NN 128/08 1/65

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE 3670

Na temelju lanka 9. stavka 5. Zakona o sigurnosti u eljeznikom prometu ("Narodne novine", broj 40/07), ministar mora, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministricom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donosi

PRAVILNIK o tehnikim uvjetima za sigurnost eljeznikoga prometa

kojima moraju udovoljavati eljeznike pruge

I. Ope odredbe

lanak 1. Ovim Pravilnikom ureuju se tehniki uvjeti za siguran, uredan, redovit i nesmetan tijek eljeznikoga prometa, kao i temeljni funkcionalni uvjeti za eljeznike infrastrukturne podsustave, kojima moraju udovoljavati eljeznike pruge u Republici Hrvatskoj.

lanak 2.

(1) Pri projektiranju, graenju, rekonstrukciji, obnovi, odravanju, nadzoru i uporabi eljeznikih pruga moraju se primjenjivati uvjeti propisani zakonima i drugim propisima koji reguliraju sigurnost u eljeznikom prometu, zatitu okolia, prostorno ureenje i gradnju te drugi propisani uvjeti. (2) U aktivnostima navedenim u stavku 1. ovoga lanka moraju se primjenjivati odgovarajue hrvatske norme i priznate strukovne norme, upute za rad, tehniko-tehnoloki postupci i pravila za odravanje. (3) Na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet moraju se primjenjivati i propisani zahtjevi interoperabilnosti, kao i tehniki i drugi uvjeti prema prihvaenim meunarodnim ugovorima i meunarodnim eljeznikim propisima. (4) Strune osobe koje sudjeluju u aktivnostima navedenim u stavku 1. ovoga lanka moraju ispunjavati za to propisane uvjete. (5) Na eljeznikim prugama smiju se primjenjivati tehniko-tehnoloka rjeenja koja nisu suprotna uvjetima propisanim pripadajuim zakonima, drugim propisima te odredbama ovoga Pravilnika, i to na propisani nain i u skladu s propisanim postupcima.

lanak 3.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika propisane za otvorenu eljezniku prugu primjenjuju se i na kolodvorski dio prunoga kolosijeka.

NN 128/08 2/65

(2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na prikljuivanje i osiguravanje prolazne vonje preko odvojne skretnice industrijskoga kolosijeka, prikljuenoga na otvorenoj eljeznikoj pruzi, primjenjuju se i na ostale kolosijeke koji se prikljuuju na otvorenoj pruzi (otpremnitva, posebni kolosijeci prikljueni na otvorenoj pruzi i slino). (3) Odredbe ovoga Pravilnika odgovarajue se primjenjuju i na industrijske kolosijeke, u dijelu koji ureuje uvjete za nesmetan prijelaz eljeznikih vozila sa eljeznike pruge na industrijski kolosijek i obratno.

lanak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedee znaenje: (1) Autostop ureaj je ureaj za automatsku zatitu vlaka koji prenosi informacije sa eljeznike pruge na vuno vozilo u kretanju te uvodi prisilno koenje vlaka ako strojovoa ne djeluje pravilno na nailazee signalne znakove ili ako je brzina vlaka vea od doputene u trenucima kada se autostopom kontrolira brzina vlaka. (2) Blokovni prostorni odsjek je dio eljeznike pruge odreen podjelom eljeznike pruge na odsjeke za potrebe reguliranja slijeenja vlakova u blokovnom razmaku. (3) Bona i elna zatita je odgovarajui poloaj svih skretnica, iskliznica i signala kojima se titi vonja vlaka po osiguranom voznom putu od drugih moguih kretanja vlakova odnosno eljeznikih vozila. (4) Doputena infrastrukturna brzina je najvea brzina kojom vlakovi smiju voziti na eljeznikoj pruzi odnosno dijelu eljeznike pruge ovisno o projektiranoj graevinskoj brzini i stvarnoj tehnikoj uporabnoj sposobnosti eljeznikih infrastrukturnih podsustava. (5) Dvokolosijena eljeznika pruga je eljeznika pruga s dva kolosijeka na otvorenoj pruzi na kojoj vlakovi voze po jedinstvenoj organizaciji prometa. (6) Elektromagnetska kompatibilnost (EMC) je svojstvo naprave, ureaja ili sustava da djeluje zadovoljavajue u svojem elektromagnetskom okruenju te da ne uzrokuje tetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruenju. (7) ETCS (European Train Control System) je europski sustav za automatsku zatitu i voenje vlaka kojim se omoguuje prijenos informacija sa eljeznike pruge na vuno vozilo i automatsko djelovanje na koenje vlaka, a u upravljanici vunoga vozila signaliziraju se doputenja za vonju te uvjeti i nain vonje vlaka po osiguranom voznom putu. (8) Glavni kolosijek je kolodvorski kolosijek tehnolokim procesom namijenjen za prihvat i otpremu vlakova. Kolodvorski kolosijek koji ini izravno produenje prunoga kolosijeka je glavni prolazni kolosijek. (9) Glavni signal je stalni signal koji signalizira signalne znakove zapovijedi ili priopenja o zabrani ili doputenju za daljnju vonju vlaka. Moe biti ulazni, izlazni, zatitni i prostorni. (10) Graevinska brzina preko skretnice je najvea brzina kojom vlakovi odnosno eljeznika vozila smiju voziti preko skretnice ovisno o vrsti, konstrukciji i geometriji skretnice.

NN 128/08 3/65

(11) GSM-R (Global System for Mobiles Railway) je dio prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava koji omoguuje glasovnu komunikaciju i prijenos podataka izmeu dijelova prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava i eljeznikih vozila. (12) Industrijski kolosijek je eljezniki kolosijek koji nije javno dobro u opoj uporabi, a koji se prikljuuje na eljezniku prugu i slui za dopremu i otpremu stvari eljeznikim vozilima za pravnu osobu vlasnika odnosno posjednika toga kolosijeka te na kojem industrijska eljeznica moe obavljati i prijevoz za vlastite potrebe. (13) Informacijsko-komunikacijska okosnica su telekomunikacijski prijenosni sustavi i mediji odnosno telekomunikacijske mree za prijenos podataka i glasovnu komunikaciju.

(14) Infrastrukturni pojas je pojas koji ini zemljite ispod eljeznike pruge, zemljite ispod ostalih funkcionalnih dijelova eljeznike infrastrukture, kao i zemljite potrebno za tehnoloka unapreenja i razvoj infrastrukturnih postrojenja te pripadajui zrani prostor. (15) Interoperabilnost je sposobnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava, koja omoguuje siguran i neprekinut promet vlakova uz postizanje traenoga stupnja uinkovitosti, a koja se temelji na regulativi te tehnikim i operativnim uvjetima koji za to moraju biti ispunjeni. (16) Istosmjerni sustav elektrine vue 3 kV je sustav elektrine vue kod kojega se elektrina vuna vozila napajaju istosmjernom elektrinom strujom nazivnoga napona 3kV. (17) Izlazni signal je glavni signal kojim se zabranjuje ili doputa izlazak vlaka iz kolodvora. (18) Izmjenini sustav elektrine vue 25 kV, 50 Hz je sustav elektrine vue kod kojega se elektrina vuna vozila napajaju izmjeninom elektrinom strujom nazivnoga napona 25 kV, industrijske frekvencije 50 Hz. (19) Jednokolosijena eljeznika pruga je eljeznika pruga s jednim kolosijekom na otvorenoj pruzi po kojem vlakovi voze u jednom ili u oba smjera. (20) Kolodvor je slubeno mjesto za obavljanje prometnih poslova na eljeznikoj pruzi s najmanje jednom skretnicom, a iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak poinje ili zavrava vonju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja. U kolodvoru se moe obavljati ulazak i izlazak putnika te utovar i istovar robe. (21) Kolodvorski dio prunoga kolosijeka je dio prunoga kolosijeka na podruju kolodvora izmeu prve ulazne skretnice i ulaznoga signala. (22) Kontaktna mrea je dio stabilnih postrojenja za napajanje elektrine vue du elektrificiranih kolosijeka. (23) Konvencionalna eljeznika pruga je eljeznika pruga koja je kao dio konvencionalnoga eljeznikog sustava izgraena ili nadograena i osposobljena za siguran uredan, nesmetan i uinkovit promet konvencionalnih vlakova. (24) Korisna duina kolosijeka u kolodvoru je duina mjerena po osi kolosijeka na kojoj se smiju postavljati eljeznika vozila tako da ne ometaju promet po susjednom kolosijeku.

NN 128/08 4/65

(25) Kriite je konstrukcija prunoga gornjeg ustroja koja omoguuje krianje dvaju kolosijeka u istoj razini. (26) Krina skretnica je skretnica koja omoguuje krianje dvaju kolosijeka u istoj razini te njihovo meusobno povezivanje i prijelaz eljeznikih vozila odnosno vlakova s jednoga kolosijeka na drugi. (27) Laka eljeznica je zaseban eljezniki sustav namijenjen preteno gradskom i prigradskom prometu s vozilima ije je osovinsko optereenje najvie 130 kN. (28) Mjesto prijelaza s jednokolosijene na dvokolosijenu prugu je mjesto na otvorenoj pruzi na kojem vlakovi mogu prijei s jednokolosijene na dvokolosijenu prugu i obratno. (29) Nadogradnja eljeznike pruge (eljeznikoga infrastrukturnoga podsustava) je izvoenje rekonstrukcije dijelova eljeznikih pruga (eljeznikih infrastrukturnih podsustava) kojom se nadopunjava, proiruje i poboljava postojea eljeznika infrastruktura (izgradnja drugoga kolosijeka na jednokolosijenim eljeznikim prugama, izgradnja novih kolosijeka u kolodvorima, nadogradnja dijelova prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava, elektrifikacija eljeznikih pruga i kolodvora), pri emu se mijenjaju bitni zahtjevi za graevinu i/ili usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena. (30) Nadvienje kolosijeka je visinska razlika izmeu gornjega ruba vanjske i unutarnje tranice kolosijeka u vodoravnom luku, mjerena okomito na os kolosijeka (31) Nosivost eljeznike pruge je njezina sposobnost, da svojom konstrukcijom prihvati i sigurno i ravnomjerno prenese na temeljno tlo dinamiko optereenje nastalo meudjelovanjem osovinske mase i ostvarene brzine eljeznikoga vozila. (32) Obnova (remont) eljeznike pruge (eljeznikih infrastrukturnih podsustava) je izvoenje radova odravanja veega opsega na postojeoj eljeznikoj pruzi ili kolosijeku u uporabi (odnosno na dijelovima eljeznikih infrastrukturnih podsustava) kojima se uglavnom na kraju uporabnoga vijeka obavlja zamjena dotrajalih dijelova eljeznikih infrastrukturnih podsustava istovrsnim ili slinim, pri emu se ne mijenjaju bitni zahtjevi za graevinu i usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena. (33) Odjavni prostorni odsjek je dio eljeznike pruge odreen podjelom eljeznike pruge na odsjeke za potrebe reguliranja slijeenja vlakova u odjavnom razmaku. (34) Odravanje eljeznike pruge (eljeznikih infrastrukturnih podsustava) je provoenje propisanih sustavnih mjera i izvoenje radova na postojeoj eljeznikoj pruzi ili kolosijeku u uporabi (odnosno na dijelovima eljeznikih infrastrukturnih podsustava) u svrhu ouvanja njezinoga funkcionalnog stanja i bitnih zahtjeva za graevinu u skladu s propisima za siguran tijek prometa, pri emu se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena, kao i nadzor stanja, povremeni pregledi, kontrola ispravnosti eljeznike pruge (odnosno dijelova eljeznikih infrastrukturnih podsustava) i drugo. Odravanje ukljuuje i izvoenje radova na obnovi (remontu) eljeznike pruge ili pojedinih eljeznikih infrastrukturnih podsustava. (35) Oduzima struje (pantograf) je ureaj na eljeznikom elektrinom vunom vozilu koji slui za oduzimanje elektrine struje iz kontaktne mree.

