pravila za statutarnu certifikaciju … za...1.3.12 tekući teret - sirova nafta, njeni derivati i...

PRAVILAZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH

BRODOVA

Dio 20. - ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJ POSADE

2010.

Na temelju točke 3., članka 77. i članka 1019. Pomorskog zakonika (N.N. 181/2004, 76/2007 i 146/2008) odlukomobjavljenom u “Narodnim novinama” broj 147 od 10. prosinca 2009. godine, pod brojem 3590

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 20. – ZAŠTITA PRI RADU I SMJEŠTAJ POSADE

stupaju na snagu dana 1. siječnja 2010. godine

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 20.

2010

PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE 2003.

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADio 20. - Zaštita pri radu i smještaj posade

Izmjene radi uključenja zahtjeva MLC 2006 (ILO 186) u odnosu na "Pravila za tehnički nadzor pomorskih brodo-va", Dio 20. – Zaštita pri radu i smještaj posade, izdanje 2003. godine, koja čine osnovu za ovo izdanje Pravila, su zas-jenjene.

Time nisu obuhvaćene izmjene uslijed pravopisnih, gramatičkih ili tiskarskih grešaka.


2010

Predmetna pravila uključuju zahtjeve sljedećih međunarodnih organizacija:

Međunarodna pomorska organizacija (IMO)

Konvencije: Međunarodna Konvencija o sigurnosti života na moru 1974 (SOLAS 1974), sa svim dopu-nama do i uključujući dopune 2008. (MSC.269(85))Međunarodna konvencija o teretnim linijama 1966 (LL 1966) sa svim dopunama do i uklju-čujući dopune 1988 i 2003.

Rezolucije: A.272(VIII), A.330(IX), A.468(XII), A.708(17)MSC 256(84) i MSC 266(84)

Cirkulari: MSC/Circ. 982, MSC.1/Circ.1331 i MSC-MEPC.2/Circ.3

Međunarodna organizacija rada (ILO)

Konvencije: 92, 118, 119, 133, 147, 148, 152 i 186 (MLC 2006)

Preporuke: 142, 155, 156, 160

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO)

ISO/TR 25417, ISO 2041, ISO R (1996), ISO 717 (2006), ISO 140-3 (2004), ISO 2923(1996), ISO 4867 (1984), ISO 5488 (1979), ISO 5620-1, ISO 6954 (2000), ISO 7061 (1993),ISO 7364 (1983), ISO 7726 (1998), ISO 8041 (2007), ISO 15748-1 (2002) i ISO 15748-2(2002)

Međunarodna organizacija za standardizaciju (IEC)

IEC 61672-1 (2002)


2010

Sadržaj:Stranica

1 OPĆENITO.............................................................................................................................................................. 11.1 OPĆE ODREDBE .........................................................................................................................................................................11.2 PRIMJENA....................................................................................................................................................................................11.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA I POJMOVA........................................................................................................................................11.4 OPSEG NADZORA I TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ............................................................................................................2

2 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE PRI RADU ........................................................................................................ 42.1 RADNA MJESTA .........................................................................................................................................................................42.2 KOMUNIKACIJE I KOMUNIKACIJSKA SREDSTVA .............................................................................................................42.3 OGRADE I RUKOHVATI..........................................................................................................................................................112.4 UREĐAJ ZA SIDRENJE I VEZ BRODA...................................................................................................................................122.5 ZAPOVJEDNIČKI MOST I KORMILARNICA ........................................................................................................................122.6 MJESTA ZA MOTRENJE ..........................................................................................................................................................132.7 ZAŠTITA OTVORA ...................................................................................................................................................................132.8 UREĐAJI ZA RUKOVANJE TERETOM I NAPRAVE ZA DIZANJE.....................................................................................142.9 SUSTAVI I UREĐAJI NA TANKERIMA I BRODOVIMA ZA MJEŠOVITE TERETE .........................................................142.10 STROJARNICA ..........................................................................................................................................................................152.11 SREDIŠNJE MJESTO UPRAVLJANJA ....................................................................................................................................162.12 RADIONICE ...............................................................................................................................................................................162.13 PRIČUVNI DIJELOVI................................................................................................................................................................172.14 ELEKTRIČNA OPREMA...........................................................................................................................................................172.15 PROSTORIJE I POMAGALA ZA NAVIGACIJU I VEZU .......................................................................................................172.16 RASHLADNI UREĐAJI.............................................................................................................................................................172.17 BRODSKA SPREMIŠTA I POSEBNE PROSTORIJE...............................................................................................................18

3 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE U NASTAMBAMA ........................................................................................ 193.1 PRIMJENA..................................................................................................................................................................................193.2 OPĆENITO .................................................................................................................................................................................193.3 SPAVAONICE (KABINE) .........................................................................................................................................................203.4 DRUŠTVENE PROSTORIJE......................................................................................................................................................223.5 SANITARNE PROSTORIJE.......................................................................................................................................................223.6 PROSTORIJE ZA RADNU ODJEĆU I OBUĆU .......................................................................................................................233.7 DOMAĆINSKE PROSTORIJE...................................................................................................................................................243.8 SPREMIŠTA HRANE.................................................................................................................................................................243.9 PRAONICE, SUŠIONICE I SPREMIŠTA RUBLJA..................................................................................................................253.10 ZDRAVSTVENE PROSTORIJE ................................................................................................................................................253.11 SLUŽBENE PROSTORIJE.........................................................................................................................................................263.12 OPSKRBA VODOM...................................................................................................................................................................263.13 ODSTRANJIVANJE OTPADNIH VODA I KRUTIH OTPADAKA.........................................................................................273.14 RASVJETA .................................................................................................................................................................................283.15 GRIJANJE ...................................................................................................................................................................................293.16 VENTILACIJA............................................................................................................................................................................293.17 KLIMATIZACIJA.......................................................................................................................................................................313.18 BUKA..........................................................................................................................................................................................313.19 VIBRACIJE.................................................................................................................................................................................353.20 ZAŠTITA OD ZRAČENJA.........................................................................................................................................................363.21 ZAŠTITA OD GLODAVACA I INSEKATA.............................................................................................................................36

PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 1DIO 20.

2010

1 OPĆENITO

1.1 OPĆE ODREDBE

1.1.1 Svrha zahtjeva ovog dijela Pravila za statutarnucertifikaciju pomorskih brodova (u daljnjem tekstu: Pravila)je da se za posadu broda i posebno osoblje koji žive i rade nabrodu, u plovidbi i u luci, predvide prikladne prostorije zasmještaj i odmor te osigura zaštita zdravlja i sigurnosti isprečavanje nezgoda (profesionalna sigurnost) na način da sespriječe nezgode na radu, ozljede i bolesti i predvide mjereza smanjenje i protiv opasnosti od izlaganja štetnim razinamačimbenika okoline i kemikalijama i mjere protiv opasnosti odozljeda i/ili bolesti koje može uzrokovati korištenje opreme istrojeva.

1.1.2 Svi brodovi (vidi 1.2), dodatno udovoljavanjuzahtjevima za tehničke mjere zaštite u nastambama i pri raduna stalnim i povremenim radnim mjestima, na brodu, nave-denim u odsjeku 2 i 3 ovog dijela Pravila, moraju udovolja-vati zahtjevima ostalih dijelova Pravila (vidi Pravila za sta-tutarnu certifikaciju pomorskih brodova: Dio 4. – Stabilitet,Dio 6. – Nadvođe, Dio 17. – Protupožarna zaštita, Dio 18. –Sredstva za spašavanje, Dio 20. – Teretni uređaj i Dio 27. –Tankeri za kemikalije) koji se odnose na opću sigurnost izaštitu života na brodu, što je primjenjivo, i imati odobrenuKnjigu operativnih uputa za sigurnost na radu i zaštitu zdra-vlja, uključivo, ali ne i ograničeno, uputa za (vidi ILO pri-ručnik Accident prevention on board ship at sea and in port,1996):

.1 opće uvjete sigurnosti i zdravlja;

.2 sigurni pristup na brod i sigurno kretanjepo brodu;

.3 ulazak i rad u zatvorenom prostoru, sus-tav dopuštanja za rad;

.4 radnu i zaštitnu odjeću i obuću i osobnazaštitna sredstva;

.5 rad na palubi, u strojarnici i u prostorija-ma za teret;

.6 rad s povećanom opasnosti od požara te selektričnom strujom i opremom;

.7 posebne mjere sigurnosti na palubi i is-pod palube;

.8 prijevoz opasnog tereta i korištenje ba-lasta;

.9 rad sa štetnim, opasnim i nadražujućimtvarima;

.10 rad na visini i izvan boka broda;

.11 sigurnost u području nastambi i rad u ku-hinji, smočnici i spremištima hrane;

.12 učinke buke i vibracije na radnom mjestui u nastambama;

.13 učinke čimbenika okoline koji nisu nave-deni u paragrafu .12, uključivo izuzetnoniske i visoke temperature s kojom semože doći u dodir;

.14 nenadana događanja na brodu i opremu unuždi; i

.15 opasnosti po sigurnost i zdravlje na po-sebnim tipovima brodova.

1.1.3 Odgovornost je zapovjednika broda i/ili osobekoju on odredi da čestim pregledima osiguraju kasnije udo-

voljavanje propisanim i postignutim normama življenja, radai sigurnosti na brodu, posebice u odnosu na:

.1 čistoću, prikladnost za stanovanje i od-ržavanje u dobrom stanju prostorija nas-tambi;

.2 zalihe hrane i pitke vode;

.3 sva spremišta i opremu za čuvanje hrane idobavu pitke vode;

.4 kuhinju i drugu opremu za pripremu iposluživanje jela;

.5 otklanjanje nesigurnih uvjeta rada i živ-ljenja i, po potrebi, unapređenje sigurno-sti na radu i zaštite zdravlja.

1.1.4 Rezultati svake inspekcije i svako otklanjanjeneprimjerenih i nesigurnih uvjeta (vidi 1.1.3.1 i 1.1.3.4) mo-raju se zabilježiti i biti raspoloživi za uvid i ocjenu.

1.1.5 Brod mora imati program(e) za sprečavanjenezgoda na radu, ozljeda i bolesti te stalno unapređivanje si-gurnosti na radu i zaštite zdravlja, na brodu, koji uzima(ju) uobzir odnosne mjere opreza i, kad je to potrebno, korištenjeosobne zaštitne opreme, u skladu s objavljenim nacionalnimsmjernicama za upravljanje sigurnošću na radu i zdravljemna brodovima (vidi MSC-MEPC.2/Circ.3).

1.1.6 Jedan primjerak Konvencije o radu pomoraca,2006, na engleskom jeziku ili radnom jeziku broda, mora senalaziti na brodu i biti dostupan posadi i posebnom osobljubroda.

1.1.7 Brod mora imati uspostavljen postupak za nep-ristrano, djelotvorno i brzo postupanje s prigovorima članovaposade broda i posebnog osoblja koji se odnose na kršenjazahtjeva Konvencije o radu pomoraca, 2006. (uključivo nji-hovih prava).

1.2 PRIMJENA

1.2.1 Zahtjevi ovog dijela Pravila primjenjuju se nanove brodove i tehničke plovne objekte (u daljnjem tekstu:brod).

O primjeni zahtjeva ovog dijela Pravila napostojeće brodove razmatra i odlučuje Ministarstvo na osno-vu prijedloga Priznate organizacija (u daljnjem tekstu: RO) usvakom pojedinom slučaju zasebno.

1.2.2 Zahtjevi ovog dijela Pravila primjenjuju se i napostojeće brodove, ako se na njima izvode veći prepravci, tj.na one dijelove opreme i uređaja na kojima se ti prepravciizvode.

1.2.3 Osim zahtjeva navedenih u 3.10, o primjeni za-htjeva Odsjeka 3 na putničke brodove područja plovidbe 6, 7i 8 koji plove isključivo u ljetnom periodu (1. travnja do 31.listopada) i ribarskih brodova, ako drugdje nije drugačije ka-zano, razmatra i odlučuje Ministarstvo na prijedlog RO usvakom pojedinom slučaju zasebno (vidi 3.1).

1.3 OBJAŠNJENJA IZRAZA IPOJMOVA

1.3.1 Za izraze i objašnjenja koja se odnose na općenazivlje Pravila vidi Dio 1.- Opći propisi, Odjeljak 1. , odsjek2.

2 PRAVILA ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 20.

2010

U ovom dijelu Pravila primjenjuju se sljedećiizrazi i pojmovi.

1.3.2 Stalno radno mjesto - mjesto gdje članovi po-sade ili lučki radnici obavljaju svoje stalne službene obveze.

1.3.3 Povremeno radno mjesto - mjesto gdje člano-vi posade povremeno dolaze radi upravljanja, pregleda i od-ržavanja uređaja i opreme.

1.3.4 Jednosmjerni prolaz - prolaz kojemu je širinadovoljna za prolaz samo jedne osobe, bez mogućnosti mimo-ilaženja.

1.3.5 Dvosmjerni prolaz - prolaz kojemu je širinadovoljna za mimoilaženje.

1.3.6 Stubište - komunikacijsko sredstvo izmeđurazličitih razina. Ima pune nogostupe (stube) pričvršćene nakosim bočnicama.

1.3.7 Jednokrako stubište - stubište koje po čitavojsvojoj duljini nema platformu.

1.3.8 Dvokrako stubište - stubište koje na duljiniizmeđu dviju razina ima platformu.

1.3.9 Ljestve - komunikacijsko sredstvo koje služi zaokomito ili koso penjanje. Imaju nogostupe ili prečke (pod-nožnike) pričvršćene na bočnice, ili na stijenu uz koju sepenje.

1.3.10 Siz - komunikacijsko sredstvo između broda iobale. Ima prilagodljive stube ili odgovarajući nogostup kojisluži za sve kutove nagiba u odnosu na horizontalu od 0o do55o. Stalno je pričvršćen uz bok broda.

1.3.11 Mostić - komunikacijsko sredstvo između o-bale i broda, ili između dvaju brodova. Ima ravni nogostup spoprečnim letvama protiv klizanja i služi za male nagibe.

1.3.12 Tekući teret - sirova nafta, njeni derivati i dru-ge zapaljive tekućine koje mogu izazvati požar.

1.3.13 Zapaljiva tekućina - tekućina koja ima pla-mište do, uključno, 61oC (pokus sa zatvorenom posudom).

1.3.14 Pranje tankova - postupak odstranjivanja talo-ga tereta ispiranjem parom, morem, vodom, kemikalijama ilisamim teretom.

1.3.15 Čišćenje tankova - ručni ili mehanički postu-pak odstranjivanja taloga tereta koji je u tanku ostao nakonpranja.

1.3.16 Otplinjavanje tankova - postupak kojim se iztankova odstranjuje inertni plin i plinovi i pare koji su ostaliod tekućeg tereta.

1.3.17 Dizalica u strojarnici i tunelu - uređaj namotorni ili ručni pogon za dizanje, spuštanje i vodoravnoprenošenje dijelova strojeva, smješten iznad porivnih i po-moćnih strojeva i uređaja.

1.3.18 Radna izolacija - izolacija potrebna za rad u-ređaja, koja osigurava osnovnu zaštitu od električnog udara.

1.3.19 Dvostruka izolacija - izolacija koja se primje-njuje kod električnih uređaja kojima su metalni dijelovi dos-tupni i koja se postavlja tako da se na radnu izolaciju stavidopunska izolacija, koja, neovisno o djelovanju radne izola-cije, štiti od električnog udara, ako se ošteti radna izolacija.

1.3.20 Pojačana izolacija - izolacija između dijelovakoji su pod naponom i dostupnih metalnih udjelova. Jača jeod radne izolacije po mehaničkim ili električkim svojstvima,a jednaka je dvostrukoj izolaciji.

1.3.21 Nastambe – prostorije za smještaj i odmor, zaposadu i posebno osoblje, uključivo: spavaonice (kabine),službene prostorije (uredi), društvene prostorije, domaćinskeprostorije, sanitarne prostorije, zdravstvene prostorije i sl.

1.3.22 Društvene prostorije - blagovaonice, dnevniboravci, prostorije za rekreaciju i sl.

1.3.23 Domaćinske prostorije - kuhinje, smočnice,priručna spremišta namirnica (ostave) i sl.

1.3.24 Sanitarne prostorije - nužnici, umivaoni-ce/kupaonice, svlačionice i sl., zajedničke i osobne.

1.3.25 Zdravstvene prostorije - prostorije koje služeza pružanje medicinske pomoći:

.1 bolnica - prostorija za boravak i liječenjebolesnika;

.2 ambulanta - prostorija za pregled boles-nika;

.3 ljekarna - prostorija ili ormarić za čuvanjelijekova.

1.3.26 Naprave za dizanje - dizalice, samarice, sohe,koloturje i sl., namijenjeni za brodsku službu, kao: podizanjei premještanje strojeva, uređaja, opreme, pričuvnih dijelova,ribarskih mreža i sl.

1.3.27 Buka - svi zvukovi (čujne promjene tlaka zra-ka) izazvani radom brodskih strojeva, sustava i strukture koji,pri određenoj razini, mogu utjecati na oštećenje sluha ili mo-gu biti štetni za zdravlje ili na drugi način opasni (frekvencijeu opsegu od 20 do 20.000 Hz). Za osnovne definicije o bucividi ISO /TR 25417.

1.3.28 Vibracije - svako titranje/podrhtavanje koje seprenosi na ljudsko tijelo preko krutih struktura i koje, pri od-ređenoj razini, može biti štetno za zdravlje ili na drugi načinopasno (frekvencije u opsegu od 1,0-80 Hz). Za osnovne de-finicije o vibracijama vidi ISO 2041.

1.4 OPSEG NADZORA I TEHNIČKADOKUMENTACIJA

1.4.1 Opći zahtjevi koji se odnose na tehnički nadzorbrodova tijekom gradnje te opseg tehničke dokumentacijekoju se mora dostaviti RO na uvid i odobrenje, navedeni su uPravilima, Dio 1. - Opći propisi, Odjeljak 2, 1.

1.4.2 Prije početka gradnje novog broda, ili početkaprepravka postojećeg broda, RO se moraju dostaviti na uvid iodobrenje odgovarajući nacrti koji se odnose na radna mjestai komunikacijska sredstva, sastav, raspored i opremu prosto-rija u nastambama, ventilaciju, grijanje i klimatizaciju zraka,rasvjetu, i sve ostalo što je značajno za zaštitu pri radu i uv-jete smještaja posade na brodu.

1.4.3 Tijekom gradnje broda nadzoru RO podliježu:komunikacije i komunikacijska sredstva, razmještaj, uređenjei oprema nastambi, upravljačkih postaja, prostorija strojeva,radionica i radnih mjesta, naprave za dizanje za brodsku slu-žbu, zaštitna oprema, sredstva i uređaji, toplinska i zvučna i-zolacija, zaštita od udara električnom strujom i zaštita od


2010

zračenja, zatim ventilacija, grijanje i klimatizacija, rasvjeta,zdravstvena zaštita, opskrba vodom i namirnicama te natpisi iupozorenja u svezi zaštite pri radu i sigurnosti osoblja.

1.4.4 Nadzoru RO tijekom proizvodnje podliježu:.1 komunikacijska sredstva (mostići, sizovi

itd.);.2 naprave za dizanje (dizalice u strojarnici,

dizalice za živežne namirnice itd.);.3 izolacijski materijali i proizvodi;.4 ostali uređaji i oprema za koje RO nađe

da je to potrebno.


2010

2 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITEPRI RADU

2.1 RADNA MJESTA

2.1.1 Radna mjesta i prilazi do radnih mjesta te ko-rištenje opreme i strojeva na brodu moraju biti zaštićeni i o-sigurani od svega što ugrožava zdravlje i život posade i po-sebnog osoblja, kao na primjer od klizanja, pada i opekotina,električnog udara, povreda od pokretnih dijelova strojeva,djelovanja atmosferilija, štetnog djelovanja buke, vibracija,povišene temperature te prejakog ili nedovoljnog propuha(vidi zahtjeve navedene u 3.13 do 3.19).

Također, mora se predvidjeti odgovarajući si-guran pristup do uređaja radi pregleda, održavanja i poprava-ka, uključivo i uređaja koji se nalaze na visini i u skučenimprostorima.

2.1.2 Za rad u stojećem stavu na stalnim radnim mje-stima slobodna visina mora iznositi najmanje 2030 mm, a napovremenim radnim mjestima najmanje 1850 mm. Na pov-remenim radnim mjestima gdje se rad obavlja kratkotrajno,slobodna visina ne smije biti manja od 1600 mm.

Radno mjesto ne smije izlagati osoblje koje turadi opasnom i neudobnom položaju, niti uzrokovati pre-komjerni napor.

2.1.3 Oprema na stalnim radnim mjestima, kao što suupravljanje brodom, strojnim uređajem ili rad s radioposta-jom i sl. mora biti raspoređena tako da je moguće nesmetanokretanje barem u duljini ruku.

Sredstva i uređaji za upravljanje se moraju ras-porediti tako da se njima može rukovati bez osobitog naporaiz stava u kojem se rad obavlja.

Upravljanje mora biti tako izvedeno da nijemoguće nehotimično uključivanje uređaja.

Na stalnim radnim mjestima gdje se rad pretež-no obavlja stojeći, izuzev na zapovjedničkom mostu, prepo-ručuje se predvidjeti mjesto za sjedenje, za odmor.

Na povremenim radnim mjestima se mora osi-gurati potrebno slobodno kretanje za obavljanje predviđenihradova.

Stijene i stropovi radnih prostorija moraju bitisvijetle pastelne boje i u mat izvedbi.

2.1.4 Sredstva i uređaji za upravljanje strojevima,instrumenti za mjerenje i kontrolu, tankovi, poklopci, provla-ke, zaklopke, ventili, odušnici, sonde, ručna kola, poluge,uputnici, sklopke, prekidači itd., moraju biti jasno označeninatpisima koji upućuju na njihovu namjenu.

2.1.5 Sredstva i uređaji za upravljanje dizalicama ivitlima uređaja za rukovanje teretom, na brodovima u među-narodnoj plovidbi, moraju imati i natpise na hrvatskom i naengleskom jeziku.

2.1.6 Ventili, sklopke, prekidači, poluge, kola i sl.,moraju imati i oznake otvorenog/zatvorenog položaja ili sm-jera otvaranja/zatvaranja.

2.1.7 Na svim cjevovodima mora biti oznaka namje-ne, u skladu s međunarodnim normama.

2.1.8 Opasna mjesta uz prolaze i radna mjesta, ako sene mogu na odgovarajući način zaštititi, moraju se posebnooznačiti. Na osobito opasnim mjestima moraju se, dodatno,postaviti i oznake koje pokazuju vrst opasnosti.

2.1.9 Sve oznake, upute, natpisi i sl. moraju se posta-viti na uočljivom mjestu, i moraju biti jasni i trajni.

2.1.10 Pokretni dijelovi strojeva i uređaja moraju se naodgovarajući način ograditi, da se spriječi nehotimičan dodiri povreda osoblja.

Kraj strojeva i uređaja na opasnim mjestima uzprolaze i radna mjesta moraju se postaviti zaštitne ograde irukohvati, radi zaštite od pada i povreda.

2.1.11 Sve površine izložene dodiru, koje se griju, mo-raju se zaštititi, ili izolirati tako da im temperatura ne budeviša od 60oC, a na mjestima stalnog posluživanja ne viša od45oC.

Materijal za toplinsku izolaciju ne smije izluči-vati štetne plinove/pare i neprijatan miris.

2.1.12 Sva radna mjesta, sredstva i uređaji za uprav-ljanje, kontrolni instrumenti i prilazi do njih moraju se osvi-jetliti tako da je moguće sigurno obavljanje radova, te jasnozapažanje sredstava i uređaja za upravljanje, oznaka i natpisai podataka koje instrumenti pokazuju.

2.1.13 Sredstva i uređaji za upravljanje moraju se raz-vrstati prema funkcionalnoj osnovi i, ako je to potrebno, pop-ratiti odgovarajućim shemama, a kontrolni instrumenti mo-raju se razvrstati ili postaviti na pločama u skladu s vrsti info-rmacije koju daju.

2.1.14 U odnosu na vrst službe i opasnosti kojimaosoblje broda može biti izloženo na radnim mjestima, morase predvidjeti odgovarajuća zaštitna radna odjeća i obuća, tedruga zaštitna sredstva.

2.1.15 Zabranjeno je korištenje azbesta i svih polup-roizvoda i proizvoda koji sadrže azbest za izradu konstruk-cije broda te strojeva, električnih uređaja i opreme broda.

Ovaj se zahtjev primjenjuje i na sve novougra-đeno na postojećim brodovima.

2.1.16 Ako na postojećem brodu ima azbesta posadamora biti o tome upoznata, uključivo o mjestu gdje se azbestnalazi.

2.1.17 Općenito, skidanje i/ili popravak azbesta i op-reme koja sadrži azbest mora obaviti ovlaštena odgovorna o-soba. Ako je potrebno obaviti popravak u nuždi, za vrijemeplovidbe, koji uključuje skidanje azbesta, mora se koristitiosobna zaštitna oprema, uključivo naprava za disanje, i pos-tupiti po propisanom postupku (vidi 1.1.5).

2.2 KOMUNIKACIJE IKOMUNIKACIJSKA SREDSTVA

2.2.1 Opći zahtjevi

2.2.1.1 Za pristup na brod i silaz s broda, za pristup uprostorije broda i za prilaz do radnih mjesta, strojeva i ure-đaja, moraju se predvidjeti odgovarajuće komunikacije i ko-munikacijska sredstva.


2010

Komunikacije i komunikacijska sredstva mo-raju biti dovoljno čvrsti i potpuno sigurni u svim normalnimuvjetima korištenja broda.

Komunikacijska sredstva koja nisu ugrađenamoraju biti na odgovarajući način sigurno pričvršćena.

2.2.1.2 Komunikacije i komunikacijska sredstva mo-raju biti:

.1 na sigurnoj udaljenosti od sidrenog ure-đaja, uređaja za vez i tegalj te uređaja zarukovanje teretom;

.2 usporedni s uzdužnicom broda i što jemoguće bliže središnjici broda.

2.2.1.3 Na podu ili na palubi u području komunikacijane smije biti izdanaka i prepreka koje mogu izazvati spoti-canje, kao što su uške, ventili, čepovi, cijevi, kabeli, užad isl. Ako je to nemoguće izbjeći, prepreke i izdanci se morajuna odgovarajući način premostiti i uočljivo označiti.

2.2.1.4 Površina komunikacija s nagibom mora bititrajne protuklizne izvedbe. Pod ili paluba u području komu-nikacija ne smiju imati nagib veći od 10o u odnosu na hori-zontalu.

