praktikum mikroracunariiii iv
DESCRIPTION
arduino praktikum tutorial workbook za treci i cetvrti razred, radna verzija...TRANSCRIPT
Elektrotehnička škola Tuzla
PRAKTIKUM ZA MIKRORAČUNARE (Interni)
III/IV RAZREDZanimanje: Tehničar računarstva/elektronike/mehatronike
(2 časa nedeljno, 34 sedmice)
(3 časa nedeljno, 34 sedmice)
Praktikum Mikroračunari -Arduino
PRAVILA ZA RAD U RADIONICI
Da bi učenici ispunili postavljene zadatke neophodno je, na početku, upoznati se sa Pravilima za rad u radionici.
1. Praktične vježbe predviđene su za samostalan rad učenika pojedinačno i u grupi, čime je omogućeno aktivno učešće učenika u radu,Za normalno odvijanje praktične nastave neophodno je održavanje odgovarajuće discipline na časovima,
2. Po dolasku u radionicu učenik zauzima mjesto za svojim stolom, upoznaje se sa svim uređajima, instrumentima i priborom koji se koristi u vježbi,
3. Prije povezivanje uređaja, instrumenta i pribora spojnim vodovima napohodno je, na osnovu šeme spoja, pregledno i funkcionalno izvršiti njihov prostorni raspored, kako bi omogućili brza i tačna očitavanja,
4. Prostorni raspored treba napraviti tako da se bliže postave instrumenti na kojima se vrši očitavanje, dalje, uređaje za regulaciju, a najdalje, pomoćni uređaji kojima se u toku vježbe ne rukuje direktno,
5. Po dolasku za radno mjesto, učenik kontroliše ispravnost uređaja i mjernih instrumenata (npr. savijena kazaljke, neispravan osigurač, slab spoj, potrebno izvršiti nul-korekciju instrumenta i sl.),
6. U slučaju sumnje u ispravnost uređaja i instrumenta učenik se mora obratiti profesoru, a nikako da ga sam popravlja. U tom slučaju učenik se izlaže opasnosti da ga pokvari, čime prouzrokuje još veću štetu,
7. S obzirom na osjetljivost instrumenta, kako u električnom tako i u mehaničkom pogledu, učenik mora imati na umu da svako grublje i nepažljivije postavljenje instrumenta na sto, ili grubo rukovanje s njim može ga oštetiti. Instrumenti se moraju izuzetno pažljivo koristiti,
8. Na svim instrumenima sa većim brojem mjernih područja mjerenje treba započeti na području za najviše vrijednosti, a zatim prema potrebi uključiti i osjetljivija mjerna područja,
9. Povezivanje uređaja i mjernih instrumenata spojnim vodovima vrši se u beznaponskom stanju,
10. Učenik spajanju treba prići sistematski, što znači ne smije se spajati mehanički već logički na osnovu prethodno dobro proučene i shvaćene šeme spoja,
11. Najprije treba sve instrumente i uređaje spojiti u seriju (zatvoriti glavni strujni krug bez priključka na izvor), a zatim, spajati paralelne grane (voltmetre, naponske grane vatmetra i brojila itd.),
12. Spajanje uređaja i instrumenata treba obavljati uvijek samo s jedne strane (samo s lijeva na desno, ili samo s desna na lijevo), pazeći na polaritet instrumenata,
13. Za spajanje upotrebljavati vodove odgovarajuće dužine i izbjegavajući nepotrebna preplitanja. Loše spajanje može prouzrokovati različite smetnje (kontaktni otpor, nepravilne otklone kazaljke, greške mjerenja, itd.), što utiče na izvođenje ogleda i tačnost mjerenja,
14. Profesor vrši kontrolu veza prema šemi spoja. Učenik ne smije izvršiti priključenje na izvor napajanja, započeti sa mjerenjem i ogledom prije nego dobije dozvolu od profesora,
15. Učenik treba mjerenje obaviti pažljivo i savjesno. Svako “dotjerivanje” rezultata predstavlja vlastitu obmanu, mjerenja i ogled čini bezvrijednim, a cilj dalek i neispunjen,
2
Praktikum Mikroračunari -Arduino
16. Ako učenik nije siguran u tačnost dobijenih vrijednosti mjerenjem, treba da ponovi mjerenje,
17. Po završetku mjerenja ili ispitivanja najprije isključiti radni sto prekidačem, zatim izvor napajanja električnom energijom. Sve spojeve otpojiti, a uređaje, instrumente i pribor uredno srediti. Radno mjesto učenika u radionici po završetku ispitivanja mora uvijek biti sređeno kako bi učenici iz naredne grupe mogli isto tako valjano obaviti svoj zadatak.
STRUJNI UDAR
Naše tijelo, kada se nađe u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor. Vrijednost tog otpora zavisi od stanja vlažnosti kože, veličine kontaktne površine i dužine strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima od značaja može biti i raspoloženje čovjeka. U svakom slučaju vrijednost otpora je individualna stvar, odnosno mjenja se od čovjeka do čovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utiče na vrijednost otpora. Pri višim naponima struja probija kožu na više mjesta, pa se tako povećava kontaktna površina, odnosno smanjuje se otpor.
Otpor kojim se čovječije tijelo suprostavlja proticanju struje sastoji se u stvari od tri redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontaktni otpori koji zavise od veličine dodirne površine, vlažnosti kože na tom mjestu i visine napona. U proračunu se mogu uzeti sljedeće vrijednosti otpora čovječijeg tijela u funkciji napona:
Napon 220 V 380 VOtpor između ruke i noge 2500 Ω 1900 ΩOtpor između ruku 1300 Ω 1000 Ω
Proticanje el. struje kroz naše tijelo izaziva reakciju mišičnog živčanog sistema. Prag osjećaja nalazi se između 1mA i 3 mA. Struje veće od 10 mA izazivaju grčenje mišića koje je pri proticanju 25 mA već tako veliko da ne možemo odvojiti ruku ako smo šakom uhvatili provodnik pod naponom. U toku nekoliko minuta može nastupiti smrt, iako se smatra da su tek struje od 50 mA smrtonosne.
Proticanje struje određene jačine u blizini srca izaziva treperenje srčanih pretkomora. Broj otkucaja se toliko povećava da takav napor srce ne može izdržati i prestaje da radi. To se dešava ako je jačina struje 100 mA i ako protiče bar 3 sekunde. Jače struje su smrtonosne i u kraćem vremenskom intervalu npr. 1 A već u toku 0,4 sekunde.
Proticanje takvih struja određene jačine trenutno izaziva grč srca koji traje do deset minuta i čovjek umire. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali čovjek ipak ostane živ. Međutim usljed Džulove toplote javljaju se opekotine. Pri dužem proticanju jake struje tijelo se ugljeniše i izgubi težinu.
Znatan uticaj ima i frekvencija el. struje. Od frekvencija koje se primjenjuju najopasnija je ona koju svakodnevno koristimo 50 Hz.
3
Praktikum Mikroračunari -Arduino
PRUŽANJE PRVE POMOĆI KOD UDARA ELEKTRIČNE STRUJE
U svakoj radnoj i pomoćnoj prostoriji ili na radilištu gdje se nalaze električna postrojenja i instalacije, ili se upotrebljavaju električni uređaji i aparati prisutna je stalna opasnost od ozlijeda usljed udara stuje. Ako osoba doživi električni udar može zadobiti lakša ili teža zdravstvena oštećenja: opekotine, grčenje mišića, prekid disanja i rada srca. Težina oštećenja zavisi o jačini, naponu i otporu protiv proticanja struje, te o trajanju njenog djelovanja na ozlijeđenog.
Glavno pravilo pri pružanju prve pomoći kod udara električne struje jest brzina akcije. To znači da treba što prije osloboditi ozlijeđenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah započeti oživljavanje, ako ozlijeđeni ne diše ili mu ne radi srce.
OSLOBAĐANJE OD DJELOVANJA ELEKTRIČNE STRUJE
Postupak oslobađanja ozlijeđenog od djelovanja električne struje zavisi od okolnosti u kojima se desila nesreća, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga, pokušati isključiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlijeđenim.
NISKI NAPON
Isključiti napon pomoću prekidača, sklopki ili vađenjem utikača ili osigurača, eventualno prerezati vod ilzolovanim kliještima. Ako ni to nije moguće, odvaja se unesrećeni od dodira sa naponom pomoću izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu dasku, hrpu odjeće ili složene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog pomoćnika.
VISOKI NAPON
Struju smije isklopiti samo stručno osposobljen radnik pomoću prekidača ili sklopke. Prije isklapanja unesrećeni se ne smije dodirivati niti pomoću izolovanih sredstava, niti mu se smije neko približavati. Nakon isklapanja treba isključene dijelove uzemljiti da se poništi kapacitivni napon.
Za odvajanje unesrećenog od dodira sa naponom služe kuke, motke ili kliješta izolovana za dotični napon, po mogućnosti uz upotrebu gumenih čizama i rukavica. Pri svim postupcima oslobađanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeđeni ne zadobije nove i još teže ozlijede.
OŽIVLJAVANJE
Nakon oslobađanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeđenog, a prije svega da li krvari, da li diše i da li mu radi srce. Ako ozlijeđeni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba započeti na samom mijestu nesreće s primjenom slijedećih metoda oživljavanja:
- umjetnog disanja u slučaju prestanka disanja,
4
Praktikum Mikroračunari -Arduino
- vanjske masaže srca,- kombinovane metode oživljavanja u slučaju prividne smrt.
