvedeni u specijalnoj izradi, prema postojećim tehničkim propisima zaupotrebu električnih uređaja i za izvođenje električnih instalacija upodzemnim rudnicima koji su ugroženi od jamskih plinova.Upotreba karbidskih lampi za osvjetljavanje tunela, zabranjena je.

Članak 187.

Radna mjesta u tunelu, a naročito ona na čelu potkopa, moraju biti dobroprovjetravana umjetnom ventilacijom. Sistem provjetravanja (dovođenjesvježeg zraka odnosno odvođenje nečistog) mora odgovarati lokaciji i dužinitunela kao i štetnostima koje nastaju pri radu u tunelu (plinovi, prašina,SiO2 i slično).

Količine štetnih materijala, utvrđene mjerenjima mikroklime na radnimmjestima iz stavka 1. ovog članka moraju se kretati ispod dozvoljenih granicamaksimalno dopuštenih koncentracija prema važećem standardu.

Članak 188.

Instalacija za dovođenje vode u tunel ili odvođenje vode iz tunela mora bitiizvedena i uređena tako da ne može doći do poplave i oštećivanja drvenegrađe, odnosno do rušenja slojeva zemlje u tunelu.

Članak 189.

Komprimirani zrak za pogon pneumatskih čekića i bušilica mora se dovoditi dočela potkopa čeličnim bešavnim cijevima, koje svojim položajem ne smijuometati rad u tunelu.

Članak 190.

Pri prevoženju iskopanog materijala iz tunela pomoću vagoneta, ne smiju sevagoneti prepunjavati.Ako se vagoneti pokreću ljudskom snagom, prostor između tračnica kolosijekamora biti popločan čvrstim daskama odnosno drugim podesnim materijalom.Ako se prevoženje materijala u tunelu vrši motornom vučom, krajevikompozicije moraju se osvijetliti crvenim svjetiljkama.

15. Minerski radovi

Članak 191.

Pri minerskim radovima u građevinarstvu primjenjuju se zaštitne mjerepredviđene postojećim propisima o zaštitnim mjerama pri rukovanjueksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pridrugim radovima.

16. kamenolomi i majdani šljunka, gline i pijeska

Članak 192.

Pri vađenju, obrađivanju i prerađivanju kamena, šljunka, gline i pijeska zapotrebe građenja, moraju se primjenjivati zaštitne mjere propisane posebnimpropisima o zaštiti na radu pri proizvodnji građevnog materijala.

Članak 193.

Masovna miniranja u kamenolomu ili majdanu gline smiju se izvoditi samo naosnovu stručno izrađenog plana eksploatacije kamenoloma odnosnomajdana.Miniranje iz stavka 1. ovog članka smije se vršiti samo pod neposrednimnadzorom stručne osobe određene za radove na miniranju.

17. Građevinski strojevi i uređaji

Članak 194.

Oruđa za rad na mehanizirani pogon (u daljnjem tekstu: građevinski strojevi iuređaji) koja se upotrebljavaju u građevinarstvu, u pogledu zaštite na radumoraju odgovarati specifičnim uvjetima građevinarstva. Zaštitne napraveugrađene na građevinskim strojevima i uređajima moraju odgovarati uvjetimarada i stupnju ugroženosti radnika koji njima rukuju, vremenskim uvjetima,vrsti i osobinama materijala koji se obrađuje (drvo, kamen i slično), kao istupnju obučenosti radnika.

Članak 195.

Građevinski strojevi i uređaji, prije postavljanja na mjesto rada (gradilište,radilište i slično) moraju biti pregledani i provjereni u pogledu njihoveispravnosti za rad.Rokovi, način odnosno postupak i osobe za ispitivanje građevinskih strojeva iuređaja određuju se općim aktom radne organizacije.

Članak 196.

Radnici koji rade sa građevinskim strojevima i uređajima sa povećanim

stupnjem ugrožavanja (cirkular, miješalica betona i drugo) moraju bitiupoznati s uputstvom o rukovanju.

Članak 197.

Radna mjesta kod građevinskih strojeva i uređaja postavljenih na otvorenomprostoru i izloženih vremenskim neprilikama (kiša, snijeg, mraz i slično)moraju biti na podesan način zaštićena od utjecaja tih neprilika.

Članak 198.

Rukovalac građevinskim strojem ili uređajem koji pokreće motor sunutrašnjim sagorijevanjem, mora biti zaštićen od štetnog djelovanja ispušnihplinova motora.