2.2.1.5 Za pristup s niže na višu razinu komunikacije,kad je razlika u visini veća od 380 mm, mora se predvidjetiodgovarajući nogostup ili ljestve s rukohvatom, odnosno stu-bište s ogradom, što je primjenjivo.

2.2.1.6 Komunikacije i komunikacijska sredstva koji-ma je čvrstoća ograničena, moraju imati natpis o dopuštenomopterećenju.

2.2.1.7 Površina poda i palube u području komunika-cija mora biti čista, bez ostataka ulja i masti. Ako se očekujepovremeno zauljenje, u blizini se mora nalaziti sanduk s pi-jeskom i odgovarajući znak upozorenja.

2.2.1.8 Nogostupi stubišta, ljestvi i siza te poprečnicena mostiću moraju biti raspoređeni na jednakim razmacima.

2.2.1.9 Veličina i izvedba nogostupa mora omogućitiudobno i sigurno kretanje po stubištu, ljestvama, sizu i mos-tiću.

2.2.1.10 Površina nogostupa stubišta i siza mora bitiprotuklizne izvedbe.

2.2.1.11 O zahtjevima za prilaz i sredstva prilaza do di-jelova i elemenata konstrukcije broda u vezi s pregledimabroda vidi pravila RO (npr. vidi pravila HRB-a - Pravila zaklasifikaciju brodova, Dio 3. – Oprema trupa, 8.6).

2.2.2 Vrata, hodnici, prolazi i prilazi do rad-nih prostora i mjesta

2.2.2.1 Za pristup u unutrašnjost broda i brodske pros-tore, uključivo nastambe, upravljačke postaje, prostorijestrojeva, prostorije za teret, osim skladišta tereta i tankova te-reta, te druge slične prostorije za koje se zahtijeva redovitipristup u normalnim uvjetima korištenja broda, moraju sepredvidjeti vrata.

Svijetli otvor vrata za pristup u brodske prosto-re i prolaza koji vode do stalnih radnih mjesta mora imati ši-rinu od najmanje 600 mm i visinu ne manju od 1980 mm(mjereno od poda/palube).

2.2.2.2 Na mjestima gdje zbog potrebe službe vratamoraju biti otvorena, mora se predvidjeti uređaj za pridrža-vanje u otvorenom položaju.

2.2.2.3 Osim za vrata kabina, otvaranje vrata svih pro-storija, uključivo vanjskih vrata, mora biti u smjeru napušta-nja prostorije.

2.2.2.4 Za pražnice vrata visine veće od 380 mm morase predvidjeti nogostup/platforma i rukohvat na obje stranepregrade. Nogostup dubine najmanje 180 mm mora biti, pri-bližno, na polovici visine pražnice i protezati se preko, nemanje od, 70% širine svijetlog otvora vrata.

2.2.2.5 Hodnici i prilazi u unutrašnjosti broda i na ot-krivenoj palubi koji vode do stalnih radnih mjesta, morajubiti što ravniji, i bez oštrih rubova konstrukcije ili dijelova u-ređaja koji strše, smanjuju slobodnu širinu prolaza i moguozlijediti.

2.2.2.6 Slobodna visina hodnika i prilaza u unutrašnjo-sti broda do stalnih radnih mjesta mora iznositi najmanje2030 mm.

Slobodna visina prilaza do povremenih radnihmjesta i mjesta za posluživanje uređaja mora iznositi najma-nje 1980 mm.

2.2.2.7 Slobodna širina dvosmjernih hodnika mora iz-nositi najmanje 1200 mm, a jednosmjernih hodnika najmanje900 mm.

Širina prilaza do stalnih radnih mjesta mora iz-nositi najmanje 800 mm, a do povremenih radnih mjestanajmanje 600 mm.

Širina prilaza do mjesta za posluživanje stroje-va i uređaja ne smije biti manja od 600 mm.

2.2.2.8 O slobodnoj visini i širini hodnika u nastam-bama, prilaza do stalnih i povremenih radnih mjesta, te prila-za do mjesta za posluživanje strojeva i uređaja, na brodovimabruto tonaže manje od 200, razmatra i odlučuje Ministarstvona prijedlog RO u svakom pojedinom slučaju zasebno.

2.2.2.9 Na otkrivenoj palubi, uzduž grotala skladištatereta, na oba boka broda mora se osigurati prolaz od najma-nje 600 mm širine, čak i ako se poklopci grotala odlažu napalubu.

Za prijelaz s boka na bok, na otkrivenoj palubi,mora se predvidjeti s pramčane ili krmene strane grotalaskladišta tereta prolaz širine najmanje 600 mm, ili odgova-rajući prijelaz preko poklopaca grotala.

2.2.2.10 Krajevi paluba i platformi na otkrivenoj palubi,gdje nije predviđena puna ograda, moraju imati rubnu trakuvisine najmanje 150 mm.

2.2.2.11 Slobodna visina prolaza na stubištu, mjerena o-komito na površinu nogostupa, mora iznositi najmanje 2030mm. O visini prolaza na stubištu, na brodovima bruto tonažemanje od 200 razmatra i odlučuje Ministarstvo na prijedlogRO u svakom pojedinom slučaju zasebno.

2.2.2.12 Stalna i povremena radna mjesta koja se nalazena visini 500 mm i više iznad razine palube ili poda, morajuimati platformu s rubnom trakom i zaštitnom ogradom. Ta-kođer, mora se predvidjeti i odgovarajući pristup na platfor-mu.


2010

2.2.2.13 Na teretnim brodovima, za zaštitu posade odmora i nevremena, mora se predvidjeti sigurna komunikacijaizmeđu nadgrađa i palubnih kućica na otkrivenom dijelu pa-lube nadvođa, te između tih prostora i prostora na pramča-nom i krmenom kraju broda, koja može biti tunel ispod palu-be, prilazni most, trajni prolaz, sigurnosno uže, ili rukohvat.O vrsti, izvedbi i smještaju ove komunikacije, u ovisnosti oveličini nadvođa i tipu broda razmatra i odlučuje Minista-rstvo na prijedlog RO u svakom pojedinom slučaju zasebno(vidi Pravila, Dio 6. - Nadvođe, 3.3.2).

2.2.2.14 Ako se za pristup u prostorije na pramcu i krmibroda, umjesto prilaza na otkrivenoj palubi, predviđa tunelispod palube, njegova slobodna visina mora biti najmanje1980 mm, a širina ne manja od 750 mm. Pristupna vrata imjesta prolaza kroz pregrade, okvirna rebra i sl. moraju imatislobodnu širinu ne manju od 600 mm.

Tunel mora imati odgovarajuću ventilaciju i ra-svjetu, te rukohvate i ograde gdje je to potrebno.

2.2.2.15 Prilazni most mora biti postavljen na visini pa-lube nadgrađa i što bliže središnjici broda, imati protukliznupovršinu i slobodnu širinu od najmanje 600 mm, i zaštitnuogradu na obje strane, visine ne manje od 1 m.

2.2.2.16 Trajni prolaz mora biti postavljen što bliže sre-dišnjici broda, ili mora biti na svakom boku broda, i imatislobodnu širinu od najmanje 600 mm i zaštitnu ogradu naobje strane.

2.2.3 Stubišta

2.2.3.1 Na početku i kraju svakog stubišta mora sepredvidjeti platforma za neometan pristup na stubište. U pod-ručju platforme ne smiju se nalaziti nikakve prepreke, prola-zi, vrata itd.

2.2.3.2 Duljina platforme za stubišta na otkrivenoj pa-lubi mora biti najmanje 800 mm, a širina ne manja od širinestubišta.

Unutrašnja stubišta moraju imati platformukojoj duljina i širina nisu manje od širine stubišta.

Ako nije predviđena puna ograda, platformastubišta na otkrivenoj palubi mora imati rubnu traku visinenajmanje 150 mm, odnosno 70 mm u unutrašnjosti broda.

2.2.3.3 Stubište na otkrivenoj palubi mora biti udaljenood boka broda najmanje 800 mm, osim ako je zaštićenovanjskom oplatom broda, ili punom ogradom visine ne manjeod 1,1 m.

2.2.3.4 O postavljanju zavojitih stubišta na brodovimarazmatra i odlučuje Ministarstvo na prijedlog RO u svakompojedinom slučaju zasebno.

2.2.3.5 Svjetla širina stubišta u nastambama ne smijebiti manja od 700 mm, kut nagiba u odnosu na horizontalu50o ili manje, a dubina nogostupa ne manja od 260 mm.

Visina nogostupa ne smije biti manja od 180mm i ne veća od 255 mm.

2.2.3.6 Širina stubišta u prostoriji strojeva mora izno-siti najmanje 600 mm, kut nagiba u odnosu na horizontalu60o ili manje, a dubina nogostupa ne manje od 180 mm.

Stubišta u prostoriji strojeva koja se rijetko ko-riste mogu imati nagib u odnosu na horizontalu do 70o. Nji-

hova širina ne smije biti manja od 500 mm, a dubina nogos-tupa ne manja od 160 mm.

2.2.3.7 O širini i nagibu stubišta u nastambama i pros-torijama strojeva na brodovima bruto tonaže manje od 200,razmatra i odlučuje Ministarstvo na prijedlog RO u svakompojedinom slučaju zasebno.

2.2.3.8 Jednokrako stubište u nastambama ne smije bitidulje od 2,5 m, odnosno ne dulje od visine međupalublja, a uprostorijama strojeva ne dulje od 3 m, ili se mora predvidjetiplatforma za odmor duljine i širine ne manje od širine stu-bišta za svaku navedenu duljinu ili dio te duljine.

2.2.3.9 Stubište mora biti ograđeno punom ili rešetka-stom ogradom visine ne manje od 1 m.

Rešetkasta ograda mora imati, najmanje, jednuprečnicu na pola visine.

2.2.3.10 Stubište s punom ogradom mora imati rukohvatnajmanje na jednoj strani.

2.2.4 Ljestve i prilazi do ljestava

Opći zahtjevi

2.2.4.1 Ljestve se moraju nalaziti na lako dostupnom iuočljivom mjestu, a prilazni put do ljestava mora biti što rav-niji.

2.2.4.2 Prilaz do ljestava i pristupnih grotala za ljestvemora biti širok najmanje 600 mm, i biti bez ikakvih prepreka.

2.2.4.3 Za pristup na ljestve mora se, u njihovom gor-njem dijelu predvidjeti odgovarajući rukohvat, a gdje je topotrebno i nogostupi koji omogućuju siguran pristup na ljes-tve i silazak s ljestava.

2.2.4.4 Ljestve mogu biti okomite (kut nagiba ljestavau odnosu na horizontalu veći od 70o), ili kose (kut nagiba lje-stava u odnosu na horizontalu do, uključivo, 70o).

Širina nogostupa okomitih ljestava mora bitinajmanje 350 mm, a kosih ne manje od 400 mm. Kose ljestvemoraju imati rukohvat na obje strane, a okomite ljestve gdjeRO nađe da je to potrebno. Razmak između rukohvata moraiznositi 550 mm, mjereno vodoravno.

Preporučuje se, gdje je god to moguće, da ljes-tve budu kose.

2.2.4.5 Na mjestima gdje se ljestve prekidaju, ili mi-jenjaju smjer ili nagib i sl., mora se predvidjeti odgovarajućaplatforma s ogradom, za odmor.

2.2.4.6 Okomite ljestve mogu imati nogostup od jedno-strukih prečki, a kose ljestve moraju imati dvostruke prečkeili puni nogostup.

Prostorije za suhi teret

2.2.4.7 Prostorije za suhi teret kojima je visina od pok-rova dvodna, odnosno poda prostorije, do gornjeg ruba spo-nje u simetrali broda veća od 1,5 m, moraju imati najmanjejedne ugrađene ljestve za siguran i neometan pristup s otkri-vene palube do pokrova dvodna, odnosno poda prostorije zateret.

Ako je duljina prostorije za opći teret veća od20 m, moraju se predvidjeti najmanje dvoje ljestve, smješte-ne, čim je više moguće, međusobno horizontalno razmaknu-te.


2010

Na brodovima za rasuti teret udaljenost od naj-daljeg mjesta u prostoriji za teret do ljestava ne smije biti ve-ća od 35 m.

2.2.4.8 O broju ljestava u prostorijama za rasuti teret,gdje nema potrebe za ulazak osoblja za vrijeme ukrcaja, is-krcaja i prijevoza tereta, te u prostorijama namijenjenim zaprijevoz opasnih tereta, razmatra i odlučuje Ministarstvo naprijedlog RO u svakom pojedinom slučaju zasebno.

2.2.4.9 U prostorijama za teret gdje se u skladu s2.2.4.7 i 2.2.4.8 moraju postaviti dvoje ili više ljestava, a vi-sina između paluba ili palube i dna prostorije za teret iznosiviše od 6 m, najmanje jedne ljestve moraju biti kose.

Dio ljestava uz pristupno grotlo za duljinu kojadaje slobodnu visinu od 2 m u odnosu na susjednu strukturu,i najdonji dio ljestava u duljini od najviše 4 m, mogu se izve-sti okomito, ali uz uvjet da kosi dio ljestava nije kraći od 2,5m.

2.2.4.10 Ulaz u prostoriju za teret mora biti kroz poseb-no pristupno grotlo svijetlog otvora najmanje 600 mm x 600mm, mjereno od sredine nogostupa odnosno prečke. Ruboviotvora za grotlo u palubi moraju biti odgovarajuće zaobljeni.

2.2.4.11 Nogostup i prečke ljestava moraju udovoljavatisljedećim zahtjevima:

.1 Nogostup mora biti postavljen na istimrazmacima, mjereno vertikalno od, izme-đu, 200 mm i 300 mm, i imati širinu odnajmanje 400 mm;

.2 Puni nogostup mora biti protuklizne izve-dbe, i dubine ne manje od 115 mm.Prednji rub nogostupa mora biti zaobljen.

.3 Prečke postavljene u paru moraju biti vo-doravne i na razmaku ne većom od 50mm.

.4 Prečke od okruglog čeličnog profila mo-raju imati promjer od najmanje 25 mm, aduljina stranice prečke kvadratnog profilane smije biti manja od 22 mm. Oštri bridprečke mora biti okrenut prema gore, aprednji rub prečke mora biti zaobljen.

.5 Puni nogostup mora biti pričvršćen zabočnice neprekinutim kutnim zavarompotpunog provara. Prečke moraju prola-ziti kroz bočnice i biti zavarene s objestrane bočnice.

2.2.4.12 Ljestve moraju biti postavljene na sljedeći na-čin:

.1 Ispred okomitih ljestava mora biti slo-bodni prostor od najmanje 750 mm. Is-pred kosih ljestava mora biti slobodniprostor visine najmanje 1850 mm, mjere-no okomito od središta nogostupa ili pre-čki.

.2 Iza nogostupa ili prečki mora biti slobod-ni prostor od najmanje 150 mm.

.3 Sa strane bočnica mora biti slobodni pro-stor od najmanje 75 mm.

2.2.4.13 Bočnice ljestava moraju biti glatke i predstav-ljati siguran rukohvat.

Kose ljestve moraju imati rukohvat okruglogprofila promjera najmanje 25 mm. Rukohvat mora biti na vi-

sini od 1 m, mjereno okomito na središte nogostupa ili preč-ki, a slobodna širina između rukohvata mora biti najmanje500 mm. Kose ljestve moraju biti pričvršćene za strukturubroda, da se spriječe vibracije gdje je to potrebno.

2.2.4.14 Neprekinuta duljina, odnosno visina ljestava nesmije iznositi više od 6 m. Ako je duljina ljestava veća, mo-raju se predvidjeti platforme za odmor za svakih 6 m duljineili dio te duljine.

2.2.4.15 Platforma za odmor mora imati površinu odnajmanje 750 mm x 750 mm i ogradu visine koja nije manjaod 1 m. Ograda mora imati najmanje jednu prečnicu na polavisine, a platforma rubnu traku visine ne manje od 150 mm.

2.2.4.16 Pražnica pristupnog grotla visine veće od 600mm mora s unutrašnje strane, u nastavku ljestava, imati no-gostup koji udovoljava sljedećim zahtjevima:

.1 Nogostup mora završavati na udaljenostiod 450 mm od vrha pražnice.

.2 Širina nogostupa mora biti najmanje 300mm, a slobodni prostor iza nogostupa nemanje od 150 mm.

.3 Nogostup mora biti protuklizne izvedbe.Ako vrh pražnice pristupnog grotla nije pogo-

dan za rukohvat, mora se postaviti odgovarajući rukohvat napražnicu. Pražnica grotla visine 900 mm i više mora imatinogostup i rukohvat i s vanjske strane.

2.2.4.17 Za olakšanje prijelaza preko tunela ili sličnekonstrukcije, moraju se predvidjeti odgovarajuće ljestve i/ilinogostupi s rukohvatima i, gdje je to potrebno, s ogradom, naoba kraja prostorije za teret.

2.2.4.18 Ako za pristup u prostorije za teret služi tunelispod palube, njegova slobodna visina mora biti najmanje1980 mm, a širina ne manja od 750 mm. Pristupna vrata i ot-vori za prolaz kroz strukturu broda moraju imati slobodnu ši-rinu ne manju od 600 mm. Tunel mora imati odgovarajućuventilaciju i rasvjetu, te rukohvate i ograde (gdje je to potre-bno).

2.2.4.19 U svim ro-ro prostorijama u kojima je posadanormalno zaposlena mora se predvidjeti dovoljan broj putovaza bijeg na otkrivenu palubu. Ni u kojem slučaju broj putovaza bijeg ne smije biti manji od dva, i oni moraju biti, što jeviše moguće, podjednako udaljeni od svih dijelova prostorije.

Tankovi tereta

2.2.4.20 Dimenzije pristupnog grotla tankova tereta mo-raju omogućavati nesmetani ulazak i izlazak osobe sa zaštit-nom opremom i samostalnom napravom za disanje i osiguratidovoljan svijetli otvor za izvlačenje ozlijeđene osobe s dnatanka. Ni u kojem slučaju svijetli otvor pristupnog grotla nesmije biti manji od 600 mm x 600 mm.

2.2.4.21 Tankovi tereta kojima je visina veća od 1,5 m,mjereno od dna tanka do gornjeg ruba sponje u simetrali bro-da, moraju imati, najmanje, jedne ljestve. Ni u kojem slučajuudaljenost od najdaljeg mjesta u tanku tereta do ljestava nesmije biti veća od 35 m.

2.2.4.22 U tankovima tereta kojima je visina veća od 4,5m ljestve moraju biti kose.

Dio ljestava uz pristupno grotlo u duljini kojadaje slobodnu visinu od 2 m, u odnosu na susjednu strukturu,i najdonji dio ljestava u duljini od najviše 4 m mogu se izve-


2010

sti okomito, ali uz uvjet da kosi dio ljestava nije kraći od 2,5m.

2.2.4.23 Nogostup ljestava mora biti širok najmanje 400mm i postavljen na istim razmacima, mjereno vertikalno, od,između, 200 mm i 300 mm.

2.2.4.24 Nogostup ljestava i platforme u tankovima te-reta moraju biti od kvadratnog čeličnog profila duljine strani-ce 22 mm, s oštrim bridom okrenutim prema gore.

2.2.4.25 Materijal i protukorozijska zaštita ljestava, plat-formi, ograda i rukohvata moraju biti u skladu s odnosnimzahtjevima za strukturu tankova tereta.

2.2.4.26 Za sve ostalo u svezi s izvedbom i pojedinosti-ma konstrukcije pristupnih grotala, ljestava, platformi, ogra-da i rukohvata za tankove tereta primjenjuju se isti zahtjevikao i za prostorije za suhi teret.

Pregradci, suhi prostori, balastni tankovi,tankovi goriva, itd.

2.2.4.27 Za pristup u pregratke, suhe prostore, balastnetankove, tankove goriva itd. mora se predvidjeti grotlo svi-jetlog otvora najmanje 600 mm x 600 mm ili eliptična prov-laka dimenzija 600 mm x 400 mm.

Gdje je to moguće pristupno grotlo, odnosnoeliptična provlaka, mora biti na otkrivenoj palubi.

2.2.4.28 Pregradci, suhi prostori, balastni tankovi itd. vi-sine veće od 4 m, gdje postoji potreba za povremenim pristu-pom u svrhe pregleda i održavanja, moraju imati ugrađeneljestve.

Ako je visina prostorije manja od 4 m, RO mo-že dopustiti postavljanje samo nogostupa i rukohvata.

O postavljanju ljestava, rukohvata i nogostupaza pristup do pojedinih dijelova prostora razmatra i odlučujeMinistarstvo na prijedlog RO u svakom pojedinom slučajuzasebno.

2.2.4.29 Udaljenost od najdaljeg mjesta u prostoriji doljestava ili nogostupa za izlaz na otkrivenu palubu ili u susje-dnu prostoriju ne smije biti veća od 35 m. Ovo vrijedi i akoje za pristup u tankove dvodna predviđen tunel.

2.2.4.30 Duljina ljestava ne smije biti veća od 6 m. Akoje visina prostorije veća od 6 m, moraju se predvidjeti platfo-rme za odmor za svakih 6 m duljine ljestava ili dio te duljine,s ogradom visine najmanje 1 m i jednom međuprečkom napola visine.

2.2.4.31 Za pristup u sve dijelove prostorije uzduž ipoprijeko mora se osigurati prolaz slobodne širine od najma-nje 600 mm. Dimenzije otvora za prolaz kroz okomite stru-kturne elemente moraju biti najmanje 600 mm x 800 mm, akroz vodoravne strukturne elemente ne manje od 600 mm x600 mm. Uz otvore koji se nalaze na visini većoj od 600 mmmoraju se postaviti odgovarajući nogostupi i rukohvati.

2.2.4.32 Za sve ostalo u svezi s izvedbom i pojedinosti-ma konstrukcije pristupnih grotala, ljestava, platformi, ogra-da i rukohvata za pregratke, suhe prostore, balastne tankove,tankove goriva itd., primjenjuju se isti zahtjevi kao i za pro-storije za suhi teret.

2.2.4.33 Za pristup u tankove goriva, maziva i sl. mo-raju se predvidjeti odgovarajući nogostupi i rukohvati. U

skladu s veličinom tanka i njegovim protezanjem, umjestonogostupa RO može zahtijevati postavljanje ljestava.

Načelno, tankovi goriva, maziva i sl. moraju i-mati najmanje dvije eliptične provlake dimenzija svijetlogotvora ne manje od 600 mm x 400 mm.

Jarboli, stupovi, palubne kućice i dizalice

2.2.4.34 Na jarbolima, stupovima, palubnim kućicama idizalicama, gdje postoji potreba za penjanjem na visinu većuod 2 m, moraju se predvidjeti ugrađene ljestve, koje omogu-ćuju siguran pristup do svjetala, antena i druge opreme, te domjesta upravljanja teretnim uređajem.

Umjesto ljestava, gdje je to opravdano, RO mo-že dopustiti postavljanje samo nogostupa i rukohvata.

2.2.4.35 Ljestve na jarbolima, stupovima i dizalicamaduljine veće od 3 m, ili ako se nalaze na visini većoj od 3 mod palube, ili bez obzira na duljinu ljestava i visinu od palu-be, ako se nalaze na mjestu odakle je moguć pad u more, uprostoriju za teret i sl. moraju imati zaštitne naslone koji u-dovoljavaju sljedećim zahtjevima:

.1 Nasloni moraju biti na razmaku ne većemod 900 mm i učvršćeni poprečnim traka-ma jednoliko raspoređenim po obodunaslona,

.2 Slobodni prostor između ljestava i naslo-na mora iznositi 750 mm,

.3 Visina prvog naslona iznad palube nesmije biti veća od 2 m.

2.2.4.36 Na jarbolima, stupovima, palubnim kućicama idizalicama, i svim ostalim mjestima na visini 500 mm i višeiznad palube, gdje se stalno ili povremeno obavljaju radovi,mora se, gdje je god to moguće, predvidjeti odgovarajućaplatforma s ogradom visine 1 m i prečnicom na pola visine.

2.2.4.37 Širina ljestava mora iznositi najmanje 350 mm,a slobodni prostor iza nogostupa ne manje od 150 mm.

2.2.4.38 Razmak između nogostupa mora iznositi 250mm. Nogostupi i platforme moraju biti od kvadratnog čelič-nog profila duljine stranice ne manje od 17 mm, s oštrim bri-dom okrenutim prema gore.

2.2.4.39 Za pristup na dizalicu, gdje je god to moguće,moraju se predvidjeti kose ljestve, postavljene unutarkonstrukcije dizalice.

2.2.4.40 Duljina ljestava, načelno, ne smije biti veća od3 m. Ljestve dulje od 3 m moraju imati zaštitne naslone.

2.2.4.41 Kose ljestve moraju imati odgovarajući rukoh-vat postavljen na obje strane na razmaku od 550 mm, mjere-no vodoravno.

2.2.4.42 Ljestve i platforme moraju također udovoljavatisljedećim zahtjevima:

.1 Slobodna visina iznad ljestava i platformemora biti najmanje 2,1 m.

.2 Platforma i nogostup ljestava moraju bitiprotuklizne izvedbe.

.3 Platforma mora imati površinu od najma-nje 750 mm x 750 mm i rubnu traku visi-ne ne manje od 150 mm.


2010

Pumpne postaje tereta

2.2.4.43 Pristup u pumpnu postaju tereta mora biti s ot-krivene palube kroz vrata svijetle širine ne manje od 600mm.

2.2.4.44 Za silaz u pumpnu postaju tereta mora se pred-vidjeti, gdje je god to moguće, stubište.

Kut nagiba stubišta u odnosu na horizontalu nesmije biti veći od 55o, a svijetla širina stubišta ne manja od600 mm. Dubina nogostupa stubišta mora biti najmanje 180mm.

2.2.4.45 Umjesto stubišta, gdje se nađe za opravdano,RO može dopustiti postavljanje kosih ljestava.

Nagib ljestava u odnosu na horizontalu nesmije biti veći od 65o, a širina punog nogostupa ili prečki nemanja od 500 mm.

2.2.4.46 Ljestve moraju imati rukohvat na visini od 1m,mjereno okomito na središte nogostupa, a slobodna širinaizmeđu rukohvata ne smije biti manja od 600 mm.

2.2.4.47 Visina stubišta ili ljestava ne smije biti veća od3 m. Ako je visina pumpne postaje tereta veća od 3 m, stu-bište, odnosno ljestve, moraju imati platformu za odmor nasvakih 3 m duljine ljestava, ili dio te duljine.

2.2.4.48 Platforma mora imati površinu od najmanje 750mm x 750 mm i rubnu traku visine 150 mm. Ograda platfor-me mora biti visoka 1m i imati prečnicu na pola visine.