U tim slučajevima treba obavezno obavjestiti zdravstvenu ustanovu.
Oživljavanje će imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo duže od 10 do 15 minuta.
UMJETNO DISANJE
Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka pomoću usta, jer je pokazala najviše uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i određenim redoslijedom:
1. Ozlijeđeni se položi na leđa i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost usne šupljine u ždrijelo.
2. Spasilac klekne pored glave ozlijeđenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeđenog naprijed i prema gore tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da propuštaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci što više unatrag.
3. Duboko udahnuvši spasilac ubuhvati nos ozlijeđenog i snažno uduva kroz nosnice udahnuti zrak. Istovremeno posmatra da li se grudni koš širi i kad to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijeđeni izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog koša. Ponekad se prilikom uduvavanja zraka osjeti otpor, a grudni koš se ne širi. Tada treba pogledati disajne puteve i ako je u pitanju začepljenost nosne šupljine, treba uduvati zrak kroz poluotvorena usta ozlijeđenog.
4. Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo i uzastopno a zatim se uduvavanje nastavi ravnomijerno u ritmu normalnog disanja.
5. Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne uspostavi prirodno disanje ili do dolaska liječnika.
VANJSKA MASAŽA SRCA
Vanjsku masažu srca treba započeti odmah čim prestane ili jako oslabi rad srca. To se može ustanoviti po tome, što se ne može napipati puls na arterijama vrata, ruke ili bedra, a ozlijeđenom su proširene zjenice i poprimi mrtvački izgled. Vanjska masaža izvodi se na slijedeći način:
1. Spasilac položi ozlijeđenog leđima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove desne strane.
2. Tada se preklopi dlan jedne ruke preko nadlakatnice druge ruke i položi ih na donji dio grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom da se grudni koš ulegne za 3-5 cm. Nakon pritiska treba ruke opustiti, čime se omogućuje širenje grudnog koša i punjenje srca krvlju.
3. Vanjska masaža izvodi se 5-10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan rad srca, izgledi na uspjeh oživljavanja su minimalni.
5
Praktikum Mikroračunari -Arduino
KOMBINOVANA METODA OŽIVLJAVANJA
U slučaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu metodu, što znači da se naizmjenično vrši umjetno disanje i vanjska masaža srca. Poželjno je da oživljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga masažu srca. Izvede se 3-4 uduvavanja vazduha, a potom 15-20 pritisaka na grudnu kost. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i pluća ili dok ne stigne liječnik. Po završenom uspješnom oživljavanju ozlijeđeni često ostaje u nesvjesnon stanju, pa mu i dalje prijete smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti štitimo ga postavljanjem u položaj na bok.
Kada ozlijeđeni dođe k svijesti, pruža mu se prva pomoć i za eventualno druge ozlijede. Nakon toga ozlijeđeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi ležeći zaštićen od hladnoće a može mu se dati o topli bezalkoholni napitak.
Uz ozlijeđenog trebaju ostati osobe koje će do dolaska liječnika moći ponovo pružiti prvu pomoć, ako to bude potrebno. Iako izgleda da se ozlijeđeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti u zdravstvenu ustanovu radi pregleda i sprečavanja mogućeg šoka.
6
Praktikum Mikroračunari -Arduino
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.1
ARDUINO UNO - UVOD
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
7
Praktikum Mikroračunari -Arduino
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa Arduino Uno razvojnom platformom.
Zadatak vježbe: Prepoznavanje osnovnih elemenata Arduino Uno razvojne platforme i Arduino IDE-a.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom
Šema spoja
Koraci za realizaciju vježbe:
1. U praktikumu na osnovu priložene šeme spoja prepoznati i navesti osnovne karakteristike Arduino Uno razvojne platforme, IDE-a i mikrokontrolera.
8
Praktikum Mikroračunari -Arduino
1. Arduino UNO je baziran na mikrokontroleru Atmel
a. Atmega328b. Atmega123c. Atmega007d. SegaMega223e. Atmega238
2. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:
a. 12 digitalnih ulaza/izlazab. 14 digitalnih ulaza/izlaza c. 13 digitalnih ulaza/izlaza
3. Naponski nivo ulaza/izlaza je
a. RTL naponskog nivoa (0 i 12V)b. DCL naponskog nivoa (0 i 1,5V)c. TTL naponskog nivoa (0 i 5V)
4. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:
a. 3 analognih ulazab. 2 analognih ulazac. 1 analognih ulazad. 5 analognih ulazae. 6 analognih ulaza
5. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:_____ PWM izlaza?
6. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:_____ serijski port?
7. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:
a. 8 KB b. 16KBc. 1024KBd. 32KB Flash memorije
9
Praktikum Mikroračunari -Arduino
8. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:_____ SRAM?
9. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima:_____ EEPROM?
1. Arduino Uno IDE daje opciju programiranja u:
a. pojednostavljenoj JAVIb. pojednostavljenom BASICUc. pojednostavljenom C-u
2. Navedi nazive i opiši dvije osnovne funkcije:
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
10
Praktikum Mikroračunari -Arduino
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.2
ARDUINO UNO – HELLO WORLD(pinMode-digitalWrite)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
11
Praktikum Mikroračunari -Arduino
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa pinMode() i digitalWrite() fukcijama.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LE dioda 1kom3. Otpornik 330Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Povežite Arduino sa LE diodom na osnovu priložene šeme spoja.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom led diode (toggle state)
Osnovne torijske postavke:
pinMode( )
OpisDefiniše stanje pina kao ulazno ili izlazno.
SintaksapinMode(pin, mode) ;
Parameteripin: broj pina koji želite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP
12
Praktikum Mikroračunari -Arduino
VraćaNišta.
digitalWrite( )
Opis
Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon će biti podešen na 5V HIGH ili 0V LOW.
SintaksadigitalWrite(pin, value);
Parameteripin: broj pina koji želite koristitvalue: HIGH or LOW
VraćaNišta.
Rješenje:
Zaključak:
13
Praktikum Mikroračunari -Arduino
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
14
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.3
ARDUINO UNO – TRČEĆE SVJETLO
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
16
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Koristeći znanje stečeno u prethodnoj vježbi kreirati sketch koji simulira trcece svjetlo i efekat novogodišnjih lampica.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LE dioda 5kom3. Otpornik 330Ω 5kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte šemu spoja koristeći Fritzing skicu2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom led dioda (trčeće svjetlo)
17
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Osnovne torijske postavke:
pinMode( )
OpisDefiniše stanje pina kao ulazno ili izlazno.
SintaksapinMode(pin, mode)
Parameteripin: broj pina koji želite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP
VraćaNišta.
digitalWrite( )
Opis
Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon će biti podešen na 5V HIGH ili 0V LOW.
SintaksadigitalWrite(pin, value)
Parameteripin: broj pina koji želite koristitvalue: HIGH or LOW
VraćaNišta.
Rješenje:
Zaključak:
18
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
19
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.4
ARDUINO UNO – BINARNI BROJAČ
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
21
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Koristeći znanje stečeno u prethodnoj vježbi kreirati sketch koji simulira binarni brojač.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LE dioda 5kom3. Otpornik 330Ω 5kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte šemu spoja koristeći Fritzing skicu2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom led dioda (binarni brojač)
22
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Osnovne torijske postavke:
pinMode( )
OpisDefiniše stanje pina kao ulazno ili izlazno.
SintaksapinMode(pin, mode)
Parameteripin: broj pina koji želite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP
VraćaNišta.
digitalWrite( )
Opis
Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon će biti podešen na 5V HIGH ili 0V LOW.
SintaksadigitalWrite(pin, value)
Parameteripin: broj pina koji želite koristitvalue: HIGH or LOW
VraćaNišta.
Rješenje:
Zaključak:
23
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
24
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.5
ARDUINO UNO – SEMAFOR
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
26
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Koristeći znanje stečeno u prethodnim vježbama kreirati sketch koji simulira rad semafora.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LE dioda 3kom3. Otpornik 330Ω 3kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte šemu spoja koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom led dioda (semafor)
27
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Osnovne torijske postavke:
pinMode( )
OpisDefiniše stanje pina kao ulazno ili izlazno.
SintaksapinMode(pin, mode)
Parameteripin: broj pina koji želite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP
VraćaNišta.
digitalWrite( )
Opis
Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon će biti podešen na 5V HIGH ili 0V LOW.
SintaksadigitalWrite(pin, value)
Parameteripin: broj pina koji želite koristitvalue: HIGH or LOW
VraćaNišta.
Rješenje:
Zaključak:
28
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
29
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.6
ARDUINO UNO – 7 SEGMENT DISPLAY
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
31
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Koristeći znanje stečeno u prethodnoj vježbi kreirati sketch koji simulira trcece svjetlo i efekat novogodišnjih lampica.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LE dioda 5kom3. Otpornik 1KΩ 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte šemu spoja koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom 7 segmentnog displeja.
Osnovne torijske postavke:
32
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
pinMode( )
OpisDefiniše stanje pina kao ulazno ili izlazno.
SintaksapinMode(pin, mode)
Parameteripin: broj pina koji želite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP
VraćaNišta.
digitalWrite( )
Opis
Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon će biti podešen na 5V HIGH ili 0V LOW.
SintaksadigitalWrite(pin, value)
Parameteripin: broj pina koji želite koristitvalue: HIGH or LOW
VraćaNišta.