NN 128/08 5/65

(36) Odvojna skretnica je skretnica na otvorenoj pruzi kojom je na eljezniku prugu prikljuen neki kolosijek (druga eljeznika pruga, industrijski kolosijek, posebni kolosijek prikljuen na otvorenoj pruzi, otpremnitvo i slino). (37) Oprema su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokoga ili drugoga procesa kojemu je namijenjena graevina. (38) Osni razmak izmeu kolosijeka je udaljenost izmeu osi dvaju susjednih kolosijeka, mjerena vodoravno i okomito na kolosijenu os. (39) Otpremnitvo je slubeno mjesto namijenjeno za utovar i istovar robe. (40) Otvorena pruga je dio eljeznike pruge izmeu dva susjedna kolodvora. Granicu izmeu kolodvora i otvorene pruge ine ulazni signali, a gdje tih signala nema, prve ulazne skretnice. (41) Peron je uzdignuta graevina uz kolosijek odnosno izmeu dva susjedna kolosijeka, propisane visine iznad gornjega ruba tranice, namijenjena za zadravanje i izmjenu putnika (ulazak u vlak odnosno izlazak iz vlaka). (42) Pjeaki prijelaz preko pruge je mjesto krianja eljeznike pruge ili industrijskoga kolosijeka i pjeake staze odnosno prometne povrine odreene za kretanje pjeaka u istoj razini, a koji moe biti i u sklopu eljezniko-cestovnoga prijelaza. (43) Poseban kolosijek prikljuen na otvorenoj pruzi je eljezniki kolosijek koji je javno dobro u opoj uporabi, a koji se prikljuuje na eljezniku prugu i slui za dopremu i otpremu stvari eljeznikim vozilima za korisnike prijevoza. (44) Postrojenje je skup funkcionalno povezanih vie ureaja i ostale opreme za obavljanje tehnolokoga ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina. (45) Povratni vod kontaktne mree je elektrina vodljiva veza koja omoguuje povratak struje od elektrinoga vunog vozila do elektrovune podstanice. (46) Prijelazna rampa nadvisivanja je postupno nadvisivanje vanjske tranice u kolosijeku prema propisanoj zakonitosti prirasta nadvisivanja do punoga nadvienja u vodoravnom krunom luku. (47) Projektirana graevinska brzina je temeljna brzina koja slui za projektiranje eljeznikih pruga odnosno njihovih dijelova i odreivanje potrebnih parametara kolosijene geometrije, prunoga gornjeg ustroja i prunoga donjeg ustroja (prunih graevina). (48) Profil eljeznikoga vozila je ogranieni prostor u poprenom presjeku eljeznike pruge odnosno kolosijeka okomitom na uzdunu os kolosijeka i ravninu kolosijeka poloenu na gornje rubove voznih tranica, ija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji prazno ili natovareno eljezniko vozilo u mirovanju (statiki profil) ili u pokretu (kinematiki profil) ne smije prijei niti jednim svojim dijelom. (49) Prostorni signal je glavni signal kojim se zabranjuje ili doputa ulazak vlaku u prostorni odsjek. (50) Pruna zatitna galerija je zasvoena poluotvorena ili zatvorena pruna graevina namijenjena zatiti eljeznike pruge od odrona, osipanja, lavina i snjenih zapuha.

NN 128/08 6/65

(51) Pruni donji ustroj (prune graevine) je dio graevinskoga infrastrukturnog podsustava, a ine ga graevine (geotehnike, hidrotehnike, konstruktorske), konstrukcije i oprema u funkciji eljeznikoga prometa. (52) Pruni gornji ustroj je dio graevinskoga infrastrukturnog podsustava, a ine ga konstrukcije, sklopovi i elementi koji su neposredna podloga za kretanje eljeznikih vozila. (53) Pruni kolosijek je kolosijek izmeu prvih ulaznih skretnica dvaju susjednih kolodvora. (54) Pruni pojas je pojas koji ini zemljite ispod eljeznike pruge odnosno kolosijeka, izmeu kolosijeka i pokraj krajnjih kolosijeka, na udaljenosti od najmanje 8 m odnosno najmanje 6 m, ako eljeznika pruga prolazi kroz naseljeno mjesto, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajui zrani prostor. (55) Put proklizavanja je dio eljeznike pruge na voznom putu iza signala kod kojega se vlak mora zaustaviti. (56) Radio-dispeerski ureaj je dio prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava koji slui za sporazumijevanje izmeu dispeerskoga sredita i vunoga vozila. (57) Rekonstrukcija eljeznike pruge (eljeznikih infrastrukturnih podsustava) je izvoenje radova na postojeoj eljeznikoj pruzi ili kolosijeku (odnosno na dijelovima eljeznikih infrastrukturnih podsustava) kojima se utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena. Rekonstrukcija ukljuuje i izvoenje radova na nadogradnji eljeznike pruge ili pojedinih eljeznikih infrastrukturnih podsustava. (58) Signal je sredstvo na eljeznikoj pruzi kojim se signalizira signalni znak. Moe biti stalni, prijenosni i runi. (59) Signalna oznaka je signalno sredstvo ugraeno na eljeznikoj pruzi kojim se oznaava ili upozorava na posebno vano mjesto na eljeznikoj pruzi. (60) Signalni znak je znak koji moe imati znaenje zapovijedi ili upozorenja, a propisan je posebnim propisom kojim se propisuju znaenje i uporaba signala, signalnih znakova i signalnih oznaka. (61) Signalno-sigurnosni ureaj je dio prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava kojim se signalizira i osigurava vonja vlakova odnosno eljeznikih vozila na eljeznikoj pruzi i/ili manevarski rad. (62) Sigurnosni razmak kontaktne mree je najmanja doputena udaljenost dijelova kontaktne mree pod naponom od najbliih dijelova okolnih objekata i vozila. (63) Sigurnost eljeznikoga prometa je propisani stupanj iskljuivanja neprihvatljivih tetnih situacija, pojava ili dogaaja u odvijanju eljeznikoga prometa. (64) Slobodni profil je ogranieni prostor u poprenom presjeku eljeznike pruge odnosno kolosijeka okomitom na uzdunu os kolosijeka i ravninu kolosijeka poloenu na gornje rubove voznih tranica, ija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz eljeznikih

NN 128/08 7/65

vozila. Na elektrificiranom kolosijeku slobodni profil obuhvaa i prostor za prolazak oduzimaa struje za elektrinu vuu. (65) Slubeno mjesto na eljeznikoj pruzi je slubeno mjesto namijenjeno za obavljanje prometnih poslova na eljeznikoj pruzi. Slubena mjesta su kolodvori, odjavnice, rasputnice, otpremnitva i stajalita. Pojedina slubena mjesta istodobno mogu imati nekoliko statusa. (66) Skretnica je konstrukcija prunoga gornjeg ustroja koja meusobno povezuje dva ili vie kolosijeka i koja omoguuje vonju po kolosijeku i prijelaz eljeznikih vozila odnosno vlakova s jednoga kolosijeka na drugi. (67) Stabilna postrojenja za napajanje elektrine vue su dio elektroenergetskoga infrastrukturnog podsustava, a predstavljaju skup elektroenergetskih postrojenja i ureaja za napajanje elektrine vue. (68) Smanjena brzina je brzina nia od doputene ili ograniene brzine koja se uvodi zbog tehnikoga stanja eljeznike pruge ili izvedbe radova. Privremenoga je karaktera i nije propisana voznim redom. Vonja smanjenom brzinom zove se lagana vonja. (69) Stajalite je slubeno mjesto na eljeznikoj pruzi u kojem se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju po voznom redu samo radi izmjene putnika, a u kojem vlak za prijevoz putnika moe otpoeti ili zavriti vonju. (70) Strukovna norma je priznata interna norma koja se primjenjuje i/ili donosi na razini upravitelja infrastrukture, eljeznikoga prijevoznika i pravne osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe. Strukovna norma slui za interne potrebe, u sluaju kada je nuno poblie pojasniti primjenu usvojenih hrvatskih normi odnosno u skladu s istima napraviti detaljne specifikacije ili u sluaju kada za odreeno podruje, za koje se strukovna norma izrauje, ne postoji usvojena hrvatska norma. (71) Suelje strojovoa - vuno vozilo je dio sustava ETCS ugraen na vunom vozilu, putem kojega se zvuno i vizualno signalizira strojovoi doputenje za vonju te uvjeti i nain vonje vlaka po osiguranom voznom putu. (72) Sustav daljinskog upravljanja prometom je sustav kojim se iz jednoga sredinjeg mjesta daljinski upravlja prometom vlakova na eljeznikoj pruzi odnosno na odreenoj prunoj dionici. (73) Sustav elektrine vue je elektroenergetski infrastrukturni podsustav istih osnovnih elektrinih parametara (napon, frekvencija), koji slui za napajanje elektrinih vunih vozila elektrinom energijom. (74) irina kolosijeka odreuje se kao projektirana, uporabna i temeljna. Projektirana irina kolosijeka je udaljenost unutarnjih voznih rubova glava tranica u kolosijeku mjerena na visini 14 (+ 1) mm ispod gornjega ruba glave tranice i okomito na os kolosijeka. Uporabna irina kolosijeka je najmanja udaljenost izmeu unutarnjih voznih rubova glava tranica u kolosijeku u uporabi izmjerena na visini od 0 do 14 (+ 1) mm ispod gornjeg ruba glave tranice i okomito na os kolosijeka. Temeljna irina kolosijeka je projektirana irina kolosijeka ovisno o razvrstavanju eljeznikih pruga s obzirom na irinu kolosijeka. (75) Tehnike specifikacije za interoperabilnost su funkcionalne i tehnike specifikacije kojima mora udovoljavati podsustav ili dio podsustava kako bi se zadovoljili temeljni uvjeti i osigurala interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava.