2.2.4.49 Platforme i nogostupi stubišta i ljestava morajubiti protuklizne izvedbe.

2.2.5 Sredstva za pristup na brod i silaz sbroda

Opći zahtjevi

2.2.5.1 Svi brodovi moraju imati odgovarajuća sre-dstva za pristup na brod i silaz s broda.

2.2.5.2 Sredstva za pristup na brod i silaz s broda, kadasu u upotrebi, moraju se nalaziti na dovoljnoj udaljenosti odradnih površina na palubi i izljeva na boku broda te na mjestugdje ovješeni teret ne prolazi iznad njih.

2.2.5.3 Kad god je to moguće, sredstvo za pristup nabrod i silaz s broda mora biti siz. Ako je primjena siza nepra-ktična, za pristup na brod i silaz s broda može se koristitimostić.

2.2.5.4 Sredstva za pristup na brod i silaz s broda, nji-hovo pričvršćenje za brod, te uređaji za dizanje i spuštanje,moraju biti odobrene izvedbe.

2.2.5.5 Ako su dijelovi sredstva za pristup na brod isilaz s broda izrađeni od različitih metala, moraju se poduzetimjere da se spriječi propadanje i korozija zbog djelovanjagalvanskih struja.

2.2.5.6 Sredstva za pristup na brod i silaz s broda, uk-ljučujući i njihove platforme, moraju imati ogradu s objestrane. Ako drugdje nije drugačije kazano, ograda mora bitivisoka najmanje 1 m i imati barem jednu prečnicu na pola vi-sine, koja može biti od užeta ili lanca. U tom slučaju ogradamora imati zaštitnu mrežu kojoj dijagonala oka nije veća od185 mm, a promjer užeta nije manji od 6 mm. Ako ograda

ima više od jedne prečnice, razmak između prečnica moraiznositi najviše 380 mm, a slobodni otvor ispod najdonje pre-čnice 230 mm ili manje. U tom slučaju zaštitna mreža se nezahtijeva.

Razmak između stupaca ograde ne smije bitiveći od 1,5 m.

2.2.5.7 Ograda sredstva za pristup na brod i silaz sbroda može biti ugrađena ili složiva.

Ako je ograda složiva, stupci i ograda morajuimati osiguranje od ispadanja/rušenja.

2.2.5.8 Sredstva za pristup na brod i silaz s broda kojase oslanjaju na obalu ili sl. moraju na donjem dijelu imatikotače ili valjak vanjskog promjera ne manjeg od 100 mm.Ležaji kotača ili valjka moraju biti samopodmazujući ili mo-raju imati mazalice. S donje strane sredstva za pristup i silazs broda moraju se postaviti kuke ili očnice za pričvršćenjezaštitne mreže.

2.2.5.9 Površina nogostupa sredstva za pristup na brodi silaz s broda mora biti protuklizne izvedbe.

2.2.5.10 Sredstvo za pristup na brod i silaz s broda morana vidljivom mjestu na svakom kraju imati natpisnu ploču sograničenjima u svezi sigurnog rada i opterećenja, uključivodopušteni najveći/najmanji kut nagiba, proračunsko optere-ćenje, najveće opterećenje donje platforme i sl.

Ako je najveće radno opterećenje manje od pra-računskog, i ono se mora navesti na natpisnoj ploči.

2.2.5.11 Koeficijent sigurnosti za čvrstoću konstrukcijesredstva za pristup na brod i silaz s broda mora biti najmanje2,5, u odnosu na granicu razvlačenja odabranog materijala.

2.2.5.12 Čvrsta ugrađena ograda može se uzeti u obzirpri proračunu čvrstoće sredstva za pristup na brod i silaz sbroda.

2.2.5.13 Ograda sredstva za pristup na brod i silaz sbroda mora se proračunati na statičko opterećenje od 50 kgpo metru duljine ograde ili 50 kg po stupcu (što je veće), uzpretpostavku da opterećenje djeluje vodoravno na vrh ogra-de, odnosno stupca.

2.2.5.14 Lanci, škopci, oka itd. koji služe za ovješenjeili spuštanje i podizanje sredstva za pristup na brod i silaz sbroda moraju imati koeficijent sigurnosti od najmanje 5 uodnosu na prijekidnu čvrstoću.

2.2.5.15 Vlaknasta užad mora imati koeficijent sigurno-sti od najmanje 8, a žičana užad ne manje od 6, u odnosu naprijekidnu čvrstoću.

2.2.5.16 Pristupne površine i sredstvo za pristup na brodi silaz s broda moraju biti dobro osvijetljeni, a u neposrednojblizini, tijekom korištenja, mora se nalaziti kolut za spaša-vanje s užetom odgovarajuće duljine.

Mostić

2.2.5.17 Mostić s ravnim nogostupom kao komunikacij-sko sredstvo između broda i obale, ili između dvaju brodova,smije se koristiti za nagibe do 30o u odnosu na horizontalu.

2.2.5.18 Ako mostić nije smješten unutar dohvata brod-skog uređaja za rukovanje teretom brod mora imati odgova-rajući mehanički uređaj za premještanje i postavljanje mosti-ća težine veće od 100 kg.


2010

2.2.5.19 Mostići namijenjeni za krcanje tereta moraju,pored natpisa o najvećem dopuštenom nagibu, na vidljivommjestu imati istaknut natpis o dopuštenom opterećenju mos-tića.

2.2.5.20 Korisna širina jednosmjernog mostića mora iz-nositi najmanje 600 mm. Korisna širina dvosmjernog mostićane smije biti manja od 800 mm. Mostić koji služi i za krcanjetereta mora imati širinu od najmanje 1000 mm.

2.2.5.21 Na svakoj strani, uzduž mostića, mora postojatineprekinuta rubna traka visine ne manje od 150 mm. Popri-jeko mostića, na razmaku od najmanje 300 mm po duljini, aline više od 400 mm, moraju se postaviti podnožnici u skladu snajvećim dopuštenim nagibom mostića. Visina podnožnikamora iznositi najmanje 30 mm. Da se osigura otjecanje vode,razmak između krajeva podnožnika i rubne trake mora biti 25mm.

2.2.5.22 Ograda mostića mora:.1 imati neprekinuti čvrsti rukohvat; ili.2 imati neprekinuti, odgovarajuće zategnut,

rukohvat od sisala, manile, polipropilenaili čeličnog užeta. Čelično uže mora bitiprovučeno kroz plastičnu cijev odgova-rajućeg promjera. Polipropilensko užemora biti otporno na razgradnju uslijeddjelovanja sunca. Promjer užeta ne smijebiti manji od 16 mm. Mora postojati mo-gućnost dodatnog zatezanja užeta.

2.2.5.23 Jednosmjerni mostići duljine do 3 m namijen-jeni za nagibe do 25o u odnosu na horizontalu mogu imati og-radu samo na jednoj strani.

2.2.5.24 Za pričvršćenje mostića uz bok broda moraju sena palubi i mostiću predvidjeti uške dovoljne čvrstoće, i od-govarajući vez s osiguranjem.

2.2.5.25 Ako se mostić oslanja na ogradu ili linicu, mo-raju se predvidjeti odgovarajuće ljestve ili stube s rukohva-tom za silaz na palubu broda.

2.2.5.26 Čvrstoća mostića mora odgovarati proračun-skom opterećenju od statičkog, jednoliko raspoređenog teretatežine 0,4 t/m2, i težine samog mostića. Mostić mora biti do-voljno siguran protiv izvijanja i imati odgovarajuću lokalnučvrstoću.

O čvrstoći mostića namijenjenog za krcanje te-reta razmatra i odlučuje Ministarstvo na prijedlog RO u sva-kom pojedinom slučaju zasebno.

2.2.5.27 Za tipno odobrenje mostić se mora ispitati uvodoravnom položaju, poduprt samo na krajevima, pokusnimopterećenjem od jednoliko raspoređenog tereta težine 0,5t/m2.

Progib ne smije biti veći od 1/100 duljine mos-tića, za čelični mostić, ili 1/75 za aluminijski mostić.

Nakon pokusnog opterećenja mostić ne smijeimati nikakvu trajnu deformaciju.

2.2.5.28 Prije upotrebe mostić se mora ispitati pokusnimopterećenjem u skladu sa zahtjevima navedenim u 2.2.5.26.

Siz

2.2.5.29 Ako je visina mjesta pristupa na brod iznadvodne linije veća od 3 m, mjereno za stanje broda u plovidbi,u balastu i s najnepovoljnijim trimom, brod mora imati siz.

Siz mora biti smješten tako da je okrenut premakrmi broda.

2.2.5.30 Spuštanje i podizanje siza mora biti mehanizi-rano. Dopušta se primjena samo ručnog pogona, a u slučajumotornog, mora se predvidjeti i mogućnost ručnog pogona.

Kad je uključen motorni pogon za spuštanje ipodizanje siza, ručica ručnog pogona mora biti osigurana odokretanja.

2.2.5.31 Siz mora imati prilagodljive stube koje daju si-guran oslonac za nogu za sve kutove nagiba između 0o i 55o

u odnosu na horizontalu.Primjena siza s nepokretnim evolventno zakri-

vljenim stubama dopuštena je za kutove nagiba od 20o do 50o

u odnosu na horizontalu.

2.2.5.32 Razmak između stuba pri kutu nagiba od 55o uodnosu na horizontalu (50o za siz s nepokretnim stubama) nesmije biti veći od 250 mm, a otkrivena širina nogostupa nemanja od 160 mm.

2.2.5.33 Slobodna širina jednosmjernog siza mora izno-siti najmanje 600 mm a dvosmjernog siza ne manje od 800mm.

2.2.5.34 Duljina siza mora biti dovoljna da pri nagibuod 55o (50o za siz s nepokretnim stubama) u odnosu na hori-zontalu, siz može dosegnuti do 600 mm iznad vodne linije zastanje broda u plovidbi, u balastu i s najnepovoljnijim tri-mom.

Na brodovima na kojima je visina palube uk-rcaja/iskrcaja iznad navedene vodne linije veća od 20 m, atakođer i na drugim brodovima za koje RO nađe da ne bi biloopravdano zahtijevati udovoljenje ovom zahtjevu, mora sepredvidjeti drugo jednakovrijedno sredstvo ukrcaja/iskrcajaili dodatno sredstvo za siguran pristup na donju platformu si-za.

2.2.5.35 Siz mora imati gornju i donju platformu, a sizduljine 20 m i više mora imati i međuplatformu na razmakukoji ne prelazi 15 m.

Duljina platforme ne smije biti manja od 600mm, a širina ne manja od širine siza.

2.2.5.36 Duljina teleskopskog siza ne smije biti veća od30 m.

2.2.5.37 Ograda siza mora biti visoka najmanje 1,1 m,mjereno okomito na uzdužnu os siza, i imati čvrsti rukohvat.

2.2.5.38 Čvrstoća siza širine do 600 mm mora odgova-rati proračunskom opterećenju od statičkog tereta težine0,075 t po svakoj stubi i težine samog siza.

Ako je širina siza veća od 600 mm, ali ne većaod 1000 mm, proračunsko opterećenje mora biti jednakonajmanje statičkoj težini od 0,15 t po svakoj stubi, i težinisamog siza.

Siz mora biti dovoljno siguran protiv izvijanja iimati odgovarajuću lokalnu čvrstoću.


2010

O čvrstoći siza širine veće od 1000 mm, ili sizanamijenjenog za krcanje tereta, razmatra i odlučuje Minista-rstvo na prijedlog RO u svakom pojedinom slučaju zasebno.

2.2.5.39 Za tipno odobrenje siz se mora ispitati u vodo-ravnom položaju, poduprt samo na krajevima i kako je pos-tavljen na brodu, pokusnim opterećenjem težine 0,1 t (odno-sno 0,2 t za siz širine veće od 600 mm) na svakoj stubi. Pro-gib ne smije biti veći od 1/100 duljine siza, za čelični siz, ili1/75 za aluminijski siz.

Nakon pokusnog opterećenja siz ne smije imatinikakvu trajnu deformaciju.

2.2.5.40 Prije korištenja siz se mora ispitati pokusnimopterećenjem u skladu sa zahtjevima navedenim u 2.2.5.38.

Pri ispitivanju siz se mora postaviti pod kutomne većim od 30o u odnosu na horizontalu.

2.2.5.41 Razmak između gornje platforme siza i palubebroda ne smije biti veći od 300 mm, a udaljenost platformeod boka broda ne veća od 40 mm.

2.2.5.42 Gornja platforma siza mora omogućiti zakre-tanje siza u vodoravnoj ravnini od 0o do 90o, i njegovo sigur-no pričvršćenje u zahtjevanom položaju.

2.2.5.43 Čvrstoća gornje platforme i međuplatformi mo-ra odgovarati proračunskom opterećenju od jednoliko raspo-ređenog statičkog tereta težine 0,4 t/m2, te težine ovješenogsiza zajedno s opterećenjem u skladu s 2.2.5.38, za najnepo-voljniji položaj.

Čvrstoća donje platforme mora odgovarati pro-računskom opterećenju od jednoliko raspoređenog statičkogtereta težine 0,5 t/m2.

2.2.5.44 Za tipno odobrenje platforme se moraju ispitatizajedno sa sizom. Pokusno opterećenje za gornju platformuili međuplatformu mora odgovarati težini od najmanje 0,5t/m2 i polovini ukupne težine siza i donje platforme, u skladus 2.2.5.39.

U svrhe ispitivanja gornja platforma mora bitiovješena kao na brodu, a pokusno opterećenje od siza i donjeplatforme mora djelovati u odgovarajućim točkama ovjesišta.

Donja platforma mora biti ovješena kao na si-zu, a pokusno opterećenje mora odgovarati težini od najma-nje 0,6 t/m2. Nakon pokusnog opterećenja platforme ne smijuimati nikakvu trajnu deformaciju.

2.2.5.45 Prije korištenja platforme se moraju ispitati nabrodu, zajedno sa sizom, pokusnim opterećenjem u skladu sazahtjevima navedenim u 2.2.5.43.

Sohe, vitla i ovješenje siza

2.2.5.46 Ako je siz ovješen jarmom, slobodna visinaprolaza ne smije biti manja od 2,0 m.

2.2.5.47 Ako ukupna duljina siza iznosi više od 2,0 mne dopušta se ovješenje siza jarmom.

Ovješenje mora biti izvedeno s pomoću dvos-trukog čeličnog užeta, svako dovoljne čvrstoće da, u slučajuprijekida jednog užeta, zadrži siz u ovješenom položaju, uzopterećenje siza i platformi siza u skladu sa zahtjevima nave-denim u 2.2.5.38 i 2.2.5.43.

2.2.5.48 Za spuštanje i podizanje siza mora se predvid-jeti posebna soha i vitlo, odobrene izvedbe.

2.2.5.49 Čvrstoća sohe i vitla siza mora odgovarati pro-računskom opterećenju siza i platformi siza u skladu sa zah-tjevima navedenim u 2.2.5.38 i 2.2.5.43.

2.2.5.50 Konstrukcija i ispitivanje vitla siza moraju bitiu skladu s navedenim u ISO 7364-1983. Vitlo siza mora bitisamokočne izvedbe, za silu koja je najmanje 1,5 puta veća odopterećenja navedenog u 2.2.5.47.

2.2.5.51 Za tipno odobrenje soha i vitlo siza moraju seispitati pokusnim opterećenjem od statičkog tereta, težine uskladu sa zahtjevima navedenim u 2.2.5.39 i 2.2.5.44.

2.2.5.52 Prije korištenja soha i vitlo siza moraju se ispi-tati pokusnim opterećenjem u skladu sa zahtjevima navede-nim u 2.2.5.49.

2.2.5.53 Nakon ugradnje i statičkog ispitivanja, vitlo isiz moraju se ispitati u radu s dva podizanja i spuštanja odnajnižeg do najvišeg položaja i prebacivanja u položaj mor-skog veza.

2.3 OGRADE I RUKOHVATI

2.3.1 Ograde

2.3.1.1 Komunikacije i prilazi do radnih mjesta, te pa-lube i platforme gdje je između susjednih površina razlika uvisini 300 mm ili više moraju imati ogradu.

2.3.1.2 Visina ograde na otkrivenoj palubi mora bitinajmanje 1,1 m, a na brodovima bruto tonaže manje od 200,područja plovidbe 6, 7 i 8 ne manje od 1 m.

2.3.1.3 Visina ograde u unutrašnjosti broda ne smijebiti manja od 1 m.

2.3.1.4 Ako ograda, na koju se odnosi navedeno u2.3.1.2, ometa normalan rad brodske opreme, RO može do-pustiti i manju visinu ograde, uz uvjet da je osigurana odgo-varajuća zaštita.

2.3.1.5 Na mjestima gdje se uz rub palube ili platformenalazi oprema broda, ograda može biti prekinuta, ali tako darazmak između ograde i opreme broda ne bude veći od 150mm.

2.3.1.6 Ograda mora imati rukohvat i, na otkrivenimpalubama, najmanje dvije prečnice, a u unutrašnjosti brodajednu prečnicu. Visina slobodnog otvora ispod najdonje pre-čnice ograde mora biti 230 mm ili manje. Razmak izmeđuprečnica, te prečnice i rukohvata ne smije biti veći od 380mm.

2.3.1.7 Razmak između stupaca ograde ne smije bitiveći od 1,5 m.

2.3.1.8 Na brodovima koji imaju zaobljeni završni vojstupci ograde moraju biti postavljeni na ravnom dijelu palu-be.

2.3.1.9 Slobodni krajevi otkrivenih paluba moraju i-mati rubnu traku visine ne manje od 150 mm, a palube i plat-forme u unutrašnjosti broda, osim skladišta tereta, ne manjeod 70 mm.

2.3.1.10 Skidljive ograde i rukohvati moraju biti takoizvedeni da ne mogu nekontrolirano olabaviti ili pasti.


2010

Postavljanje skidljive ograde i rukohvata morabiti jednostavno i brzo.

2.3.2 Rukohvati

2.3.2.1 Na otkrivenim palubama uzduž komunikacij-skih putova uz stijene i pregrade, a u unutrašnjosti broda uhodnicima, rovovima stubišta i sanitarnim prostorijama te,gdje je to potrebno, na radnim mjestima, moraju se postavitiolujni rukohvati.

2.3.2.2 Rukohvati moraju biti, što je više moguće, nep-rekinuti i nalaziti se na jednakoj visini od palube, ne manjojod 1 m.

Olujni rukohvat mora biti na istoj visini i nas-tavljati se na rukohvat stubišta.

2.3.2.3 Rukohvati moraju biti čvrste izvedbe i pogodnooblikovani za siguran i trajan zahvat ruke.

2.3.2.4 Rukohvati okruglog profila moraju imati pro-mjer od 25 do 42 mm, a širina rukohvata trakastog profilamora iznositi od 40 mm do 70 mm.

2.3.2.5 Udaljenost rukohvata od stijene ili drugih čv-rstih djelova mora biti najmanje 50 mm.

2.3.2.6 Rukohvati od užeta i lanca moraju imati napra-vu za zatezanje. O postavljanju rukohvata od užeta i lancaodlučuje Ministarstvo na prijedlog RO u svakom pojedinomslučaju zasebno.

2.4 UREĐAJ ZA SIDRENJE I VEZBRODA

2.4.1 Paluba odnosno mjesto gdje se nalaze uređajiza sidrenje i vez broda ne smiju biti zakrčeni predmetima ilidjelovima koji nisu funkcijski povezani s vezom i sidrenjembroda ili koji ometaju upravljanje sidrenim i priteznim vitli-ma te rad s lancima za sidrenje i užetima za vez broda.

2.4.2 Dijelovi palube oko uređaja za sidrenje i vezbroda moraju biti protuklizne izvedbe.

2.4.3 Ako je visina pune ograde ili linice u područjuuređaja za sidrenje i vez broda veća od 1,5 m, ili je i manja aima nepovoljan nagib, moraju se predvidjeti nogostupi uz og-radu s kojih se mogu promatrati sidra, sidreni lanci te užad zavez, izvan broda.

Visina između nogostupa i ruba ograde nesmije biti manja od 1 m.

2.4.4 U ovisnosti o izvedbi i veličini uređaja za sid-renje i vez broda, moraju se predvidjeti čvrste platforme okouređaja, po potrebi s ogradom i stubištem, za sigurno uprav-ljanje uređajem, te druge potrebne radove u vezi sa sidrenjemi vezom broda.

2.4.5 Mjesto odakle se upravlja sidrenim i priteznimvitlima mora omogućiti praćenje ulaska sidrenog lanca u lan-čanik i prolaska užadi za vez kroz zjevače i namatanje na bu-banj vitla.

2.4.6 Ulazak i smještaj sidrenog lanca u lančanik mo-ra biti bez potrebe ručnog rada.

2.4.7 Izvedba zaustavljača sidra i sidrenog lanca mo-ra omogućiti lako i sigurno otpuštanje sidra i sidrenog lanca.

2.4.8 Rezervno sidro na brodu mora biti odgovaraju-će pričvršćeno. Preporučuje se da mjesto pričvršćenja bude udohvatu uređaja kojim se može rukovati sidrom, ili da se smjesta pričvršćenja sidro može spustiti u more vlastitom te-žinom.

2.4.9 Otvor sidrenog ždrijela na palubi mora biti zaš-tićen odgovarajućim poklopcem ili ogradom, visine najmanje0,9 m. Ograda mora imati jednu prečnicu na pola visine.

2.4.10 Uređaj kojim se oslobađa sidreni lanac od prič-vršćenja za brodsku konstrukciju mora biti dostupan izvanlančanika.

2.4.11 Za pranje sidrenog lanca prije ulaza u lančanikmoraju se predvidjeti, gdje je god to moguće,ugrađene mlaz-nice u sidrenom ždrijelu. Upravljanje pranjem sidrenog lancamora biti s otkrivene palube u blizini sidrenog uređaja.

2.4.12 Smještaj i međusobni raspored priteznih vitala,zjevača i bitava mora omogućiti rad uređaja za vez na obaboka broda te siguran prijenos i nabacivanje užadi za vez nabitve.

2.4.13 Visina simetrale bubnja vertikalnog priteznogvitla iznad palube ili razine platforme ne smije biti veća od1300 mm.

Kut nagiba užadi za vez prema horizontali, odzjevače do bitve, ne smije biti veći od 20o.

2.4.14 Za odlaganje užadi za vez, moraju se predvid-jeti košare, rešetke ili bubnjevi za užad.

2.4.15 Bubnjevi za užad moraju imati nožnu kočnicu iautomatski zapirač koji sprečava nekontrolirano odmatanjeužeta.

Ručica bubnja mora biti osigurana od ispadanjai automatski se iskapčati kad se uže odmotava. Potrebna silaza namatanje užeta za vez na bubanj ne smije biti veća od240 N.

2.5 ZAPOVJEDNIČKI MOST IKORMILARNICA

2.5.1 Veličina kormilarnice mora omogućiti smještajsvih pripadnih uređaja i opreme i takav raspored da je osob-lju u službi omogućeno nesmetano kretanje i siguran rad.

2.5.2 Na brodovima bruto tonaže 500 i više, slobod-na širina prolaza na zapovjedničkom mostu mora iznositinajmanje 0,8 m, a na brodovima bruto tonaže manje od 500najmanje 0,6 m.

2.5.3 Kormilarnica mora imati izlaz na oba bokabroda i slobodan prilaz na krila zapovjedničkog mosta.

2.5.4 Broj i veličina prozora kormilarnice mora osi-guravati dobru vidljivost iz kormilarnice po pramcu, po bo-kovima i po krmi broda, kao i odgovarajuću rasvjetu kormi-larnice dnevnim svijetlom.

2.5.5 Ispred odgovarajućih mjesta upravljanja bro-dom i promatranja prozori kormilarnice moraju biti oprem-ljeni staklima jasne vidljivosti, odnosno brisačima i peračimai, kad je potrebno, grijačima stakla.


2010

2.5.6 Da se odraz vanjskog svijetla smanji na najma-nju moguću mjeru, prozori na čeonoj stijeni kormilarnicemoraju biti nagnuti prema dolje/unutra za kut koji nije manjiod 10o i ne veći od 25o.

2.5.7 Rasvjeta uređaja i instrumenata u kormilarnicimora se moći podešavati i potpuno isključiti.

2.5.8 Navigacijski stol mora imati posebnu rasvjetu smogučnošću podešavanja jačine i potpunog isključenja.

2.5.9 Preporučuje se navigacijski stol okrenuti premapramcu i smjestiti ga iza mjesta gdje se nalazi časnik na stra-ži.

2.5.10 Kormilarnica i navigacijska postaja, ako su iz-vedene kao zasebne prostorije, moraju imati izravnu komu-nikacijsku vezu kroz zajednička vrata.

2.5.11 Vrata za pristup u kormilarnicu iz unutrašnjostibroda moraju imati prekidač koji isključuje rasvjetu hodnika,odnosno stubišta, pri otvaranju vrata.

2.5.12 Ako je udaljenost između zapovjedničkogmosta i mjesta gdje se nalaze uređaji za sidrenje i vez brodaveća od 25 m, ova mjesta se moraju povezati obostranom go-vornom vezom.

2.5.13 Krila zapovjedničkog mosta u području okre-nutom prema pramcu moraju biti zaštićena punom ogradomvisine najmanje 1,3 m. Ograda mora biti odgovarajuće izve-dbe za skretanje vjetra.

2.5.14 Ako se na krilima zapovjedničkog mosta nalazebočna navigacijska svjetla, pristup do svjetala mora biti o-mogućen s krila zapovjedničkog mosta.

2.5.15 Na palubu zapovjedničkog mosta mora se moćipristupiti vanjskim i unutarnjim stubištem.

2.5.16 Stalna i povremena radna mjesta na krovu kor-milarnice moraju imati odgovarajuću zaštitu od vjetra.

2.5.17 U blizini radarskih antena i radio uređaja mo-raju biti postavljeni znakovi upozorenja za područje opasnozbog zračenja.

2.5.18 Za pranje prozora na čeonoj stijeni kormilarni-ce i održavanje pripadnih uređaja mora se predvidjeti odgo-varajuća platforma. Platforma mora imati ogradu visine naj-manje 1,1 m (vidi 2.3.1).

2.5.19 Za opće zahtjeve u svezi radne okoline i sigur-nosti osoblja vidi MSC/Circ. 982.

2.6 MJESTA ZA MOTRENJE

2.6.1 Stalno mjesto za motrenje mora biti zaštićenood vjetra i mora.

2.6.2 Zatvoreno mjesto za motrenje mora imati dvo-stranu govornu vezu s kormilarnicom. Prostorija mjesta zamotrenje, kad je potrebno, mora imati grijanje.