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
33
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
34
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.7
ARDUINO UNO –DEBOUNCING(digitalRead)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
36
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa digitalRead() funkcijom.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. Otpornik 10K Ω 1kom3. Taster 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte sklop sa koristeći šemu spoja.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom LE diode na pinu 13 na
način da se svakim pritiskom taster mjenja stanje na pinu 13. 3. Korisititi pomoćne Boolean varijable za za provjeru predhodnog stanja
tastera i LE diode!
Osnovne torijske postavke:
digitalRead()
OpisPrati vrijednost odgovarajućeg digitalnog pina, HIGH ili LOW. SintaksadigitalRead(pin)
Parameteripin: broj digitalnog pina koji želimo pratiti (int) Vraća (return)HIGH ili LOW
37
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
38
int switchPin = 8;int ledPin = 13;boolean lastButton=LOW;boolean currentButton=LOW;boolean ledOn=false;
void setup()pinMode(switchPin, INPUT);pinMode(ledPin, OUTPUT);
boolean debounce(boolean lastButton)
boolean current =digitalRead(switchPin); if (lastButton !=current) delay(5); current =digitalRead(switchPin); return current;
void loop() currentButton = debounce(lastButton); if(currentButton==HIGH && lastButton == LOW) ledOn=!ledOn;
lastButton=currentButton; digitalWrite(ledPin, ledOn);
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.8
ARDUINO UNO – KONTROLA 7 SEDGMENTNOG DISPLEJA
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
39
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
40
Cilj vježbe:
Upotreba digitalRead() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za kontrolu rada 7 segmentnog displeja.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. 7 segmentni displej 1kom3. Otpornik 10K Ω 1kom4. Kondenzator 100nF 1kom5. Taster 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte sklop sa koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom 7 segmentim displeja na
način da se svakim pritiskom taster mjenja prikaz na istom od 0-9.
Osnovne torijske postavke:
digitalRead()
OpisPrati vrijednost odgovarajućeg digitalnog pina, HIGH ili LOW.
SintaksadigitalRead(pin) Parameteripin: broj digitalnog pina koji želimo pratiti (int)
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Vraća (return)HIGH ili LOW
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
42
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
43
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.9
ARDUINO UNO – PWM(analogWrite)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA – Cilj vježbe:
Upotreba analogWrite() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za upravljane radom LE diode sa fade in i fade out efektom.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LE diode 1kom3. Otpornik 220 Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte šemu spoja koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom LE didode na način da se u
jednakim vremenskim intervalima pojacavati intezitet svjetlosti LE diode do maksimalne vrijednsoti (255) i vice versa do (0).
Osnovne torijske postavke:
analogWrite()Opis
45
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zapisuje analognu vrijednost (PWM signal) na pin.SintaksaanalogWrite(pin, value)
Parameteripin: pin na koji ćemo poslati PWM signal
value: radni ciklus: između 0 (uvjek isključeno) i 255 (uvjek uključeno)
Vraća (return)ništa
Rješenje:
46
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
47
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.10
ARDUINO UNO – RGB LE dioda
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA – Cilj vježbe:
Upotreba analogWrite() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za upravljane radom RGB LE diode sa fade in i fade out efektom.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RGB LE diode 1kom3. Otpornik 150 Ω 1kom4. Otpornik 100 Ω 2kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing šemu spoja.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom LE didode na način da se u
jednakim vremenskim intervalima pojacavati intezitet svjetlosti R–G–B LE diode do maksimalne vrijednsoti (255) i vice versa do (0).
Osnovne torijske postavke:
analogWrite()Opis
49
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zapisuje analognu vrijednost (PWM signal) na pin.SintaksaanalogWrite(pin, value)
Parameteripin: pin na koji ćemo poslati PWM signal
value: radni ciklus: između 0 (uvjek isključeno) i 255 (uvjek uključeno)
Vraća (return)ništa
Rješenje:
50
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
51
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.11
ARDUINO UNO – RGB LE diode i digital input
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:
Upotreba analogWrite() i digitalRead() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za upravljane radom RGB LE diode sa gdje se intenzitet svjetlosti svake ponaosob određuje na osnovu podešenja tastera .
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RGB LE diode 1kom3. Taster 2kom4. Otpornik 10K Ω 2kom5. Kondenzator 100nF 2kom6. Otpornik 150 Ω 1kom7. Otpornik 100 Ω 2kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Dovršite šemu spoja koristeći djelimično završenu Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete upravljati radom RGB LE diode na način da
se tasterom 1 uključuje jedna od LE diode a tasterom dva podešava intezitet svjetlosti iste.
53
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Osnovne torijske postavke:
analogWrite()OpisZapisuje analognu vrijednost (PWM signal) na pin.
SintaksaanalogWrite(pin, value)
Parameteripin: pin na koji ćemo poslati PWM signalvalue: radni ciklus: između 0 (uvjek isključeno) i 255 (uvjek uključeno)
Vraća (return)ništa
Rješenje:
54
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
55
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.12
ARDUINO UNO – POTENCIOMETAR(analogRead, serialBegin, serialPrintln)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
57
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Upotreba analogRead() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije.
Zadatak vježbe:
Kreirati Sketch pomoću koje ćete pratiti analognu vrjednost ulaza na Serial Monitoru.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. Potenciomentar 10K Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistema koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete čitati analognu vrijednost sa analognog pina
0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru.
Osnovne torijske postavke:
analogRead()OpisČita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023.
SintaksaanalogRead(pin)Parameteripin: broj analognog pina (0 do 5)Vraća (return)int (0 do 1023)
Primjer:
58
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
int val =0;int pin = 3;val = analogRead(Pin);
serialBegin()OpisPodešava brzinu protoka podataka za srijsku komunikaciju.(2400, 9600 itd)SintaksaSerial.begin(speed)
Parameterispeed: biti po sekundi (baud) - long Vraća (return)ništa
Primjer:void setup() Serial.begin(9600); // otvara serijski port i postavlja brzinu protoka podataka na 9600 bps
void loop()
serialPrintln()OpisPrikazuje podatke u teksutlanom obliku na serijskom portu u ASCII format sa carriage return karakterom (ASCII 13, '\r') i karakterom za novu liniju (ASCII 10, '\n')SintaksaSerial.println(val) Serial.println(val, format)
Parameterival: vrijednost koja se prikazuje format: definise bazu broja (int) ili broj decimalnih mjesta (float)
Vraća (return)size_t (long): println() vraća broj poslanih bajta, s tima da je ovo opciono
Primjer: void setup() Serial.begin(9600); Serial.println("Zdravo svjete");// šalje na serijski port Zdravo svjete u ASCII formatuvoid loop() Rješenje:
59
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
60
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.13
ARDUINO UNO – POTENCIOMETAR – LE dioda
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA – Cilj vježbe:
Upotreba analogRead(), analogWrite() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za upravljenje intezitetom svjetlosti LE diode.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. K164NK047-10 1kom3. LE diode 1kom4. Otpornik 330 Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistema koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete čitati analognu vrijednost sa analognog pina
0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru i regulirati intenzitet svjetlosti LE diode na osnovu te vrijednosti.
Osnovne torijske postavke:
analogRead()
62
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
OpisČita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023.
SintaksaanalogRead(pin)Parameteripin: broj analognog pina (0 do 5)Vraća (return)int (0 do 1023)
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
63
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
64
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.14
ARDUINO UNO – TERMISTOR(Pojednostavljena Steinhart-Hart “B” jednačina)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:
Upotreba analogRead(), analogWrite() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za proračun temperature pomoću B-jednačine.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. Termistor NTC 10K Ω 1kom3. Termistor NTC 47K Ω 1kom4. Otpornik 4.7K Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete čitati analognu vrijednost sa analognog pina
0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru. Koristeći pojednostavljenu Steinhart-Hart “B” jednačinu izračunati temperature u Kelvinima i C iste prikazati u Serial Monitoru.
Osnovne torijske postavke:NTC termistori se mogu definisati i B (β) parametrom, na način da se temperatura može dobiti iz izraza:
66
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
,
gdje je:
B - 4450 za NTC K164NK047 T0 - 25 °C = 298.15 KR0 47KΩ
A R se računa na osnovu izraza:
R = (1024 * BalanceResistor/ADC) - BalanceResistor
analogRead()OpisČita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023.
SintaksaanalogRead(pin)Parameteripin: broj analognog pina (0 do 5)Vraća (return)int (0 do 1023)
Rješenje:
67
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
68
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.15
ARDUINO UNO – LM35
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:
Upotreba analogRead(), analogWrite() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije.
Zadatak vježbe: Kreirati Sketch za proračun temperature pomoću B-jednačine.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LM35 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete čitati analognu vrijednost sa analognog pina
0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru. Koristeći jednačinu za proračun temperature izračunati temperature u C, K i F te iste prikazati u Serial Monitoru.
Osnovne torijske postavke:Temperatura temepraturnog senzora LM35 se može izračunati prema sledećem izrazu:
70
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
T = (Vcc * ADC * 100.0) / 1024;Celsius = Kelvin - 273.15
Celsius = 5/9 x (Fahrenheit -32)
analogRead()
OpisČita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023.