NN 128/08 8/65

(76) Telekomunikacijski ureaj je dio prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava kojim se omoguuje komunikacija i prijenos podataka unutar eljeznikoga sustava. (77) Telematske aplikacije su raunalni programi koji omoguavaju pruanje usluga prikupljanja, obrade, pohrane, razmjene i davanja obavijesti i podataka sudionicima u putnikom i teretnom eljeznikom prometu. (78) Tijelo nadleno za sigurnost je neovisno nacionalno tijelo nadleno za reguliranje, upravljanje i nadziranje cjelokupnoga sustava sigurnosti eljeznikoga prometa. (79) Ulazni signal je glavni signal kojim se zabranjuje ili doputa ulazak vlaku u kolodvor. (80) Upravitelj infrastrukture je pravna osoba ovlatena za gospodarenje i upravljanje eljeznikom infrastrukturom i njezino odravanje te za organizaciju i reguliranje eljeznikoga prometa, a koja ima dozvolu za upravljanje eljeznikom infrastrukturom i rjeenje o sigurnosti za upravljanje eljeznikom infrastrukturom izdano od nadlenoga tijela. (81) Ureena povrina je prikladno ureen prostor uz kolosijek odnosno izmeu dva susjedna kolosijeka, namijenjen za izmjenu putnika tamo gdje nisu izgraeni peroni. (82) Usporedne eljeznike pruge su dvije ili vie eljeznikih pruga na dijelu trase na kojem se nalaze neposredno jedna uz drugu, pri emu je na svakoj pruzi neovisna organizacija prometa. (83) Uzduni nagib kolosijeka je nagib nivelete kolosijeka izmeu dviju susjednih prijelomnih toaka (mjesta promjene uzdunoga nagiba). Niveleta kolosijeka je visinski poloen pravac u uzdunoj ravnini poloenoj kroz os kolosijeka, a na razini nenadviene tranice. (84) Viekolosijena eljeznika pruga je eljeznika pruga s tri ili vie kolosijeka na otvorenoj pruzi na kojoj vlakovi voze po jedinstvenoj organizaciji prometa. (85) Vlak je na propisani nain sastavljen i spojen niz eljeznikih vozila, s jednim ili vie vunih vozila, ili samo vuno vozilo, ili eljezniko vozilo za posebne namjene s vlastitim pogonom koje ispunjava propisane uvjete, te oznaen propisanim signalima. (86) Vlak s nagibnom tehnikom je vlak sastavljen i spojen od eljeznikih vozila konstruiranih tako da pri vonji vlaka u vodoravnim lukovima usklaenim nagibanjem sanduka eljeznikih vozila prema unutarnjoj strani luka ponitava dio bonoga ubrzanja pa moe u tim lukovima postii veu brzinu od konvencionalnih vlakova. (87) Vozni put je dio eljeznike pruge po kojem e se obaviti vonja vlaka. Za vlak koji se zaustavlja, vozni put obuhvaa i put proklizavanja, osim kod ulaska na krnji ili zauzeti kolosijek. (88) Vuno vozilo je eljezniko vozilo s vlastitim pogonom. (89) Zatita od sustizanja je odgovarajua zatita pomou signalno-sigurnosnih ureaja kojima se titi vonja vlaka po osiguranom voznom putu od naleta uzastopnih vlakova odnosno eljeznikih vozila. (90) Zatitni pruni pojas je pojas koji ini zemljite s obje strane eljeznike pruge odnosno kolosijeka irine po 100 m, mjereno vodoravno od osi krajnjega kolosijeka, kao i pripadajui zrani prostor.

NN 128/08 9/65

(91) Zatitni signal je glavni signal kojim se zabranjuje ili doputa vonja vlaka preko odreenoga dijela eljeznike pruge. (92) Zaustavni put je propisani najvei doputeni put postupnoga koenja na eljeznikoj pruzi odnosno na prunoj dionici za vlak koji vozi najveom doputenom brzinom. (93) eljeznika pruga je sastavni dio eljeznike infrastrukture koju u tehnikom smislu ine dijelovi eljeznikih infrastrukturnih podsustava nuni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje eljeznikoga prometa, kao i zemljite ispod eljeznike pruge s prunim pojasom i ostalim zemljitem koje slui uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zrani prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona veega od 220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tranice, a u prometno-tehnolokom smislu cjelina koju ine kolodvori, kolodvorske zgrade i otvorena pruga s drugim slubenim mjestima (stajalita, otpremnitva i drugo). (94) eljeznika pruga za velike brzine je eljeznika pruga koja je kao dio eljeznikoga sustava za velike brzine izgraena ili nadograena i osposobljena za siguran, uredan, nesmetan i uinkovit promet vlakova za velike brzine. (95) eljezniki infrastrukturni podsustavi su strukturni ili funkcionalni sastavni dijelovi eljeznikoga sustava koji pripadaju eljeznikoj infrastrukturi. (96) eljezniki tunel je podzemna geotehnika pruna graevina cjevaste konstrukcije kojoj jedan ili oba kraja zavravaju na povrini zemlje, a namijenjena je za prolaz eljeznike pruge. (97) eljezniko vozilo je vozilo s pripadajuim i ugraenim ureajima i opremom namijenjeno za kretanje po eljeznikoj pruzi ili kolosijeku. (98) eljezniko-cestovni prijelaz je mjesto krianja eljeznike pruge ili industrijskoga kolosijeka i ceste u istoj razini.

lanak 5.

Prilozi otiskani uz ovaj Pravilnik ine njegov sastavni dio.

II. Meuovisnost eljeznikih podsustava, sigurnost i interoperabilnost

Meuovisnost eljeznikih podsustava

lanak 6.

(1) eljezniki infrastrukturni podsustavi (graevinski, elektroenergetski, prometno-upravljaki i signalno-sigurnosni) moraju biti meusobno usklaeni, a u cilju uinkovitosti, sigurnosti i ekonominosti cjelokupnoga eljeznikog sustava, mora postojati tehnika usklaenost izmeu infrastrukturnih podsustava i eljeznikih vozila. (2) Pri projektiranju, graenju, rekonstrukciji, obnovi, odravanju i uporabi eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova, moraju se potivati tehniki, tehnoloki, funkcionalni i sigurnosni uvjeti u smislu meuovisnosti i tehniko-tehnolokoga jedinstva.

NN 128/08 10/65

(3) Prigodom radova na eljeznikom infrastrukturnom podsustavu odnosno njegovim sastavnim dijelovima, moraju se poduzeti odgovarajue organizacijske, tehnike i sigurnosne mjere u cilju sprjeavanja tetnoga utjecaja takvih zahvata na druge eljeznike infrastrukturne podsustave.

Elektrina i elektromagnetska kompatibilnost eljeznikih infrastrukturnih podsustava

lanak 7.

(1) Elektrina i elektromagnetska svojstva sastavnih dijelova graevinskoga infrastrukturnog podsustava, prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava i elektroenergetskoga infrastrukturnog podsustava moraju biti meusobno kompatibilna. (2) Oprema koja se ugrauje u eljeznike infrastrukturne podsustave mora ispunjavati zahtjeve elektromagnetske kompatibilnosti u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje elektromagnetska kompatibilnost. (3) Elektromagnetska kompatibilnost dokazuje se odgovarajuim dokumentima o sukladnosti i drugim dokumentima izdanim od ovlatenih institucija.

Osnovni zahtjevi za eljeznike infrastrukturne podsustave

lanak 8.

(1) Pri projektiranju, graenju, rekonstrukciji, obnovi, odravanju i uporabi eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova, moraju biti zadovoljeni osnovni zahtjevi koji se odnose na:

sigurnost, pouzdanost i raspoloivost, zatitu zdravlja, zatitu okolia, tehniku usklaenost.

(2) U skladu sa svojim zakonskim ovlastima, tijelo nadleno za sigurnost izdaje odobrenje za poetak rada eljeznikih infrastrukturnih podsustava, nadzire jesu li njihovi sastavni dijelovi u skladu s osnovnim zahtjevima te obavlja provjeru njihovoga upravljanja i odravanja u skladu s osnovnim zahtjevima. (3) Uz zahtjev za izdavanje rjeenja o poetku rada infrastrukturnih podsustava investitor tijelu nadlenom za sigurnost dostavlja slijedee:

projekt temeljem kojeg je izvrena gradnja / nadogradnja / obnova / rekonstrukcija podsustava (za radove za koje je prema posebnom zakonu potreban akt kojim se odobrava gradnja, projekt treba biti sastavni dio tog akta)

dokaze da oprema i materijali udovoljavaju propisanim uvjetima za ugradnju sigurnosne analize i ispitivanja prema propisima temeljem Zakona o sigurnosti u

eljeznikom prometu. zapisnike i izjave odgovornih osoba kojima se potvruje tehniko-tehnoloka ispravnost

ureaja/podsustava. (4) Tijelo nadleno za sigurnost e izdati rjeenje o poetku rada infrastrukturnih podsustava u roku 60 dana od zaprimanja zahtjeva, odnosno do dana uspjeno obavljenog tehnikog pregleda u skladu s propisom kojim se propisuje prostorno ureenje i gradnja.

NN 128/08 11/65

Sigurnost

lanak 9. (1) Projektiranje, graenje, rekonstrukcija, obnova, odravanje i nadzor sastavnih dijelova eljeznikih infrastrukturnih podsustava moraju jamiti zahtijevanu razinu sigurnosti za eljeznike pruge, ukljuujui i izvanredne situacije. (2) Projektirani tehniki parametri i tehnika rjeenja moraju osigurati zahtjeve stabilnosti za siguran eljezniki promet pri najveoj doputenoj brzini eljeznikih vozila. (3) Sastavni dijelovi eljeznikih infrastrukturnih podsustava moraju biti otporni na normalna i iznimna naprezanja predviena tijekom njihova uporabnoga vijeka. Sigurnosne posljedice u sluaju nezgoda moraju biti ograniene na odgovarajui nain. (4) Konstrukcija sastavnih dijelova eljeznikih infrastrukturnih podsustava i izbor uporabljenih materijala moraju osigurati ogranieno stvaranje i irenje vatre i dima, kao i ograniene posljedice njihova djelovanja. (5) Svaki ureaj predvien za uporabu od strane korisnika usluga mora biti oblikovan tako da ne ugrozi njihovu sigurnost niti onda ako se njime slue na nain koji nije opisan u uputama za rukovanje. (6) Sigurnost bilo kojega dijela eljeznikih infrastrukturnih podsustava dokazuje se odgovarajuim dokumentima o sukladnosti i drugim dokumentima izdanim od ovlatenih institucija.

Pouzdanost i raspoloivost

lanak 10. Nadzor i odravanje eljeznikih infrastrukturnih podsustava mora se organizirati i provoditi na nain koji osigurava njihovu pouzdanost i raspoloivost na razini zadanih i propisanih uvjeta.

Zatita zdravlja

lanak 11. Pri graenju, rekonstrukciji, odravanju, obnovi i uporabi eljeznikih infrastrukturnih podsustava ne smiju se rabiti materijali koji mogu biti tetni za zdravlje korisnika i osoblja. Materijali se moraju odabirati i uporabiti na nain da se ogranii isputanje tetnih para i plinova, posebice u sluaju poara.

Zatita okolia

lanak 12. (1) Utjecaj graenja, rekonstrukcije, obnove, odravanja i uporabe eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova na okoli mora se procijeniti i razmotriti u stadiju projektiranja. (2) Izbor materijala za graenje, rekonstrukciju, obnovu i odravanje eljeznikih infrastrukturnih podsustava mora udovoljavati propisanim zahtjevima za zatitu zdravlja iz lanka 11. ovoga Pravilnika.

NN 128/08 12/65

(3) Mora se osigurati elektromagnetska kompatibilnost sastavnih dijelova eljeznikih infrastrukturnih podsustava s instalacijama, opremom te javnim i privatnim elektroenergetskim i telekomunikacijskim mreama, kako bi se sprijeile smetnje. (4) Moraju se poduzimati odgovarajue mjere u skladu s priznatim propisima o zatiti od buke. (5) Pri graenju, rekonstrukciji, obnovi, odravanju i uporabi eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih dijelova, na podruju oko eljeznike pruge ne smije doi do poveanja vibracija tla iznad doputene razine prema priznatim propisima, pod uvjetom da je to podruje u normalnom uporabnom stanju.

Tehnika usklaenost

lanak 13.

Tehnika usklaenost izmeu eljeznikih infrastrukturnih podsustava, kao i sa eljeznikim vozilima, mora biti osigurana. Ako je na pojedinim dijelovima eljeznike mree tehnika usklaenost upitna, moraju se primijeniti kao privremena, ona rjeenja koja e osigurati tehniku usklaenost u budunosti.

Interoperabilnost

lanak 14.