2.6.3 Pristup do mjesta za motrenje mora udovolja-vati zahtjevima kao za pristupe na jarbole, stupove i dizalice.

2.7 ZAŠTITA OTVORA

2.7.1 Svi stalni i privremeni otvori na palubama, pre-gradama i bokovima broda, gdje postoji opasnost za pad oso-blja, moraju imati sigurna sredstva zatvaranja ili se, ako ne-maju pražnicu visine najmanje 750 mm, moraju zaštititi og-radom visine ne manje od 1 m (vidi 2.7.2) ili na neki druginačin odobren od RO, osim za vrijeme i u području gdje ko-rištenje otvora to ne dopušta.

2.7.2 Grotla teretnih skladišta u međupalublju, gdjepostoji opasnost za pad osoblja s visine od 2 m i više, morajuimati ogradu visine najmanje 1 m, koja može biti skidljiva, ilise moraju zaštititi mrežom.

Ograda mora imati čvrsti rukohvat i najmanjejednu prečnicu postavljenu na pola visine, te stupce postav-ljene na razmaku od najmanje 2 m i sigurno pričvršćene. Og-rada se ne mora postaviti na strani grotla u području koje jenužno potrebno za ukrcaj i iskrcaj tereta.

2.7.3 Poklopci grotala i drugi poklopci koji nisu me-hanički pogonjeni, moraju imati sredstva za sigurno otva-ranje, premiještanje i namiještanje u zatvoreni položaj.

2.7.4 Svi poklopci grotala moraju se moći pričvrstitiu otvorenom položaju, a mehanički pogonjeni poklopci mo-raju imati i osiguranje od iznenadnog pada u slučaju greške uradu uređaja.

2.7.5 Pomične sponje moraju imati graničnike protivpomaka u uzdužnom smjeru grotla, te osiguranje protiv padasponje u skladište, kod rukovanja teretom.

2.7.6 Oslanjanje pomičnih sponja i poklopaca grotlamora biti tako da bilo koji vodoravni pomak u smjeru njihoveduljine ne dovede do nalijeganja manjeg od 65 mm za poklo-pce, odnosno 75 mm za sponje.

2.7.7 Pomična sponja mora biti tako izvedena daosoblje ne treba pristupiti na sponju za njeno premiještanje,postavljanje i pričvršćenje.

2.7.8 Poklopci i pomične sponje grotala moraju imatitočne oznake palube, grotla i mjesta položaja na grotlu, osimako su svi poklopci, odnosno pomične sponje, međusobnozamjenjivi.

2.7.9 Poklopci i pomične sponje moraju biti sigurnosloženi i pričvršćeni, te tako smješteni da između njih i grotlaostane slobodni prolaz uzduž i poprijeko grotla od najmanje750 mm širine.

2.7.10 Poklopci grotla koji su predviđeni za smještajtereta ili prolaz vozila za rukovanje teretom, moraju imatioznaku dopuštene nosivosti.

2.7.11 Pražnice grotala skladišta tereta koje zbogsvoje visine onemogućavaju dobru preglednost skladišta, mo-raju imati platforme ili nogostupe,tako da visina do gornjegruba pražnice nije manja od 1000 mm.

2.7.12 Pražnice pristupnih grotala visine veće od 900mm moraju imati nogostup i rukohvat s obje strane otvora.

2.7.13 Vrata i poklopci otvora moraju imati oznakuprostorije u koju vode.


2010

2.7.14 Skidljivi poklopci, platforme, ograde i sl. težineveće od 50 kg moraju imati uške i mehanička sredstva za pri-državanje, premiještanje i postavljanje.

2.7.15 Za otvaranje i zatvaranje vidnika i poklopacana teško dostupnim mjestima mora se predvidjeti daljinskoupravljanje.

2.7.16 Poklopci sanduka za otpatke moraju se otvaratipolužnim mehanizmom.

2.8 UREĐAJI ZA RUKOVANJETERETOM I NAPRAVE ZA DIZANJE

2.8.1 Za pristup do uređaja i opreme za rukovanje te-retom i naprava za dizanje u svrhe pregleda i održavanja, tedo odgovarajućih mjesta za upravljanje moraju se osiguratipouzdana komunikacijska sredstva (vidi 2.2.4).

2.8.2 Okretne i pokretne dizalice moraju biti takopostavljene do između njih i susjedne strukture ili uređajabroda, tamo gdje osoblje normalno boravi ili prolazi, ostaneslobodni prostor širine najmanje 600 mm, u svim položajimadizalice.

2.8.3 Pokretne dizalice za rukovanje teretom moraju,dok se gibaju, automatski davati svjetlosni i zvučni znak u-pozorenja.

2.8.4 Ako se radno mjesto dizaličara nalazi na otkri-venoj palubi, mora biti zaštićeno od sunca i padavina.

2.8.5 Radno mjesto dizaličara u kabini mora:.1 imati siguran pristup do kabine;.2 biti zaštićeno od lošeg vremena i preja-

kog sunca, te buke, vibracija i topline u-ređaja dizalice;

.3 imati mogućnost grijanja i ventilacije;

.4 osiguravati dobru preglednost područjarukovanja teretom u svim vremenskimuvjetima;

.5 omogućavati istovremeno upravljanje di-zalicom i neprekidno motrenje tereta, bezpotrebe napuštanja radnog mjesta;

.6 biti protupožarne izvedbe i imati vratakoja se mogu zaključati;

.7 imati napravu za gašenje požara električ-ne opreme;

.8 gdje RO to ocijeni nužnim, imati izlaz unuždi iz kabine i biti opremljeno za si-gurno prebacivanje ozlijeđenog ili boles-nog dizaličara.

2.8.6 Potrebna ručna sila za trajno upravljanje uređa-jima za rukovanje teretom i napravama za dizanje ne smijebiti veća od 40 N, a za povremeno upravljanje ne veća od120 N. Za uređaje i naprave koje se vrlo rijetko koriste, pot-rebna sila upravljanja ne smije biti veća od 160 N.

Potrebna sila kod nožnog upravljanja ne smijebiti veća od 300 N.

2.8.7 U neradnom stanju pokretne i okretne dizalice,samarice te svi prenosivi dijelovi teretnog uređaja,moraju bitiosigurani od pomicanja odgovarajućim morskim vezom. U tusvrhu, po potrebi, mora se predvidjeti siguran pristup do od-govarajućih djelova uređaja za rukovanje teretom i napravaza dizanje.

2.8.8 Prije svake upotrebe uređaja za rukovanje te-retom ili naprave za dizanje, odgovorna osoba na brodu duž-na je vizuelno, koliko je to moguće, provjeriti ispravnost ure-đaja za rukovanje teretom odnosno naprave za dizanje. Svizamijećeni nedostaci, promjene i sitni popravci moraju bitiuredno zapisani u RO teretnog uređaja i skidljive opreme.

2.8.9 Odgovorna osoba na brodu dužna je prijavitihavariju uređaja za rukovanje teretom ili naprave za dizanjete osigurati pregled i popravak oštećenih djelova,uz nazočno-st predstavnika RO, prije sljedećeg korištenja uređaja za ru-kovanje teretom odnosno naprave za dizanje.

2.8.10 Za podizanje i premiještanje strojeva, uređaja,opreme ili njihovih dijelova, težine veće od 20 kg, u svrhupregleda, popravka, zamjene i sl., moraju na odgovarajućimmjestima biti predviđene ugrađene uške, i/ili oka te škopciodgovarajuće čvrstoće.

2.8.11 Za strojeve, uređaje, opremu ili njihove dijelo-ve u strojarnici, težine veće od 50 kg, koji se popravljaju ubrodskoj radionici, mora biti predviđena odgovarajuća dizali-ca s dohvatom do radnog mjesta u radionici.

2.8.12 Naprave za dizanje moraju u svemu udovolja-vati istim zahtjevima kao za uređaj za rukovanje teretom (vi-di Pravila, Dio 19. - Uređaj za rukovanje teretom i napraveza dizanje).

2.9 SUSTAVI I UREĐAJI NATANKERIMA I BRODOVIMA ZA

MJEŠOVITE TERETE

2.9.1 Za siguran prilaz tijekom nevremena iz podru-čja mosta (nastambi) na kaštel broda, iznad palube tankovatereta mora se predvidjeti prilazni most, ili drugo jednakov-rijedno komunikacijsko sredstvo (vidi Pravila, Dio 6. - Nad-vođe, 3.4).

2.9.2 Prilazni most mora na prikladnim razmacimaimati stubišta ili ljestve za prijelaz s boka na bok broda.

2.9.3 Na istaknutim mjestima u području tereta mo-raju se postaviti natpisi koji upozoravaju na opasnost od po-žara.

2.9.4 Otvaranju vrata i uključivanju rasvjete pumpnepostaje tereta mora prethoditi uključivanje u rad mehaničkogsustava ventilacije za vrijeme koliko je potrebno da se ostva-re najmanje dvije izmjene zraka u pumpnoj postaji tereta.

2.9.5 Sustav ventilacije za pumpnu postaju teretamora osigurati ravnomjernu raspodjelu svježeg zraka po čita-voj prostoriji, potrebnog za siguran boravak i rad osoblja.

2.9.6 U pumpnoj postaji tereta mora se osiguratinesmetani pristup osobi sa zaštitnom opremom do svih upra-vljačkih ventila sustava cjevovoda tereta, izlaz s razine pod-nica i bilo koje platforme stubišta u svako vrijeme, te mo-gućnost iznošenja nastradale osobe s dna prostorije.

2.9.7 Tankovi tereta moraju imati mehaničke uređajeza pranje i čišćenje, koji što je moguće više, isključuju potre-bu za ručnim radom.

Moraju se predvidjeti sredstva za sprečavanjeuključivanja u rad uređaja za pranje i čišćenje, dok se u tan-kovima tereta nalazi osoblje.


2010

2.9.8 Tankovi tereta moraju imati, gdje god je to mo-guće, ugrađeni mehanički sustav ventilacije za odstranjivanjeotrovnih i zapaljivih plinova zaostalih od isparavanja tereta(otplinjavanje). Za otplinjavanje prostorija koje graniče stankovima tereta (dvodno, dvobok, pregradci, tunelne kobili-ce, tunel za cijevi i sl.), ako nije predviđen ugrađeni sustavmehaničke ventilacije, mora se predvidjeti prenosivi ventila-tor sigurnosne izvedbe i savitljivi ventilacijski vodovi odgo-varajuće duljine. Gdje nađe za potrebno, RO može zahtijevatii ugrađene ventilacijske vodove.

2.9.9 Pristup u tankove tereta, pregratke, balastnetankove i druge prostorije u području tereta mora biti izravnos otkrivene palube i omogućavati pregled cijele prostorije.Pristup u tankove dvodna može biti iz pumpne postaje tereta,pumpne postaje, pregratka, tunela za cijevi i sl.

Dimenzije svijetlog otvora za ulaz u prostoriju iotvora kroz strukturne elemente moraju biti dovoljne za nes-metani prolaz osobe sa zaštitnom opremom te za iznošenjenastradale osobe s dna prostorije.

2.9.10 Tunel za cijevi ispod tankova tereta ne smije i-mati drugih otvora osim za izlaz na otkrivenu palubu, u pum-pnu postaju tereta ili pumpnu postaju. Dimenzije i izvedbatunela moraju omogućavati nesmetan pregled i popravak cje-vovoda osobi sa zaštitnom opremom, te iznošenje nastradaleosobe na otkrivenu palubu.

2.9.11 Izvedba tunela za cijevi mora osigurati moguć-nost odgovarajuće mehaničke ventilacije tog prostora.

2.9.12 Tankovi dvodna i tunel za cijevi moraju imatidva neovisna izlaza smještena na što većoj udaljenosti jedanod drugog.

2.9.13 Za brzo spašavanje i iznošenje ozlijeđenogosoblja iz pumpne postaje tereta, tankova tereta, pregradaka,balastnih tankova i drugih prostorija u području tereta, teprostorija namjenjenih za prijevoz opasnih tereta gdje nepostoje odgovarajući uređaji za rukovanje teretom, mora sepredvidjeti:

.1 prenosiva soha s vitlom lagane konstruk-cije, pogodna za postavljanje i pričvršće-nje iznad pristupnog grotla.Soha za pumpnu postaju tereta mora bitiugrađena;

.2 košara ili odgovarajuća nosila opremljenaužadima za vođenje na donjem kraju.

2.9.14 Ulazak u prostorije navedene u 2.9.13 mora bitipod nadzorom odgovorne osobe. Prije ulaska u prostorijumoraju se poduzeti sljedeće mjere zaštite:

.1 Oprema koja se zahtijeva u skladu s2.9.13, mora biti na svom mjestu i spre-mna za korištenje.

.2 Prostorija se mora osloboditi od opasnihplinova i para što je više moguće, a sad-ržaj kisika u atmosferi tanka mora iznositioko 21%.

.3 Osoblje mora nositi napravu za disanje idrugu zaštitnu opremu, prema potrebi.

2.9.15 Za zahtjeve za zaštitnu i sigurnosnu opremu natankerima za kemikalije vidi pravila RO (npr. vidi pravilaHRB-a - Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 27. – Tankeriza kemikalije, 10).

2.10 STROJARNICA

2.10.1 Strojarnica mora imati siguran pristup iz pod-ručja nastambi u svim uvjetima mora i vremena.

2.10.2 Za zahtjeve u svezi izlaza i puteva bijega unuždi, iz strojarnice, vidi Pravila, Dio 17. – Protupožarnazaštita, 2.2.10 i 2.3.4. Izlazi i putevi bijega iz strojarnice mo-raju biti jasno označeni.

2.10.3 Svijetli otvor rova izlaza u nuždi iz strojarnicemora omogućavati prolaz osobi s napravom za disanje i iz-vlačenje nastradale osobe s dna prostorije. Ni u kojem slu-čaju dimenzije otvora ne smiju biti manje od 800 mm x 800mm.Na pogodnom mjestu iznad otvora izlaza u nuždi izstrojarnice moraju se predvidjeti uške odgovarajuće nosivos-ti.

2.10.4 Vrata strojarnice moraju biti zvučno izolirana iopremljena, gdje je to izvedivo, sa samozatvaračem. Vratastrojarnice i svih prostorija koje su sastavni dio strojarnice, ukojima boravi i radi posada broda, ne smiju se zaključavatidok su strojevi u pogonu, ili dok se obavljaju radovi u stro-jarnici i moraju imati mogućnost otvaranja iznutra i kad suzaključana.

2.10.5 Na brodovima na kojima je visina od podnicastrojarnice do palube nastambi veća od 14 m preporučuje sepostavljanje osobnog dizala.

2.10.6 Prostor ispod podnica strojarnice gdje se nala-ze uređaji koji zahtijevaju česti nadzor i posluživanje moraimati odgovarajuću ventilaciju i osvijetljenje. Na mjestimagdje nađe da je to potrebno za siguran pristup, RO može zah-tijevati postavljanje nogostupa i rukohvata.

2.10.7 Podnice strojarnice moraju biti izrađene od li-ma protuklizne izvedbe i imati rubnu traku visine najmanje40 mm. Izvedba, veličina i težina podnica mora omogučavatinjihovo lako podizanje i premiještanje.Na mjestima gdje sepredviđa odlaganje teških predmeta podnice moraju biti od-govarajuće pojačane.

2.10.8 Podnice strojarnice moraju biti sigurno prič-vršćene. Otvori na podnicama za pristup do uređaja i ventilaispod podnica moraju imati prikladne poklopce koji se nemogu pomaknuti uslijed vibracija i gibanja broda.

2.10.9 Materijali i proizvodi koji se koriste za izradbui zaštitu strojeva i uređaja, uključivo izolaciju strojarnice, nesmiju pri zagrijavanju stvarati opasne i štetne plinove, ili udrugim uvjetima okoline na bilo koji drugi način ugrožavatizdravlje osoblja.

2.10.10 Teški strojevi i uređaji i dijelovi strojeva i ure-đaja moraju imati uške ili druga sredstva za pridržavanje pri-likom podizanja i premiještanja.

2.10.11 Za pristup do mjerne i regulacijske armature nastrojevima i uređajima na povišenoj razini, gdje je to potreb-no, moraju se predvidjeti odgovarajuće platforme, ljestve,nogostupi i rukohvati.

2.10.12 Svi izloženi dijelovi strojeva i uređaja, koji uradu mogu predstavljati opasnost za osoblje, moraju biti og-rađeni odgovarajućom zaštitnom konstrukcijom,koja možebiti dio samog stroja ili uređaja (kućište), ili posebna ograda,pregrada i sl. Izvedba i čvrstoća zaštite mora odgovarati nje-


2010

noj namjeni, a pričvršćenje skidljivih djelova zaštite mora i-mati osiguranje od olabavljenja uslijed vibracija.

Zaštita mora zauzimati najmanji mogućiprostor, i ne smije otežavati posluživanje stroja.

2.10.13 Pokretna zaštita mora imati osiguranje za otvo-reni i zatvoreni položaj, a unutarnja površina zaštite mora i-mati upozoravajuću boju da se uoči da je zaštita otvorena.

2.10.14 Naprave i uređaji za upravljanje moraju biti us-klađene s radom odgovarajućih strojeva i uređaja, te s pokre-tima tijela pri rukovanju. Svojim oblikom izgledom, položa-jem, bojom i sl. moraju se razlikovati od drugih naprava i u-ređaja.

2.10.15 Uz naprave i uređaje za upravljanje moraju bitipostavljeni odgovarajući natpisi i oznake koji označavajunjihovu namjenu i objašnjavaju korištenje.

2.10.16 Svi strojevi i uređaji u strojarnici, osim osnov-nih natpisa proizvoda, moraju imati natpise koji označavajunjihovu namjenu i pripadnost sustavu.

2.10.17 Svi tankovi u strojarnici moraju imati natpiskoji označava njihovu namjenu, pripadnost sustavu i obujam.Za strukturne tankove i tankove u dvodnu, ovi natpisi morajuse nalaziti u blizini pripadnih otvora/poklopaca tanka.

2.10.18 Razmak između strojeva i uređaja u strojarnicimora osiguravati nesmetani prolaz, pristup do mjerne i regu-lacijske armature i naprava za upravljanje, i dovoljno prosto-ra za neophodno održavanje, popravak i pregled.

2.10.19 Na poklopcima kućišta motora s unutarnjim iz-garanjem mora se postaviti slijedeći natpis upozorenja:

"Ako se sumnja da je unutar kućišta došlo dopregrijanja, poklopac otvora za nadzor ne smije se otvoritiprije isteka vremena potrebnog za hlađenje motora nakonzaustavljanja".

2.10.20 Oko porivnih strojeva, ovisno o njihovoj visini,mora se predvidjeti odgovarajuće platforme, ljestve i rukoh-vate koji omogućuju siguran pristup do svih dijelova stroje-va.

2.10.21 Potrebna sila za uređaje za ručno okretanje o-sovine stroja ne smije iznositi više od 500 N.

2.10.22 Na istaknutom mjestu u blizini kotlova morajubiti postavljene upute za posluživanje kotlova.

2.10.23 Paljenje sapnica kotlova mora biti bez primjeneručne baklje, a za čišćenje sapnica mora se predvidjeti odgo-varajuća oprema.

2.10.24 Pomoćni strojevi i uređaji moraju biti smješteniu blizini porivnih strojeva i razvrstani prema funkcionalnojosnovi.

2.11 SREDIŠNJE MJESTOUPRAVLJANJA

2.11.1 Središnje mjesto upravljanja u strojarnici, akoje predviđeno, mora biti izolirano od izvora buke, koliko je topraktički moguće, i nalaziti se na mjestu koje nije izloženoprekomjernim vibracijama.

2.11.2 Preporučuje se za središnje mjesto upravljanjapredvidjeti zasebnu prostoriju odgovarajuće toplinski i zvuč-no izoliranu od opće buke i topline u strojarnici.

Prostorija središnjeg mjesta upravljanja morabiti klimatizirana.

2.11.3 Raspored i smještaj kontrolno-mjernih instru-menata i upravljačkih naprava na središnjem mjestu uprav-ljanja mora odgovarati općim zahtjevima za stalna i povre-mena radna mjesta, (vidi 2.1).

2.11.4 Središnje mjesto upravljanja mora biti oprem-ljeno ormarom i policama za čuvanje potrebne tehničke do-kumentacije, stolom za vođenje zabilješki i odgovarajućimbrojem stolica.

2.11.5 Svi kontrolno-mjerni instrumenti i upravljačkenaprave moraju imati odgovarajuće natpise s oznakom nam-jene i načinu korištenja, kad je to potrebno.

2.12 RADIONICE

2.12.1 Prilazi i ulazi u radionice moraju omogućavatinesmetan prijenos uređaja, opreme i materijala.

2.12.2 Za prijenos dijelova težih od 50 kg moraju sepredvidjeti odgovarajuće podizne naprave i uške za ovješenjeiznad radnih stolova i površina i prikladna lagana kolica.

2.12.3 Raspored strojeva, radnih stolova i ostale op-reme u radionici mora osiguravati nesmetan prolaz i pristupdo radnih mjesta i izlaz u nuždi iz radionice. U ovisnosti oveličini i smještaju radionice i rasporedu uređaja u radionici,Ministarstvo na prijedlog RO razmatra i odlučuje o broju iz-laza iz radionice u svakom pojedinom slučaju zasebno.

2.12.4 Strojevi, uređaji, radni stolovi, ormari, police,sanduci i druga oprema radionice mora biti sigurno prič-vršćena. Police moraju imati zaštitu protiv ispadanja djelova iopreme, a ladice osiguranje u zatvorenom položaju.

2.12.5 Rotirajući dijelovi strojeva, kao što su brusilice,kružne pile i sl. moraju imati odgovarajuću zaštitu od povre-de od djelova alata i krhotina predmeta koji se obrađuje. Iz-nad ili u neposrednoj blizini ovih strojeva moraju biti posta-vljeni natpisi upozorenja o obveznoj upotrebi zaštitne opremekoja se mora uvijek nalaziti na dohvatu ruke s odgovarajućegradnog mjesta.

2.12.6 Površine radnih stolova moraju biti od tvrdogdrveta ili metalne, a mjesta za odlaganje alata i manjih pred-meta moraju imati rubnu traku, kao zaštitu od ispadanja.

2.12.7 Prema potrebi, radna mjesta u radionici morajuimati i lokalnu rasvjetu. Ako se pri tome koristi prenosiva ža-rulja ili žarulja s pomičnim savitljivim kabelom, moraju sepoduzeti mjere za zaštitu od udara strujom (sigurnosni napon,ili sl.).

2.12.8 U radionicama u kojima se koriste gorivi mate-rijali moraju biti postavljeni odgovarajući znakovi upozo-renja i natpisi zabrane pušenja.

2.12.9 Na istaknutom mjestu u radionici moraju sepostaviti tablice s općim upozorenjima i uputama za rad.

2.12.10 Radna mjesta za električno zavarivanje morajuimati pomične zaklone s pripadnim natpisima upozorenja.


2010

2.12.11 Prenosivi strojevi za električno zavarivanje mo-raju imati mogućnost pričvršćenja.

2.12.12 Za posebne zahtjeve za radionice za električnoi plinsko zavarivanje vidi Pravila, Dio 17. - Protupožarnazaštita, 2.1.12.

2.12.13 Za čuvanje sredstava za čišćenje i raznih otpa-daka, u radionici se moraju postaviti zasebni metalni sanduci.

2.12.14 Radionice koje su sastavni dio strojarnice mo-raju, koliko je to praktički moguće, biti zvučno izolirane odbuke u strojarnici.

2.13 PRIČUVNI DIJELOVI

2.13.1 Pričuvni dijelovi za strojni uređaj i strojeve ustrojarnici moraju se čuvati u zasebnoj prostoriji, brodskomspremištu, ili na prikladnim, za to određenim mjestima ustrojarnici i radionici.

2.13.2 Za pričuvne djelove i uređaje većih dimenzijamoraju se predvidjeti posebna mjesta za čuvanje označena napripadnom planu smještaja. Ova mjesta moraju biti unutardohvata dizalice u strojarnici, odnosno radionici i, koliko jeto moguće, u blizini mjesta korištenja.

2.13.3 Pričuvni dijelovi i uređaji moraju biti na odgo-varajući način zaštićeni i označeni pripadnim natpisima.

2.13.4 Pričuvni dijelovi i uređaji manjih dimenzija itežine moraju se čuvati u ormarima, na policama i u sandu-cima. Pojedinačni rezervni dijelovi moraju nositi čvrste oz-nake, a uz zapakirane rezervne djelove mora se nalaziti pri-padni popis.

2.14 ELEKTRIČNA OPREMA

2.14.1 Električna oprema namijenjena za primjenu nabrodovima mora biti izvedena i smještena tako da ne pred-stavlja opasnost za osoblje koje je poslužuje i koristi, i ostaloosoblje na brodu.

2.14.2 Dijelovi električnih uređaja koji u normalnimradnim uvjetima imaju temperaturu višu od 80oC moraju bitina odgovarajući način izolirani, ograđeni i sl., da se spriječeslučajni dodir i ozljede osoblja.

2.14.3 Za zahtjeve za zaštitne mjere od električnog u-dara i sigurnosne napone napajanja vidi pravila RO (npr. vidipravila HRB-a - Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12. -Električna oprema, 2.5 i 4.2).

2.14.4 Za napajanje trošila sigurnosnog napona, akonema mreže tog napona, dopušta se korištenje mreže normal-nog napona i ugrađenih transformatora ili pretvarača kojidaju sigurnosni napon na izlaznim stezaljkama utičnica.

2.14.5 Na ulazu u prostorije opasne zbog eksplozijemoraju biti postavljeni natpisi zabrane primjene prenosiveelektrične opreme koja nije sigurnosne izvedbe, sve dok od-govorna osoba ne provjeri da zrak u tim prostorijama ne sad-rži zapaljive pare i plinove.

2.14.6 Pod oko glavne sklopne ploče i sklopne pločeza nuždu, kojima je napon viši od sigurnosnog (50 V), morabiti od odgovarajućeg izolacijskog materijala otpornog namehaničko oštećenje.

2.14.7 Na brodovima koji imaju električne uređaje snaponom višim od sigurnosnog, mora se predvidjeti pribor zazaštitu od udara električne struje koji se sastoji od:

.1 naprave za ispitivanje (postojanja) napo-na (univerzalni instrument ili naprava stinjalicom);

.2 izolacijskih rukavica;

.3 izolacijskog prostirača od nehigroskop-nog materijala, dimenzija ne manjih od800 mm x 800 mm.

2.14.8 Na istaknutom mjestu u hodniku nastambi mo-raju biti postavljene upute za pružanje pomoći unesrećenimaod električnog udara, a na mjestima gdje postoji opasnost odelektričnog udara odgovarajući natpisi i znakovi upozorenja.