SintaksaanalogRead(pin)Parameteripin: broj analognog pina (0 do 5)Vraća (return)int (0 do 1023)
Rješenje:
71
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
72
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.16
ARDUINO UNO – RELEJ
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upoznavanje sa relejima njihovm primjenom i načinom spajanja.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za kontrolu rada releja.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. SPDT relej 1kom3. NPN tranzistor 1kom4. Otpornik 1KΩ 1kom5. Dioda 1N4004 1kom6. Potrošač DC motor-ventilator 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete digitalnim izlazom uključiti neki veći
potrošač.Osnovne torijske postavke:
74
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
75
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
76
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.17
ARDUINO UNO – REGULACIJA TEMPERATURE
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
77
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upoznavanje sa relejima njihovm primjenom, načinom spajanja monitoring temperature.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za proračun temperature pomoću B-jednačine.Potrebni elementi za vježbu:
1. Arduino Uno 1kom2. SPDT relej 1kom3. NPN tranzistor 1kom4. Otpornik 1KΩ 1kom5. Dioda 1N4004 1kom6. Potrošač DC motor-ventilator 1kom7. LM35 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete digitalnim izlazom uključiti ventilator na
određenoj temperature ten a taj način kontrolirati istu .Osnovne torijske postavke:
78
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
79
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
80
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.18
ARDUINO UNO – REGULACIJA BRZINE VRTNJE DC MOTORA
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
81
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba MOSFET-a, način spajanja.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za regulaciju brzine vrtnje ventilatora ili DC motora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. IRF520 1kom3. Otpornik 330Ω 1kom4. Otpornik 2,2 KΩ 1kom5. Dioda 1N4004 1kom6. Potrošač DC motor-ventilator 1kom
Šema spoja:
82
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete digitalnim izlazom kontrolirati brzinu vrtnje
DC motora.Osnovne torijske postavke:
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
83
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
84
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.19
ARDUINO UNO – KONTROLA TEMPERATURE
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
85
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba MOSFET-a, način spajanja.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za regulaciju brzine vrtnje ventilatora ili DC motora u zavisnosti od promjene temperature.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. IRF520 1kom3. Otpornik 330Ω 1kom4. Otpornik 2,2 KΩ 1kom5. Dioda 1N4004 1kom6. Temperaturni sensor LM35 1kom7. Potrošač DC motor-ventilator 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.
86
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
2. Kreirajte Sketch kojim ćete digitalnim izlazom kontrolirati brzinu vrtnje DC motora, na način da se definiše minimalna i maksimalan temperatura system u slucaju prekoracena temperature ukljuciti ventilator koji ce hladiti senzor do predefinisane temperature. Što je temepratura senzora bliže predefinisanoj vrijednosti intezitet puhanja zraka treba da bude sve slabiji.
Rješenje:
87
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
88
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.20
ARDUINO UNO – 2x16 LCD display
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
89
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba 2x16 LCD displeja, način spajanja.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za prikaz teksta .
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. 2x16 LCD display 1kom3. Potenciometar 10KΩ 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch u kojem cete pozvati biblioteku LiquidCrystal.h
naredbom include.hi koristeci HELP upoznati se sa funkcijama potrebnim za ispis teksta na lcd display, u prvom redu, ako je moguce napisati svoje ime a u drugom
90
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
razred i odjeljenje. Koristeći funkciju scroll(), kreirati efekat skrolanja tekst lijevo i desno u drugom redu po 5 mjesta.
91
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
92
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
93
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.21
ARDUINO UNO – 2x16 LCD display i LM35
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
94
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba 2x16 LCD displeja, način spajanja.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za prikaz temperature.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. 2x16 LCD display 1kom3. Potenciometar 10KΩ 1kom4. LM35 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch u kojem cete pozvati biblioteku LiquidCrystal.h
naredbom include.hi prikazati temperature u C u prvom redu, a u drugom vrijednost napona na analognom izlazu A0. Kreirati tabelu vrjednosti napona i odgovarajuće temperature.
95
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
96
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
97
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.22
ARDUINO UNO – RS 232
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
98
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba RS 232 komunikacije.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za prikaz zaprimljenog texta sa PC.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch u kojem ćete zaprimljene podatke poslane na serijski
port sa hyperterminala ponovno vratiti ka PC!.
99
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Osnovne teorijske postavke:U daljem je slikovito prikazan put za otvaranje konecije prema odabranom serijskom portu u ovom slučaju “COM8”, kao i osnovne postavke HyperTerminala. Ne zaboravite u sketch-u u Setup funkciji inicijalizirati funkciju Serial.begin(9600).
Nova konekcija Odabir COM porta
Osnovne postavke za COM port Uključite prve dvije opcije u ASCII Sending
100
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Posaljite sledeći string!
101
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Primjer
int incomingByte = 0; // for incoming serial data
void setup() Serial.begin(9600); // opens serial port, sets data rate to 9600 bps
void loop()
// send data only when you receive data: if (Serial.available() > 0) // read the incoming byte: incomingByte = Serial.read();
// say what you got: Serial.print("I received: "); Serial.println(incomingByte, DEC);
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
102
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
103
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.23
ARDUINO UNO – RS232 kontrola Uređaja
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
104
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Kontrola uređaja upotrebom serijske komunikacije.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za kontrolu rada releja.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. SPDT relej 1kom3. NPN tranzistor 1kom4. Otpornik 1KΩ 1kom5. Dioda 1N4004 1kom6. Potrošač DC motor-ventilator 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete na osnovu zaprimljenih podatak sa serijskog
porta uključiti ili isključiti neki veći potrošač.Osnovne torijske postavke:
105
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Napomena: Ukoliko se na serijskom portu pojavi karakter “U” uključi uređaja a ukoliko se pojavi “I” isključi uređaj, sve druge karaktere i znakove zanemarite.Rješenje:
106
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
107
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.24
ARDUINO UNO – RS 232 REGULACIJA BRZINE VRTNJE DC MOTORA
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
108
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:RS232 komunikacija i upravljanje aktuatoroma.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za regulaciju brzine vrtnje ventilatora ili DC motora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. IRF520 1kom3. Otpornik 330Ω 1kom4. Otpornik 2,2 KΩ 1kom5. Dioda 1N4004 1kom6. Potrošač DC motor-ventilator 1kom
Šema spoja:
109
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete na osnovu podatak sa serijskog porta
definisati brzinu vrtnje DC motora.Osnovne torijske postavke:
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
110
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
111
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.25
ARDUINO UNO – SERVO MOTOR
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
112
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Servo motor, pricip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za pozicionoranje servo motora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RC Servo motor 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch koji će ciklično ponavljati tri radnje, postavljanje u
krajnji lijevi, krajnji desni i srednji položaj.
Osnovne torijske postavke:
113
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Primjer#include <Servo.h> Servo myservo; // create servo object to control a servo a maximum of eight servo objects can be created int pos = 0; // variable to store the servo position void setup() myservo.attach(9); // attaches the servo on pin 9 to the servo object void loop() for(pos = 0; pos < 180; pos += 1) // goes from 0 degrees to 180 degrees // in steps of 1 degree myservo.write(pos); // tell servo to go to position in variable 'pos' delay(15); // waits 15ms for the servo to reach the position for(pos = 180; pos>=1; pos-=1) // goes from 180 degrees to 0 degrees myservo.write(pos); // tell servo to go to position in variable 'pos' delay(15); // waits 15ms for the servo to reach the position
Rješenje:
114
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
115
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.26
ARDUINO UNO – SERVO MOTOR I POTENCIOMEATAR
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
116
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Servo motor, pricip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za pozicionoranje servo motora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RC Servo motor 1kom3. Potenciometar 10KΩ 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch koji će korisit map funkciju.
Osnovne torijske postavke:
117
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
118
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
119
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.27
ARDUINO UNO – SERVO MOTOR I RS232
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
120
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Servo motor, pricip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za pozicionoranje servo motora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RC Servo motor 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch koji će pozicionirati servo motor .
Osnovne torijske postavke:
121
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
122
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
123
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
124
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.28
ARDUINO UNO – STEPPER MOTOR
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
125
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Stepper motor, pricip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za upravljanje stepper motorom.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. ULN2003 driver board 1kom3. Unipolarni step motor 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch koji će pozicionirati stepper motor .
Osnovne torijske postavke:
126
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
127
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
128
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
129
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.29
ARDUINO UNO – HC-SR04 (ULTRASONIČNI SENZOR)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
130
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:UltraSonični senzor, princip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za proračun udaljenosti predmeta od senzora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. HC-SR04 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch koji će pomoću ultrasoničnog senzora izaračunati
udaljenost od predmeta.Osnovne torijske postavke:
HC-SR04 ima 4 pina na modulu: VCC , Trig, Echo, GND . Te je zbog toga vrlo jednostavno korisiti ga za proračun udaljenosti predmeta od istog.
131
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Potrebno je Trig pin podići u stanje logičke jedinice na period od 10us u vidu impulsa, da bi modul mogao otpočeti proračun udaljenosti;
Ako se ispred senzora nalazi objekat, Echo pin će otići u stanje logičke jedinice, i u zavisnosti od udaljenosti predmeta trajanje stanja logičke jedinice će varirati.
Ukoliko se ispred senzora ne nalazi prepreka, na ECHO pinu će se generisati impuls trajanja 38mS, u suprotnom imat ćemo impulse trajanja (125uS – 25mS) u zavisnosti od udaljenosti.
Formula za izračunavavanje udaljenosti
Udaljenost u cm = (Trajanje HIGH stanja ECHO pina)/58
Za proračun dužine trajanja impulsa korisiti pulsIn funkciju:
Primjer:int pin = 7;unsigned long duration;
void setup() pinMode(pin, INPUT);
void loop() duration = pulseIn(pin, HIGH); //Returns the length of the pulse in microseconds
Rješenje:
132
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
133
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.30
ARDUINO UNO – GP2Y0A21 (IR SENZOR)
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
134
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:IR Sharp senzor, princip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za proračun udaljenosti predmeta od senzora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. HC-SR04 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch koji će pomoću IR senzora izaračunati udaljenost od
predmeta.