(1) Pri projektiranju, graenju, nadogradnji i/ili rekonstrukciji eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet moraju se primjenjivati uvjeti propisani u tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za eljeznike infrastrukturne podsustave. (2) Pri obnovi i odravanju eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet iz stavka 1. ovoga lanka, moraju se primjenjivati uvjeti propisani u tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za eljeznike infrastrukturne podsustave. (3) Uvjeti propisani u tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za eljeznike infrastrukturne podsustave primjenjuju se i na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet i na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet kada je to gospodarski i tehnoloki opravdano. (4) Interoperabilnost eljeznikih infrastrukturnih podsustava odnosno njihovih sastavnih dijelova dokazuje se odgovarajuim dokumentima o sukladnosti i drugim dokumentima izdanim od ovlatenih institucija.

NN 128/08 13/65

III. Razvrstavanje eljeznikih pruga

Razvrstavanje eljeznikih pruga prema gospodarskom znaaju

lanak 15.

(1) Na temelju Zakona o eljeznici i kriterija i mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske, a prema namjeni, gospodarskom znaaju, znaaju koji imaju u meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, nainu upravljanja i gospodarenja eljeznikom infrastrukturom te planiranju njezinoga razvoja, eljeznike pruge u Republici Hrvatskoj razvrstavaju se na:

eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet, eljeznike pruge od znaaja za regionalni promet eljeznike pruge od znaaja za lokalni promet.

(2) eljeznike pruge od znaaja za meunarodni promet dijele se na:

glavne (koridorske) pruge, spojne pruge, prikljune pruge.

Razvrstavanje eljeznikih pruga u skladu s uvjetima interoperabilnosti

lanak 16.

U tehnolokom smislu, eljeznike pruge meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava razvrstavaju se na:

eljeznike pruge za velike brzine, konvencionalne eljeznike pruge.

lanak 17.

eljeznike pruge za velike brzine meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava namijenjene putnikom prometu dijele se na:

novosagraene eljeznike pruge za velike brzine osposobljene za brzine od 250 km/h i vee,

nadograene i/ili rekonstruirane eljeznike pruge za velike brzine osposobljene za brzinu od 200 km/h,

nadograene i/ili rekonstruirane eljeznike pruge za velike brzine na kojima brzina ovisi o topografskim i urbanistikim uvjetima, ukljuujui i spojne eljeznike pruge izmeu eljeznikih pruga za velike brzine i konvencionalnih eljeznikih pruga, eljeznike pruge na podruju kolodvora te prikljune eljeznike pruge terminala u putnikim voritima, a na kojima vlakovi za velike brzine voze brzinama konvencionalnih vlakova.

lanak 18.

(1) Prema osnovnoj namjeni, konvencionalne eljeznike pruge meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava dijele se na:

eljeznike pruge namijenjene putnikom prometu, eljeznike pruge namijenjene mjeovitom prometu, eljeznike pruge posebno sagraene, nadograene i/ili rekonstruirane za teretni promet, eljeznike pruge u putnikim voritima, eljeznike pruge u teretnim voritima, ukljuujui i intermodalne terminale, spojne eljeznike pruge koje meusobno povezuju navedene pruge.

NN 128/08 14/65

(2) eljeznike pruge iz stavka 1. ovoga lanka s obzirom na znaaj u meunarodnom prometu razvrstavaju se na pruge osnovne mree i ostale pruge. (3) Propisane uvjete za eljeznike pruge iz stavka 1. ovoga lanka moraju ispunjavati novosagraene, nadograene i/ili rekonstruirane eljeznike pruge. (4) U eljeznike pruge iz stavka 1. ovoga lanka, smiju se uvrstiti i postojee eljeznike pruge u uporabi ako udovoljavaju propisanim uvjetima interoperabilnosti prema tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za eljeznike infrastrukturne podsustave.

Razvrstavanje eljeznikih pruga prema broju kolosijeka na otvorenoj pruzi

lanak 19.

Prema broju kolosijeka na otvorenoj pruzi, eljeznike razvrstavaju se na:

jednokolosijene eljeznike pruge, dvokolosijene eljeznike pruge, viekolosijene eljeznike pruge.

Ostali kriteriji za razvrstavanje eljeznikih pruga

lanak 20.

Ovisno o potrebi i nainu prikazivanja, eljeznike pruge razvrstavaju se i prema sljedeim kriterijima:

prema gospodarskim i tehnikim uvjetima meunarodnih sporazuma, prema intenzitetu prometa, prema sposobnosti primanja optereenja od eljeznikih vozila (nosivosti), prema vrsti vue, prema topografskim obiljejima prune trase, prema potrebama sustava odravanja i kontrole tehnikoga stanja pruga, prema temeljnoj irini kolosijeka.

IV. Temeljni tehniki uvjeti za graevinski infrastrukturni podsustav

irina kolosijeka

lanak 21. (1) Temeljna irina kolosijeka iznosi 1435 mm. (2) Ovisno o najveoj doputenoj brzini, irina kolosijeka na eljeznikim prugama u uporabi ne smije biti vea od 1470 mm, niti manja od 1426 mm. (3) Doputene razlike vrijednosti irine kolosijeka u odnosu na temeljnu irinu kolosijeka, ovisno o najveoj doputenoj brzini na pruzi, kao i nain mjerenja irine kolosijeka, propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

NN 128/08 15/65

Temeljni uvjeti za kolosijenu geometriju

lanak 22.

(1) Projektirani parametri kolosijene geometrije moraju biti u skladu s kategorijom, namjenom i prometnim zahtjevima za eljezniku prugu, pri emu moraju biti ispunjeni odgovarajui uvjeti sigurnosti, udobnosti i ekonominosti. (2) Projektirani parametri kolosijene geometrije moraju omoguiti podjednaku projektiranu brzinu vlakova na cijeloj duljini eljeznike pruge odnosno na dijelu eljeznike pruge vee duljine. (3) Na eljeznikim prugama kojima prometuju vlakovi s nagibnom tehnikom, tehniki uvjeti za promet takvih vlakova s obzirom na projektiranu kolosijenu geometriju propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Vodoravna kolosijena geometrija

Polumjer vodoravnoga luka

lanak 23. (1) Polumjer vodoravnoga luka mora svojom veliinom, ovisno o doputenoj brzini, nadvienju kolosijeka i konstrukciji eljeznikih vozila, omoguiti siguran prolazak tih vozila po kolosijeku u vodoravnom luku. (2) Na novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama polumjer vodoravnoga krunog luka ne smije biti manji od:

250 m, na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet i eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet,

180 m, na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet, eljeznikim prugama namijenjenim za prigradski i gradski putniki promet te na kolodvorskim i drugim kolosijecima svih eljeznikih pruga.

(3) Na radionikim, industrijskim i slinim sporednim kolosijecima, polumjer vodoravnoga krunog luka smije biti i manji od navedenoga u stavku 2. ovoga lanka, ako konstrukcija kolosijeka udovoljava zahtjevima za siguran tijek prometa u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Prijelazni luk

lanak 24. (1) Promjena smjera kolosijeka iz pravca u vodoravni kruni luk, iz jednoga vodoravnoga krunog luka u drugi suprotnoga smjera i iz jednoga vodoravnoga krunog luka u drugi istoga smjera ali razliitoga polumjera, mora biti kontinuirana. (2) Na mjestu promjene smjera, ovisno o polumjeru vodoravnoga krunog luka i doputenoj brzini, postavlja se prijelazni luk promjenljivoga polumjera.

NN 128/08 16/65

(3) Uvjeti za oblikovanje prijelaznih lukova, kao i uvjeti pod kojima se na mjestu promjene smjera iznimno ne postavlja prijelazni luk, propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Nadvienje u vodoravnom luku

lanak 25. (1) U vodoravnim lukovima s nadvienjem, ono se izvodi na nain da se vanjska tranica kolosijeka u vodoravnom luku nadvisuje u odnosu na unutarnju tranicu. (2) Veliina nadvienja ovisi o polumjeru vodoravnoga luka, doputenoj brzini, svojstvima prunoga gornjeg ustroja, konstrukciji eljeznikih vozila, vrsti tereta i nainu njegova uvrivanja na eljeznikom vozilu. (3) Projektirano nadvienje vanjske tranice kolosijeka u vodoravnom krunom luku ne smije biti vee od 160 mm, niti manje od 20 mm. (4) Nadvienje vanjske tranice kolosijeka u vodoravnom krunom luku na eljeznikim prugama u uporabi ne smije biti vee od 180 mm.

Promjena nadvienja u vodoravnom luku

lanak 26. (1) Promjena nadvienja vanjske tranice kolosijeka u vodoravnom luku mora biti kontinuirana i izvedena prijelaznom rampom nadvisivanja. (2) Nagib prijelazne rampe nadvisivanja odreuje se ovisno o doputenoj brzini u vodoravnom luku, veliini nadvienja i duljini prijelazne rampe nadvisivanja, a ne smije biti vei od 1:400, niti manji od 1:3000. (3) Uvjeti za oblikovanje prijelaznih rampi nadvisivanja propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Uspravna kolosijena geometrija

Uzduni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi

lanak 27.

(1) Uzduni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi postojeih eljeznikih pruga, kao i novosagraenih eljeznikih pruga svih razreda namijenjenih samo putnikom prometu, ne smije biti vei od 35 mm/m. (2) Uzduni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi novosagraenih eljeznikih pruga odnosno novosagraenih dijelova eljeznikih pruga od znaaja za meunarodni promet i od znaaja za regionalni promet namijenjenih mjeovitom i teretnom prometu, ne smije biti vei od 12,5 mm/m. (3) Uzduni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi novosagraenih eljeznikih pruga odnosno novosagraenih dijelova eljeznikih pruga od znaaja za lokalni promet namijenjenih mjeovitom i teretnom prometu, ne smije biti vei od 20 mm/m.

NN 128/08 17/65

(4) Iznimno, krae prune dionice na eljeznikim prugama iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka smiju imati i vei uzduni nagib, u skladu s uvjetima prema posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Uzduni nagib kolosijeka u kolodvorima

lanak 28. (1) Uzduni nagib kolosijeka u kolodvoru i otpremnitvu ne smije biti vei od 2,5 mm/m, osim na kolosijecima namijenjenim samo za sastavljanje i rastavljanje vlakova pomou sile tee. (2) Iznimno, ministarstvo nadleno za promet (u daljnjem tekstu: nadleno ministarstvo), ovisno o namjeni kolodvora, odobrava da uzduni nagib kolosijeka u kolodvoru bude vei od 2,5 mm/m i odreuje posebne uvjete i mjere za siguran tijek prometa u takvim kolodvorima. (3) Prema potrebi, posebni uvjeti i mjere za siguran tijek prometa odreuju se i za kolodvore i otpremnitva gdje je uzduni nagib vei od 1 mm/m, a manji ili jednak 2,5 mm/m.

Uspravni kruni luk

lanak 29.

(1) Mjesto promjene uzdunoga nagiba kolosijeka, na otvorenoj pruzi i glavnom prolaznom kolosijeku u kolodvoru mora biti zaobljeno, ako je razlika izmeu uzdunih nagiba na tom mjestu vea od:

2 mm/m, za doputene brzine manje ili jednake 230 km/h, 1 mm/m, za doputene brzine vee od 230 km/h.

(2) Zaobljavanje na mjestu promjene uzdunoga nagiba izvodi se uporabom uspravnoga krunog luka. (3) Polumjer uspravnoga krunog luka odreuje se ovisno o doputenoj brzini, namjeni eljeznike pruge, poloaju uspravnoga krunog luka i kriterijima udobnosti, u skladu s uvjetima prema posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav. (4) Polumjer uspravnoga krunog luka iz stavka 3. ovoga lanka ne smije biti manji od:

2000 m, na otvorenoj pruzi, glavnim prolaznim i prijamno-otpremnim kolosijecima u kolodvorima,

600 m (konveksno zaobljenje) odnosno 900 m (konkavno zaobljenje), na sporednim kolosijecima,

250 m (konveksno zaobljenje) odnosno 300 m (konkavno zaobljenje), na sputalicama u ranirnim kolodvorima.