2.14.9 Prenosivi električni alat koji ima dvostruku ilipojačanu izolaciju i ne zahtijeva uzemljenje, mora imati uti-kače pogodne za uklapanje u utičnicu s kontaktom za uzem-ljenje.

2.14.10 Nije dopuštena primjena grla s ugrađenim pre-kidačima.

2.15 PROSTORIJE I POMAGALA ZANAVIGACIJU I VEZU

2.15.1 Paluba u prostorijama u kojima se nalaze radi-ooprema, zvrčni kompas i drugi električni uređaji, mora bitiprekrivena izolacijskim prostiračem.

2.15.2 Dijelovi uređaja (antene) koji mogu izazvati o-pekotine, moraju biti zaštićeni od nehotičnog dodira.

2.15.3 Radiotelegrafist u radiokabini na svom radnommjestu mora imati okretnu stolicu, s mogućnošću podeša-vanja visine. Stolica mora imati oslonac za ruke i morski vez.

2.15.4 Ako se pri otvaranju (izvlačenju, pomicanju,podizanju ili skidanju poklopca i pokrova bez primjene alata)radiouređaja i elektroničkih navigacijskih uređaja mogu do-dirnuti dijelovi koji vode struju napona višeg od 250 V, ure-đaji se moraju automatski isklopiti.

2.15.5 Kada je uređaj otvoren mora postojati moguć-nost ponovnog uklapanja napona za obavljanje popravka, alise ovo uklapanje mora automatski prekinuti pri zatvaranju u-ređaja.

2.15.6 Kondenzatori nabijeni strujom visokog napona,za vrijeme otvaranja uređaja moraju se isprazniti u tijeku 5 sdo napona ne višeg od 250 V.

2.15.7 Ako na uređaju postoji više utikača i moguća jepogreška pri odabiru pripadne utičnice koja može uzrokovatioštećenje uređaja i probijanje zaštitne izolacije, utikači mo-raju biti tako napravljeni da potpuno onemogućuju uključenjeu neodgovorajuću utičnicu.

2.15.8 Eksplozija katodnih cijevi u ekranima radiou-ređaja ili elektroničkih navigacijskih uređaja ne smije uzro-kovati ozljede osoblja.

2.16 RASHLADNI UREĐAJI

2.16.1 Za dopuštena rashladna sredstva u rashladnimuređajima vidi zahtjeve pravila RO (npr. vidi pravila HRB-a -


2010

Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 11. - Rashladni uređaji,2.2).

2.16.2 Materijal za toplinsku izolaciju i oblaganje ras-hladnih uređaja (uključujući cjevovode) i hlađenih prostorijane smije biti štetan za zdravlje ili izlučivati miris.

2.16.3 Za punjenje rashladnog uređaja rashladnim sre-dstvom, na brodovima na kojima je predviđeno zasebnospremište rashladnog sredstva, mora se predvidjeti ugrađenicjevovod s odgovarajućom armaturom.

2.16.4 Cjevovod rashladnog sredstva ne smije prola-ziti kroz nastambe i upravljačke stanice.

2.16.5 Pregrade i palube, uključivo pripadna vrata,prostorije rashladnog uređaja i spremišta rashladnog sredstva,moraju biti plinonepropusne a izlazi iz ovih prostorija (za ra-shladna sredstva skupine II. i III.) ne smiju voditi u nastambei upravljačke postaje, ili u druge prostorije koje su povezanes nastambama i upravljačkim postajama.

Jedan od izlaza iz ovih prostorija mora voditina otkrivenu palubu. Vidi također zahtjeve pravila RO (npr.vidi pravila HRB-a - Pravila za klasifikaciju brodova, Dio11. - Rashladni uređaji, 3.1 i 3.2).

2.16.6 Rashladni sustav mora imati mogućnost auto-matskog i ručno-upravljanog odmrzavanja isparivača, i brzo isigurno odstranjivanje vode koja nastaje odmrzavanjem.

2.16.7 Na istaknutom mjestu u prostoriji rashladnog u-ređaja i u spremištu rashladnog sredstva moraju biti postav-ljene upute za održavanje uređaja i postupke u nuždi u slu-čaju kvara uređaja.

2.16.8 U prostoriji rashladnih strojeva koji koriste a-monijak moraju se predvidjeti plinske maske i filtri u pričuvi,u količini dovoljnoj za sve osobe istodobno na radu u toj pro-storiji.

2.16.9 Pored ulaza u prostoriju u posebnom ormarumoraju se čuvati ne manje od:

.1 dvije plinske maske;

.2 jedna naprava za disanje;

.3 jedno zaštitno odijelo s gumenim rukavi-cama i čizmama;

.4 jedna naprava za mjerenje koncentracijeili indikator za otkrivanje istjecanja ras-hladnog sredstva.

2.17 BRODSKA SPREMIŠTA IPOSEBNE PROSTORIJE

2.17.1 Broj, veličina i raspored brodskih spremištamora odgovarati veličini i namjeni broda. Općenito, brodskaspremišta moraju biti razmještena podjednako po pramcu ikrmi broda i u blizini prostorija gdje se obavljaju službe zakoje su namijenjena.

2.17.2 Brodska spremišta moraju imati odgovarajućeulaze za pristup osoblja, odnosno otvore za unošenje i izno-šenje opreme i inventara koji se tu čuva. Ako su za tu svrhupredviđena grotla, ona moraju biti u dohvatu teretnog uređajaili mora biti predviđena ugrađena ili prenosiva soha ili napra-va za dizanje odgovarajuće nosivosti, kad je to primjenjivo.

2.17.3 Brodska spremišta moraju imati police, kuke ikonzole za odlaganje i čuvanje opreme i inventara.

2.17.4 Na vratima spremišta boja mora biti postavljenodgovarajući natpis upozorenja o opasnosti od požara.

2.17.5 Prostorija za akumulatore mora imati ulaz s ot-krivene palube . Vrata prostorije moraju biti zaključana.

2.17.6 U prostoriji za akumulatore moraju se predvi-djeti police za čuvanje posuda s elektrolitom i destiliranomvodom i zaštitna odjeća koja obuhvaća: pregaču, cipele, ru-kavice i naočale.

2.17.7 Na vratima prostorije mora biti postavljen od-govarajući natpis upozorenja o opasnosti od eksplozije.


2010

3 TEHNIČKE MJERE ZAŠTITEU NASTAMBAMA

3.1 PRIMJENA

3.1.1 Zahtjevi ovog odsjeka, navedeni u 3.2 do 3.11primjenjuju se, obvezno, na sve brodove (vidi 1.2), kako jeprimjenjivo za određeni tip, veličinu i/ili namjenu broda,osim kako je navedeno u 3.1.2 i 3.1.3.

3.1.2 RO može, uz dopuštenje Ministarstva, oslobo-diti brodove bruto tonaže manje od 200, kad nađe da je opra-vdano tako postupiti, uzimajući u obzir veličinu broda i brojosoba na brodu, u odnosu na zahtjeve navedene u:

.1 3.2.14, 3.3.22.5 i 3.9; i

.2 3.3.4 i 3.3.6 do 3.3.10, uključivo, samoglede površine poda.

3.1.3 Na brodovima gdje postoji potreba uzimanja uobzir, bez diskriminacije, interesa posade i posebnog osobljarazličitih i izrazitih vjerskih i društvenih običaja, RO može,uz dopuštenje Ministarstva, prikladno izmijeniti pojedine za-htjeve na koje se odnosi navedeno u 3.1.1, uz uvjet da takveizmjene ne dovedu do toga da ukupne pogodnosti budumanje povoljne od onih do kojih bi došlo primjenom zahtjevaovog odsjeka.

3.1.4 Svako izuzeće u pogledu primjene zahtjeva nakoje se odnosi navedeno u 3.1.1 može biti učinjeno samo kadje to izričito predviđeno u 3.1.1 i samo za posebne okolnostiu kojima su takva izuzeća jasno opravdana čvrstim uporišti-ma, te radi zaštite zdravlja i sigurnosti posade i posebnogosoblja.

3.2 OPĆENITO

3.2.1 Visina svih prostorija nastambi (vidi 1.2.2) mo-ra biti odgovarajuća; najmanja dopuštena slobodna visina usvim takvim prostorijama, gdje je potrebno potpuno i slo-bodno kretanje, ne smije biti manja od 2,03 m. RO možeodobriti ograničeno smanjenje visine u nekom prostoru ilidijelu prostora u takvim prostorijama uz uvjet da je takvosmanjenje:

.1 prihvatljivo;

.2 da neće dovesti do neudobnosti posade iposebnog osoblja;

.3 trajno i odgovarajuće označeno, gdje je topotrebno.

3.2.2 Na svim brodovima, osim putničkih brodova,kabine moraju biti smještene iznad teretne linije u srednjemdijelu broda ili na krmi, osim u izuzetnim slučajevima kadveličina, tip ili namjeravana služba broda čine takav smještajnemogućim. Tada kabine mogu biti smještene u prednjemdijelu broda, ali ni u kojem slučaju ispred sudarne pregrade.

3.2.3 Na putničkim brodovima i na brodovima po-sebne namjene (vidi rezoluciju MSC.266(84)), RO može, uzuvjet da je postignuto zadovoljavajuće uređenje rasvjete iventilacije, odobriti smještaj kabina ispod teretne linije, ali seone ni u kojem slučaju ne smiju nalaziti ispod radnih prolaza.

3.2.4 Izravni pristup u prostorije nastambi iz prosto-rija za teret, prostorija strojeva, radionica i sl. ili iz kuhinja,ostava, brodskih spremišta, praonica/sušionica te zajedničkihsanitarnih prostorija u druge prostorije nastambi nije dopuš-ten.

Dijelovi konstrukcija (pregrada i paluba) kojiodvajaju navedene prostorije te vanjske konstrukcije prosto-rija nastambi moraju biti od čelika ili drugog, odobrenog,jednakovrijednog materijala vodonepropusne i/ili plinonep-ropusne izvedbe, što je primjenjivo.

3.2.5 S obzirom na posebne uvjete i potrebe života irada na brodu, u svim prostorijama nastambi moraju se pred-vidjeti mjere sigurnosti i zaštite zdravlja i sprečavanja nesre-ća, uključivo sprečavanja opasnosti od izlaganja štetnoj razi-ni buke i vibracijama te drugim čimbenicima okoline i kemi-kalijama, u skladu s odnosnim ILO dokumentima i drugimmeđunarodnim normama i uputama (vidi 1.1.2 i 3.18 i 3.19).

3.2.6 Prostorije nastambi moraju biti smještene što jemoguće dalje od porivnih i pomoćnih strojeva, kormilarskoguređaja, palubnih vitala te uređaja i opreme za ventilaciju,klimatizaciju i drugih uređaja koji stvaraju prekomjernu bu-ku.

3.2.7 Konstrukcije koje odvajaju prostorije nastambiod prostora u kojima se stvara buka moraju biti odgovarajućezvučno izolirane.

3.2.8 Prostorije nastambi ne smiju biti na mjestu kojeje izloženo prekomjernim vibracijama.

3.2.9 Vanjske pregrade i palube prostorija nastambimoraju biti toplinski izolirane. Sve ostale pregrade i palubeprostorija nastambi, uključivo hodnika, moraju biti odgova-rajuće izolirane da se spriječi kondenzacija i pregrijavanje.Grotla strojarnice i sve pregradne stijene i palube kuhinje idrugih prostora u kojima se stvara toplina moraju biti izolira-ne da se spriječi prolaz topline u susjedne prostorije nastam-bi, uključivo hodnike.

3.2.10 Materijal i izvedba svih unutrašnjih pregrada,stropova, obloga, podova te ugrađenog i pokretnog namješ-taja i opreme i pripadajućih spojeva u prostorijama nastambimoraju biti odobreni od RO i udovoljavati općim normamaza zdravu okolinu i održavanje, za odnosnu namjenu, uklju-čivo, ali ne i ograničeno na:

.1 sigurnost protiv gamadi i održavanje čis-toće;

.2 neupijanje vlage i mirisa;

.3 otpornost na koroziju, trajnost i svijetluboju; i

.4 za podove, protukliznu površinu i prekri-vanje pukotina na rubovima.

3.2.11 Sve prostorije nastambi moraju imati prikladnuumjetnu rasvjetu i, kad je to primjenjivo, zadovoljavajućuodvodnju (vidi 3.13 i 3.14).

Ako drugdje nije drugačije kazano (vidi 3.2.2 i3.2.3), kabine i blagovaonice moraju, dodatno, imati i prirod-nu rasvjetu.

3.2.12 Kabine i blagovaonice moraju imati odgovara-juću ventilaciju.

Domaćinske prostorije i sve sanitarne prostorijemoraju imati ventilaciju prema otvorenom i, za domaćinske


2010

prostorije koliko je to praktički izvedivo, neovisno o ventila-ciji bilo koje druge prostorije nastambi (vidi 3.16).

3.2.13 Osim na brodovima koji plove isključivo naputovanjima u tropskim klimatskim uvjetima, prostorije nas-tambi moraju biti opremljene odgovarajućim sustavom zagrijanje. Sustav mora biti stalno u radu dok posada i posebnoosoblje borave i/ili rade na brodu, a klimatski uvjeti to zahti-jevaju. (vidi 3.15).

3.2.14 Svi brodovi, osim onih koji redovito obavljajuputovanja u području gdje klimatske prilike to ne zahtijevaju,moraju biti opremljeni sustavom za klimatizaciju zraka (vidi3.17) za:

.1 prostorije nastambi;

.2 izdvojene radio-prostorije; i

.3 središnju upravljačku prostoriju strojeva(središnje mjesto upravljanja).

3.2.15 Ulaz, s otkrivene palube, u nadgrađe/palubnukućicu u kojem se nalaze prostorije nastambi ne smije biti nastijeni okrenutoj prema pramcu.

Vrata ulaza smještenog na bočnoj stijeni mo-raju se otvarati prema pramcu. Vrata moraju imati oknoodobrene izvedbe ili biti na drugi način ostakljena.

3.2.16 Raspored hodnika i stubišta u nastambama mo-ra osiguravati izravnu povezanost svih prostorija na jednojpalubi i svih prostorija na jednoj palubi s prostorijama nadrugoj palubi, bez potrebe izlaženja na otkrivenu palubu, inajmanje dva izlaza na otkrivenu palubu i pristup do sredsta-va za spašavanje, u slučaju nužde.

3.2.17 Kroz prostorije nastambi, uključivo hodnike, nesmiju prolaziti cjevovodi drugih sustava osim onih koji služeza nastambe. Ako to nije tehnički moguće, dopušta se prolazu području hodnika koji služe za pristup u prostorije nastam-bi uz uvjet da je cjevovod što kraći, odgovarajuće obložen isiguran protiv propuštanja. Cjevovod pare i vrele vode morabiti odgovarajuće toplinski izoliran.

3.2.18 Prolaz za komunikaciju od pramca do krme iobratno ne smije voditi kroz nastambe.

3.2.19 Vanjski uglovi pregrada, vrata itd. te svi izlo-ženi rubovi koji mogu ozlijediti osoblje u prolazu moraju i-mati radijus zaobljenja ne manji od 0,75 mm.

3.2.20 Na mjestima gdje zbog povremene vode ilidrugih tekućina na podu može doći do klizanja mora se pred-vidjeti tepih, prostirka ili sl., ako izvedba poda nije protukli-zna.

3.3 SPAVAONICE (KABINE)

3.3.1 Kad su, zbog prirode službe ili nekog drugograzloga, na brodu predviđene kabine, mora biti udovoljenozahtjevima ovog poglavlja.

3.3.2 Na svim brodovima, osim putničkih brodova,za svakog člana posade i posebnog osoblja mora se predvid-jeti zasebna kabina. RO može, uz dopuštenje Ministarstva,brodove bruto tonaže manje od 3.000 i brodove posebnenamjene osloboditi od udovoljavanja ovom zahtjevu, među-tim, u svim slučajevima moraju se predvidjeti zasebne kabineza muškarce i žene i krevet za svakog člana posade i poseb-nog osoblja.

3.3.3 Kabine moraju biti odgovarajuće veličine s pri-kladno izvedenim i razmještenim krevetima, namještajem iopremom, da se osigura održavanje čistoće, primjerenaudobnost i odmor, uključivo, kad god je to moguće, i za oso-bu koja se može pridružiti članu posade.

3.3.4 Površina poda u jednokrevetnim kabinama nesmije biti manja od:

- 4,5 m2 na brodovima bruto tonažemanje od 3.000;

- 5,5 m2 na brodovima bruto tonaže3.000 i više, ali manje od 10.000;

- 7,0 m2 na brodovima bruto tonaže10.000 i više.

3.3.5 Bez obzira na zahtjeve navedene u 3.3.4, da bise moglo predvidjeti jednokrevetne kabine na brodovimabruto tonaže manje od 3.000, putničkim brodovima i brodo-vima posebne namjene, RO može, uz dopuštenje Ministarstvai uzimajući u obzir veličinu broda i područje plovidbe, odob-riti manju površinu poda kabine, ali, ni u kojem slučaju, nemanju od:

.1 4,0 m2 na brodovima bruto tonaže manjeod 3.000, ali ne manje od 1.600;

.2 3,5 m2 na brodovima bruto tonaže manjeod 1.600, ali ne manje od 800;

.3 3,0 m2 na brodovima bruto tonaže manjeod 800.

3.3.6 Osim na putničkim brodovima i brodovima po-sebne namjene, na brodovima bruto tonaže manje od 3.000kabine mogu biti, najviše, dvokrevetne, uz uvjet da površinapoda u tim kabinama nije manja od 7,0 m2.

3.3.7 Na putničkim brodovima i brodovima posebnenamjene površina poda kabine za članove posade koji neobavljaju dužnosti brodskih časnika ne smije biti manja od:

.1 7,5 m2 za dvokrevetne kabine;

.2 11,5 m2 za trokrevetne kabine;

.3 14,5 m2 za četverokrevetne kabine.

3.3.8 Na brodovima posebne namjene dopušten jesmještaj više od četiri osobe u kabini; u tom slučaju površinapoda takvih kabina ne smije biti manja od 3,6 m2 po korisni-ku.

3.3.9 Osim na putničkim brodovima i brodovima po-sebne namjene, površina poda po korisniku u kabinama začlanove posade koji obavljaju dužnosti brodskih časnika, akonije predviđena privatna soba za odmor ili dnevni boravak,ne smije biti manja od:

.1 7,5 m2 na brodovima bruto tonaže manjeod 3.000;

.2 8,5 m2 na brodovima bruto tonaže 3.000 iviše, ali manje od 10.000;

.3 10 m2 na brodovima bruto tonaže 10.000i više.

3.3.10 Na putničkim brodovima i brodovima posebnenamjene površina poda po korisniku u kabinama za članoveposade koji obavljaju dužnosti brodskih časnika, ako nijepredviđena privatna soba za odmor ili dnevni boravak, nesmije biti manja od:

.1 7,5 m2 za mlađe časnike (dočasnike);

.2 8,5 m2 za starije časnike.


2010

Dočasnicima se smatraju oni časnici koji obav-ljaju dužnosti na radnoj razini, a starijim časnicima oni kojiobavljaju dužnosti na upravljačkoj razini.

3.3.11 Zapovjednik broda, upravitelj stroja i prvičasnik palube, a kad veličina broda to omogućuje i drugičasnik stroja, moraju, dodatno uz svoju kabinu, imati sobu zaodmor, dnevni boravak ili odgovarajuću dodatnu prostoriju.RO može, uz dopuštenje Ministarstva, osloboditi brodovebruto tonaže manje od 3.000 od udovoljavanja ovomzahtjevu.

3.3.12 Kad god je to moguće, mora se predvidjeti do-voljan broj kabina tako da su:

.1 straže odvojene i da nijedan član posadekoji radi danju ne dijeli kabinu s osobomna straži;

.2 u jednoj kabini smještena najviše dvačlana posade koji obavljaju dužnosti do-časnika.

3.3.13 U zahtjevanu najmanju površinu poda u kabi-nama može se uračunati površina zauzeta ugrađenim namje-štajem i opremom (krevet, ormar, ormarić, divan, sjedište,stol, umivaonik i sl.), ali ne i površina koja zbog svoje maleveličine (širine manje od 500 mm) ili nepravilnog oblika nedoprinosi površini raspoloživoj za slobodno kretanje i smje-štaj.

3.3.14 Kad veličina broda, njegova namjena i izvedbačine to mogućim i prikladnim, kabine moraju imati zasebnukupaonicu, uključivo zahod, da se korisnicima osigura prim-jerena udobnost i odmor (vidi 3.5.6).

3.3.15 Kreveti, kad god je to moguće, moraju bitipostavljeni u uzdužnom smjeru broda i dovoljno udaljeni odvrata kabine i mjesta propuha. Hladne odnosno tople stijeneu području kreveta moraju biti na odgovarajući način izolira-ne i/ili obložene.

3.3.16 Pristup do kreveta mora biti s njegove duljestranice i, koliko je to moguće, po čitavoj duljini. U više-krevetnim kabinama, do kreveta koji je na katu mora se osi-gurati odgovarajući pristup, a kreveti moraju biti opremljenisa zastorom.

3.3.17 U kabinama s krevetima jedan iznad drugog(ukupno dva kreveta) donji krevet mora biti izdignut od podanajmanje 300 mm, a gornji krevet mora biti postavljen takoda je slobodna visina iznad oba kreveta podjednaka i nemanja od 610 mm. Pod gornjeg kreveta mora biti od krutogmaterijala i izveden tako da ne propušta prašinu.

Ako su kreveti postavljeni uz vanjsku stijenukabine, na mjestu gdje se nalazi okno ili prozor može bitisamo jedan krevet.

3.3.18 Unutarnje dimenzije kreveta moraju biti naj-manje 1980 mm x 800 mm.

3.3.19 Konstrukcija kreveta ne smije pogodovati gni-ježđenju gamadi i preporučuje se da bude od materijala kojislabo provodi toplinu.

Svi rubovi konstrukcije kreveta preko kojih seulazi u krevet moraju biti zaobljeni, a površine glatke.

Na 2/3 svoje duljine (uz uzglavlje i gdje su no-ge) krevet mora imati bočnicu visine najmanje 250 mm.

3.3.20 Kreveti moraju imati madrace s oprugama ilibiti neke druge jednakovrijedne odobrene izvedbe, koja nepogoduje gniježđenju gamadi.

3.3.21 Iznad uzglavlja svakog kreveta mora na pogod-nom mjestu biti postavljena odgovarajuća svjetiljka.

3.3.22 Osim kreveta, u kabinama se mora predvidjetisljedeći namještaj i oprema:

.1 dovoljno prostrani ormar za odjeću, zasvakog korisnika, (zapremnine najmanje0,475 m3). Ormar mora imati policu,ventilacijske otvore gore i dolje i moguć-nost zaključavanja.Ako se ormar ne proteže do stropa, slo-bodni prostor iznad ormara mora biti zat-voren vratnicom;

.2 stolić, koji može biti ugrađen, sklopiv ilina izvlačenje, i primjereno mjesto za sje-denje;

.3 ladica(e) ili jednakovrijedni prostor zasvakog korisnika (zapremnine najmanje0,056 m3). Ako je ladica(e) ugrađena uormar za odjeću, ukupna zapremnina or-mara za odjeću mora biti najmanje 0,5m3;

.4 polica za knjige;

.5 toaletni ormarić sa zrcalom i umivaonik stekućom toplom i hladnom slatkom vo-dom, osim na putničkim brodovima i akokabina nema zasebnu sanitarnu prostori-ju;

.6 koš za otpatke i utičnica za električnibrijaći aparat;

.7 tepih uz krevet;

.8 dovoljan broj vješalica za ogrtače, ali nemanje od dvije;

.9 zastor ili sjenilo za svaki prozor ili okno.

3.3.23 U kabinama časnika (vidi 3.3.9 i 3.3.10), umje-sto i dodatno navedenom u 3.3.22, mora se nalaziti:

.1 pisaći stol s ladicom i stolica;

.2 divan (počivaljka) s naslonom dimenzija,najmanje, 1850 mm x 800 mm, postav-ljen okomito u odnosu na krevet.

3.3.24 Na brodovima bruto tonaže 3.000 i više, osimputničkih brodova i brodova posebne namjene, u kabinamačlanova posade na koje se ne odnosi navedeno u 3.3.23, um-jesto i dodatno onom što se zahtijeva u 3.3.22.2, mora se pre-dvidjeti divan s naslonom dimenzija, najmanje, 1800 mm x700 mm, postavljen okomito na krevet

3.3.25 Za svakog člana posade i posebnog osoblja mo-ra se predvidjeti:

.1 čisto i kvalitetno posteljno rublje; i

.2 dovoljan broj ručnika te sapuna i toalet-nog papira u potrebnoj količini.

3.3.26 Na prikladnom mjestu u kabini mora se posta-viti natpis upozorenja o opasnosti od pušenja u krevetu i štet-nosti pušenja.


2010

3.4 DRUŠTVENE PROSTORIJE

3.4.1 Svi brodovi moraju imati blagovaonicu i dnev-ni boravak. Na brodovima bruto tonaže manje od 1.600 bla-govaonica i dnevni boravak mogu biti u istoj prostoriji, za-jedno za sve članove posade.

3.4.2 Brodovi bruto tonaže 1.600 i više, ali manje od3.000 moraju imati zasebnu blagovaonicu i dnevni boravakza starije časnike. Na brodovima bruto tonaže 3.000 i višemora se predvidjeti zasebna blagovaonica i zasebni dnevniboravak za starije časnike, a na brodovima bruto tonaže10.000 i više i za ostale članove posade.

3.4.3 Blagovaonice moraju biti smještene izvan pod-ručja kabina i koliko je moguće bliže kuhinji. RO može, uzdopuštenje Ministarstva, osloboditi brodove bruto tonažemanje od 3.000 od udovoljavanja ovom zahtjevu.

3.4.4 Osim na putničkim brodovima, površina poda(vidi 3.3.13) u blagovaonici i dnevnom boravku mora bitinajmanje 1,5 m2 po osobi, za predviđeni broj sjedišta.

3.4.5 Broj stolova i stolica u blagovaonici mora bitidovoljan za najmanje 2/3 od broja osoba za koje je namijen-jena, za teretne brodove, odnosno 1/2 za putničke brodove,ali za ne manje od najvećeg broja osoba koje će se vjerojatnonjima istodobno koristiti.

3.4.6 Raspored i dimenzije stolova u blagovaonicimoraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

.1 za svako sjedište mora se osigurati naj-manje 600 mm širine i 380 mm dubinestola;

.2 širina prolaza za posluživanje mora bitinajmanje 800 mm;

.3 razmak između stolova sa sjedištima leđaprema leđima mora biti najmanje 1.200mm; i

.4 udaljenost strane stola sa sjedištima donajbliže prepreke mora biti najmanje 750mm.