Osnovne torijske postavke:
IR sensor blizine je sensor kompanije Sharp, za razliku od senzora iz prethodne vježbe koji korisiti princp rada “sonara” ovaj sensor koristi IR svjetlost za detekciju predmeta, po cijeni je znatno skuplji od sonićnog senzora i spada u grupu analognih senzora. Na analognom izlazu senzora napon će varirati u granicama od 2.6 V za 10cm do 0.4V za 80 cm. Formula za proračun udaljenosti od predmeta je jednostavna i glasi:
135
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Distance (cm) = 4800/(SensorValue - 20)
136
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
137
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
138
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.31
ARDUINO UNO – A3144 HALL EFFECT SWITCHINTERRUPT
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
139
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:A3144 hall effect prekidač, princip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za proračun broja obrtaja motora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. A3144 hall effect 1kom3. DC motor 1kom4. Magnet 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch kojim ćete pomoću hall efekt senzora izaračunati broj
obrtaja DC motora, broj prolaza maneta pored senzora registrovati kroz interrupt.
Osnovne torijske postavke: attachInterrupt(interrupt, function, mode)
140
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
OpisDefiniše funkciju koja će se pozvati kakda nastupi interupt. Arduino Uno ima dva izvora za ekseterne interupte: 0 (digitali pin 2) i 1 (digitali pin 3).SintaksaattachInterrupt(interrupt, function, mode)Parameteriinterrupt: izvor i nterapta (int broj pina)function: funkcija koja se izvrsava kada nastupi interruptmode: način okidanja interupta
LOW okidanje svaki put kad je pin u stanju low,
CHANGE okidanje kad god pin promijeni stanje
RISING okidanje kada stanje na pinu prelazi sa low na high,
FALLING okidanje kada stanje na pinu prelazi sa high na low,
Vraća (return)ništa
Primjerint pin = 13;volatile int state = LOW;
void setup() pinMode(pin, OUTPUT); attachInterrupt(0, blink, CHANGE);
void loop() digitalWrite(pin, state);
void blink() state = !state;
RPM računati prema pojednostavljenoj formuli:
rpm = 60*1000/(millis() – timeold)*rpmcount;Napomena:Karakteristike funkcije millis() potražite u HELP -> Referece.
Rješenje:
141
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
142
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.32
ARDUINO UNO – RS232 - PROCESSING
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upoznati se Processing IDE i mogućnostima komunikacije arduino skice i processing aplikacije.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za očitavanje 10 bitne analogne vrijednosti potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port. Kreirati Processing skicu koja će mjenjati pozadinu aplikacije u zavisnosti od vrijednosti zaprimljenje varijable sa serisjkog porta.
Potrebni elementi za vježbu:
1. Arduino Uno 1kom2. Potenciometar 10KΩ 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Arduino Sketch za očitavanje 10 bitne analogne vrijednosti
potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port.
3. Testirajte Processing Sketch priložen u osnovnim teorijskim postavkama.
144
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
4. Kreirajte Processing Sketch u kojem ćete koristeći rect() i fill () funkcije na aplikaciji.Kreirati pravougaonik čija će se pozadina mijenjati u zavisnosti od vrijednosti očitane sa serijskog porta. Kreirajte novi font Tolls Create Font, te upotrebom text() funkcije prikažite pored pravougaonika numeričku vrijednost zaprimljenu sa serijskog porta.
145
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Osnovne torijske postavke:
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
146
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
147
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.33
ARDUINO UNO – RS232 – Microsoft Visual C# 2010 Express
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Uptorebom Visual Studio C# Express IDE-a uraditi prethodnu vježbu.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za očitavanje 10 bitne analogne vrijednosti potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port. Kreirati Windows aplikaciju koja će mjenjati pozadinu aplikacije u zavisnosti od vrijednosti zaprimljenje varijable sa serisjkog porta.
Potrebni elementi za vježbu:
1. Arduino Uno 1kom2. Potenciometar 10KΩ 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Arduino Sketch za očitavanje 10 bitne analogne vrijednosti
potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port.
3. Kreirajte windows app za prikaz zaprimljene analogne vrijednosti sa serijskog porta u textbox kontroli.
149
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
150
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
151
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.34
ARDUINO UNO – I2CTC74 MICROCHIP TEMPERATURNI SENZOR
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upoznavanjem sa I2C komunikacijom.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za proračun udaljenosti predmeta od senzora.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. TC74 1kom3. Otpornici 10KΩ 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad.2. Kreirajte Sketch koji će pomoću IR senzora izaračunati udaljenost od
predmeta.
Osnovne torijske postavke: I2C ("Inter-Integrated Circuit"), omogućuje dobru podršku za komunikaciju
sa različitim sporijim periferijskim jedinicama u sistemima gde se potreba za njihovom upotrebom javlja povremeno. Razvila ga je evropska firma Philips a
153
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
zatim su ga i drugi proizvođači integrisanih kola podržali, a dana se vrlo često sreće naručito kod mikrokontrolerskih sistema.
Glavne osobine ovog standarda su sledeće:
1. Za komunikacija su potrebne dve linije2. Brzina prenosa do 100 kbita i više3. Mogućnost adresiranja do 128 uređaja u sistemu4. Relativno prosta podrška u programiranju "Master" uređaja5. Vreme predaje je vremenski neovisno
Fizički I2C bas sadrži samo dve linije signala i to: SLC(Serial CLock) koja se koristi za prenos taktnog signala i liniju SDA (Serial DAta) za prenos podataka. Za upravljanje ovim linijama najčešće se koriste kola sa otvorenim kolektorom pa se ove linije napaju sa naponom od +5V preko otpornika reda od 1 - 10 kW, zavisno od dužine linije i brzine prenosa. U standardnom režimu rada dužina ovih linija je do 2 m uz brzine prenosa do 100 kbita.
Uređaji priključeni na I2C bas dele su u dve grupe: "Master" i "Slave". "Master" uređaji generiše taktni signal SLC i on je upravljački. On može adresirati bilo koji priključeni "Slave" uređaj u cilju predaje ili prijema informacija. Svi "Slave" uređaji su zavisni od I2C basa i njegovih zahteva postavljenih od strane "Master" uređaja što je prikazano na donjoj slici.
Na početku u režimu čekanja obe linije: SLC i SDA nalaze se na logičkoj jedinici. Za sinhronizaciju paketa koriste se dva uslova "Start" i "Stop" koji određuju početak i kraj. "Start" (S) uslov prikazan je na donjoj slici i njime se vrši inicijalizacija I2C basa a nastaje silaskom SDA linije na niski nivo dok je SCL linija na visokom nivou. Ovaj signal upozori sve "Slave" jedinice da će slediti zahtevi od master-a.
154
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
"Stop" (P) uslov nastaje kada je SCL na visokom nivou a linija SDA prelazi sa niskog na visoki nivo što je dato na donjoj slici, i on oslobađa I2C bus
155
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
TC74 pinout
TC74 je digitalni temperaturni senzor primjeren za jeftine aplikacije. Podržava komunikaciju preko I2C sabirnice, a podatak o temperature se konvertuje u 8 – bitnu digitalnu vrjednost.
Detaljan opis funkcija za I2C komunikaciju se može pronaći u Help Reference, a ovdje ćemo ih samo navesti:
begin () requestFrom () beginTransmission () endTransmission () write () available () read () onReceive () onRequest ()
Primjer
#include <Wire.h>
void setup() Wire.begin(); // join i2c bus (address optional for master) Serial.begin(9600); // start serial for output
void loop() Wire.requestFrom(2, 6); // request 6 bytes from slave device #2
while(Wire.available()) // slave may send less than requested char c = Wire.read(); // receive a byte as character Serial.print(c); // print the character
delay(500);
156
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
157
#include <wire.h>
int adresa_tc74=72;//adresa temeperaturnog senzoravoid setup()Serial.begin(9600);// inicijaliziraj serijsku komunikacijuWire.begin(); //uključi se na I2C sabirnicu
void loop()//pocni komunnikacijuWire.beginTransmission(adresa_tc74);
//Trazi informaciju o tome sta je zapisano u registar 0 TC-aWire.send(0);
//završi komunikaciju
//traži sa adrese 72 jedan byte
//sačekaj odgovor i ako je
//nešto dostupno pokupi temperaturu kao int
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
158
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.35
ARDUINO UNO – PROCESSING – Microsoft Visual C# 2010 Express
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
159
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Koristeći Procesing i Visual Studio C# Express IDE-a uraditi prethodnu vježbu na način da se siti iskoriste za prikaz temepreature.
Zadatak vježbe:Kreirati Windows aplikaciju koja će prikazati vrijednost temerature u C i K.Kreirati Processing aplikaciju koja će prikazati vrijednost temerature u C i K.
Potrebni elementi za vježbu:
1. Arduino Uno 1kom2. Otpornik 10KΩ 2kom3. TC74 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirati Windows aplikaciju koja će prikazati vrijednost temerature u C i
K.3. Kreirati Processing aplikaciju koja će prikazati vrijednost temerature u C
i K.