Članak 199.

Buka građevinskih strojeva odnosno uređaja ne treba da prelazi granicu od80 fona.Radnici zaposleni kod uređaja sa jakim vibracijama (separacije, vibratori islično), moraju biti zaštićeni na podesan način (posebni temelji za strojeve,platforme na elastičnim podmetačima i drugo).

Članak 200.

Građevinski strojevi i uređaji sa ugrađenim elektromotorima ili električnominstalacijom, moraju biti zaštićeni od udara električne struje, premapostojećim tehničkim propisima.

Članak 201.

Svi lako pristupačni rotirajući i pokretni dijelovi strojeva i uređaja zaobrađivanje i prerađivanje raznog građevnog materijala (miješalice za beton,strojevi za kuhanje i polaganje asfalta i drugo) moraju biti na podesan načinopremljeni zaštitnim napravama radi zaštite radnika od mogućeg ozljeđivanja.Zaštitne naprave na strojevima i uređajima iz stavka 1. ovog članka morajubiti po potrebi ugrađene tako da se bez njih stroj odnosno uređaj ne može

staviti u pogon.Otvori za ubacivanje odnosno dodavanje materijala na strojevima sa valjcima,noževima i drugim oštrim alatima, moraju biti osigurani od zavlačenja rukuradnika u opasnu zonu noževa ili drugih oštrih alata.Komandne poluge i dugmad sklopki moraju na stroju biti smješteni tako da jenekontrolirano uključivanje stroja onemogućeno.

Članak 202.

Dijelovi samohodnih građevinskih strojeva (bageri, buldožeri, plugovi, valjci,utovarivači, demperi, ježevi i drugo) moraju biti lako i bez opasnostizamjenljivi. Mjesto za rukovanje mora biti na stroju smješteno tako da jerukovaocu strojem omogućena laka preglednost terena na kome se kreće.Okviri pokretnih dijelova stroja (raonik, košara utovarivača i slično) morajubiti obojeni žutim ili bijelim trakama pod kutem od 45° prema horizontali, radiupozorenja na opasnost.Samohodni građevinski strojevi moraju imati napravu za davanje zvučnihsignala.

Članak 203.

Ostali strojevi i uređaji koji se koriste u građevinarstvu (strojevi zaobrađivanje drveta i metala, razvijači acetilena i drugo), u pogledu zaštite naradu moraju odgovarati postojećim propisima.

18. Rad sa ručnim i mehaniziranim alatom

Članak 204.

Ručni alat koji se koristi u građevinarstvu (lopata, motika, budak, pila, svrdlo,čekić, dlijeto, sjekira i drugo), u pogledu materijala, oblika i dimenzija moraodgovarati važećim standardima.

Članak 205.

Ručni alat na gradilištu mora biti uredno i pregledno složen i čuvan u

posebnim skladištima.Osoba čija je dužnost da čuva i slaže ručni alat na gradilištu, morasvakodnevno provjeravati ispravnost alata i oštećeni ili neispravni alat odmahisključiti iz upotrebe.Izdavanje na upotrebu neispravnog i oštećenog alata (s napuklim radnimpovršinama, zupcima i dršcima i sličnim oštećenjima), zabranjeno je.

Članak 206.

Mehanizirani alat koji se koristi u građevinarstvu (pneumatski čekići zakamen, beton, asfaltni pokrivač i tvrdu zemlju, električni ručni alat zaobrađivanje drveta i drugo) mora biti oblika i težine podesnih za lakoprenošenje i rukovanje i pod otežanim uvjetima rada (uska i neudobnamjesta, rad iznad glave i slično).

19. Uređaji i naprave za dizanje i prenošenje građevinskihmaterijala

Članak 207.

Uređaji i naprave za dizanje i prenošenje slobodno visećeg tereta ugrađevinarstvu (kabl-dizalica, građevinska stubna dizalica, koturača i drugo),moraju u pogledu zaštitnih mjera na uređajima i pri radu, odgovaratiodredbama postojećih propisa o zaštiti na radu s dizalicama i kabl-dizalicama.

Članak 208.

Na gradilištu na kome se za dizanje i prenošenje tereta koriste pokretnedizalice sa kukama i drugim zahvatnim napravama koje vise na čeličnomužetu, moraju se osigurati organizacione i druge mjere za zaštitu od padatereta-osoba koje rade u ugroženoj zoni.