3.4.7 Visina stolova mora biti 720 mm do 780 mm,sa zračnošću najmanje 180 mm između površine sjedišta idonjeg ruba strukture stola.

3.4.8 Površina stola mora biti glatka, otporna na vla-gu i pogodna za čišćenje, a rubovi stola moraju imati rubnuletvu.

Stolovi moraju biti ugrađeni, a stolice morajuimati morski vez.

3.4.9 U blagovaonici se, za potrebe posade i poseb-nog osoblja, mora nalaziti:

.1 prikladni ormarić s priborom za jelo i po-suđem i oprema za njihovo pranje, akoisto nije predviđeno u smočnici;

.2 hladnjak prikladnog kapaciteta;

.3 pribor za tople napitke, ako isto nije pre-dviđeno u smočnici;

.4 uređaj s hlađenom pitkom vodom; i

.5 dovoljan broj kuka za vješanje odjeće.

3.4.10 Dnevni boravak mora imati dovoljan broj stoli-ca s osloncem za ruke, fotelja te stolova i stolića za najmanje1/2 od ukupnog broja osoblja za koje je namijenjen. Ovisno o

broju osoba na brodu, RO može zahtijevati i veći broj sjedalau dnevnom boravku. Dio prostora u dnevnom boravku morabiti namijenjen za društvene igre, radio i televiziju, ormar sknjigama i osobno računalo s programima.

3.4.11 U dnevnom boravku se mora nalaziti dovoljanbroj kuka za vješanje odjeće.

3.4.12 Za potrebe posade i posebnog osoblja, koliko jeto moguće, treba osigurati prikladan pristup do telefonskihveza brod-obala, elektroničke pošte i interneta, što je raspo-loživo.

3.4.13 Svi brodovi, primjereno veličini i broju osobana brodu, moraju imati prikladno mjesto na otkrivenoj palu-bi, opremljeno šatorom i namijenjeno osoblju u slobodnovrijeme.

3.4.14 Na brodovima bruto tonaže 10.000 i više morase predvidjeti:

.1 zasebna prostorija s odgovarajućom op-remom za sportsku rekreaciju;

.2 prostor za odmor na otkrivenoj palubi na-dgrađa koji:- ima šatore za zaštitu od sunca i pada-

lina,- je na mjestu koje nije izloženo buci,

vibracijama i ispušnim plinovima,- ima palubu protuklizne izvedbe i do-

voljno slobodne površine za najmanje1/4 od ukupnog broja osoblja na bro-du, i to ne manje od 1,5 m2 po osobi.

3.4.15 Na brodovima neograničenog područja plovid-be, bruto tonaže 20.000 i više, preporučuje se predvidjeti ba-zen za plivanje.

3.4.16 Pušenje u društvenim prostorijama može se do-pustiti u, za to određenom, izdvojenom i dobro ventiliranomprostoru; odnosni natpisi upozorenja i zabrane moraju bitipostavljeni na istaknutom mjestu.

3.5 SANITARNE PROSTORIJE

3.5.1 Svi članovi posade i posebnog osoblja morajuimati odgovarajući pristup do sanitarnih sredstava na brodukoji odgovaraju najmanjim propisanim normama zdravlja ihigijene i prihvatljivim normama udobnosti, u zasebnim sa-nitarnim prostorijama za muškarce i žene.

3.5.2 Na svim brodovima se mora, na odgovarajućemmjestu, predvidjeti, posebno za časnike i posebno za posadu,najmanje jedan zahod, jedan pisoar, jedan tuš i dva umivao-nika za svakih šest osoba, ili dio tog broja, koje nemaju kabi-nu sa zasebnom sanitarnom prostorijom. Za manje od tri oso-be ne zahtijeva se pisoar i više od jednog umivaonika.

Navedena sredstva mogu se nalaziti u istoj pro-storiji, uz uvjet da su zahodi smješteni u pripadnom izdvoje-nom i ograđenom prostoru s pojedinačnim ulazom.

3.5.3 Zahodi moraju biti smješteni u blizini, ali od-vojeno od kabina i zajedničkih umivaonica/kupaonica, bezizravnog pristupa iz kabina ili iz prolaza između kabina i tihprostorija do kojih ne postoji i drugi pristup; ovaj zahtjev sene primjenjuje ako se zahod nalazi u zajedničkoj sanitarnojprostoriji između dviju kabina u kojima su smještene, ukup-no, najviše četiri osobe.


2010

3.5.4 Ukupni broj zasebnih zahoda na brodu (vidi3.5.2 i 3.5.17) ni u kojem slučaju ne smije biti manji od:

.1 šest (6) na brodovima bruto tonaže 3.000i više;

.2 četiri (4) na brodovima bruto tonažemanje od 3.000, ali ne manje od 1.600;

.3 tri (3) na brodovima bruto tonaže manjeod 1.600, ali ne manje od 500; i

.4 dva (2) na brodovima bruto tonaže manjeod 500.

3.5.5 Na putničkim brodovima koji redovito obav-ljaju putovanja u trajanju od najviše četiri sata, RO može, uzdopuštenje Ministarstva, odobriti posebno uređenje zajednič-ke sanitarne prostorije i/ili smanjenje broja zahtjevanih sani-tarnih sredstava (vidi 3.5.2).

3.5.6 Na brodovima bruto tonaže 3.000 i više, osimputničkih brodova i brodova posebne namjene, svaka kabinamora imati zasebnu sanitarnu prostoriju s umivaonikom, tu-šem i zahodom.

3.5.7 Zajednička sanitarna prostorija mora biti smje-štena na istoj palubi i u neposrednoj blizini kabina za koje jenamijenjena. Zajedničke umivaonice/kupaonice ne smiju bitiu istoj prostoriji sa zahodima, ali mogu dijeliti isti predpros-tor (vidi 3.5.2 i 3.5.3).

3.5.8 Zajedničke sanitarne prostorije se ne smiju na-laziti iznad bolnice i domaćinskih prostorija. Ulazi u zajedni-čke sanitarne prostorije ne smiju biti u neposrednoj blizinikuhinje, blagovaonice i bolnice.

3.5.9 Pregrade i palube zajedničkih sanitarnih prosto-rija moraju biti od čelika ili nekog drugog jednakovrijednogmaterijala, plinonepropusne i vodonepropusne izvedbe do vi-sine, najmanje, 230 mm iznad palube, osim u području vratagdje ta visina ne smije biti manja od 100 mm. Vanjske preg-rade i palube sanitarnih prostorija moraju biti toplinski izoli-rane i obložene.

3.5.10 Podovi, obloge i stropovi u sanitarnim prosto-rijama moraju biti od otpornog materijala koji ne upija vlagui moraju se moći lako čistiti i dezinficirati.

3.5.11 Podovi u sanitarnim prostorijama moraju bitiprotuklizne izvedbe i imati prikladno smještene palubneodljeve tako da je osigurano brzo otjecanje vode unormalnim uvjetima korištenja broda.

3.5.12 U zajedničkim sanitarnim prostorijama mora sepredvidjeti slavina s priključkom za cijev za pranje prostori-je.

3.5.13 Sve zajedničke sanitarne prostorije moraju bitidovoljno osvijetljene, grijane i ventilirane (vidi 3.2.12).

3.5.14 U zajedničkoj umivaonici se mora nalaziti:.1 odgovarajući broj umivaonika s tekućom

toplom i hladnom slatkom vodom, ogle-dalom, policom, svjetiljkom i držačem sasapunom;

.2 kuke za vješanje ručnika i odjeće;

.3 olujni rukohvat.

3.5.15 U zajedničkoj kupaonici mora se predvidjetizasebna kabina za tuširanje, odvojena od ostalog prostora la-ganim vratima ili zavjesom.

Kabina za tuširanje mora imati pražnicu visinenajmanje 230 mm.

U kupaonici se mora nalaziti:.1 odgovarajući broj tuševa s tekućom top-

lom i hladnom slatkom vodom i držačemsa sapunom;

.2 odgovarajuća podna rešetka ili tepih;

.3 kuke za vješanje ručnika i odjeće;

.4 čvrsto ili sklopivo sjedalo;

.5 olujni rukohvat.

3.5.16 U zajedničkom nužniku mora(ju) se predvidjetizasebna(e) kabina(e) sa zahodom, odvojena(e) od ostalogprostora laganim vratima.

U nužniku se mora nalaziti:- predprostor:

.1 odgovarajući broj pisoara;

.2 olujni rukohvat.- kabina(e):

.3 zahod;

.4 toaletna četka i papir;

.5 kuke za vješanje odjeće.

3.5.17 Na brodovima bruto tonaže 1.600 i više, za pot-rebe osoblja na straži i osoblja s posebnim dužnostima, mo-raju se predvidjeti sljedeće zajedničke sanitarne prostorije:

.1 na zapovjedničkom mostu zahod s umi-vaonikom, za osoblje na straži u kormi-larnici i radio kabini;

.2 u blizini izlaza iz strojarnice zahod s u-mivaonikom i, dodatno, tušem s tekućomtoplom i hladnom slatkom vodom za onekoji nemaju jednokrevetnu kabinu sa za-sebnom sanitarnom prostorijom, za osob-lje na straži u strojarnici; i

.3 u blizini kuhinje zahod s umivaonikom,za osoblje kuhinje.

RO može, uz dopuštenje Ministarstva, oslobo-diti brodove bruto tonaže manje od 1.600 od udovoljavanjazahtjevima navedenim u paragrafu .1 i .2, a brodove brutotonaže manje od 3.000 zahtjeva u paragrafu .3.

3.5.18 Na teretnim brodovima, bruto tonaže veće od3.000, mora se predvidjeti zahod s umivaonikom, s ulazom sotkrivene palube, za lučke radnike.

3.5.19 Umivaonici i pisoari moraju, čim je više mogu-će, biti tako smješteni da je osoba, kada ih koristi, okrenutalicem prema pramcu ili krmi.

3.5.20 Zahodi moraju biti odobrene izvedbe s pripad-nim i stalno raspoloživim, pojedinačno upravljanim, ispiran-jem obilnim mlazom vode ili drugim prikladnim sredstvom(zrak).

3.5.21 Zajedničke sanitarne prostorije moraju, gdje jeto primjenjivo, biti jasno prepoznatljive za korištenje (muš-ki/ženske), bez potrebe ulaska u prostoriju.

3.6 PROSTORIJE ZA RADNU ODJEĆUI OBUĆU

3.6.1 Za odlaganje i čuvanje radne odjeće i obuće, naprikladnom mjestu u blizini kabina, se moraju predvidjeti za-


2010

sebna dobro ventilirana spremišta ili ormarići s kukama zavješanje, za časnike i za posadu posebno.

3.6.2 Ako je za potrebe dijela osoblja na straži ustrojarnici predviđena zajednička sanitarna prostorija (vidi3.5.17.2) njihovi ormarići za radnu odjeću i obuću moraju senalaziti u toj prostoriji.

3.6.3 Za odlaganje i čuvanje radne odjeće osobljazaduženog za pripremu i posluživanje jela, u blizini doma-ćinskih prostorija mora biti predviđen odgovarajući broj or-marića, ako isto nije predviđeno u kuhinji ili smočnici.

3.7 DOMAĆINSKE PROSTORIJE

Općenito

3.7.1 Sastav, veličina i karakteristike opreme i ure-đaja u domaćinskim prostorijama se mora odrediti vodeći ra-čuna o broju osoba na brodu i predviđenom trajanju puto-vanja.

3.7.2 Domaćinske prostorije ne smiju graničiti sazajedničkim sanitarnim prostorijama i zdravstvenim prosto-rijama.

3.7.3 Domaćinske prostorije moraju biti tako smješ-tene da se:

.1 gotova jela iz kuhinje ne prenose prekootkrivene palube i hodnika nastambi usmočnicu ili blagovaonicu, ni živežnenamirnice iz spremišta hrane u kuhinju;

.2 živežne namirnice iz spremišta hrane neprenose u kuhinju kroz smočnicu;

.3 kuhinja, smočnica i blagovaonica, u pra-vilu, nalaze na istoj palubi, a ako to nijeizvodljivo, mora se osigurati odgovaraju-će sredstvo za prijevoz jela i posuđa izkuhinje u blagovaonicu ili smočnicu.

3.7.4 Domaćinske prostorije moraju biti tako smješ-tene, koliko je to više moguće, da se prolazima do tih prosto-rija isključivo koristi osoblje zaduženo za rad u tim prostori-jama.

3.7.5 Pregrade i palube domaćinskih prostorija mo-raju biti od čelika ili nekog drugog jednakovrijednog materi-jala, i moraju biti plinonepropusne izvedbe. Vanjske pregradei palube moraju biti toplinski izolirane i obložene.

3.7.6 Pod, strop i obloge stijena u domaćinskim pro-storijama moraju biti od materijala koji ne upija vlagu i miri-se. Pod kuhinje mora biti protuklizne izvedbe i imati palubniodljev na prikladnom mjestu.

3.7.7 Površina stijena, obloga i stropa u domaćinskimprostorijama mora biti glatka i pogodna za čišćenje i dezinfe-kciju. Kabeli, ventilacijski vodovi i cjevovodi moraju prola-ziti iza obloge, odnosno iznad stropa.

3.7.8 Uređaji i oprema u domaćinskim prostorijamamoraju biti od materijala koji je otporan na koroziju, ne upijavlagu i mirise, lako se čisti i ne djeluje štetno na hranu izdravlje ljudi.

Svi uređaji i oprema u domaćinskim prostori-jama moraju biti sigurno pričvršćeni.

3.7.9 Za prikupljanje i odstranjivanje otpadaka izdomaćinskih prostorija moraju se predvidjeti odgovarajućeposude s poklopcem na pedalu.

3.7.10 Prozori, okna i vrata domaćinskih prostorija zaizlaz na otkrivenu palubu moraju imati zaštitne mreže protivinsekata.

3.7.11 Ispred ulaza u domaćinske prostorije mora bitipostavljen otirač za obuću.

3.7.12 Kuhinja i smočnica, ako je predviđena, morajubiti opremljene svim neophodnim uređajima i opremom začuvanje i pripremu namirnica, kuhanje i posluživanje jela, tepranje i čuvanje posuđa i pribora za jelo. Za pranje posuđa ipribora za jelo preporučuje se izdvojiti posebni prostor u ku-hinji ili smočnici.

3.7.13 Raspored uređaja i opreme u kuhinji mora osi-guravati laki pristup do svih dijelova kuhinje i nesmetanoposluživanje uređaja. Pri tome za radna mjesta i prolaze morase predvidjeti prolaz širine najmanje:

.1 ispred peći za pečenje 900 mm;

.2 oko štednjaka, lonaca za juhu i sl. opreme700 mm;

.3 ispred ostale opreme 600 mm.

3.7.14 Štednjak mora biti postavljen poprijeko broda ikoliko, je to moguće, tako da mu se može pristupiti sa svihstrana. Štednjak mora imati zaštitnu ogradu za posuđe i ru-kohvat. Nije dopuštena primjena štednjaka na kruta goriva.

3.7.15 Iznad štednjaka mora biti predviđena napa smehaničkim sustavom ventilacije za odvod para, mirisa itoplog zraka iz kuhinje.

3.7.16 U kuhinji se mora predvidjeti umivaonik s te-kućom toplom i hladnom pitkom vodom te slavina s priklju-čkom za cijev za pranje prostorije i palubni odljev. U kuhinjii drugim prostorijama za pripremu hrane nije dopušteno pos-tavljanje slavine s morskom vodom.

3.8 SPREMIŠTA HRANE

3.8.1 Za čuvanje živežnih namirnica na brodu morajubiti predviđene posebne prostorije - spremišta hrane.

3.8.2 Broj i veličina spremišta hrane mora se odreditiprema broju osoba na brodu i predviđenom trajanju puto-vanja za čuvanje svih potrebnih vrsti živežnih namirnica, vo-deći računa o količini, prehrambenoj vrijednosti i kakvoćihrane koja se mora osigurati za svo osoblje te o vjerskim ikulturnim običajima osoblja.

3.8.3 Za čuvanje živežnih namirnica za čije je održa-vanje potrebna određena temperatura (hlađenje), moraju sepredvidjeti hlađena spremišta ili hladnjače. Hlađena spre-mišta hrane moraju biti razvrstana prema živežnim namirni-cama koje se čuvaju i imati zajednički toplinski izolirani pre-dprostor.

3.8.4 Pregrade i palube spremišta hrane moraju bitinepropusne. Toplinska izolacija i obloga u spremištima hranemoraju biti od materijala koji ne djeluje štetno na hranu izdravlje ljudi. Površine stijena i poda moraju se lako čistiti idezinficirati.


2010

3.8.5 Pristup u spremišta hrane mora se nalaziti ublizini kuhinje i smočnice. Ako to nije moguće preporučujese predvidjeti dizalo za prijevoz živežnih namirnica do ku-hinje.

3.8.6 Za potrebe pranja spremišta, na prikladnommjestu mora se predvidjeti slavina s priključkom za cijev, saslatkom vodom, te palubni odljev s poklopcem.

3.8.7 Hlađena spremišta hrane moraju biti opremlje-na termometrima s daljinskim očitavanjem, bez potrebe ula-ženja u spremište, i osvijetljenim dugmetom za zvučni signalu kuhinji. Kuke za vješanje mesa moraju biti tako raspoređe-ne da je osigurano dobro kruženje zraka i da meso u normal-nim uvjetima ne dodiruje stijene spremišta.

3.8.8 Spremište suhih i/ili zapakiranih namirnica mo-ra biti opremljeno dovoljnim brojem polica i sanduka za sm-ještaj raznih vrsti namirnica. Konstrukcija polica i sandukamora omogućavati lako čišćenje.

3.8.9 Uz kuhinju ili u kuhinji, odnosno smočnici,mora se predvidjeti priručno spremište za dnevne potrebehrane koje ima i hladnjak.

3.9 PRAONICE, SUŠIONICE ISPREMIŠTA RUBLJA

3.9.1 Za potrebe članova posade i posebnog osobljana brodu mora biti osigurano pranje i sušenje osobnog rubljai odjeće te posteljine u mjeri prema ukupnom broju osoba inamjeni broda te području plovidbe i trajanju putovanja. Akoje u tu svrhu predviđena praonica, ona mora imati pristup ne-posredno iz područja nastambi.

3.9.2 U praonici se mora nalaziti:.1 korito i slavina s tekućom toplom i hlad-

nom slatkom vodom i stroj za pranje;.2 izdvojeni prostor opremljen sušilom, pri-

kladnom ventilacijom i dovoljnim brojemradijatora, ako nije predviđen uređaj zasušenje; i

.3 pegla i daska za peglanje ili odgovarajućiuređaj.

3.9.3 Broj i karakteristike strojeva, uređaja i opremeu praonici mora biti dovoljan da se članovima posade i po-sebnom osoblju, kad je to primjenjivo, osigura čisto i suhodonje rublje najmanje jednom u dva dana, a čisto i suho gor-nje rublje i posteljina najmanje jednom tjedno.

Na brodovima bruto tonaže veće od 3.000 morase predvidjeti zasebne strojeve, uređaje i opremu za stariječasnike, a na brodovima bruto tonaže veće od 10.000 zaseb-nu praonicu/sušionicu.

3.9.4 Pod praonice mora biti vodonepropusne i pro-tuklizne izvedbe. Prostor oko strojeva za pranje mora biti og-rađen prikladnom pražnicom i imati palubni odljev, ako otje-canje iscurene vode nije osigurano na drugi način.

3.9.5 Ventilacijski odvodi praonice i uređaja za su-šenje moraju voditi izravno na otkrivenu palubu.

3.9.6 Za smještaj čistog i nečistog posteljnog rubljamoraju se na prikladnom mjestu predvidjeti zasebni ormarićis dovoljnim brojem sanduka i polica za odlaganje.

3.10 ZDRAVSTVENE PROSTORIJE

3.10.1 Svi brodovi koji imaju više od 15 članova po-sade i posebnog osoblja i obavljaju putovanja dulja od tri da-na moraju imati zasebnu prostoriju prikladnu za pružanjemedicinske skrbi (brodsku bolnicu). RO može, uz dopuštenjeMinistarstva, brodove ograničenog područja plovidbe (obal-na plovidba) osloboditi od udovoljavanja ovom zahtjevu.

3.10.2 Brodska bolnica mora biti prikladno odvojenaod ostalih prostorija, na mjestu koje je najmanje izloženo bu-ci i vibracijama i osigurava dnevnu svjetlost.

3.10.3 Brodska bolnica mora biti uvijek spremna zaprijem i njegu bolesnika i ozlijeđenih osoba i ne smije se ko-ristiti u druge svrhe.

3.10.4 Prilaz do bolnice mora biti siguran i omoguća-vati lak i brz transport osobe na nosilima do kreveta.

3.10.5 Ventilacija, grijanje, klimatizacija i osvjetljenjebolnice moraju osigurati primjerenu udobnost za korisnike usvim uvjetima korištenja broda, a razmještaj kreveta i pri-padne opreme moraju omogućiti pružanje nužne medicinskeskrbi.

3.10.6 Pod, stijene i strop u brodskoj bolnici morajubiti svijetle boje i od materijala čija se izložena površina mo-že lako čistiti i dezinficirati.

3.10.7 Na brodovima koji imaju više od dvadeset čla-nova posade i posebnog osoblja brodska bolnica mora imatinajmanje dva kreveta. Na brodovima koji imaju višekrevetnekabine mora se predvidjeti jedan krevet više za svakih šestčlanova posade i posebnog osoblja ili dio tog broja, koji ne-maju jednokrevetnu kabinu, s tim da ukupni broj kreveta nemora biti veći od šest.

3.10.8 U brodskoj bolnici s više od dva kreveta, kre-veti mogu biti na kat, uz uvjet da je gornji krevet sklopiv iliskidljiv.

3.10.9 Osim kreveta u brodskoj bolnici se mora nala-ziti sljedeći namještaj i oprema:

.1 ormarić uz krevet;

.2 stolica i stolić, koji može biti sklopiv;

.3 ormar za odjeću i posteljinu;

.4 kuke za vješanje odjeće;

.5 dugme kraj kreveta, za zvučni signal ukormilarnici i prostoriji odgovornog čas-nika; i

.6 svjetiljka uz uzglavlje kreveta.Namještaj mora biti prikladne izvedbe za bol-

nicu.

3.10.10 Brodska bolnica mora imati zasebnu sanitarnuprostoriju s tušem i zahodom te umivaonikom s tekućomtoplom i hladnom slatkom vodom, ako se isto ne nalazi ubolnici. Ulaz u sanitarnu prostoriju mora biti iz bolnice.Vrata se moraju otvarati prema vani i, ako je predviđeno za-ključavanje, moći otvoriti izvana.

3.10.11 Svi brodovi koji imaju brodsku bolnicu morajuimati i brodsku ambulantu smještenu u zasebnoj prostoriji uzbolnicu. Ambulanta ne smije imati izravnu komunikaciju sbolnicom.


2010

3.10.12 U brodskoj ambulanti se mora nalaziti sljedećinamještaj i oprema:

.1 ormarić s lijekovima, medicinska opremai medicinski vodič propisane vrste te pri-padni popis i potvrda (vidi 3.10.14);

.2 ležaj za preglede i pružanje prve pomoći;

.3 radni stol, stolica i stolac na vijak;

.4 umivaonik s tekućom toplom i hladnomslatkom vodom;

.5 hladnjak kapaciteta 50 l;

.6 grijač za vodu;

.7 svjetiljka iznad radnog stola;

.8 kuke za vješanje odjeće.

3.10.13 Brodovi koji nemaju brodsku bolnicu morajuimati ormarić s lijekovima, medicinsku opremu i medicinskivodič propisane vrste te pripadni popis i potvrdu (vidi3.10.14) smještene u zasebnoj prostoriji (ljekarni), službenojprostoriji (uredu) ili kormilarnici.

3.10.14 Količina i vrst lijekova, medicinska oprema imedicinski vodič koji se čuvaju za korištenje i upotrebu nabrodu moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u Pra-vilniku o minimalnim zahtjevima i uvjetima pružanja medi-cinske skrbi na brodovima (vidi N.N. 2008/14).

Ormarić s lijekovima i medicinska oprema semoraju uredno održavati i obnavljati te pregledavati u propi-sanim rokovima.

Brod mora imati potvrdu izdanu od ovlaštenepravne osobe kojom se potvrđuje naprijed navedeno.

3.10.15 Medicinska nosila moraju biti prikladne izved-be za korištenje na brodovima, koja uključuje dizanje vitlom,sklopivost, plutanje i samouspravljivost u vodi te pogodnostza skučeni prostor.

3.10.16 Lijekovi-opijati se moraju čuvati zaključani uposebnom odjeljku ormarića za lijekove.

3.10.17 Ključ ambulante i ormarića za lijekove i medi-cinsku opremu, ako na brodu nema liječnika, čuva zapovjed-nik broda, odnosno osoba koju zapovjednik broda za to odre-di.

3.10.18 Svi brodovi (vidi Pravila, Dio 14. – Radioop-rema, 3.2) moraju imati potpun i važeći popis radiostanicapreko kojih se može dobiti medicinski savjet, a ako su opre-mljeni sustavom satelitskih veza, onda i potpun i važeći po-pis obalnih zemaljskih stanica preko kojih se može dobitimedicinski savjet.

3.10.19 Brodovi u međunarodnoj plovidbi na kojima senalazi 100 ili više osoba, koji obavljaju međunarodna puto-vanja dulja od tri dana, moraju imati liječnika odgovornog zapružanje medicinske skrbi (vidi N.N. 2008/14). Ministarstvomože propisati i koji drugi brodovi moraju imati liječnika, u-zimajući u obzir, među ostalim, čimbenike kao što su trajan-je, priroda i uvjeti putovanja te broj članova posade i poseb-nog osoblja na brodu.

3.11 SLUŽBENE PROSTORIJE

3.11.1 Svi brodovi moraju imati ured za strojni uređaji ured za palubu, koji mogu biti u zajedničkoj prostoriji (bro-dski ured) ili u zasebnim prostorijama, kako se nađe da jeprikladnije. RO može, uz dopuštenje Ministarstva, osloboditi

brodove bruto tonaže manje od 3.000 od udovoljavanja ovomzahtjevu.

3.11.2 Ured za strojni uređaj i ured za palubu se mo-raju nalaziti na pogodnom mjestu u području nastambi.

3.11.3 Uredi moraju imati prostor opremljen za rad sastrankama te police i ormar za odlaganje i arhiviranje pisanihdokumenata.

3.12 OPSKRBA VODOM

3.12.1 Svi brodovi moraju uvijek imati osiguranu do-bavu dovoljne količine vode za piće, pripremu hrane, ku-hanje, pranje posuđa i sl. (pitka voda) i vode za sanitarne pot-rebe, npr. umivanje, pranje, kupanje i ispiranje (slatka voda).Kakvoća vode mora udovoljavati sanitarnim normama zapitku odnosno slatku vodu.