160
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
161
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
162
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.36
ARDUINO UNO – AD5206 DIGITALNI POTENCIOMETARSPI SABIRNICA
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:AD5206 digitalni potenciometar, princip rada, upravljanje.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za upravljane digitalnim potenciometrom AD5206 upotrebom SPI sabirnice.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. AD5026 1kom3. Otpornici 330Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći Fritzing skicu.2. Kreirajte Sketch za upravljane digitalnim potenciometrom AD5206
upotrebom SPI sabirnice.
Osnovne torijske postavke:
Pri SPI prenosu, podaci se šalju preko pomeračkog registra sa serijskim izlazom, a pri-maju preko pomeračkog registra sa serijskim ulazom. U bilo kom trenutku može da postoji je-dan master, kako bi se osigurala ispravna komunikacija.
Kao što je prikazano na Slici ispod potrebne su 4 linije, odnosno za SPI komunikaciju koriste se 4 pina:
MOSI (Master Output Slave Input). Kada mikrokontroler radi kao master, onda je ovo linija za slanje podataka, a kada radi kao slave – ovo je linija za primanje podataka.
164
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
MISO (Master Input Slave Output). Kada mikrokontroler radi kao master, onda je ovo linija za primanje podataka, a kada radi kao slave – ovo je linija za slanje podataka. U slučaju da je komunikacija isključivo jednosmerna, svakako da se može ostvariti sa tri linije (bez MOSI ili MISO, zavisno od slučaja).
SCK (SPI Clock). Ovo je linija za takt pod kojim se izvodi komunikacija. Takt daje master, a pomerački registar slave-a prima podatke, odnosno očitava ulaz na promenu ovog takta.
SS (Slave Select). Ovaj pin mikrokontrolera se veže na liniju za selektovanje slave-a. Kada mikrokontroler radi kao slave, i kada je ovaj (u slučaju ulazni) pin na visokom nivou, onda se takt sa SCK linije i podaci sa MOSI linije se ignorišu. Tek kada se dovede SS na nizak nivo, SPI sistem slave-a prati promene na pinovima koji su vezani za ovaj tip ko-munikacije i može da primi i pošalje informaciju. Kada mikrokontroler radi kao master, SS pin ima dve opcije. Može da se konfiguriše kao ulazni pin i da setuje određeni fleg (f lag), tj. da inicira prekid u slučaju da mu bude doveden nizak nivo. To je dobra opcija za među-procesorsku komunikaciju. Na ovaj način može uspešno da se eliminiše mogućnost da više mikrokontrolera u datom trenutku pokušaju da budu masteri. Ovo se rešava soft-verski. SS pin takođe može da se konfiguriše kao izlazni, i da selektuje neki slave, ili da obavlja bilo kakvu funkciju nezavisnu od SPI podsistema mikrokontrolera.
Povezivanje jednog mastera i tri slave-a u SPI komunikaciju
U slučaju povezivanja više mikrokontrolera preko SPI kanala, svi MISO pinovi se vezuju zajedno na jednu liniju, MOSI pinovi se vezuju na drugu liniju, a SCK pinovi se vezuju na tre-ću liniju, kao sto je prikazano na Slici iznad.
Slika iznad je primer vezivanja kada samo jedan mikrokontroler može da bude master. Ako uloga mastera treba da bude promenljiva, onda svaki mikrokontroler treba da ima pojedinačnu vezu sa SS pinovima ostalih mikrokontrolera.
Zamislimo strukturu sa dva pomjeračka registra povezana kao na Slici ispod. Neka sa strane sa koje su povezani medusobno, registri imaju serijske ulaze i izlaze. Sa stanovišta programera, kakvi su ulazi i kakva je logika – nije bitno. Pinovi za podatke (DATA1) su povezani zajedno, i to predstavlja jednosmernu liniju sa koje pomjerački registar 1 predaje podatke pomjeračkom registru 2. Pinovi za podatke (DATA2) su povezani zajedno, i to je jed-nosmerna linija sa koje pomjerački registar 2 predaje podatke pomjeračkom registru 1. Pinovi za takt (CLOCK) su zajednički (to je jednosmerna linija sa koje pomjerački registar 1 šalje takt, bez razlike u kojem smeru se prenose podaci). Pinovi za omogućavanje komunikacije (ENABLE) su vezani zajedno – to je jednosmerna linija preko koje pomjerački registar 1 omogućava (dozvoljava) rad pomjeračkom registru 2.
Kada prvi pomerački registar šalje poruku drugom, redosled operacija je sledeći:
1. Preko linije ENABLE, prvi registar omogućava rad drugom, odnosno omogućava da drugi na svakom prelazu na liniji CLOCK iz visokog na nisko nivo (ili obrnuto, zavisno od logike), pročita stanje na liniji DATA1.
165
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
2. Preko linije CLOCK prvi registar šalje takt pod kojim drugi čita promjene na liniji za podatke DATA1.
3. Kada prvi registar završi sa prenosom, postavlja linije CLOCK i ENABLE u stanje mirovanja (idle state).
Hardverska šema SPI komunikacije
Kada prvi registar želi da dobije informaciju od drugog, preduslov koji treba da se ispuni je da drugi registar već ima spremnu informaciju koju treba da pošalje. Poslednja pretpostavka u analogiji međumikrokontrolerske SPI komunikacije podrazumeva da je u registar za slanje slave-a programski već postavljena informaciju koja se traži. Redosled operacija je:
1. Preko linije ENABLE, prvi pomjerački registar omogućava rad drugom ili, preciz-nije, omogućava da drugi pri svakom prelazu iz visokog na nisko nivo na liniji CLOCK (ili obrnuto, zavisno od logike), promeni stanje na liniji DATA2.
2. Preko linije CLOCK prvi šalje takt sa kojim će čitati promene stanja koje šalje drugi na liniju za podatke DATA2. Obrnuto rečeno, drugi pomerački registar preko linije CLOCK dobija takt pod kojim će slati signale.
3. Kada drugi završi sa prenosom, onda prvi postavlja linije CLOCK i ENABLE u sta-nje mirovanja. Prvi «zna» da je prenos završen kada se na liniji CLOCK završi n-ti ciklus (n je broj bitova koji čini informaciju, na primer: 8, 16 itd.)
Ovo je primjer koji opisuje SPI logiku, a pri tome ne ulazi u pojedinosti interne periferije samog mikrokontrolera. Relativno je lako da se pošalje poruka preko SPI kanala od mastera ka slave-u. Ono što želimo da naglasimo jeste način slanja podataka slave-master.
U kom trenutku treba slave da pošalje poruku, odlučuje master. On tada šalje takt na liniju CLOCK. Da bi poslao takt, zbog automatizovane SPI kontrolne i upravljačke logike, master, u stvari, mora da pošalje poruku na magistralu i normalno da selektuje slave-a.
Sve što je navedeno opisuje suštinu SPI komunikacije. Svakako da ima mnogo detalja koji variraju u zavisnosti od mikrokontrolera i perifernog uređaja, ali to se mnogo lakše usvaja kada se poznaju osnovni principi.
AD5204/AD5206 nudi 4 odnosno 6 kanalni, digitalno kontrolisani promjenivi otpor sa 256 pozicija. Ovaj uređja ima istu funkciju ako potnciometar ili varijabilni otpor. Svaki izlaz na AD5204/ AD5206 ima fiksni otpornik za kliznim kontaktom contains a fixed resistor with a wiper contact that taps the fixed resistor value at a point determined by a digital code loaded into the SPI-compatible serial-input register.
166
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Detaljan opis funkcija za SPI komunikaciju se može pronaći u Help Reference Libraries, a ovdje ćemo ih samo navesti:
Functionsbegin () end () setBitOrder () setClockDivider () setDataMode () transfer ()
Rješenje:
167
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
168
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.1
MAX2719 LED DRIVER
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
169
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba MAX 2719 LED drajvera za kontrolu 5x7 matričnog displeja.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za upravljane 5x7 matricom pomoću LED drajvera MAX7219.
Potrebni elementi za vježbu:
1. Arduino Uno 1kom2. Otpornik 10KΩ 2kom3. MAX7219 1kom4. LED MATRIX 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći skicu.
170
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
2. Kreirati Sketch koji će na matrici 5x7 ispisati ARDUINO, a potom Ime Prezime kao i odjeljenje učenika koji učestvuju u projektu.
3. Eventulano dodati u Sketch dio u kojem ćemo prikupiti informaciju o temperaturi i istu prikazati na matrici u scroll modu.
171
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slici gore je navedeno kako bi treblao da izgledaju karakteri ispisani na 5x7 Led matrici. U LedControl.h bibilioteci postoji 3 načina da se uključe i isključe LE diode u matrici, pojasnit ćemo sva tri.
Kontrola pojedinačnih LE dioda u matrici
Metoda koja kontroliše jednu LE diodu u matrici je predstavljenja je ispod:
/* * Set the status of a single Led. * Parametri: * addr: adresa displeja * row: red u matrici (0..7) * col: kolona u matrici (0..7) * state: ako je tačno uključi LED, * ako nije isključi */void setLed(int addr, int row, int col, boolean state);
U LedControl-biblioteci je default-no ožičenje kao na šemi ispod:
Kao što se vidi imamo 8 redova (indeksiranih od 0..7) i 8 kolona (indeksiranih od 0..7). ako želimo uključiti LE diodu u 3 redu i 8 koloni, dovoljno je da u funkciji setLled iskoristite odgovarajuće indekse.