Članak 209.

Za pravilno i stručno postavljanje, rukovanje i održavanje dizalice nagradilištu, kao i za njenu demontažu i prenošenje na drugo gradilište,

odgovorne su stručne osobe određene općim aktom radne organizacije.Osobe iz stavka 1. ovog članka izradit će za svaki složeni odnosno pokretniuređaj za dizanje i prenošenje tereta (kabl-dizalice, stubna dizalica i drugo)odgovarajuća uputstva za postavljanje, rukovanje, održavanje i demontažu,kao i za prenošenje dizalice na drugo mjesto rada (gradilište).

Članak 210.

Sva pomoćna noseća sredstva za dizanje tereta (čelična užad i užad oddrugog materijala, lanci, karike, kuke i druga zahvatna noseća sredstva) kojase koriste na dizalicama ili samostalno, u pogledu zaštitnih mjera morajuodgovarati postojećim propisima o zaštiti na radu sa dizalicama.

Članak 211.

Zahvatne naprave i druga sredstva za prenošenje sipkog i sličnog materijala,svojom konstrukcijom i oblikom moraju odgovarati vrsti materijala koji se unjima prenosi. Ispadanje materijala iz ovih naprava za vrijeme prenošenjamora biti onemogućeno.Zahvatne naprave u obliku posude smiju se puniti samo do visine označeneispod gornjeg ruba posude. Te posude moraju biti uobličene tako da budespriječeno njihovo zapinjanje o okolne dijelove objekta. Na posudama mora

biti vidno označena njihova vlastita težina i zapremina ( u N i m3). Posudemoraju biti podešene za lak utovar i istovar materijala.

Članak 212.

Prostor ispod viseće građevinske koturače mora se ograditi (ograda od letavai slično) i na ogradu staviti upozorenje na opasnost.Ispred ili oko vitla mora se, po potrebi, staviti zaštitna ograda ili mreža radizaštite od udarca užeta u slučaju njegova prekidanja.

Članak 213.

Nosači ili konzole (grede i slično) za koje su pričvršćene konzolne dizalice(vrabac i slično) moraju biti izvedeni tako da mogu sa sigurnošću preuzetiradno opterećenje konzolne dizalice.

Članak 214.

Radno mjesto radnika koji prima materijal sa konzolne dizalice mora bitiograđeno čvrstom ogradom, a radnik vezan užetom za zaštitni pojas radizaštite od pada.

Članak 215.

Pri dizanju dugačkih predmeta konzolnom dizalicom i slično (grede, daske,šipke za armiranje, cijevi i slično), radnici koji primaju i skidaju teret ne smijuuklanjati zaštitnu ogradu.Pri dizanju tereta iz stavka 1. ovog članka, po cijeloj visini građevinskogobjekta moraju se ukloniti istureni dijelovi ili postaviti zaštitne ograde koje ćespriječiti zapinjanje tereta.

Članak 216.

Ispod naprava odnosno uređaja za dizanje tereta, ugroženo područje mora seograditi ili postaviti upozorenje sa zabranom prolaska odnosno pristupa na topodručje.

Članak 217.

Električni kabel za napajanje strujom motora dizalice iz članka 215. ovogpravilnika mora biti zaštićen od oštećivanja za vrijeme dizanja tereta (metalnacijev, drvena obloga i slično).

Članak 218.

Pri noćnom rada opća osvijetljenost gradilišta mora biti najmanje 50 luksa, alokalna osvijetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanje i odvezivanjetereta) - najmanje 75 luksa.Vrh stupa i kraj kraka stubne dizalice mora imati crveno signalno svijetlo akoje dizalica viša od 20 m i ako to zahtijevaju mjesne prilike (blizina aerodromai slično).

Članak 219.

Dizalice sa vođicama (teretni građevinski liftovi), postavljene u šahtu iliizmeđu stupova, moraju odgovarati suvremenim tehničkim dostignućima.Prostor oko dizalice (šaht, okno i drugo) mora biti sa svih strana ograđenpunom ogradom od dasaka , trske ili drugog podesnog materijala, akotovarna platforma dizalice nije ograđena.Ako je tovarna platforma dizalice iz stavka 2. ovog članka zatvorena ili je podplatforme ograđen, puna ograda oko okna (šahta) odnosno kaveza dizalice nemora biti izvedena po cijeloj dužini lifta nego samo kod pristupa na katovima- do visine od najmanje 200 cm od poda.Ako se za ograđivanje okna upotrebljava metalna mreža, okca mreže ne smijubiti veća od 20 x 20 mm.