NN 128/08 18/65

Temeljni tehniki parametri graevinskoga infrastrukturnog podsustava

Projektirana graevinska brzina na eljeznikim prugama

lanak 30.

(1) Projektirana graevinska brzina na eljeznikim prugama odreena je projektiranim parametrima kolosijene geometrije, prunoga gornjeg ustroja i prunoga donjeg ustroja (prunih graevina). (2) Na novosagraenim eljeznikim prugama, parametri vodoravne kolosijene geometrije moraju biti odabrani tako da omoguuju svrsishodnu gospodarsku uporabu eljeznike pruge u duljem vremenskom razdoblju odnosno tako da omoguuju poveanje projektirane graevinske brzine do 25 % bez promjene projektiranih tlocrtnih parametara eljeznike pruge. (3) Ovisno o opremljenosti signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim ureajima te drugim uvjetima, doputena infrastrukturna brzina na novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama odnosno dijelovima takvih pruga, u odreenom vremenskom razdoblju uporabe smije biti i manja od projektirane graevinske brzine. U tom sluaju, nadvienja u vodoravnim lukovima moraju biti prilagoena doputenoj infrastrukturnoj brzini.

lanak 31.

Projektirana graevinska brzina na novosagraenim eljeznikim prugama namijenjenim mjeovitom prometu, ovisno o gospodarskom znaaju i znaaju koji imaju u meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, iznosi najmanje:

200 km/h, na glavnim (koridorskim) eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet,

140 km/h, na spojnim i prikljunim eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet,

120 km/h, na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet, 100 km/h, na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet.

lanak 32.

Projektirana graevinska brzina na nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama namijenjenim mjeovitom prometu, ovisno o gospodarskom znaaju i znaaju koji imaju u meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, iznosi najmanje:

160 km/h, na glavnim (koridorskim) eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet,

120 km/h, na spojnim i prikljunim eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet,

100 km/h, na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet, 80 km/h, na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet s prunim gornjim

ustrojem od novoga gradiva, 60 km/h, na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet s prunim gornjim

ustrojem od rabljenoga gradiva.

NN 128/08 19/65

lanak 33.

Ovisno o topografskim i urbanistikim uvjetima, uvjetima zatite okolia te o gospodarskoj isplativosti projekta, najmanja projektirana graevinska brzina na eljeznikim prugama odnosno na dijelovima eljeznikih pruga iz lanaka 31. i 32. ovoga Pravilnika smije biti i manja od navedene.

lanak 34.

Najmanja projektirana graevinska brzina na novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama namijenjenim samo putnikom ili samo teretnom prometu odreuje se na temelju:

propisanih uvjeta interoperabilnosti te gospodarskih i tehnikih uvjeta meunarodnih sporazuma, na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet,

konkretne namjene eljeznike pruge, topografskih i urbanistikih uvjeta te uvjeta zatite okolia.

Nosivost eljeznike pruge

lanak 35.

(1) Kategorizacija eljeznikih pruga s obzirom na sposobnost preuzimanja optereenja od eljeznikih vozila provodi se pomou modela optereenja utemeljenih na tehnikim osobinama referentnih teretnih vagona. Modeli optereenja definiraju se na temelju sljedeih tehnikih svojstava:

doputene mase eljeznikih vozila po osovini (t/o), doputene mase eljeznikih vozila po duljinskom metru (t/m), razmacima izmeu osovina referentnih vagona (m).

(2) Kategorizacija eljeznikih pruga s obzirom na sposobnost preuzimanja optereenja od eljeznikih vozila uvjetuje i odreivanje najveih doputenih brzina ovisno o modelu optereenja i vrstama prometa na eljeznikoj pruzi. (3) Uvjeti za kategorizaciju eljeznikih pruga, odreivanje sposobnosti eljeznikih pruga za preuzimanje optereenja od eljeznikih vozila i odreivanje najveih doputenih brzina ovisno o modelu optereenja i vrstama prometa na eljeznikoj pruzi, propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

lanak 36.

Pruni gornji ustroj i pruni donji ustroj (prune graevine) na novosagraenim eljeznikim prugama namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, ovisno o gospodarskom znaaju i znaaju koji imaju u meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, moraju pri doputenoj brzini udovoljavati najmanje sljedeoj kategoriji modela optereenja:

E5 (25 t/o, 8,8 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet, D4 (22,5 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet, C4 (20 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet.

lanak 37.

Pruni gornji ustroj i pruni donji ustroj (prune graevine) na novosagraenim eljeznikim prugama namijenjenim putnikom prometu, ovisno o gospodarskom znaaju i znaaju koji imaju u

NN 128/08 20/65

meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, moraju pri doputenoj brzini udovoljavati najmanje sljedeoj kategoriji modela optereenja:

D4 (22,5 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet, C4 (20 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet, B2 (18 t/o, 6,4 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet, A (16 t/o, 5 t/m), na eljeznikim prugama namijenjenim samo prigradskom prometu.

lanak 38.

Pruni gornji ustroj i pruni donji ustroj (prune graevine) na nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, ovisno o gospodarskom znaaju i znaaju koji imaju u meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, moraju pri doputenoj brzini udovoljavati najmanje sljedeoj kategoriji modela optereenja:

D4 (22,5 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet, C4 (20 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni promet, B2 (18 t/o, 6,4 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za lokalni promet.

lanak 39.

Pruni gornji ustroj i pruni donji ustroj (prune graevine) na nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama namijenjenim putnikom prometu, ovisno o gospodarskom znaaju i znaaju koji imaju u meunarodnom i unutarnjem eljeznikom prometu, moraju pri doputenoj brzini udovoljavati najmanje sljedeoj kategoriji modela optereenja:

C4 (20 t/o, 8,0 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet, B2 (18 t/o, 6,4 t/m), na eljeznikim prugama od znaaja za regionalni i lokalni promet, A (16 t/o, 5 t/m), na eljeznikim prugama namijenjenim samo prigradskom prometu.

lanak 40.

Novosagraene prune graevine na eljeznikim prugama od znaenja za meunarodni i regionalni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu moraju udovoljavati kategoriji modela optereenja E5 (25,0 t/o i 8,8 t/m).

lanak 41.

Ovisno o kategoriji modela optereenja, doputena brzina teretnih vlakova odnosno eljeznikih vozila na eljeznikim prugama ne smije biti vea od:

100 km/h, za teretne vlakove s teretnim vagonima mase vee od 22,5 t/o do najvie 25 t/o, na eljeznikim prugama koje udovoljavaju najmanje kategoriji modela optereenja E5 (25,0 t/o i 8,8 t/m),

120 km/h, za teretne vlakove s teretnim vagonima mase do najvie 22,5 t/o, na eljeznikim prugama koje udovoljavaju najmanje kategoriji modela optereenja D4 (22,5 t/o, 8,0 t/m),

140 km/h za teretne vlakove s teretnim vagonima mase do najvie 20,0 t/o, na eljeznikim prugama koje udovoljavaju najmanje kategoriji modela optereenja E5 (25,0 t/o i 8,8 t/m),

100 km/h za teretne vlakove s teretnim vagonima mase vee od 18 t/o do najvie 20,0 t/o, na eljeznikim prugama koje udovoljavaju kategoriji modela optereenja C2 (20 t/o, 6,4 t/m) do C4 (20 t/o, 8,0 t/m).

NN 128/08 21/65

Slobodni profil

lanak 42.

(1) Slobodni profil za prolazak eljeznikih vozila odreuje se ovisno o vrsti i namjeni kolosijeka i profilu eljeznikoga vozila, uzimajui u obzir vodoravna i uspravna pomicanja tih vozila u pokretu, kolosijenu geometriju, odstupanja kolosijene geometrije i poloaja kolosijeka u odravanju, sigurnosni razmak i najmanju udaljenost od kontaktnoga vodia na elektrificiranom kolosijeku. (2) Slobodni profil mora se, na kolosijeku u vodoravnom luku i na kolosijeku s nadvienjem, odgovarajue proiriti, nadvisiti ili spustiti. Proirivanje, nadvisivanje i sputanje slobodnoga profila odreuje se ovisno o polumjeru vodoravnoga luka i nadvienju. (3) Uvjeti za odreivanje slobodnoga profila, proirivanje, nadvisivanje i sputanje slobodnoga profila, odreivanje doputenih razmaka i drugih zahtjeva u odnosu na slobodni profil, propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

lanak 43.

(1) Svaki kolosijek na eljeznikim prugama u Republici Hrvatskoj, ukljuujui kolodvorske i druge kolosijeke, ovisno o vrsti i namjeni mora udovoljavati najmanje slobodnom profilu iji su oblik i mjere prikazani u Prilogu I. ovoga Pravilnika. (2) Slobodni profil iz stavka 1. ovoga lanka omoguuje siguran i nesmetan prolazak eljeznikih vozila koja, zajedno s teretom na njima, udovoljavaju statikom (teretnom) i kinematikom profilu eljeznikoga vozila oznake GB.

lanak 44.

(1) U slobodni profil, osim kontaktnoga vodia i dijelova kontaktne mree, ne smiju se ugraivati, postavljati i u njega zadirati graevine, postrojenja, ureaji, signali, signalne oznake, naslage materijala i ostali predmeti. (2) Iznimno, prigodom graenja, rekonstrukcije, obnove i odravanja eljeznikih pruga, privremeni predmeti (podgrade, skele i sl.) smiju uz primjenu posebnih mjera sigurnosti zadirati u slobodni profil, ali samo pod uvjetom da ne zadiru u minimalni slobodni profil. (3) Oblik i mjere minimalnoga slobodnog profila u odnosu na slobodni profil iz lanka 43. stavka 1. ovoga Pravilnika prikazani su u Prilogu I. ovoga Pravilnika. (4) Na kolosijecima za odravanje eljeznikih vozila (ienje, pranje, popravak i sl.), postrojenja i ureaji smiju zadirati u slobodni profil odnosno minimalni slobodni profil onda ako se takvi kolosijeci rabe samo za navedene namjene. (5) Na kolosijecima namijenjenim za utovar i istovar tereta, postrojenja i ureaji za utovar i istovar smiju zadirati u slobodni profil, ali samo pod uvjetom da ne zadiru u minimalni slobodni profil, onda ako se takvi kolosijeci rabe samo za navedene namjene. (6) Sve graevine, postrojenja i oprema odnosno njihovi dijelovi koji zadiru u slobodni profil, moraju biti oznaeni u skladu s propisima.

NN 128/08 22/65

lanak 45.

(1) U dodatnom prostoru slobodnoga profila prikazanom u Prilogu I. ovoga Pravilnika, smiju se nalaziti odnosno u taj prostor zadirati samo graevine i ostali stabilni predmeti potrebni za obavljanje eljeznikoga prometa te privremeni predmeti pri graenju, rekonstrukciji i odravanju eljeznikih pruga, pod uvjetima navedenim u Prilogu I. ovoga Pravilnika. (2) Postojee graevine koje nisu namijenjene za obavljanje eljeznikoga prometa (zgrade, cestovni nadvonjaci i slino), a nalaze se u dodatnom prostoru slobodnoga profila prikazanom u Prilogu I. ovoga Pravilnika, smiju se zadrati.

lanak 46.