3.12.2 Sustavi pitke i slatke vode moraju biti odvojenijedan od drugog i potpuno odvojeni od drugih sustava nabrodu, osim što sustav slatke vode može biti zajednički zasanitarne i tehnološke potrebe. Ako je predviđen zajedničkisustav za opskrbu pitkom i slatkom vodom, samo za sanitar-ne potrebe, kakvoća vode mora udovoljavati sanitarnoj normiza pitku vodu.

3.12.3 Ako se pitka/slatka voda dobavlja drugim ure-đajima i potrošačima koji bi mogli pogoršati njenu zahtjeva-nu kvalitetu, odnosni zahtjevi za sustav i kvalitetu vode mo-raju se osigurati posebnom izvedbom i/ili armaturom na mje-stu priključka.

3.12.4 Za najmanje zahtjeve kojima sustav za dobavupitke/slatke vode mora udovoljavati da se zaštiti i osigurakvaliteta vode vidi ISO 15748-1:2002.

3.12.5 Kapacitet sustava za dobavu pitke/slatke vodena brodu, uključivo skladišnih tankova i/ili uređaja za prera-du morske vode, mora se odrediti u dogovoru s Vlasnikom ina osnovi zadanog uvjeta autonomnosti broda, vodeći računao tipu broda, području plovidbe odnosno trajanju putovanjate broju i vrsti mjesta razdavanja vode i, ako je predviđeno,drugih potrošača.

3.12.6 Za upute i procjenu o potrošnji pitke/slatke vo-de po osobi i/ili pojedinačnim mjestima razdavanja, na dan,vidi ISO 15748-2:2002.

3.12.7 Količina raspoložive pitke/slatke vode u pričuvina brodu, odnosno kapacitet skladišnih tankova, ne smije bitimanji od:

.1 procijenjene petodnevne potrošnje (vidi3.12.6), za područje plovidbe 1;

.2 trodnevne potrošnje, za područje plovid-be 2, a dvodnevne za područje plovidbe3, 4 i 5; i

.3 jednodnevne potrošnje, za područje plo-vidbe 6, 7 i 8.

Ako se koristi uređaj za preradu morske vode upitku/slatku vodu, ne zahtijeva se više od trodnevne potrošnjeza područje plovidbe 1, a dvodnevne odnosno jednodnevne,za područje plovidbe 2 odnosno 3, 4 i 5.

3.12.8 Za bazene za kupanje i tuševe na otkrivenojpalubi te ispiranje zahoda i pisoara može se koristiti morskavoda.


2010

3.12.9 Pitka voda se može čuvati u nestrukturnim ilistrukturnim tankovima, osim tankova u dvodnu i pramčanomi krmenom piku. Ako vanjska oplata čini dio strukture tankapitke vode, ona mora biti zavarene izvedbe i imati što manjespojeva. Otkrivena paluba može činiti pokrov tanka pitke vo-de, ako je zavarene izvedbe sa što manje šavova, i ako natom dijelu palube nema drugih otvora osim za naljev i oduš-nik tanka.

3.12.10 Tankovi pitke vode se ne smiju nalaziti u pro-storu koji ima izvore nečistoće i, po mogućnosti, izvora top-line, u kojem slučaju se moraju toplinski izolirati.

3.12.11 Strukturni tankovi pitke vode moraju biti od-vojeni pregratkom od tankova goriva, maziva, otpadnih vodai drugih tekućina, osim tankova slatke vode.

3.12.12 Tankovi pitke vode moraju biti od nehrđajućegčelika ili nekog drugog odobrenog materijala koji nije štetanza zdravlje i ne pogoršava svojstva vode. RO može dopustitiprimjenu drugih materijala, ako su unutarnje površine tankaobložene postojanim materijalom ili premazane odgovaraju-ćim sredstvom koji nisu štetni za zdravlje i ne dovode do po-goršanja svojstava vode.

3.12.13 Preporučuje se da se ukupna količina pitke/slatke vode u pričuvi raspodijeli u dva jednaka tanka koji i-maju zasebne priključke na cjevovod za dobavu pitke/slatkevode.

3.12.14 Slatka voda se može čuvati u tankovima pram-čanog i krmenog pika, ali ne i u tankovima dvodna. Tankovislatke vode moraju biti odvojeni pregratkom od tankova go-riva, maziva i otpadnih voda.

3.15.15 Nestrukturni tankovi pitke/slatke vode morajuimati strukturna ojačanja izvan tanka.

3.12.16 Tank pitke/slatke vode mora imati najmanjejednu provlaku s vodonepropusnim poklopcem za pristup utank u svrhe pregleda, čišćenja i održavanja tanka. Ako seprovlaka nalazi na pokrovu tanka, ona mora imati pražnicuod najmanje 200 mm visine. Izvedba dna tanka mora omogu-ćavati potpuno ispuštanje vode iz tanka i uzimanje uzorkavode s najdubljeg mjesta u tanku.

3.12.17 Na dijelu palube kojeg čini pokrov tanka zapitku/slatku vodu ne smiju se nalaziti nikakve sanitarne pro-storije. Kroz tankove pitke/slatke vode ne smiju prolaziti cje-vovodi drugih sustava.

3.12.18 Tank pitke/slatke vode mora imati naljev iodušnik/preljev u skladu sa zahtjevima pravila RO (npr. vidipravila HRB-a, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 8. –Cjevovodi). Priključak naljeva mora biti u skladu s navede-nim u ISO 5620-1 a odušnik mora biti tako izveden da spre-čava prodor nečistoće, mora i insekata u tank.

3.12.19 Uređaj za provjeru razine u tankovima pitkevode mora biti izvedbe koja ne može pogoršati kvalitetu vo-de.

Ako nađe za opravdano, RO može dopustitiprovjeru razine vode u tanku posebnim nehrđajućim sondamakoje služe samo za tu svrhu, i koje se čuvaju u posebnoj ku-tiji.

3.12.20 Cjevovod sustava pitke/slatke vode ne smijeprolaziti kroz tankove namijenjene za čuvanje drugih tekući-na.

3.12.21 Prenosive savitljive cijevi i spojnice za priklju-čak na dovod vode s kopna moraju biti posebne izvedbe sa-mo za tu namjenu, odgovarajuće označene, a kada nisu uupotrebi moraju se čuvati u posebnom sanduku.

3.12.22 Armatura i priključci sustava pitke vode morajuse čuvati od onečišćenja i imati odgovarajuće natpise. Namjestima gdje je voda dostupna, ali nije za piće, moraju sepostaviti natpisi upozorenja.

3.12.23 Sustav za dobavu pitke/slatke vode na brodumora imati uređaj za sterilizaciju vode dobivene s kopna ivode uskladištene na brodu dulje razdoblje (pet i više dana),odobren od RO. Pitka/slatka voda dobivena preradom morskevode pri temperaturi koja nije viša od 80°C mora se, dodatno,sterilizirati.

3.12.24 Izvedba sustava za dobavu pitke/slatke vode,uključivo uređaja za preradu morske vode u pitku/slatku vo-du, mora omogućavati ispitivanje te održavanje i popravke,kad je to potrebno, na prikladan način.

3.12.25 Usis mora za uređaj za preradu u pitku/slatkuvodu, bazen za plivanje i tuševe na otkrivenoj palubi, morabiti na dnu broda, dovoljno udaljen po pramcu od mjesta iz-ljeva otpadnih voda, da se spriječi onečišćenje mora koje seunosi na brod.

3.12.26 Nakon prvog punjenja tanka pitke vode, uzorakvode iz tanka mora ispitati ovlaštena sanitarna ustanova, apotvrda o kakvoći ispitane vode mora se čuvati na brodu dosljedećeg ispitivanja.

3.12.27 Mikrobiološko ispitivanje kvalitete pitke/slatkevode se mora obavljati jednom godišnje, jer nema potpunesigurnosti da pitka/slatka voda dobivena s kopna ili preradommorske vode stalno ima ili održava zahtjevanu kvalitetu.

3.12.28 U društvenim prostorijama (vidi 3.4.9) i na pri-kladnom mjestu u strojarnici, na brodovima bruto tonaže3.000 i više, te u području nastambi, na brodovima bruto to-naže 10.000 i više, mora se predvidjeti fontana pitke vodeopremljena uređajem za hlađenje.

3.13 ODSTRANJIVANJE OTPADNIHVODA I KRUTIH OTPADAKA

3.13.1 Za svrhe zahtjeva ovog odsjeka pod pojmom"otpadne vode" podrazumijevaju se:

.1 crne vode, u koje spadaju:- odljevi iz zahoda i pisoara,- odljevi iz zdravstvenih prostorija,- odljevi iz skladišta za prijevoz

životinja,- ostali odljevi koji se miješaju s nave-

denim odljevima;.2 sive vode, u koje spadaju:

- odljevi iz zajedničkih sanitarnih pro-storija (osim zahoda i pisoara),

- odljevi iz praonica,- odljevi iz kuhinja i spremišta hrane.

3.13.2 Za zahtjeve za opremanje pojedinih prostorijapalubnim odljevima vidi 3.5, 3.7, 3.8 i 3.9. Zahtjevi za ure-đaje i opremu za obradbu i ispuštanje crnih voda navedeni suu Pravilima, Dio 22. - Sprečavanje zagađivanja, 5.2.


2010

3.13.3 Preporučuje se da brodovi imaju zajedničkisustav za prikupljanje, obradbu i ispuštanje crnih i sivih vo-da, osim za odljeve iz spremišta hrane koji mora biti neovi-san.

3.13.4 Svi odljevi crnih i sivih voda moraju imati zaš-titnu skidljivu rešetku i sifon.

3.13.5 Cjevovod odljeva crnih i sivih voda ne smijeprolaziti iznad tankova pitke vode.

3.13.6 Na brodovima koji imaju zajednički sustav zacrne i sive vode preporučuje se cjevovod odljeva sivih vodavoditi neposredno do sabirnog tanka. Moraju se poduzetimjere da se spriječi prodor crnih voda u cjevovod odljeva si-vih voda. Priključak izljevnog cjevovoda iz kuhinje i smoč-nice na zajednički sustav mora imati odvajač masnoće, sifoni odzračnu napravu.

3.13.7 Cjevovod odljeva iz spremišta hrane dopušta sespojiti na cjevovod odljeva iz kuhinje i smočnice samo akoovi odljevi nisu spojeni na cjevovod odljeva crnih voda.

3.13.8 Odušnici sabirnih tankova i uređaja za obradbucrnih voda moraju biti tako smješteni da neugodni mirisi iopasni plinovi ne prodiru u nastambe i upravljačke postaje.

3.13.9 Svi brodovi moraju imati uređaje za sakuplja-nje smeća ili uređaje za obradbu smeća (usitnjavanje ili spal-jivanje).

3.13.10 Prostorije za sakupljanje smeća (krutih otpada-ka) moraju imati površine koje se lako čiste i dezinficiraju.

3.13.11 Prostorije za sakupljanje smeća ne smiju grani-čiti s nastambama, službenim prostorijama i upravljačkimpostajama.

3.13.12 Ako su za sakupljanje smeća predviđeni ručnoprenosivi kontejneri, njihova masa zajedno sa sadržajem nesmije biti veća od 50 kg.

3.13.13 Suhi kruti otpaci moraju se sakupljati odvojenood ostataka i otpadaka hrane iz kuhinje.

3.13.14 Za ostale zahtjeve za sakupljanje i odstranji-vanje smeća vidi Pravila, Dio 22. - Sprečavanje zagađivanja,6.2.

3.14 RASVJETA

3.14.1 Prirodnu rasvjetu, osim ako RO drukčije odob-ri, moraju imati kabine, blagovaonice/dnevni boravci, ku-hinja i bolnica.

3.14.2 U kabinama, blagovaonicama/dnevnim borav-cima koeficijent prirodne rasvjete, koji predstavlja odnos ra-svjete jednog mjesta u određenoj prostoriji na visini od 0,85m iznad palube prema rasvjeti vodoravne površine pod otvo-renim nebom, izražen u postocima, mora iznositi najmanje50.

Prirodnu rasvjetu se mora postići dobrim raspo-redom svjetlosnih otvora i opreme u prostoriji te izborom od-govarajuće boje za stropove, pregrade i namještaj, tako dastupanj ravnomjerne rasvjete, koji predstavlja odnos najma-nje prema najvećoj rasvjeti u odnosnoj prostoriji, iznosi naj-manje 0,3.

3.14.3 Da bi se prostorija mogla zamračiti, okna i pro-zori moraju imati zastore i/ili zavjese.

3.14.4 Sve prostorije nastambi, uključivo hodnici, stu-bišta te pripadni prolazi i prilazi na otkrivenim palubama mo-raju imati umjetnu (električnu) rasvjetu.

3.14.5 Svjetiljke u prostoriji moraju biti tako raspore-đene da se pri potpunoj rasvjeti radnih mjesta i prolaza nejavljaju oštri prijelazi u osvjetljenju ostalog dijela prostorije.Svjetiljke ne smiju zasljepljivati svjetlošću i moraju imatisjenilo, kad je to potrebno.

3.14.6 Srednja jačina umjetne rasvjete u prostoriji (uluksima) mora biti u skladu sa zahtjevima navedenim u Tab-lici 3.14.6-1.

Tablica 3.14.6-1Najmanja srednja rasvijetljenost

Rasvijetljenost [ℓux]Prostorije Ukupna Na radnom

mjestuKabine 50 150Blagovaonica/dnevni boravak 120 -Kuhinja i smočnica 100 100Ambulanta 100 500Bolnica:

-u vrijeme spavanja-u ostalo vrijeme

20100

--

Svlačionica i sanitarneprostorije 50 -

Praonica 100 -Sušionica/glačaonica 20/30 75Spremišta hrane 40 -Predprostor spremišta hrane 50 -Hodnici, stubišta, prolazi iprilazi 30 -

Radionice 100 200Prostorije za radnu odjeću 30 -Brodska spremišta 30 -

Tablica 3.14.6-1 - nastavak

Otkrivene palube, na mjesti-ma koja posjećuje osoblje 10 -

Vanjska stubišta, prolazi ibrodski siz 20 -

Palube i prostorije za teret 25 -

Napomena:Jačina rasvjete odnosi se na žarulje sa žarnom niti. Ako sekoriste druge vrsti žarulja (luminiscentne, naponske, plin-ske) s višom svjetlosnom temperaturom, jačina rasvjetemora se povećati, tako da se dobije jednak fiziološki uči-nak.

3.14.7 Na brodovima koji imaju napajanje rasvjete ni-že od 30 V, o rasvijetljenosti prostorija razmatra i odlučujeMinistarstvo na prijedlog RO u svakom pojedinom slučajuposebno.

3.14.8 O zahtjevima u svezi zaštite na radu i sigurnos-ne izvedbe električnih strojeva, uređaja i opreme te o rasvije-tljenosti prostorija i prostora na brodu koji nisu navedeni u


2010

Tablici 3.14.6-1 vidi zahtjeve pravila RO (npr. vidi pravilaHRB-a, Pravila za klasifikaciju brodova, Dio 12. – Električ-na oprema).

3.14.9 Ako nisu predviđena dva neovisna izvora na-pajanja za električnu rasvjetu, mora se predvidjeti dodatnarasvjeta za korištenje u nuždi, u skladu sa zahtjevima pravilaRO (npr. vidi pravila HRB-a, Pravila za klasifikaciju brodo-va, Dio 12. - Električna oprema, 6.3).

3.15 GRIJANJE

3.15.1 Na svim brodovima koji moraju imati sustav zagrijanje (vidi 3.2.13), osim za nastambe, grijanje se morapredvidjeti i za upravljačke postaje i radionice.

3.15.2 Kao sredstvo za grijanje dopušteno je koristitivrelu vodu, topli zrak, električnu struju, vodenu paru ili ekvi-valentno, osim za područje nastambi, gdje se vodena para nesmije koristiti. Uporaba peći na kruto, tekuće i plinovito go-rivo kao sredstva za grijanje je zabranjena.

3.15.3 Sustav za grijanje mora omogućavati pojedi-načno upravljanje dovodom topline u prostoriju i isključenjegrijanja, u prostoriji koja se grije.

3.15.4 Cijevi za priključak radijatora u kabinama naglavni cjevovod sustava za grijanje ne smiju prolaziti ispodkreveta i ležaja. Ako se to ne može postići, priključne cijevimoraju biti izolirane.

3.15.5 Raspored radijatora mora doprinositi odgova-rajućem kruženju zraka i osiguravati jednoliku raspodjelutopline u prostoriji.

Ako se grijanje provodi parnim radijatorima,mora se ugraditi zaštita koja sprečava izravni dodir radijato-ra.

3.15.6 Radijatori ne smiju biti postavljeni neposrednokraj uzglavlja kreveta, blizu ventilacijskih otvora i ispodnamještaja. Električni radijatori ne smiju biti na mjestimagdje može kapati voda.

3.15.7 Sustav za grijanje mora moći održavati, prinormalnom stanju klime i vremena u području gdje brod re-

dovito obavlja putovanja, temperaturu u pojedinim zatvore-nim prostorijama kako slijedi:

.1 kabinama, društvenim i službenim prosto-rijama, najmanje 21°C;

.2 zdravstvenim prostorijama, najmanje22°C;

.3 zajedničkim sanitarnim prostorijama:- umivaonicama/kupaonicama, najma-

nje 24°C;- nužnicima, najmanje 16°C;

.4 upravljačkim postajama, najmanje 18°C;i

.5 radionicama, najmanje 16°C.Navedene temperature se moraju moći postići

pri dobavi zahtijevane najmanje količine svježeg zraka premaTablici 3.16.1-1.

3.15.8 Za osiguranje potrebne vlažnosti zraka, u nas-tambama uz svaki radijator mora biti predviđena prikladnaposudica za vodu.

3.15.9 Za brodove područja plovidbe 3, 4, 5 i 6 odno-sna temperatura za određivanje kapaciteta sustava za grijanje(vidi 3.15.7) ne smije biti viša od -2°C.

3.15.10 Sustav za grijanje mora biti u radu cijelo vrije-me dok posada i posebno osoblje boravi i/ili radi na brodu, auvjeti to zahtijevaju. Izvor energije u nuždi se ne zahtijeva.

3.16 VENTILACIJA

3.16.1 Zatvorene prostorije nastambi moraju biti op-remljene ugrađenim sustavom mehaničke ventilacije koji o-sigurava dobavu najmanje količine svježeg zraka, u svimvremenskim i klimatskim uvjetima u području gdje brod re-dovito obavlja putovanja, u skladu sa zahtjevima navedenimu Tablici 3.16.1-1.

Ventilacija prostorija se mora ostvariti neovis-no o oknima, prozorima, svjetlarnicima i drugim otvorimakoji ne služe isključivo za ventilaciju.

Tablica 3.16.1-1Količina i broj izmjena svježeg zraka u zatvorenim prostorijama

Dobava svježeg zraka(primjenjuje se što je veće) Odvođenje (istrošenog) zraka

Prostorije Broj izmjenazraka tijekomjednog sata

Količina zrakapo osobi[m3/h]

Broj izmjena zrakatijekom jednog sata/Količina

Kabine 6 251 -Društvene prostorije 8 25 10 (20% više od dobave)Praonice - - 15Glačaonice i sušionice - - 15Osobne sanitarne prostorije - - 10Zajedničke sanitarne prostorije - - 20Prostorije za radnu odjeću i obuću - - 10Kuhinje 20 - 40Smočnice i ostave 8 - 10


2010

Tablica 3.16.1-1 (nastavak)

Bolnica - 30 10% više od dobaveAmbulanta 8 - 10Kormilarnica i radiokabina 8 - -

Prostorija za akumulatore - - Na osnovi proračuna o odstranjivanjuopasnih plinova

Radionice - - 10Brodska spremišta - - 6Spremište boja - - 10Strojarnice i kotlovnice 40 - Odvod s mjesta gdje se stvaraju plinoviPosebne električarske prostorijeProstorija kormilarskog strojaProstorija protupožarnih pumpi

- - 6

Pumpna postaja tereta - - 20Prostorija za boce ugljičnog dioksida - - 10Radionica za zavarivanje - - 30 (tijekom radova)Spremišta hrane - - 10 (ljeti)

6 (na dan zimi)Ro-ro prostorije - - 6 (u plovidbi)

12 (za vrijeme ukrcaja i iskrcaja)Prostorije posebne kategorije - - 10 (u plovidbi)

20 (za vrijeme ukrcaja i iskrcaja)Prazni prostori (u koje se ulazi povremeno) - - 3

Napomena uz Tablicu 3.16.1-1:1.25 m3 zraka po osobi odnosno ne manje od 60 m3 zraka za jednokrevetnu kabinu.

3.16.2 Energija za napajanje sustava ventilacije morabiti raspoloživa cijelo vrijeme dok posada i posebno osobljeboravi i/ili radi na brodu, a uvjeti to zahtijevaju; međutim iz-vor energije u nuždi se ne zahtijeva.

3.16.3 Usisni otvori sustava ventilacije na otkrivenojpalubi moraju se nalaziti na mjestu gdje ne postoji mogućno-st usisa istrošenog i onečišćenog zraka, ispušnih plinova izalijevanja morem.

3.16.4 Na brodovima koji redovito obavljaju puto-vanja do luka s mnoštvom komaraca, ventilacijski otvori naotkrivenoj palubi za nastambe i upravljačke postaje morajuimati zaštitne mrežice protiv insekata, osim ako su predviđe-ne jednakovrijedne mjere zaštite.

3.16.5 Zatvorene prostorije, koje osoblje povremenoposjećuje ili normalno ne posjećuje, moraju imati prirodnuventilaciju ili se mora osigurati mogućnost ventiliranja pros-torije prenosivim ventilatorom.

3.16.6 Na teretnim brodovima gdje se za vrijeme uk-rcaja ili iskrcaja tereta stvara mnogo prašine, usisi svježegzraka za nastambe i upravljačke postaje moraju imati vodenefiltre.

3.16.7 Raspored ventilacijskih otvora u prostoriji moraosigurati dobru cirkulaciju zraka i jednoliku temperaturu tespriječiti propuh u prostoriji.

3.16.8 Ventilacijski otvori u kabinama ne smiju bitipostavljeni u neposrednoj blizini ležaja i stvarati propuh naležaju. Brzina strujanja zraka u prostoriji na mjestima gdjeboravi osoblje mora biti u skladu s preporukama danim u di-jagramu 3.16.8-1.

Dijagram 3.16.8-1

3.16.9 Sustav ventilacije za nastambe i upravljačkepostaje mora omogućavati pojedinačno podešavanje dobavesvježeg zraka u prostoriju.

3.16.10 Sustav ventilacije za kuhinje mora biti odvojenod drugih ventilacijskih sustava (vidi Pravila, Dio 17. – Pro-tupožarna zaštita, 2.1.7).

Na ventilacijski sustav kuhinje mogu biti prik-ljučene smočnice i spremišta hrane uz kuhinju.

3.16.11 Odsisna ventilacija sanitarnih prostorija u pod-ručju nastambi, uključivo nužnika, umivaonica/kupaonica isvlačionica, te praonica i sušionica/glačaonica rublja, može


2010

služiti i za ventilaciju spremišta rublja, prostorije pretvarača isličnih prostorija.

3.16.12 Odsisna ventilacija bolnice mora biti odvojenaod svih ostalih ventilacijskih sustava.

3.16.13 Sustav ventilacije za ro-ro prostorije i prostorijeposebne kategorije mora osiguravati broj izmjena zraka uskladu sa zahtjevima navedenim u Tablici 3.16.1-1, s tim dasadržaj ugljičnog monoksida u prostoriji ne prelazi 35 dijelo-va na milijun, a dušičnog oksida 5 udjelova na milijun.

3.16.14 Na brodovima koji u strojarnici imaju sustav zagašenja požara ugljičnim dioksidom, sustav ventilacije moraosiguravati odvod ugljičnog dioksida s dna prostorije bezpotrebe ulaženja osoblja u prostoriju.

3.16.15 Sustav ventilacije za prostoriju s bocama uglji-čnog dioksida mora osiguravati dovod zraka u donjem dijeluprostorije, a odvod zraka iz gornjeg dijela prostorije, a tem-peratura u prostoriji ne smije prijeći 45oC.

3.16.16 Spremišta kisika i acetilena moraju imati pri-rodnu ventilaciju.

3.16.17 Prirodna ventilacija mora biti neovisna za sva-ku prostoriju, i ne smije imati razvodne ventilacijske kanale,osim za dovod svježeg zraka u donji dio prostorije.

3.16.18 Vjetrolovke i kape prirodne ventilacije na ot-krivenoj palubi moraju biti odgovarajuće izvedbe i smještenetako da je, što je više moguće, osiguran dovod svježeg i čis-tog zraka u prostoriju u normalnim vremenskim uvjetima.

3.17 KLIMATIZACIJA

3.17.1 Sustav za klimatizaciju zraka (vidi 3.2.10) mo-ra pri normalnoj temperaturi i vlažnosti okolnog zraka, upodručju gdje brod redovito obavlja putovanja, i pri dobavinajmanje količine svježeg zraka, u skladu sa zahtjevima na-vedenim u Tablici 3.16.1-1, osiguravati ljeti i zimi sljedećeklimatske uvjete u klimatiziranim prostorijama:

.1 temperatura, 22°C do 25°C;

.2 relativna vlažnost, najmanje 30% do naj-više 70%.

Navedene vrijednosti odnose se na središnje ilizonsko podešavanje temperature klimatiziranog zraka. Akoje predviđeno pojedinačno podešavanje temperature u prosto-riji, mogući raspon mora biti 22°C do 27°C zimi i 20°C do25°C ljeti.

3.17.2 Za područja plovidbe 3, 4, 5 i 6 stanje okolnogzraka za određivanje kapaciteta sustava za klimatizaciju mo-ra se uzeti kako slijedi:

.1 temperatura, najviše -2°C zimi odnosnonajniže 35°C ljeti;

.2 relativna vlažnost, najmanje 75% ljeti.

3.17.3 Recirkulacija zraka je dopuštena. Količina re-cirkuliranog zraka ni u kojem slučaju ne smije biti veća od50% zimi, odnosno 25% ljeti, u odnosu na ukupnu zahtjeva-nu dobavu klimatiziranog zraka.

3.17.4 Temperatura klimatiziranog zraka, mjerena usredištu protoka 300 mm ispred otvora za dovod zraka u pro-storiju, ne smije biti niža za više od 10°C ni viša za više od23°C od srednje zahtijevane temperature u prostoriji (vidi3.17.1) ljeti odnosno zimi.