Članak 220.

Svi otvori za prilaz platformi dizalice iz članka 219. ovog pravilnika koji sekoriste za utovar ili istovar materijala, moraju imati vrata ili čvrste pokretneograde koje se moraju poslije utovara ili istovara materijala zatvarati.

Članak 221.

Svaka dizalica sa kavezom ili platformom (teretni građevinski lift) mora imatiautomatski uređaj za kvačenje u slučaju prekida užeta, kao i napravu zaautomatsko sprečavanje dizanja kaveza odnosno platforme iznad dozvoljenevisine.Za sporazumijevanje između rukovaoca dizalicom i radnika koji vrše utovarodnosno istovar materijala, dizalice iz stavka 1. ovog članka smještene uoknu moraju imati električnu signalizaciju.

Članak 222.

Dizalice sa vođicom na stupu (skip-dizalice) moraju biti konstruirane, građenei postavljene tako da ne ugrožavaju sigurnost radnika.Mjesto utovara i istovara tereta na katovima kod dizalica iz stavka 1. ovogčlanka mora biti osigurano, da ne bi došlo do pada radnika sa kata za vrijemerada.Pristup u ugroženi prostor ispod teretne platforme dizalice iz stavka 1. ovog

članka dozvoljen je samo radnicima koji vrše utovar ili istovar materijala.Platforma dizalice mora odgovarati uvjetima sigurnog prijenosa teretaodnosno materijala.

Članak 223.

Za prenošenje japanera, kolica i drugih sredstava za prevoženje materijala nagradilištu, teretna platforma dizalice mora imati posebni sigurnosni uređaj zapričvršćivanje tih sredstava za platformu dizalice.

Članak 224.

Mehanizirane transportne trake za prenošenje sipkog materijala moraju bitina gradilištu izgrađene i postavljene tako da ne ugrožavaju radnike koji njimarukuju ili oko njih rade.Trake iz stavka 1. ovog članka moraju imati uređaj za automatskozaustavljanje rada trake, radi sprečavanja hoda trake u slučaju prekidaelektrične struje.

20. Prevoženje građevnog materijala na gradilište

Članak 225.

Za prevoženje građevnog materijala na gradilište smiju se upotrebljavatisamo ispravna vozila koja svojim oblikom odgovaraju vrsti i težini materijala.

Članak 226.

Ako se prevoženje građevnog materijala vrši željezničkim vagonima, na rad isredstva za prijevoz i na željeznički kolosijek primjenjivat će se postojećipropisi o zaštitnim mjerama u željezničkom prometu.

Članak 227.

Ako se za prevoženje građevnog materijala na gradilištu koriste tračničkavozila, tlo na koje se kolosijek polaže mora biti prethodno dobro nivelirano inabijeno.

Dimenzije pragova i njihov razmak, kao i profil tračnica kolosijeka morajuodgovarati maksimalnom opterećenju vagoneta za prevoženje materijala pokolosijeku.Tračnice kolosijeka moraju biti propisno pričvršćene za pragove.Uzdužni nagib građevinskog kolosijeka ne treba da prelazi odnos 1 : 100.

Članak 228.

Udaljenost kolosijeka od stalnih ili privremenih prepreka na gradilištu(građevinski objekt, stupovi, složen materijal i slično) mora biti tolika daprevoženi teret na ugrožava sigurnost radnika pri prolasku u blizini kolosijeka.Slobodna udaljenost između gabarita vagoneta i prepreka iz stavka 1. ovogčlanka ne smije biti manja od 70 cm - mjereno horizontalno.

Članak 229.

Ako se na kolosijek iz članka 228. ovog pravilnika postavlja okretnica, onamora imati osigurač za sprečavanje okretanja ploče okretnice pri prelaženjupreko nje.Na krajevima građevinskog kolosijeka mora se postaviti čvrsti branik(poprijeko na tračnice pričvršćen prag ili branik pričvršćen za obje tračnice).

Članak 230.