(1) Svaki kolosijek na novosagraenim eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni i regionalni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, ukljuujui kolodvorske i druge kolosijeke, ovisno o vrsti i namjeni mora udovoljavati najmanje slobodnom profilu iji su oblik i mjere prikazani u Prilogu II. ovoga Pravilnika. (2) Slobodni profil iz stavka 1. ovoga lanka omoguuje siguran i nesmetan prolazak eljeznikih vozila koja, zajedno s teretom na njima, udovoljavaju statikom (teretnom) i kinematikom profilu eljeznikoga vozila oznake GC.

lanak 47.

Novosagraeni tuneli na eljeznikim prugama od znaenja za meunarodni i regionalni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu moraju udovoljavati slobodnom profilu iz lanka 46. stavka 1. ovoga Pravilnika prikazanom u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

Osni razmak izmeu kolosijeka

lanak 48.

Osni razmak izmeu kolosijeka odreuje se ovisno o slobodnom profilu, poloaju kolosijeka (otvorena pruga, kolodvor, tunel, most), polumjeru vodoravnoga luka, nadvienju na vanjskom kolosijeku u vodoravnom luku, doputenoj brzini, prostoru potrebnom za postavljanje ili ugradnju postrojenja, ureaja, signala, perona i drugih predmeta izmeu kolosijeka, te potrebama tehnolokoga procesa rada.

lanak 49.

(1) Osni razmak izmeu kolosijeka na otvorenoj pruzi, ukljuujui i osni razmak izmeu kolosijeka usporednih eljeznikih pruga, ne smije biti manji od 4,00 m, a na eljeznikoj pruzi namijenjenoj samo za prigradski i gradski putniki promet od 3,80 m. (2) Osni razmak izmeu kolosijeka u kolodvoru ne smije biti manji od 4,50 m, osim izmeu radionikih, pretovarnih i slinih sporednih kolosijeka. (3) Osni razmak izmeu kolosijeka, na podruju gdje je izmeu njih smjeten peron, ne smije biti manji od 6,00 m.

NN 128/08 23/65

(4) Osni razmak izmeu kolosijeka u tunelu mora biti u skladu s doputenom tlakom zraka izmeu tunelske obloge i vlaka ili izmeu mimoilazeih vlakova. Proraunati osni razmak ne smije biti manji od 4,00 m.

lanak 50.

(1) Izmeu dva prikljuena kolosijeka, na dijelu gdje se pribliavaju prikljunoj skretnici, mora biti postavljena signalna oznaka menik, kojom se oznaava mjesto na kolosijeku do kojega se smiju nalaziti eljeznika vozila, a da ne ugroavaju vonju eljeznikih vozila po susjednom prikljuenom kolosijeku. (2) Osni razmak izmeu prikljuenih kolosijeka, na mjestu postavljenoga menika, ne smije biti manji od 3,50 m.

Korisna duina kolosijeka u kolodvorima

lanak 51.

(1) Glavni kolosijeci u kolodvorima moraju imati odgovarajuu korisnu duinu za prijam, otpremu, krianje i pretjecanje vlakova odreene duljine koji imaju predvieno bavljenje u tim kolodvorima. (2) Ovisno o razredu i namjeni eljeznike pruge na kojoj se nalaze te predvienoj duljini vlakova, upravitelj infrastrukture mora odrediti potrebne korisne duine kolosijeka navedenih u stavku 1. ovoga lanka koje e se primjenjivati u novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim kolodvorima.

lanak 52.

(1) U novosagraenim kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, u kojima je predvieno bavljenje teretnih vlakova koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, korisna duina potrebnoga broja glavnih kolosijeka namijenjenih takvim vlakovima mora udovoljiti duljini vlaka od najmanje 750 m. (2) U nadograenim i/ili rekonstruiranim kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, u kojima je predvieno bavljenje teretnih vlakova koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, korisna duina potrebnoga broja glavnih kolosijeka namijenjenih takvim vlakovima mora udovoljiti duljini vlaka od najmanje 600 m. (3) Korisna duina glavnih kolosijeka u kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, u kojima nije predvieno bavljenje teretnih vlakova koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, smije biti i manja od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga lanka. (4) Upravitelj infrastrukture mora odrediti kolodvore na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i teretnom prometu, a po potrebi i na drugim eljeznikim prugama, u kojima je predvieno bavljenje teretnih vlakova koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.

NN 128/08 24/65

lanak 53.

(1) U novosagraenim kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim putnikom prometu, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, korisna duina potrebnoga broja glavnih kolosijeka namijenjenih takvim vlakovima mora udovoljiti duljini vlaka od najmanje 400 m. (2) U nadograenim i/ili rekonstruiranim kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim putnikom prometu, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, korisna duina potrebnoga broja glavnih kolosijeka namijenjenih takvim vlakovima mora udovoljiti duljini vlaka od najmanje 300 m. (3) Korisna duina glavnih kolosijeka u kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim putnikom prometu, u kojima nije predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, smije biti i manja od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga lanka. (4) Upravitelj infrastrukture mora odrediti kolodvore na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim putnikom prometu, a po potrebi i na drugim eljeznikim prugama, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka.

Peroni i prilazi

Peroni

lanak 54.

(1) Kolodvor i stajalite, uz kolosijek na kojem se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju radi izmjene putnika, moraju imati peron. (2) Gornja povrina perona mora biti vrsta i ravna, primjerena za pjeake i laka dostavna vozila, ne smije biti klizava i mora imati popreni nagib od najmanje 1%. Peronski zidovi i rubovi moraju biti vrsti i stabilni te otporni na udarce. (3) Tehniki uvjeti kojima moraju udovoljavati peroni u kolodvorima i stajalitima propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Duljina perona

lanak 55.

(1) Peroni u kolodvorima i stajalitima moraju imati odgovarajuu duljinu za prijam vlakova za prijevoz putnika odreene duljine koji imaju predvieno bavljenje u tim kolodvorima i stajalitima. (2) Ovisno o razvrstanosti i namjeni eljeznike pruge na kojoj se nalaze te predvienoj duljini vlakova za prijevoz putnika, upravitelj infrastrukture mora odrediti potrebne duljine perona navedenih u stavku 1. ovoga lanka koje e se primjenjivati na novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim peronima u kolodvorima i stajalitima.

NN 128/08 25/65

(3) Prigodom odreivanja duljina perona iz stavka 2. ovoga lanka mora se voditi rauna o predvidivim potrebama u budunosti.

lanak 56.

(1) U novosagraenim kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i putnikom prometu, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, duljina perona za prijam takvih vlakova mora iznositi najmanje 400 m. (2) U nadograenim i/ili rekonstruiranim kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i putnikom prometu, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, duljina perona za prijam takvih vlakova mora iznositi najmanje 300 m. (3) Duljina perona u kolodvorima na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i putnikom prometu, u kojima nije predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, smije biti i manja od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga lanka. (4) Upravitelj infrastrukture mora odrediti kolodvore na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet namijenjenim mjeovitom i putnikom prometu, a po potrebi i na drugim eljeznikim prugama, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka, i koji za to moraju imati perone odgovarajue duljine.

Visina perona

lanak 57.

(1) Visina gornjega ruba postojeih perona ne smije biti manja od 0,38 m, niti vea od 0,96 m, iznad gornjega ruba tranice kolosijeka uz peron. (2) Visina gornjega ruba novosagraenih, nadograenih i/ili rekonstruiranih perona mora biti 0,55 m ili 0,76 m iznad gornjega ruba tranice kolosijeka uz peron. (3) Iznimno, ovisno o vrsti vlakova za prijevoz putnika i njihovim tehnikim svojstvima, u kolodvorima i stajalitima predvienima za gradski i prigradski promet, visina gornjega ruba novosagraenih, nadograenih i/ili rekonstruiranih perona smije biti 0,38 m iznad gornjega ruba tranice kolosijeka uz peron. (4) Na peronima izgraenim uz kolosijeke u vodoravnim lukovima polumjera manjega od 500 m, visine gornjega ruba perona iz stavka 2. ovoga lanka smiju biti vee ili manje od navedenih, a odreuju se u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

irina perona

lanak 58.

(1) Najmanja irina jednostranih (bonih) perona iznosi 2,50 m. (2) Najmanja irina dvostranih (otonih) perona iznosi 3,30 m.

NN 128/08 26/65

(3) Na krajevima dvostranih (otonih) perona irina se smije smanjivati do najmanje 2,50 m. (4) Ovisno o broju i smjerovima kretanja putnika na peronima, o pristupnim stubitima i drugim predmetima koji se nalaze na peronu, irinu perona iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka potrebno je odgovarajue poveati.

Vodoravna signalizacija na peronu

lanak 59.

(1) Radi sigurnosti prometa i sigurnosti putnika, na peronu mora biti postavljena vodoravna signalizacija oblika uto obojene trake, irine najmanje 0,10 m. (2) Udaljenost trake iz stavka 1. ovoga lanka od osi kolosijeka uz peron odreuje se ovisno o doputenoj brzini na tom kolosijeku, a ne smije biti manja od 2,40 m. (3) Na cijeloj duljini perona mora biti postavljena taktilna traka upozorenja irine najmanje 0,20 m s uljebljenjima okomitima na smjer ulaska u vlak. (4) Udaljenost taktilne trake iz stavka 3. ovoga lanka od ruba perona odreuje se ovisno o doputenoj brzini na kolosijeku uz peron, a ne smije biti manja od 0,80 m.

Stabilni predmeti na peronu

lanak 60.

(1) Na novosagraenim peronima, udaljenost izmeu stabilnih predmeta i ruba perona ne smije biti manja od:

1,60 m, za predmete duljine do 1 m, 2,00 m, za predmete duljine vee od 1 m i manje ili jednake 10 m, 2,40 m, za predmete duljine vee od 10 m.

(2) Na novosagraenim peronima, udaljenost izmeu stabilnih predmeta i i vanjskoga ruba taktilne trake iz lanka 60. stavka 3. ne smije biti manja od:

0,80 m, za predmete duljine do 1 m, 1,20 m, za predmete duljine vee od 1 m i manje ili jednake 10 m, 1,60 m, za predmete duljine vee od 10 m.

(3) Na novosagraenim peronima, meusobna udaljenost izmeu stabilnih predmeta na peronu ne smije biti manja od 2,40 m. Ako je razmak izmeu stabilnih predmeta na peronu manji od 2,40 m, potrebno ih je meusobno povezati u zajedniku cjelinu. (4) Prigodom nadogradnje i/ili rekonstrukcije postojeih perona, gdje god je to mogue, treba nastojati postii uvjete iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka.

lanak 61.

(1) Stabilni predmeti na peronu do visine 3,05 m iznad gornjega ruba tranice, moraju biti na udaljenosti najmanje 3,00 m od osi kolosijeka uz peron.

NN 128/08 27/65

(2) Postojei stabilni predmeti mogu se zadrati i ako su na udaljenosti manjoj od 3,00 m od osi kolosijeka uz peron.

Udaljenost ruba perona od osi kolosijeka

lanak 62.

(1) Udaljenost ruba perona od osi kolosijeka uz peron odreuje se ovisno o slobodnom profilu, polumjeru vodoravnoga luka i visini ruba perona iznad gornjega ruba tranice, u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav. (2) Udaljenost ruba perona od osi kolosijeka uz peron na novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim peronima u kolodvorima, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, odreuje se u skladu s tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za dostupnost osobama s ogranienom pokretljivou.

Prilaz peronu

lanak 63.