//uključi LE diodu u 3 redu i 8 koloni lc.setLed(0,2,7,true); //Uključi LE didou u redu prvom redu i drugoj kolonilc.setLed(0,0,1,true);
172
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
delay(500);
setLed() je dobra samo ako želimo kontrolirati par Le dioda za slučaj da je potrebna kontrola više Le dioda broj linija koda bi se znatno povećao. Zbog toga je preporučljivo za takve slučajeve korisiti druge dvije funkcije koje kontroliraju stanje LE diode u čitavom redu ili koloni.
Kontrola reda u LED matrici
setRow(addr,row,value)-metoda ima tri argument. Prvi argument je adresa uređaja, drugi je red u matrici kojem ćemo mijenajti stanja LE dioda a treći je stanje LE dioda tog reda.
Postavlja se pitanje kako ćemo znati stanje LE dioda odabranog reda, stanje reda je u stvari byte, pri čemu se koristi jednostavno kodiranje gdje je svaki bit koji je u stanju 1 predstavlja uključenu LE diodu a u stanju 0 isključenu, npr:
Ako želimo uključiti LED obilježene na slici ispod,
Indeks reda je 2, a vrijednost “byte” se može dobiti na jednostavan način uradite dodajte standardni header-file <binary.h> u arduino skicu. Sad je moguće zapisati stanje reda u binarnom obliku na sledeći način:
//include ovaj header fajl tako da možete zapisati byte u binarnom obliku#include <binary.h>
//te za stanje LED-a iz reda koje trebaju biti uključene pridružite 1 a isključene pridružite 0lc.setRow(0,2,B10110000);
Ako zbog nekog razloga niste u mogućnosti primjeniti binarno kodiranje, sledeća tabela vam moće pomoći da odredite decimalnu vrijednost stanja reda LED matrice.
Led 2.0 Led 2.1 Led 2.2 Led 2.3 Led 2.4 Led 2.5 Led 2.6 Led 2.7
Bit-Value 128 64 32 16 8 4 2 1
On Yes No Yes Yes No No No No
Row-Value 128 0 32 16 0 0 2 0 =176 (128+32+16)
Te bi za gornji primjer mogli zapisati:
lc.setRow(0,2,176)
setRow()-funkcija je brža od setLed() te je poželjno istu korisiti gdje god je to moguće.
173
Opis metode :
/* * Postavi svih 8 LED-a u redu na novo stanje * Parametri: * addr adresa displeja * row red (od 0 do 7) * stanje svakog bita u redu (1 on, 0 off) */void setRow(int addr, int row, byte value);
Kontrola kolone u LED matrici
setColumn()-metoda obnavlja stanje svih 8 LED-a u koloni, npr
//include ovaj header fajl tako da možete zapisati byte u binarnom obliku#include <binary.h>
//te za stanje LED-a iz reda koje trebaju biti uključene pridružite 1 a isključene pridružite 0lc.setColumn(0,5,B00001111);
Opis metode:
/* * Postavi svih 8 LED-a u koloni na novo stanje * Parametri: * addr adresa displeja * col kolona (od 0 do 7) * stanje svakog bita u koloni (1 on, 0 off). */void setColumn(int addr, int col, byte value);
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
175
#include "LedControl.h"
/* pin 12 DataIn pin 11 CLK pin 10 LOAD 1 zato što imamo samo jedan MAX7219. */LedControl lc=LedControl(12,11,10,1);
/* mali delay*/unsigned long delaytime=100;
void setup() /* MAX72XX je u power-saving modu pri uključenju te ga moramo probuditi */ lc.shutdown(0,false); /* podesi intezitet LE didoda */ lc.setIntensity(0,8); /* pocisti displej */ lc.clearDisplay(0);
//Napisati funkciju za prikaz karaktera na LED matrici i pozvati je na izvršenje u funkciji void loop().
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
176
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.2
DS1307 i 16x2 LCD
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
177
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
178
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:Upotreba dva uređaja na I2C sabirnici.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za prikaz trenutnog vremena DS1307 RTC-a na 16x2 LCD displeju sa I2C interfejsom.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LCD 16x2 1kom3. LCD I2C intrerfejs Modul 1kom4. DS1307 Arduino modul 1kom5. Otpornik 4.7KΩ 2kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad.2. Kreirajte Sketch za prikaz trenutnog vremena sa RTC-a DS1307 na 16x2
LCD displeju sa I2C interfejsom.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Detaljan opis funkcija za I2C komunikaciju se može pronaći u Help Reference, a ovdje ćemo ih samo navesti:
begin () requestFrom () beginTransmission () endTransmission ()
179
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
write () available () read () onReceive () onRequest ()
I2C interfejs za 2x16 LCD
Da bi korisitili 2x16 LCD displej sa I2C interfejsom potrebno je u vaš Arduino sketch pored <Wire.h> pozvati i header fajl <LiquidCrystal_I2C.h>, u primjeru ispod prikazano je da je adresa LCD-a 0x20.
#include <Wire.h> #include <LiquidCrystal_I2C.h>
LiquidCrystal_I2C lcd(0x20,16,2); // Adresa LCD-a 0x20, 2x16 LCD displej
void setup() lcd.init(); // incijaliziraj lcd // Posalji Poruku na LCD lcd.backlight(); lcd.print("Hello, world!");
void loop()
DS1307 je sat/kalendar male potrošnje sa 56 byta SRAM-a i podrškom
u vidu baterije. Sat/kalendar obezbjeđuje informacije o sec, min, satu, danu,
180
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
datumu, mjesecu i godini. Datum na kraju mjeseca se automatski podešava da mjesecekoji imaju manje od 31 dan uključujući i korekciju za prestupnu godinu. DS1307 radi kao slave uređaj na I2C sabirnici. Identifikacijska adresa je 0x68, dolazi u 8 pinskom dip kućištu i broji u BCD format. Bit 7 registra 0 je clock halt (CH) bit. Kada je ovaj bit setovan na 1, sat je isključen, a kada je setovan na nulu, oslcilator je u enable stanju. Drugim rječima ako ovaj bit nije setovan na 0 sat neće raditi. Sat korisiti samo prvih 8 byta (0x00 - 0x07).
#include <Wire.h> // Wire.h library void setup()
Wire.begin(); // pridruži se na i2c sabirnicu Serial.begin(9600);void loop() Wire.beginTransmission(0x68);//adresa Wire.write(0); Wire.endTransmission();
Wire.requestFrom(0x68, 7);//traži sa adrese0x68, 7 byta byte secs = Wire.read(); byte mins = Wire.read(); byte hrs = Wire.read(); byte day = Wire.read(); byte date = Wire.read(); byte month = Wire.read(); byte year = Wire.read();
// sati, minuti, sekunde //printaj rezultat
Serial.print("Sada je: "); if (hrs < 10) Serial.print("0"); Serial.print(hrs,HEX); Serial.print(":"); if (mins < 10) Serial.print("0"); Serial.print(mins, HEX); Serial.print(":"); if (secs < 10) Serial.print("0"); Serial.println(secs, HEX);
// fromat za datum MM-DD-YYYY
Serial.print("Datum: "); if (month < 10) Serial.print("0"); Serial.print(month,HEX); Serial.print("-"); if (date < 10) Serial.print("0"); Serial.print(date, HEX); Serial.print("-"); Serial.print("20"); if (year < 10) Serial.print("0"); Serial.println(year, HEX); Serial.println();
Kreriati funkciju za podešavanje vremena koristeći funkcije za pretvorbu:
byte decToBcd(byte val)// decimalni broj u BCD return ( (val/10*16) + (val%10) );
byte bcdToDec(byte val) // BCD u decimalni return ( (val/16*10) + (val%16) );
181
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
182
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
183
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.3
MMA7361 ACCELEROMETER SENSOR MODUL
KONTROLA HVATALJKE ROBOTSKE RUKE
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
184
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
185
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:Accelerometer sensor MMA7361 prikupljanje sirovih podataka sa analognih izlaza senzora, upravljanje servo motorom.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch za prikaz sirovih podataka na sa MMA7361 na serijskom portu kao i onih preračunatih u G-s, te na osnovu promjene vrjednosti po x i y osi pozicionirati dva servo motora hvataljke robotke ruke.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. MMA7361 1kom3. Servo motor 2kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad.2. Kreirajte Sketch za upravljanje hvataljkom robotske ruke čiji položaj
servo motora će ovisiti od vrijednosti analognog signal po x i y osi accelerometer senzora MMA7361.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija hvataljke robotske ruke za koju je potrebno osmisliti upravljanje. Hvataljka robotske ruke je izrađena od pleksiglasa debljine 3mm a pogone je dva rc servo motora.
186
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
MMA7361 je niskoprofilni kapacitivni akcelerometar male potrošnje, jednopolnim NF filterom, temperaturnom kompenzacijom, opcijom samotestiranja, 0g-opcijom koja detektuje linearni slobodni pad i g-Select opcijom koja nudi dvije osjetljivosti. 0-g i osjetljivost u fabrički podešeni i ne zahtjevaju dodatne uređaje. MMA7361L posjeduje tvz. Sleep Mode te je zbog toga idealan za elektronske uređaje pogonjene baterijama.