Vagoneti za prevoženje građevnog i drugog materijala moraju biti konstruiranii izrađeni tako da je rukovanje njima sigurno. Oštećeni vagoneti moraju seisključiti iz upotrebe.Vagoneti sa preklopnom košarom moraju imati osigurač koji sprečavapreturanje košare za vrijeme vožnje. Preklopni mehanizam na vagonetu morabiti podešen tako da se vagonet pri preklapanju (istovaru materijala) ne možepreturiti odnosno spasti sa kolosijeka.Kvačila za spajanje vagoneta moraju biti laka za rukovanje i sigurna.Vagoneti na kolosijecima sa nagibom iznad 1 : 100 moraju imati ugrađenekočnice.

Članak 231.

Pri kretanju vagoneta koji se pokreću ljudskom snagom po vodoravnomkolosijeku, udaljenost između pojedinih vagoneta ne treba da bude manja od10 m pri brzini normalnog hoda radnika koji gura vagonet.Vagonet zaustavljen na kolosijeku, mora se podmetanjem papuče osigurati odpomicanja.Zabranjeni su pokretanje vagoneta vučom radnika, kao i vožnja radnika navagonetima.

Članak 232.

Pri stočnoj vuči vagoneta, oprema zaprege (lanci ili užad) ne smije biti kraćaod 2,50 m. Tegleća stoka mora se voditi po kolosijeku ili kraj kolosijeka. Nadionici kolosijeka sa nagibom većim od 1: 100, osim osobe koja vodi teglećustoku mora biti i osoba kod vagoneta, radi eventualnog kočenja.Pri vuči iz stavka 1. ovog članka, udaljenost između pojedinih vlakova nesmije biti manja od 20 m.

Članak 233.

kolosijek podešen za pokretanje vagoneta ljudskom snagom ili stočnomvučom mora imati nasutu i izravnatu stazu u nivou pragova izmeđukolosijeka.

Članak 234.

Na kolosijeke i sredstva za spuštanje (svoznica) ili dizanje materijala(uspinjača) primjenjivat će se zaštitne mjere predviđene postojećim propisimao zaštitnim mjerama na površinskim otkopima ugljena i metalnih i nemetalnihmineralnih sirovina.

Članak 235.

Posebna vozila za prevoženje građevnog materijala (utovarivač, demper idrugo) smiju se upotrebljavati samo za svrhe za koje su konstruirana iizrađena. Rukovanje ovim vozilima smije se povjeriti samo vozačimaosposobljenim i kvalificiranim za rukovanje odgovarajućom vrstom vozila.

Članak 236.

Za prevoženje građevnog materijala teretnim motornim vozilima nagradilištima primjenjuju se odredbe Pravinika o zaštiti na radu pri održavanjumotornih vozila i prijevozu motornim vozilima (SL 55/65) i Pravinika o zaštitina radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvihvozila (SL 17/66).

21. Električne instalacije na gradilištu

Članak 237.

Električne instalacije, uređaji, oprema i postrojenja na gradilištima morajusvojom izradom i izvođenjem odgovarati postojećim tehničkim propisima istandardima odnosno stranim standardima. U pogledu zaštite na radu, oveinstalacije, uređaji, oprema i postrojenja moraju odgovarati odredbamapostojećih propisa o zaštitnim mjerama protiv opasnosti od električne struje uradnim prostorijama i na gradilištima.

Članak 238.

Pri uređivanju gradilišta prema odredbama članka 3. ovog pravilnika,električne instalacije smiju izvoditi, popravljati, održavati i uklanjati samostručno osposobljeni i kvalificirani radnici, upoznati s opasnostima koje pri timradovima prijete.Pri vršenju radova iz stavka 1. ovog članka radnik se mora držati uputaodgovarajuće stručne osobe na gradilištu.

Članak 239.

Slobodni električni vodovi ili kabeli na gradilištu moraju biti položeni tako dane postoji opasnost od njihovog mehaničkog oštećenja (visina iznad tla,slobodan prostor izvan manevarskog prostora dizalica i drugih sredstavamehanizacije).Električni uređaji (sklopke, elektromotori i drugo) smješteni na slobodnomprostoru, moraju biti zaštićeni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi

uređaji za uključivanje i isključivanje pogonske struje moraju biti postavljeni uormarima na pristupačnom mjestu i opremljenim za zaključavanje uisključenom položaju.

Članak 240.

Prijenosni ručni uređaji na električni pogon koji se koriste na gradilištu,moraju biti priključeni na sniženi napon do 42 V.

Članak 241.