(1) Peroni u kolodvorima i stajalitima, u kojima radi izmjene putnika u vlaku putnici moraju prelaziti preko kolosijeka, moraju imati prilaz za putnike preko tih kolosijeka. (2) Prilaz za putnike preko kolosijeka, po kojemu je doputena brzina vea od 160 km/h, mora biti izvan razine toga kolosijeka. (3) Prilaz za putnike preko kolosijeka u novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim kolodvorima mora biti izvan razine toga kolosijeka. (4) Prilaz za putnike u stajalitu na jednokolosijenoj eljeznikoj pruzi, ako nije izvan razine kolosijeka, mora biti sveden na eljezniko-cestovni prijelaz ili pjeaki prijelaz preko pruge. (5) Prilaz za putnike u stajalitu na dvokolosijenoj eljeznikoj pruzi ili u zajednikom stajalitu na usporednim eljeznikim prugama, ako nije izvan razine kolosijeka, mora imati zatitne ograde za usmjeravanje putnika na eljezniko-cestovni prijelaz ili pjeaki prijelaz preko pruge opremljen ureajem za osiguravanje prijelaza. (6) Uvjeti kojima moraju udovoljavati prilazi za putnike u kolodvorima i stajalitima propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

lanak 64.

Uvjeti kojima moraju udovoljavati prilazi za putnike novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim peronima u kolodvorima, u kojima je predvieno bavljenje vlakova za prijevoz putnika koji udovoljavaju uvjetima interoperabilnosti, odreuje se u skladu s tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za dostupnost osobama s ogranienom pokretljivou.

NN 128/08 28/65

Zatitna ograda perona

lanak 65.

(1) U stajalitu na dvokolosijenoj ili viekolosijenoj eljeznikoj pruzi, u zajednikom stajalitu na usporednim eljeznikim prugama, ili u stajalitu ijim podrujem prolazi usporedna eljeznika pruga, izmeu kolosijeka mora biti zatitna ograda najmanje u duljini perona, osim u stajalitu s otonim peronom na dvokolosijenoj eljeznikoj pruzi ijim podrujem ne prolazi usporedna eljeznika pruga.

(2) Visina zatitne ograde izmeu kolosijeka odreuje se ovisno o razmaku kolosijeka odnosno slobodnom profilu i nadvienju oba kolosijeka, a ne smije biti manja od 0,76 m iznad gornjega ruba tranice niega kolosijeka.

Isticanje naziva kolodvora i stajalita

lanak 66.

(1) Na peronu, kolodvorskoj zgradi ili na drugom prikladnom mjestu mora biti na vie mjesta istaknut naziv kolodvora odnosno stajalita, dobro vidljiv iz vlaka. (2) Tehniki uvjeti kojima moraju udovoljavati natpisi naziva kolodvora i stajalita propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Pruni donji ustroj i prune graevine

Utovarno-istovarne rampe

lanak 67. (1) Bone utovarno-istovarne rampe grade se uz kolosijeke koji nisu namijenjeni za prijam i otpremu vlakova. (2) Visina gornjega ruba bone utovarno-istovarne rampe ovisi o namjeni, a ne smije biti vea od 1,20 m iznad gornjega ruba tranice.

Pruni donji ustroj

lanak 68.

Pruni donji ustroj na novosagraenim, nadograenim i/ili rekonstruiranim eljeznikim prugama planira se i projektira za oekivani promet i dulji vremenski rok trajanja, od najmanje 60 godina.

eljezniki mostovi i propusti

lanak 69.

(1) eljezniki mostovi i propusti moraju biti konstruirani tako da udovoljavaju zahtjevima za siguran tijek prometa ovisno o vrsti prometa, brzini vlakova i nosivosti na eljeznikoj pruzi na kojoj se nalaze.

NN 128/08 29/65

(2) Pri projektiranju, graenju, rekonstrukciji, obnovi i odravanju eljeznikih mostova i propusta moraju se primjenjivati hrvatske norme, priznate strukovne norme, propisi kojima se propisuje zatita okolia, prostorno ureenje i gradnja i posebni propisi kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav. (3) Novosagraeni eljezniki mostovi i propusti na eljeznikim prugama od znaaja za meunarodni promet moraju udovoljavati i tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava. (4) eljezniki mostovi moraju biti konstruirani tako da se optereeno i iskliznuto eljezniko vozilo moe bez vee tete zaustaviti i zadrati na nosivim dijelovima mosta. (5) Na novosagraenim dvokolosijenim i viekolosijenim mostovima osni razmak izmeu kolosijeka na mostu ne smije biti manji od takvoga razmaka izvan mosta odnosno ne smije biti manji od razmaka navedenih u lanku 49. ovoga Pravilnika. (6) Na novosagraenim i rekonstruiranim eljeznikim mostovima i propustima s kolosijekom sa zastorom udaljenost od kolosijene osi do bliega ruba parapeta mora iznositi najmanje 2,20 m. (7) Na svim eljeznikim mostovima i propustima, na kojima je visina od gornjega ruba tranice kolosijeka na mostu do najnie toke terena ili vodene povrine koji premouju vea od 3 m, mora biti postavljena ograda. (8) Na elinim eljeznikim mostovima i propustima s kolosijekom bez zastora povrina izmeu glavnih nosaa odnosno ograda, na kolosijeku i izvan kolosijeka, mora biti popoena radi sigurnoga kretanja eljeznikoga osoblja po mostu. (9) Javne pjeake staze na eljeznikim mostovima i cestovni kolnici na zajednikim mostovima za eljezniku prugu i cestu moraju biti u potpunosti odvojeni ogradom od eljeznikoga prometa.

eljezniki tuneli i prune zatitne galerije

Razvrstavanje eljeznikih tunela

lanak 70.

(1) Ovisno o broju kolosijeka u tunelu i broju tunelskih cijevi namijenjenih za odvijanje eljeznikoga prometa, eljezniki tuneli razvrstavaju se na:

jednocijevne tunele s jednim kolosijekom jednocijevne tunele s dva kolosijeka jednocijevne tunele s vie od dva kolosijeka, dvocijevne tunele s po jednim kolosijekom u tunelskoj cijevi, ostale tunele.

(2) Ovisno o duljini tunelske cijevi namijenjene za odvijanje eljeznikoga prometa i zahtjevima s obzirom na sigurnost kojima takvi tuneli moraju udovoljavati, eljezniki tuneli razvrstavaju se na:

kratke, duljine do 500 m, srednje duge, duljine do 1.000 m, duge, duljine do 20.000 m, vrlo duge, duljine preko 20.000 m.

NN 128/08 30/65

Temeljni tehniki i sigurnosni zahtjevi za eljeznike tunele

lanak 71. (1) eljezniki tuneli moraju biti konstruirani tako, da zajedno sa sastavnim dijelovima drugih eljeznikih infrastrukturnih podsustava te drugim postrojenjima i opremom koji se u njima nalaze, udovoljavaju zahtjevima za siguran tijek prometa ovisno o duljini tunelske cijevi, poprenom presjeku tunela, broju kolosijeka u tunelu, vrsti prometa i brzini vlakova. (2) Pri projektiranju, graenju, rekonstrukciji, obnovi, odravanju i uporabi eljeznikih tunela moraju se primjenjivati hrvatske norme, priznate strukovne norme, propisi kojima se propisuje zatita okolia, prostorno ureenje i gradnja, propisi kojima se propisuje zatita od poara i posebni propisi kojima se ureuju eljezniki infrastrukturni podsustavi. (3) Novosagraeni eljezniki tuneli moraju udovoljavati i tehnikim specifikacijama za interoperabilnost meunarodnoga transeuropskoga eljeznikog sustava za sigurnost u eljeznikim tunelima. (4) Ovisno o broju kolosijeka u tunelskoj cijevi i projektiranoj graevinskoj brzini u tunelu, povrina poprenoga presjeka u eljeznikim tunelima mora udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti putnika i eljeznikoga osoblja od udara zranoga tlaka koji se stvara izmeu mimoilazeih vlakova i/ili izmeu vlaka i obloge tunela. (5) Ovisno o broju i duljini tunelskih cijevi, broju kolosijeka u tunelskoj cijevi, vrsti prometa i projektiranoj graevinskoj brzini u tunelu, novosagraeni eljezniki tuneli moraju biti konstruirani i opremljeni na nain da udovoljavaju propisanim zahtjevima za zatitu od poara, sklanjanje i spaavanje putnika i eljeznikoga osoblja u sluaju izvanrednoga dogaaja. (6) U tunelima s elektroenergetskim postrojenjima ili poloenim energetskim kabelima mora se osigurati zatita putnika i eljeznikoga osoblja od strujnoga udara. (7) Za eljeznike tunele duljine vee od 20.000 m, u stadiju projektiranja potrebno je provesti posebna istraivanja i odrediti odgovarajue dopunske mjere i tehnika rjeenja za zatitu od poara i siguran tijek prometa.

Sigurnosni prostori u tunelu

lanak 72. (1) U novosagraenim eljeznikim tunelima duljine vee od 1.000 m moraju se nalaziti sigurnosni prostori koji predstavljaju sigurno mjesto u sluaju izvanrednoga dogaaja zatieno od vatre i dima. Sigurnosni prostori moraju biti odijeljeni sigurnosnim pregradama i imati osiguran pristup za spaavanje i moraju biti opremljeni osvjetljenjem, ventilacijom, sredstvima za komunikaciju i odgovarajuim oznakama. (2) Sigurnosnim prostorima u tunelu smatraju se popreni i/ili uspravni izlazi iz tunela na povrinu, popreni prolazi izmeu tunelskih cijevi, druga tunelska cijev i tunelski portali. (3) Jednocijevni tuneli moraju imati poprene i/ili uspravne izlaze na povrinu sa sigurnosnim pregradama na meusobnoj udaljenosti ne veoj od 1.000 m.

NN 128/08 31/65

(4) Dvocijevni tuneli moraju imati poprene prolaze sa sigurnosnim pregradama izmeu tunelskih cijevi na meusobnoj udaljenosti ne veoj od 500 m. (5) Izlazi i prolazi iz stavaka 3. i 4. ovoga lanka moraju imati irinu najmanje 1,5 m i visinu najmanje 2,25 m. (6) U eljeznikim tunelima u uporabi, u kojima uz kolosijek nisu izgraene pjeake staze, u oblozi tunela izvan slobodnoga profila moraju biti izvedeni sigurnosni prostori za sklanjanje eljeznikoga osoblja, a na tunelskom zidu bijelim reflektirajuim oznakama moraju jasno biti oznaeni smjerovi kretanja prema tim prostorima, u skladu s posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Evakuacijski putovi u tunelu

lanak 73.

(1) U novosagraenim eljeznikim tunelima duljine vee od 100 m moraju se nalaziti evakuacijski putovi u obliku nogostupa najmanje irine 0,75 m i najmanje visine prolaza 2,25 m, s ravnom, tvrdom i glatkom povrinom bez prepreka i rukohvatom, te opremljeni osvjetljenjem. (2) U dvokolosijenim i viekolosijenim tunelskim cijevima evakuacijski putovi moraju se nalaziti s obje strane tunelske cijevi.

Evakuacijske oznake, znakovi obavjeivanja i upozorenja

lanak 74. (1) U eljeznikim tunelima duljine vee od 100 m, na bonoj strani tunelskoga zida na meusobnoj udaljenosti ne veoj od 50 m, moraju se postaviti evakuacijske oznake koje oznaavaju izlaz u sluaju opasnosti, udaljenost i smjer kretanja do sigurnoga prostora. (2) Znakovima obavjeivanja mora se oznaiti poloaj sigurnosne i druge opreme u tunelu. (3) Znakovi upozorenja moraju se postaviti ispred ulaznoga i izlaznoga tunelskog portala i na mjestima gdje se nalaze ureaji i oprema u tunelu ili izvan tunela.