3.17.5 Kod središnjeg automatskog podešavanja tem-perature i vlažnosti zraka kolebanje temperature ne smije bitiveće od ± 2%, a relativne vlažnosti ne veće od ± 10%. Usvim kabinama mora postojati mogućnost pojedinačnog po-dešavanja (smanjenja) količine dovedenog klimatiziranogzraka.

3.17.6 Rad sustava za klimatizaciju zraka mora biti u-vijek pozitivno izbalansiran; ukupna količina dovedenog zra-ka mora uvijek biti veća od količine odvedenog zraka.

3.17.7 Sustav za klimatizaciju zraka mora udovolja-vati sljedećim zahtjevima:

.1 mora biti prikladan za rad u uvjetimamorske okoline;

.2 mora omogućavati lako čišćenje i rasku-živanje radi sprečavanja ili nadzora ši-renja bolesti preko sustava; i

.3 ne smije stvarati prekomjernu buku i vib-racije.

3.17.8 Energija za napajanje sustava klimatizacije mo-ra biti raspoloživa cijelo vrijeme dok posada i posebno osob-lje borave i/ili rade na brodu, a uvjeti okoline to zahtijevaju.

3.18 BUKAOpći zahtjevi

3.18.1 Općenito, buka na brodu, na mjestima gdjeosoblje boravi i radi, mora biti u granicama koje ne spreča-vaju sigurne uvjete rada, ne štete zdravlju i remete propisanuudobnost i zasluženi odmor. U tu svrhu svi brodovi na kojese primjenjuje ovaj dio Pravila, ovisno o veličini, tipu i pod-ručju plovidbe, moraju udovoljavati zahtjevima ovog pogla-vlja u pogledu najviših dopuštenih razina buke i mjera kojese moraju poduzeti da se izloženost buci ograniči (vidi 3.2.5 iKodeks za razinu buke na brodovima, IMO RezolucijaA.468(XII)/1981 (vidi 3.18.3).

3.18.2 Uvjeti pri mjerenju buke moraju biti u skladusa zahtjevima navedenim u 3.18.4 i 3.18.5 (vidi ISO4867/1984 i ISO 2923/1996), koji ujedno vrijede, općenito, iza mjerenje vibracija čitavog tijela (vidi 3.19).

3.18.3 Ovisno o posebnim zahtjevima uprave broda,buka se može mjeriti, dodatno, i u drugim uvjetima, što morabiti navedeno u izvještaju o mjerenju buke.

3.18.4 Buka se mora mjeriti pri plovidbi broda na te-retnoj vodnoj liniji ili u balastu i pri radu porivnih strojeva snormalnom proračunskom snagom. Za vrijeme mjerenja svipomoćni strojevi i uređaji te navigacijska oprema, radio i ra-dari moraju raditi kao pri normalnim uvjetima službe broda.

Klimatizacija i ventilacija moraju raditi prora-čunskim kapacitetom. Brodski vijci s promjenjivim usponomi Voith-Schneider vijci moraju biti u normalnom položaju zaplovidbu. Na brodovima koji imaju bočne propulzore, stabi-lizatore i sl., mjerenje se mora obaviti u blizini tih strojeva,dok su u radu, i u nastambama i na radnim mjestima u njiho-voj blizini.

Vrata i prozori, općenito, moraju biti zatvoreni,osim u prostorijama gdje je zbog potrebe službe uobičajenoda budu otvoreni (kormilarnica).

U prostorijama mora biti predviđeni namještaj iostala oprema. Buka se može mjeriti i u nepotpuno opremlje-nim prostorijama, bez posteljne opreme, što se mora posebnonavesti u izvještaju, a rezultati mjerenja se pri tome ne ispra-vljaju.


2010

U prostorijama gdje se mjeri buka, uz osobekoje mjere, mogu biti prisutne samo još osobe koje tu nor-malno borave.

Za vrijeme dok je brod na vezu, buka teretnoguređaja u radu mjeri se na mjestima gdje se teretni uređajnalazi i u prostorijama nastambi koje su izložene toj buci. Naro-ro brodovima mora se mjeriti razina i trajanje buke zavrijeme ukrcaja ili iskrcaja, da se odredi jednakovrijednatrajna razina buke.

3.18.5 Buka se mjeri pri stanju mora do 3 i pri vjetrusnage ne veće od 4. Ako se buka mjeri pri lošijim vremen-skim uvjetima, (kiša), u izvještaju se moraju navesti ti uvjeti.U izvještaj se unosi i dubina mora na mjestu mjerenja.

Potrebno je paziti da se isključe uzroci bukekoja nije predmet mjerenja, kao npr. razgovor, lupa koraka ilivrata te radovi koji ne spadaju u uobičajenu službu na brodu.Ako je potrebno, rezultati mjerenja se mogu ispraviti u odno-su na stalnu osnovnu buku. Sve se ovo mora navesti u izvje-štaju o mjerenju buke.

3.18.6 Mjerenje buke se mora obaviti integrirajućimzvukomjerom za srednju vrijednost razine zvuka koji udo-voljava zahtjevima za instrument Tipa 1 ili 2, u skladu s IEC61672-1(2002).

3.18.7 Zvukomjer mora redovito provjeravati ovlašte-na metrološka ustanova. Prije i nakon svakog mjerenja zvu-komjer se mora kalibrirati odgovarajućim uređajem (piston-fonom).

3.18.8 Mjeri se razina buke LA u dB(A) (vidi IEC61672.1(2002)) i po potrebi - oktavne razine (dB) u oktava-ma sa središnjim frekvencijama između 31,5 i 8000 Hz. Ok-tavni spektar služi za određivanje (NR) vrijednosti premaISO R 1996.

3.18.9 Dinamički odziv zvukomjera se mora postavitina položaj "TROMO" ("SLOW"), a očitanja se zaokružuju nacijeli broj decibela. Svako očitanje razine buke mora trajatinajmanje 5 sekunda.

Ako kazaljka titra unutar područja od 5 dB(A),mora se procijeniti srednja vrijednost otklona. Ako su otkloniveći, određuje se srednja vrijednost najvećih otklona kazal-jke, s tim da se povremeni veći impulsi ne uzimaju u obzir.

Za mjerenje promjenjivih razina buke integri-ranje mora trajati 15 sekunda ili duže.

3.18.10 Mikrofon mora biti na visini od 1,2 m do 1,6 miznad poda. Razmak između dva mjerna mjesta mora bitinajmanje 2 m. U velikim prostorijama bez strojeva međusob-na udaljenost mjernih mjesta ne treba biti manja od 7 m. Uvelikim prostorijama za teret buku ne treba mjeriti na više odtri mjesta.

Preporučuje se da mjerno mjesto ne bude bližeod 1,0 m od bilo kakve pregrade ili sl., i nikako ne bliže od0,5 m.

3.18.11 Mjerna mjesta i mjerenje buke moraju udovol-javati sljedećim zahtjevima (vidi ISO 2923:1996):

.1 Nastambe:Izvodi se jedno mjerenje u sredini prosto-rije.Mikrofon se polako pomiče vodoravnoi/ili okomito u razmaku od 1 m i bilježi sesrednje očitanje. Ako su razlike razinabuke u prostoriji veće od 10 dB(A), mo-raju se provesti i dodatna mjerenja.

.2 Strojarnica (uključivo središnje mjestoupravljanja i radionice):Buka se mjeri na stalnim radnim mjesti-ma i povremenim radnim mjestima s po-višenom razinom buke, normalnim pris-tupnim putovima, na udaljenostima do 10m, te na mjestima gdje se nalazi govornaveza (telefon) i gdje je važna komunika-cija glasom i zvučnim signalom. Mjeri sena udaljenosti 1 m od obrisa stroja, odpalube, pregrade ili ventilacijskog otvora.Gdje to nije moguće, mjeri se na srediniudaljenosti između stroja i susjedne ref-lektirajuće plohe.

.3 Pojedinačni strojevi kao izvori buke:Buka strojeva mjeri se na mjestima udal-jenim 1 m od obrisa stroja na visini od1,2 do 1,6 m iznad palube, platforme iliprolaza, na međusobnim razmacima nevećim od 3 m, oko sljedećih izvora buke:- porivnih strojeva, na svakoj razini;- turbopuhala,- prijenosnika (reduktora),- pomoćnih energetskih strojeva,- prečistača,- ventilatora i pumpi,- kompresora,- pumpi tereta i njihovih pogonskih

strojeva.Ako se buka u strojarnici i oko strojeva ne mi-

jenja znatno, ne treba mjeriti na svim propisanim mjestima.Dovoljno je provesti najmanje četiri mjerenja, obuhvaćajućimjesta s najvišim razinama buke.

.4 Radna mjesta na brodu:Buka se mjeri na svim stalnim radnimmjestima i povremenim radnim mjestimas povišenom razinom buke.

.5 Otkrivene palube i krila mosta:Buka se mjeri na svim površinama nami-jenjenim za odmor i na mjestima gdje sesumnja na povišenu razinu buke.Buka se mjeri na oba krila mosta, i to uzaklonici.

.6 Ventilacijski otvori:Buka se mjeri na udaljenosti od 1 m odruba otvora pod kutom od 30o u odnosuna smjer strujanja i, koliko je moguće,udaljeno od reflektirajućih ploha.

3.18.12 Ako izmjerena buka u nastambama prelazi naj-višu dopuštenu razinu, te ako je stalno prisutan smetajućizvuk niske frekvencije ili istaknuta tonska komponenta, morase na osnovi oktavnog spektra odrediti i odgovarajuća (NR)vrijednost buke prema ISO. Granična (NR) vrijednost odre-đuje se prema izrazu:

(NR) = dB(A) - 5Za kormilarnicu i radiokabinu vrijednost SIL

(Speech Interference Level) određuje se kao aritmetička sre-dina oktavnih razina zvučnog tlaka na frekvencijama 500,1000 i 2000 Hz. Vrijednost SIL određuje se prema izrazu:

SIL = dB(A) – 7

3.18.13 Gornje razine buke u ovisnosti o vremenu izlo-ženosti, izražene uz pomoć 24-satne ekvivalentne stalne razi-ne buke Leq (24) prikazane su na dijagramu 3.18.13-1.

Na dijagramu su prikazane zone u pogledu ko-rištenja zaštitnih sredstava. Općenito, osobe koje su izložene


2010

buci iznad 85 dB(A) moraju nositi štitnike za uši. Na raspo-laganju su dvije skupine tih sredstava: čepovi za uši i posebninaušnici.

U zoni E ne zahtijevaju se zaštitna sredstva.Ova zona obuhvaća razinu buke ispod 85 dB(A) u trajanju do8 sati. Za dulju izloženost kriterij je Leq (24) = 80 dB(A), stim što se osobama izloženim takvoj buci unutar 24 sata mo-ra omogućiti boravak barem trećinu vremena na mjestu gdjeje buka ispod 75 dB(A).

Zona A je zabranjena zona u kojoj se ne do-pušta boravak ni uz korištenje zaštitnih sredstava. Ona senalazi iznad razine buke 120 dB(A) (NR115), odnosno iznadjednakovrijedne razine Leq (24) = 105 dB(A).

U zoni B dopušta se povremeni boravak uz ko-rištenje obiju vrsti štitnika za uši. Uz korištenje samo jednogod štitnika za uši, dopušta se boravak od najviše 10 min.dnevno.

Zona D je područje svakodnevne redovne izlo-ženosti buci u trajanju do 8 h. Obvezno je korištenje štitnikaza uši, a osobe koje rade u takvim uvjetima moraju se pod-vrgavati redovnoj zdravstvenoj kontroli, prema utvrđenomprogramu. Zona C je nastavak zone D i predstavlja produlje-nje izlaganja buci, koje se dopušta samo povremeno.

Dijagram 3.18.13-1Zone dopuštene dnevne i povremene izloženosti buci

3.18.14 U odnosu na zahtjeve navedene u 3.18.13, naj-manje vrijednosti smanjenja buke za štitnike za uši morajubiti kako slijedi:

.1 čepovi ................................. 20 dB(A)

.2 naušnici ............................... 30 dB(A)

.3 čepovi i naušnici zajedno..... 35 dB(A)Najmanje vrijednosti smanjenja buke u ovisno-

sti o frekvenciji navedene su u Tablici 3.18.14-1.

Tablica 3.18.14-1Najmanje vrijednosti smanjenja buke (dB)

Frekvencija [Hz]Vrstštitnika za

uši125 250 500 1000 2000 3150 4000 6300

Čepovi 0 5 10 15 22 22 22 22Naušnici 5 12 20 30 30 30 30 30

3.18.15 Najmanji zahtjevi za zvučnu izolaciju pregradai podova u nastambama navedeni su u Tablici 3.18.15-1. Na-vedene su vrijednosti indeksa ℓa prema ISO 717 (2006) i in-deksa ℓz prema HRNU.J6.153.

Izolacijska svojstva određuju se prema HRNU-J6.041 i HRN U.J6.153 (ISO 140-3(2004)).

Tablica 3.18.15-1Najmanji zahtjevi za zvučnu izolaciju u nastambama

Pregrada ilipaluba

Indeks zvučneizolacije ℓaprema ISO,

(dB)

Indeks izolacijeod zračnog zvuka

ℓz prema HRN(dB)

Između dviju kabina 30 22Između blagovaonicei prostorije za odmor irazonodu, te kabina ibolnice

45 7

3.18.16 Na ulazu u prostorije i u prostorijama u kojimaje razina buke viša od 85 dB(A), moraju se postaviti natpisi supozorenjem i upute o nošenju zaštitnih sredstva i dopušte-nom vremenu izlaganja buci.

3.18.17 Program mjerenja buke mora prije izvođenjamjerenja odobriti RO. Izvještaj o mjerenju buke mora sad-ržavati:

.1 osnovne podatke o brodu i strojnom ure-đaju;

.2 podatke o mjernim uređajima;

.3 podatke o stanju broda i vremenskim uv-jetima;

.4 podatke o izmjerenim razinama buke zasvako mjerno mjesto;

.5 posebne napomene (ako je potrebno);

.6 oktavne spektre buke ucrtane na dijagra-mu zajedno s (NR) krivuljama;

.7 potpis osobe koja je obavila mjerenje.

Brodovi bruto tonaže 1.600 i više

3.18.18 Vrijednosti za najvišu dopuštenu razinu buke upojedinim prostorijama i na radnim mjestima, na novim bro-dovima, navedene su u Tablici 3.18.18-1. O zahtjevima zapostojeće brodove razmatra i odlučuje Ministarstvo na pri-jedlog RO u svakom pojedinom slučaju zasebno.

Tablica 3.18.18-1Dopuštene razine buke

Red.br. Prostorije

Najviša do-puštena razinabuke (dB(A))

1. STROJARNICA:1.1 Strojarnica sa stalnom stražom 901.2 Strojarnica s povremenom

stražom110

1.3 Središnje mjesto upravljanja 751.4 Radionice 852. NAVIGACIJSKE PROSTORIJE2.1 Zapovjednički most, (kormilarnica) i

navigacijska kabina65

2.2 Mjesta osluškivanja pri navigaciji,krila mosta*) 70

2.3 Radiokabina (pri radu radioopreme,ali bez zvučnih signala) 60

2.4 Prostorija za radar 65


2010

Tablica 3.18.18-1 (nastavak)

3. NASTAMBE:3.1 Kabine 603.2 Blagovaonice 653.3 Dnevni boravak 653.4 Prostori za odmor i razonodu na: 75

- otkrivena paluba- zatvorena prostorija 65

3.5 Brodski uredi 653.6 Zdravstvene prostorije 604. DOMAĆINSKE PROSTORIJE4.1 Kuhinja (dok kuhinjski strojevi

miruju) 75

4.2 Prostorije za posluživanje ičuvanje hrane 75

5. OSTALE PROSTORIJE5.1 Prostorije koje se povremeno koriste 90

Napomena:*) Postavlja se dodatni zahtjev da oktavna razina buke ne

prijeđe vrijednost 68 dB u oktavi 250 Hz, i 63 dB u okta-vi 500 Hz

Brodovi bruto tonaže manje od 1.600

3.18.19 Zahtjevi navedeni u 3.18.20 do 3.18.23 odnosese na nove brodove. O zahtjevima za postojeće brodove raz-matra i odlučuje Ministarstvo na prijedlog RO u svakom po-jedinom slučaju zasebno. Opći zahtjevi navedeni u 3.18.2 do3.18.17 primjenjuju se i na brodove bruto tonaže manje od1.600.

3.18.20 Za svrhe određivanja najviše dopuštene razinebuke, brodovi se dijele na sljedeće skupine:

Skupina I.1 Teretni brodovi;.2 Tegljači, područje plovidbe 1, 2, 3, 4;.3 Brodovi za opskrbu i brodovi posebne

namjene;Skupina II.1 Tegljači, područje plovidbe 5 i 6;.2 Ribarski brodovi bruto tonaže veće od

100.Skupina III.1 Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi,

područje plovidbe 3, 4, 5 i 6;.2 Brza plovila, područje plovidbe 3, 4, 5 i

6.Skupina IV.1 Tehnički plovni objekti.

3.18.21 Najviše dopuštene razine buke, u odnosu naskupine brodova i vrste prostorija, navedene su u Tablicama3.18.21-1 do 3.18.21-9.

Tablica 3.18.21-1Skupina I

Red.br. Prostorije

Najviša dopuštenarazina buke,

(dB(A))

1) Strojarnica sa stalnom stražom 902) Strojarnica s povremenom stra-

žom 110

3) Središnje mjesto upravljanja 754) Radiokabina 605) Kormilarnica 656) Kabine 607) Blagovaonica i dnevni boravak 658) Kuhinja 75

Tablica 3.18.21-2Skupina II

Red.br. Prostorije


(dB(A))

1) Strojarnica sa stalnom stražom 902) Strojarnica s povremenom stra-

žom 110

3) Kormilarnica 70 (SIL 63)4) Kabine 755) Blagovaonica i dnevni boravak 75

Tablica 3.18.21-3Skupina III

Svi brodovi/strojarnica

Red.br. Prostorije


(dB(A))1) Strojarnica sa stalnom stražom 902) Strojarnica s povremenom stra-

žom 110

3) Središnje mjesto upravljanja 75


Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi, područje plo-vidbe 3 i 4/ostale prostorije

Red.br. Prostorije


(dB(A))1) Kormilarnica i radiokabina 65 (SIL 58)2) Kabine 603) Blagovaonica i dnevni boravak 654) Zdravstvene prostorije 60


2010


Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi, područje plo-vidbe 4 i 5 (trajanje plovidbe do 8 sati)/

ostale prostorije

Red.br. Prostorije


(dB(A))Kormilarnica 65Kabine 65Blagovaonica i dnevni boravak 65


Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi, područje plo-vidbe 6 (trajanje plovidbe do 3 sata)/ostale prostorije

Red.br. Prostorije


(dB(A))1) Kormilarnica 702) Kabine 653) Blagovaonica i dnevni boravak 70


Putnički brodovi i ro-ro putnički brodovi, područje plo-vidbe 7

Red.br. Prostorije


(dB(A))1) Kormilarnica 702) Salon/dnevni boravak 75

Tablica 3.18.21.-8Brza plovila

Red.br. Prostorije


(dB(A))1) Kormilarnica 702) Salon/dnevni boravak 75

Tablica 3.18.21-9Skupina IV

Tehnički plovni objekti

Red.br. Prostorije


(dB(A))1) Strojarnica sa stalnom stražom 902) Strojarnica s povremenom stra-

žom110

3) Kormilarnica 70 (SIL 63)4) Kabine 755) Blagovaonica, dnevni boravak 75

Napomena:Kriteriji najviše dopuštene razine buke određuju se samo zavrijeme plovidbe

3.18.22 Ovisno o tipu broda, području plovidbe i tra-janju plovidbe, RO može, u opravdanim slučajevima, odob-riti odstupanje od određenih kriterija za najvišu dopuštenurazinu buke, ali ne više od 3 dB(A).

3.18.23 Preporučuje se da se udovoljenje propisanimkriterijima za najvišu dopuštenu razinu buke osigura već kodosnivanja broda, na osnovi iskustvenog predviđanja buke iodgovarajućeg akustičkog projekta, na način da se u projektuusvoje najveće razine buke koje su za 5 dB(A) niže od vri-jednosti navedenih u tablicama 3.18.20-1 do 3.18.20-9, (osimza strojarnicu).

3.18.24 Jedan primjerak Kodeksa za razinu buke nabrodovima (vidi 3.18.1), na engleskom jeziku ili radnom je-ziku broda, mora se nalaziti na brodu i biti dostupan posadi iposebnom osoblju broda.

3.19 VIBRACIJE

3.19.1 Zahtjevi za zaštitu od vibracija, ovog poglavlja,odnose se na gibanja nametnuta (ljudskom) tijelu kao cjelini,koja se prenose s okolne strukture (najčešće palube ili poda)preko stopala stojeće osobe.

3.19.2 Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuje se na pro-storije i mjesta gdje posada broda i posebno osoblje boravii/ili obavlja normalne svakodnevne poslove u trajanju od 20minuta i dulje, u bilo koje vrijeme, uključivo nastambe i up-ravljačke postaje općenito, te prilazna mjesta (hodnici stu-bišta i prolazi), kad RO nađe da je to opravdano.

3.19.3 Razina (jačina) više-osnih mehaničkih vibraci-ja, na mjestima kako je navedeno u 3.19.2, izražena iznosimaakceleracije ili brzine i izračunata prema izrazu:

aw = zwywxw aaa 222 ++ , [m/sek2]gdje je:

aw – više-osna srednja akceleracija; aaxw, ayw i azw – srednje akceleracije za tri osi (x,

y, z) mogućeg pomaka tijela izra-čunate i određene u skladu s ISO6954:2000,

ne smije biti veća od iznosa navedenih u Tablici 3.19.3-1.

Tablica 3.19.3-1Najviša dopuštena srednja vrijednost razine vibracija

Područje frekvencija Najviša razina

1,0 – 80 Hz 214 mm/s2 ili 6 mm/s

3.19.4 Odluku o mjerenju vibracija na određenommjestu na brodu donosi RO na osnovi nalaza tijekom pregle-da broda.

3.19.5 Uvjeti pri mjerenju vibracija moraju biti u skla-du sa zahtjevima navedenim u 3.18.4 i 3.18.5, osim kako sli-jedi (vidi ISO 4867:1984):

.1 mjerenje se mora obaviti, koliko je tomoguće, na mjestu gdje je dubina morajednaka, najmanje, peterostrukom gazubroda, s jednim kursom (otklon kormila0° + 2°) i stalnom brzinom broda;

.2 stanje mora ne smije biti veće od 3. Akoto nije moguće, izmjerene vrijednosti mo-raju biti u dopuštenim granicama (vidi3.19.3);


2010

.3 brod mora biti na vodnoj liniji koja odgo-vara potpunom uronu brodskog vijka.

3.19.6 Mjerenje vibracija mora biti u skladu s postup-cima navedenim u ISO 6954:2000. i obavljeno odgovaraju-ćom aparaturom Tipa 1 ili 2, u skladu s ISO 8041:2007.

3.19.7 Za svako mjesto mjerenja vibracija mora pos-tojati pojedinačni zapis podataka dobiven mjerenjem ne kra-ćim od 60 sekundi, frekvencijski obrađen i analiziran u skla-du s ISO 6954:2000.

3.19.8 Program mjerenja vibracija te broj i odabir mje-rnih mjesta mora odobriti RO prije početka mjerenja.

Program mjerenja mora sadržavati, najmanje,sljedeće podatke:

.1 razmještaj i popis mjernih mjesta;

.2 predviđeno stanje krcanja;

.3 predviđena stanja rada strojeva;

.4 opis mjerne aparature;

.5 razmještaj i popis svih izvora vibracija.

3.19.9 Izvještaj o mjerenju vibracija mora sadržavati:.1 osnovne podatke o brodu i strojnom ure-

đaju;.2 podatke o stanju za vrijeme mjerenja, uk-

ljučivo snagu strojeva, broj okretaja vij-ka/porivnog stroja, gaz, dubinu vode is-pod kobilice, i stanje mora;

.3 skice koje pokazuju mjerna mjesta i smjermjerenja;

.4 tablice svih značajnih komponenti razinavibracija i pripadnih frekvencija. Alter-nativno, može se prirediti spektar frekve-ncija za različita mjerna mjesta ili se zna-čajne komponente razina vibracija moguprikazati grafom;

.5 podatke o korištenoj aparaturi, uključivotip analizatora, funkciju, prosječno vrije-me i točnost mjerenja.

3.20 ZAŠTITA OD ZRAČENJA

3.20.1 Na mjestima gdje djeluju visokofrekventna isuperfrekventna magnetna polja, koja stvaraju npr. radioure-đaji i radar, moraju se poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere(kućište, izolacija, zakloni), da se na radnim mjestima i namjestima gdje osoblje stalno boravi, jačina zračenja i propus-nost polja snizi do dopuštenih granica. Takve mjere morajuse poduzeti pri izradbi uređaja i pri njihovom postavljanju nabrod. Pri tome se preporučuje da jačina zračenja generatoracentimetarskih valova na radnim mjestima ne prelazi sljedećenajveće dopuštene vrijednosti:

.1 pri zračenju tijekom čitavog dana:0,01 mW/cm2;

.2 pri zračenju najviše 2 sata tijekom radnogdana: 0,1 m W/cm2;

.3 pri zračenju najviše 10-20 min. tijekomradnog dana: 1m W/cm2.

3.21 ZAŠTITA OD GLODAVACA IINSEKATA

3.21.1 Na svim brodovima moraju se poduzeti sljede-će mjere da se spriječi pojava glodavaca:

.1 ukloniti sva skrovita mjesta u skladištima,domaćinskim prostorijama, spremištima,

sanducima za inventar i temeljima stroje-va i uređaja.

.2 obložiti limom sve vanjske površine dr-venih konstrukcija koje mogu progristištakori (vrata, poklopci, sanduci za ži-vežne namirnice i sl.);

.3 zatvoriti mrežom (kojoj oka nisu veća od12 mm), sve otvore kroz koje bi mogliproći štaktori;

.4 za vrijeme stajanja u luci, na užetima zavez postaviti mišobrane.

3.21.2 Na brodovima koji redovito obavljaju puto-vanja do luka s mnoštvom komaraca moraju se predvidjetizaštitne mrežice protiv insekata za sva vanjska vrata te otvo-riva okna i prozore nastambi i upravljačkih postaja (vidi3.16.4).

3.21.3 Na brodovima opremljenim sustavom klimati-zacije zraka zaštitne mrežice protiv insekata (vidi 3.21.2) seneće zahtijevati za vrata opremljena s odgovarajućim samo-zatvaračem.

pravila za statutarnu certifikaciju … za...1.3.12 tekući teret - sirova nafta, njeni derivati i...

Documents