Pri noćnom radu, radna mjesta na gradilištu moraju biti osvijetljenaumjetnom svjetlošću jačine najmanje 75 luksa.Električne svjetiljke koje služe za osvjetljivanje gradilišta smiju biti priključenena napon od 220 V ako služe za stalno osvjetljavanje i ako se nalaze na visiniiznad dohvata ruke radnika.Prijenosne električne svjetiljke koje se koriste na gradilištu, smiju sepriključivati samo na sniženi zaštitni napon do 24 V.

Članak 242.

Električne instalacije, uređaji i oprema na gradilištu smiju se pustiti u rad teknakon prethodnog provjeravanja ispravnosti zaštitnog uzemljenja (mjerenjeotpora uzemljenja).Periodična ispitivanja ispravnosti zaštitnog uzemljenja vrše se, u pravilu,dvaput godišnje (u ljetnom i zimskom razdoblju).O rezultatima mjerenja otpora uzemljenja mora se sastaviti zapisnik i voditiuredna evidencija.

22. Rad sa opasnim tvarima na radilištu

Članak 243.

Pod opasnim tvarima na gradilištu, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevajuse tvari koje mogu prouzrokovati požar, eksploziju, trovanje i slične štetneposljedice.

Članak 244.

Lako zapaljivi građevni materijal (daske, grede, letve i drugo) mora se nagradilištu slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora. Otpaci od drveta(piljevine, šuške, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana odpožara.Na svim mjestima na gradilištu na kojima postoji opasnost od paljenja lakozapaljivog materijala, moraju se provesti zaštitne mjere predviđenepostojećim propisima o zaštiti od požara.

Članak 245.

Zapaljive tekućine sa lako eksplozivnim isparenjima, kao: eter, benzol, benzin,nafta i razna ulja, smiju se na gradilištu čuvati samo u posebnim skladištima,osiguranim od požara i eksplozije u smislu postojećih propisa.Pri prevoženju, prenošenju i korištenju zapaljivih tekućina moraju seprimjenjivati preventivne zaštitne mjere predviđene postojećim propisima.

Članak 246.

Eksplozivi i eksplozivna sredstva smiju se na gradilištima čuvati samo uposebnim skladištima, izgrađenim prema postojećim propisima, a čija jeupotreba za tu svrhu odobrena od nadležnog općinskog organa.Pri prevoženju, prenošenju i korištenju eksploziva i eksplozivnih sredstavamoraju se primjenjivati preventivne zaštitne mjere predviđene uputstvimaproizvođača i postojećim propisima.

Članak 247.

Stvaranje ugljičnog monoksida mora se na gradilištu sprečavati primjenomsljedećih zaštitnih mjera:1) efikasnim provjetravanjem prostorija pri sušenju prostorije užarenimkoksom u otvorenim košarama - prije ulaska radnika u takve prostorije;2) sigurnim odvođenjem sagorjelih plinova iz motora sa unutrašnjimsagorijevanjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama;3) zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilištu pomoćuotvorenog ili provizornog ložišta (mangala i slično);

4) zabranom ulaženja radnika u zatvorene posude u kojima se čuvaju naftniderivati (čišćenje cisterne i drugo), bez poduzimanja odgovarajućih mjerazaštite i slično.

23. Sredstva osobne zaštite na radu i osobna zaštitna oprema

Članak 248.

Prije početka radova u građevinarstvu, kod kojih prijeti stalna ili povremenaopasnost od ozljeđivanja tijela ili oštećivanja zdravlja radnika, radnaorganizacija mora staviti ugroženim radnicima na raspolaganje odgovarajućaosobna zaštitna sredstva i osobnu zaštitnu opremu, zavisno od vrsteopasnosti odnosno štetnosti, prema odredbi članka 3. stavak 2. točka 12.ovog pravilnika.

Članak 249.

Za radove u vodi ili na vlazi radnici moraju imati nepropustljivu obuću, a popotrebi i odjeću koja ne propušta vodu.

Članak 250.

Za radove na otvorenom prostoru i pod utjecajem atmosferskih neprilika,radnicima se moraju staviti na raspolaganje osobna zaštitna sredstva odnosnooprema za zaštitu od štetnih posljedica (kišna kabanica, bunda, rukavice).

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 251.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju važiti:1) Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama u građevinarstvu (SL46/47);2) Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama prigrađenju putova, mostova i željeznica (Prilog br. 4 - SL 80/49).

Članak 252.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u SL (16.listopada 1968.).

30. rujna 1968.