Mjesta spaavanja i prilazi eljeznikim tunelima

lanak 75.

(1) Na prikladnim mjestima u blizini novosagraenih eljeznikih tunela duljine vee od 1.000 m moraju se nalaziti mjesta spaavanja povrine ne manje od 500 m2 , opskrbljena elektrinom energijom i vodom te povezana prilazima do portala tunela, poprenih i/ili uspravnih izlaza iz tunela i najbliih javnih prometnica. (2) Prilazi su putovi koji ne pripadaju javnim prometnicama, a koji vode od najbliih javnih prometnica do mjesta spaavanja, portala tunela, poprenih i/ili uspravnih izlaza iz tunela. irina prilaza i slobodna visina prolaza ne smiju biti manje od 2,25 m.

NN 128/08 32/65

Podzemna stajalita u tunelu

lanak 76.

Podzemna stajalita u tunelu moraju se projektirati, graditi, rekonstruirati, obnavljati, odravati i rabiti na nain da budu ispunjeni svi propisani uvjeti za siguran tijek prometa, sigurnost korisnika, pouzdanost, dostupnost, zatitu od poara, zatitu zdravlja, zatitu okolia i tehniku usklaenost.

Prune zatitne galerije

lanak 77.

Tehniki i sigurnosni zahtjevi propisani za eljeznike tunele u lancima 71., 72., 73., 74. i 75. ovoga Pravilnika odgovarajue se primjenjuju i na prune zatitne galerije.

Graenje i postavljanje postrojenja, opreme i instalacija uz eljezniku prugu

lanak 78.

(1) Graenje, postavljanje opreme i instalacija te saenje drvea i grmlja uz eljezniku prugu doputeno je samo u sluaju ako se njihovim graenjem, postavljanjem i uporabom ne ugroava sigurnost i ne ometa obavljanje i razvoj eljeznikoga prometa te uz prethodnu suglasnost i posebne uvjete i mjere koje odredi upravitelj infrastrukture. (2) Opi i posebni uvjeti za graenje, postavljanje postrojenja, opreme i instalacija uz eljezniku prugu i mjere za siguran tijek prometa, odreuju se ovisno o vrsti i namjeni graevina, postrojenja i instalacija, o udaljenosti od eljeznike pruge odnosno od osi najbliega kolosijeka na otvorenoj pruzi ili u kolodvoru te ovisno o tome nalazi li se graevina, postrojenje, oprema ili instalacija u prunom pojasu, infrastrukturnom pojasu ili zatitnom prunom pojasu. (3) Opi uvjeti iz stavka 2. ovoga lanka propisuju se posebnim propisima kojima se ureuju eljezniki infrastrukturni podsustavi, u skladu s propisima kojima se propisuje zatita od poara, zatita okolia, prostorno ureenje i gradnja. (4) Posebne uvjete i mjere iz stavka 2. ovoga lanka na temelju opih uvjeta iz stavka 3. ovoga lanka odreuje upravitelj infrastrukture za svaki sluaj posebno.

Pruni gornji ustroj

Elementi i konstrukcije prunoga gornjeg ustroja

lanak 79.

(1) Elementi i konstrukcije prunoga gornjeg ustroja koji se ugrauju na eljeznikim prugama moraju biti u skladu s hrvatskim normama, priznatim strukovnim normama i posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav. (2) Sukladnost i kvaliteta elemenata i konstrukcija prunoga gornjeg ustroja iz stavka 1. ovoga lanka obvezatno se dokazuje odgovarajuim dokumentima izdanim od ovlatenih institucija. (3) Rabljeni elementi i konstrukcije prunoga gornjeg ustroja pribavljeni radovima na rekonstrukciji i obnovi eljeznikih pruga smiju se ugraivati na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima

NN 128/08 33/65

u kolodvorima eljeznikih pruga od znaaja za lokalni promet te na kolodvorskim kolosijecima osim glavnih prolaznih na svim eljeznikim prugama, pod uvjetima propisanim posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav. (4) Elementi i konstrukcije prunoga gornjeg ustroja moraju udovoljavati propisanim zahtjevima za temeljne tehnike parametre eljeznike pruge na kojoj se ugrauju.

Kolosijeci

lanak 80.

Konstrukcija kolosijeka na otvorenoj pruzi i u kolodvorima mora biti primjerena namjeni eljeznike pruge i mora udovoljavati propisanim uvjetima za siguran tijek prometa, kao i postavljenim kriterijima s obzirom na mjesto ugradbe, nosivost, brzinu vlakova, udobnost vonje, ekonominost uporabe i odravanja.

Skretnice

Temeljni zahtjevi za skretnice

lanak 81.

(1) Konstrukcija skretnice mora biti primjerena namjeni eljeznike pruge odnosno kolosijeka na kojem je ugraena i mora udovoljavati propisanim uvjetima za siguran tijek prometa, kao i postavljenim kriterijima s obzirom na nosivost, brzinu vlakova, udobnost vonje, ekonominost uporabe i odravanja. (2) Ovisno o projektiranoj graevinskoj brzini za koju je skretnica predviena, konstrukcija skretnice mora omoguiti kontinuitet voenja kotaa eljeznikih vozila i promjenu smjera kretanja eljeznikih vozila, na nain da budu zadovoljeni uvjeti mirnoe kretanja eljeznikih vozila, sigurnoga tijeka prometa i udobnosti vonje u skladu s hrvatskim normama, priznatim strukovnim normama i posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav. (3) Skretnica mora biti projektirana, konstruirana, ugraena i odravana tako da pri vonji eljeznikih vozila preko skretnice bude osiguran slobodan prostor za prolazak kotaa, ija je istroenost unutar propisanih granica doputenih odstupanja u skladu s posebnim propisima za eljeznika vozila.

Graevinske brzine preko skretnica

lanak 82.

(1) Skretnice na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima moraju svojom konstrukcijom i geometrijom udovoljavati propisanim zahtjevima koji omoguuju da vlakovi preko tih skretnica voze projektiranom graevinskom brzinom. (2) U skretnicama koje se ugrauju na eljeznikim prugama odnosno dijelovima eljeznikih pruga i u kolosijecima gdje je doputena infrastrukturna brzina vea od 200 km/h, skretniko srce mora biti konstruirano tako da omogui prolaz eljeznikih vozila bez prekida voenja i noenja kotaa (skretniko srce s pominim dijelovima).

lanak 83.

NN 128/08 34/65

(1) Skretnice na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima ugrauju se na dijelu kolosijeka u pravcu i bez nadvienja u odvojnom kolosijeku unutar skretnice. (2) Graevinske brzine preko skretnica iz stavka 1. ovoga lanka pri vonji u pravac, ovisno o konstrukciji i geometriji skretnice, a s obzirom na polumjer vodoravnoga luka R odvojnoga kolosijeka unutar skretnice, iznose najvie:

80 km/h, za R = 180 m, 100 km/h, za R = 200 m, 140 km/h, za R = 300 m, 160 km/h, za R = 500 m, 200 km/h, za R = 760 m, 250 km/h, za R = 1.200 m, vie od 250 km/h, prema odobrenom projektu skretnice.

(3) Graevinske brzine preko skretnica iz stavka 2. ovoga lanka pri vonji u skretanje, ovisno o konstrukciji i geometriji skretnice, a s obzirom na polumjer vodoravnoga luka R odvojnoga kolosijeka unutar skretnice, iznose najvie:

35 km/h, za R = 180 m, 40 km/h, za R = 200 m, 50 km/h, za R = 300 m, 65 km/h, za R = 500 m, 80 km/h, za R = 760 m, 100 km/h, za R = 1.200 m, prema odobrenom projektu skretnice, za R vee od 1.200 m.

lanak 84.

(1) Samo iznimno, ovisno o topografskim i urbanistikim uvjetima, skretnice na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima smiju se ugraivati na dijelu kolosijeka u vodoravnom luku, sa ili bez nadvienja. (2) Graevinske brzine preko takvih skretnica odreuju se na temelju odobrenoga projekta u skladu s hrvatskim normama, priznatim strukovnim normama i posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

Uvjeti za osiguranje skretnica

lanak 85.

(1) Svi pomini dijelovi skretnica u uporabi na eljeznikim prugama moraju biti opremljeni tako da bude omogueno osiguranje njihovoga poloaja. (2) Uvjet iz stavka 1. ovoga lanka ne moraju ispunjavati pomini dijelovi skretnica na kolosijecima po kojima se ne obavlja vonja vlakova (u ranirnim kolodvorima, na industrijskim kolosijecima i slino). (3) Osigurane skretnice iz stavka 1. ovoga lanka, na eljeznikim prugama odnosno dijelovima eljeznikih pruga na kojima je doputena infrastrukturna brzina 160 km/sat ili manja, moraju biti prerezive za brzine eljeznikih vozila do 30 km/h.

NN 128/08 35/65

(4) Osigurane skretnice iz stavka 1. ovoga lanka, na eljeznikim prugama odnosno dijelovima eljeznikih pruga na kojima je doputena infrastrukturna brzina vea od 160 km/sat, ne smiju biti prerezive.

Krine skretnice i kriita

lanak 86.

(1) Krine skretnice i kriita ne smiju se ugraivati na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima. (2) Iznimno, kada je njihova primjena nuna uslijed topografskih i urbanistikih uvjeta, krine skretnice i kriita smiju se ugraivati na rasputnicama na otvorenoj pruzi i na glavnim prolaznim kolosijecima u kolodvorima gdje se zaustavlja veina vlakova. (3) Graevinska brzina preko krine skretnice pri vonji u pravac ne smije biti vea od 80 km/h, a preko kriita se odreuje na temelju odobrenog projekta u skladu s hrvatskim normama i posebnim propisima kojima se ureuje graevinski infrastrukturni podsustav.

V. Temeljni tehniki uvjeti za prometno-upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav

Temeljni zahtjevi za podsustav

lanak 87.

(1) Prometno-upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav odnosno njegovi sastavni dijelovi moraju se projektirati, graditi, ugraivati, rekonstruirati, obnavljati, odravati i rabiti tako da osiguravaju vonju vlakova doputenom infrastrukturnom brzinom. (2) Sastavni dijelovi prometno-upravljakoga i signalno-sigurnosnoga infrastrukturnog podsustava moraju biti u skladu s hrvatskim normama, priznatim strukovnim normama i posebnim propisima kojima se ureuje prometno-upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav. (3) Sukladnost i kvaliteta sastavnih dijelova iz stavka 1. ovoga lanka obvezatno se dokazuje odgovarajuim dokumentima izdanim od ovlatenih institucija.

Signalno-sigurnosni ureaji

Temeljni zahtjevi za signalno-sigurnosne ureaje

lanak 88.

(1) Signalno-sigurnosni ureaji moraju se projektirati, ugraivati, rekonstruirati, obnavljati, odravati i rabiti tako da udovoljavaju uvjetima za sigurnu vonju vlakova na eljeznikoj pruzi i/ili manevarski rad. (2) Tehniki uvjeti za signalno-sigurnosne ureaje iz stavka 1. ovoga lanka propisuju se posebnim propisima kojima se ureuje prometno-upravljaki i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav.

NN 128/08 36/65

Osiguranje voznoga puta

lanak 89. (1) Za sigurnu vonju vlaka na eljeznikoj pruzi mora biti osiguran vozni put. (2) Vozni put je osiguran:

ako je slobodan dio eljeznike pruge na kojem e se obaviti vonja vlaka, ako su osigurani bona i elna zatita, ako je osigurana zatita od sustizanja, ako su osigurani eljezniko-cestovni