Osjetljivost za g-Select
Xout @ 0g = 1.65 VYout @ 0g = 1.65 VZout @ + 1g = 2.45 V
Napon pri 0 g
Ukoliko želite da od ADC vrijednosti dobijete iznos G sile potrebno je iskoristiti sledeće formule:
voltage = (ADCvalue - theADCvalueAtZero)*(Aref/1023)gforce = voltage/sensitivity
187
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
188
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
189
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.4
SMART AUTOBOT I
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
190
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
191
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:Upotreba L293D kola za upravlajnje s 2 DC motora i 2 ultrasonična sezora HC-SR04 za izbjegavanje prepreka.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch koji će upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. L293D 1kom3. HC-SR04 2kom4. Mobilna robotska platform 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos dva ultrasonična senzora
2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija mobilne robotske platforme za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
192
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
193
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
194
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.5
SMART AUTOBOT II
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
195
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
196
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:Upotreba reflektivnog senzora CNY70 način spajanja i primjena kod upravljanja autonomnom robotskom platformom.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch koji će upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. CNY70 3kom3. Otpornik 220Ω 1kom4. Otpornik 39KΩ 3kom5. Mobilna robotska platform 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos dva ultrasonična senzora
2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija mobilne robotske platforme i putanja za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
197
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
198
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
199
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.6
ARDUINO BALL AND BEAM
PID KONTROLER
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
200
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:Upotreba IR senzora blizine GP2Y0A21YK i PID biblioteke za pozicioniranje servo motora.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch koji će upravljati pozicioniranjem servo upotrebom PID biblioteke.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RC servo 1kom3. GP2Y0A21YK 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad.2. Kreirajte Sketch koristeći uputstvo za realizaciju projekta.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija ball and beam problema za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
201
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
PID kontroler izračunava “grešku” kao razliku između posmatranog-mjerenog [Input-a] i željene zadane vrijednosti. Kontroler pokušava da minimizira grešku prilagođavajući-mjenjajući [Output].
Dakle, vi definišete šta će PID mjeriti ( "Input",) gdje želite da vas to mjerenje “odvede” ("Setpoint",) i varijablu za prilagodbu koja će sve to omogućiti ("Output".) PID potom prilagođava “output” pokušavajući da “input” izjednači sa “setpoint-om”.
Tri su podešavajuća parametra : Kp, Ki & Kd. Podešavanjem vrijednosti ovih parametara utiče se na način prilagodbe izlaza, pa ta prilagodba usljed odabira prethodno navedenih pamrametara može biti brza, spora, loša itd.
Postavlja se pitanje koje su “najbolje” vrijednosti ovih parametara, pa ne postoji pravi odgovor za ovo jer vrijednosti koje su dobre za jedan sistema za drugi nisu, s toga je najbolje ekperimetisati sa sistemom.
FunkcijePID() Compute() SetMode() SetOutputLimits() SetTunings() SetSampleTime() SetControllerDirection()
PID()
Opis
Kreira PID kontroler povezan s definisanim Input, Output, i Setpoint-om.
Sintaksa
PID(&Input, &Output, &Setpoint, Kp, Ki, Kd, Direction)
202
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Parameteri
Input: Varijabla koju želimo kontrolirati (double) Output: Varijabla koja će biti podešena PID-om (double) Setpoint: Vrijednost koju želimo da naš Input zadrži (double) Kp, Ki, Kd: Podeđavajući parametric i utiču na način na koji će PId mjenjati Output. (double>=0) Direction: DIRECT ili REVERSE, deifiniše kako će se output ponašati ako dođe do greške.
Returns
Ništa.
Primjer
/******************************************************** * PID Basic Example * Reading analog input 0 to control analog PWM output 3 ********************************************************/
#include <PID_v1.h>
//Define Variables we'll be connecting todouble Setpoint, Input, Output;
//Specify the links and initial tuning parametersPID myPID(&Input, &Output, &Setpoint,2,5,1, DIRECT);
void setup() //initialize the variables we're linked to Input = analogRead(0); Setpoint = 100;
//turn the PID on myPID.SetMode(AUTOMATIC);
void loop() Input = analogRead(0); myPID.Compute(); analogWrite(3,Output);
203
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
204
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________________________________________________________________________
____________
205
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.7
SPIDERBOT
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
206
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:Upotreba <servo.h> biblioteke za upravljanje 8 servo motora.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch koji će upravljati mobilnom robotskom platformom .
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RC Servo 8kom3. Mobilna robotska platforma 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos 7 servo motora
2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija mobilne robotske platforme i putanja za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
207
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
208
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
209
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.8
5DOF ROBOT ARM
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
210
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
211
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:Upotreba <servo.h> biblioteke za upravljanje robotksom rukom sa 5DOF.
Zadatak vježbe:Kreirati Sketch koji će upravljati mobilnom robotskom platformom .
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. RC Servo 8kom3. 5DOF robot arm 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos 6 servo motora
2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija robotske ruke za koji je potrebno osmisliti upravljanje.
212
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Rješenje:
Zaključak: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
213
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
____________________________________________________________________________
214
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.9
LABVIEW INTERFACE FOR ARDUINOLIFA
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
215
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
216
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Upotreba LIFA ( LabVIEW Interface for Arduino) za interakciju arduina i LadVIEW-a.
Zadatak vježbe:Kreirati vi (virtulani instrument) kojim ćete uključiti digitalni izlaz arduina i prikazati temperaturu koristeći LM35 temperaturni senzor.
Potrebni elementi za vježbu:1. Arduino Uno 1kom2. LED 1kom3. Otpornik 330Ω 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad.2. Učitajte u arduino LVIFA_Base Sketch.pde.
C:\Program Files\NationalInstruments\LabVIEW 2010\vi.lib\LabVIEW Interface for Arduino\Firmware\LVIFA_Base\LIFA_Base.pde
3. Kreirajte vi kojim ćete kontrolirati stanje digitalnog izlaza.4. Kreirajte vi za prikaz temperature sa temperaturnog senzora LM35.
Uputstvo za realizaciju projekta:U Front panelu ubacite sledeće kontrole (Desni klik Express ButtonsToggle Switch )
217
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
U Block Diagram prozoru kreirajte sledeći program:
Objasnite ponašanje sistema.
Kreirajte testni sitem kao na slici:
218
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
U front panelu kreirajte vi sličnog izgleda kao sa slike ispod:
Napomena:
Korisiti Anlaog Read funkciju iz Arduino kontrolne palete.
Rješenje:
Zaključak: ____________________________________________________________________________
219
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
220
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.10
SPIPGM.exePROGRAMIRANJE FlashROM MEMORIJE
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
221
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
Cilj vježbe:
Programiranje FlashROM memorije preko paralernog porta PC-a.
Zadatak vježbe:Realizovati programator prema šemi spoja te upotrjebiti SPIPGM.exe aplikaciju za manipulaciju FlasROM-a i to konkretno Macronix MX25L8005.
Potrebni elementi za vježbu:1. Kablo za LPT port 1kom2. MX25L8005 Flash ROM 1kom3. Otpornik 150Ω 4kom4. Kondenzator 1mF 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte testni sistem koristeći sliku iznad.2. Pokrenite u CommandPromtu SPIPGM.exe aplikaciju, izbrišite sadržaj
Flash-a3. Učitajte 4Mb_spi_flash.bin fajl i po uspješnom upisu isčitajte isti sa
FlasROM-a
Uputstvo za realizaciju projekta:
SPIPGM(DOS/Win9x/NT/2k/XP/Vista/7/Linux) je alat za programiranje serijskih SPI FlasROM memorija upotrebom paralelenog porta. Pri čemu možete FlashROM identifikovati, isčitati, učitati, verifikovati, izbrisati i otključati memoriju.
222
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
MX25L8005 pinout
223
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
224
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.11
BLUETOOTH AT KOMANDE
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
225
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
226
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Upoznavanjem sa AT naredbama BTM5 Bluetooth modula
Zadatak vježbe:Osvariti vezu sa BTM5 Bluetooth modulom te testirati odziv na AT komande putem Hyperterminala.
Potrebni elementi za vježbu:1. USB to RS232 konverter 1kom2. BTM5 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Spojite RS232 konverter sa BTM5 bluetooth modulom.2. Kreirajte novu konekciju kosristeći hyperterminal(vježba 22).3. Testirajte odziv modula na AT komande.
Uputstvo za realizaciju projekta:
Osnovne AT komandeAT komande se mogu iskorisiti za mijenjanje fabričkih podešenja modula, svaku
AT komadu treba da slijedi <CR> i <LF> karakter, odnosno u hexadecimalnom obliku 0x0D i 0x0A. Svaka AT komada ukoliko je zadovoljena sintaksa vraća odgovor OK ili u suprotnom ERROR. U daljem su navedene osnovne AT komande:
227
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
1. ATAT test komada odgovor OK.2. AT+RESETAT+RESET resetuje modul.3. AT+ROLE?AT+ROLE? Mod rada modula, 0 = Slave, 1 = Master, 2 = Slave-loopback.4. AT+ROLE=<param>AT+ROLE uloga modula u komunikasiji s druigm modulima, 0 = Slave, 1 = Master, 2= Slave-loopback. Jedna modul mora biti master a drugi slave da bi se mogli upariti.5. AT+CMODE?AT+CMODE? Način povezivanje. 0 = Specific bluetooth link address, 1 = Anybluetooth link address, 2 = Slave-loopback6. AT+CMODE=<param>AT+CMODE link mod. 0 = Specific bluetooth linkaddress, 1 = Any bluetooth link address, 2 = Slave-loopback. Obično 1.7. AT+PSWD?AT+PSWD? Šifra modula.8. AT+PSWD=<param>AT+PSWD promjena pasvorda..9. AT+UART?AT+UART? Konfiguracia UART-a
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
228
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.12
NOKIA 6210 GSM KONTROLER
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
229
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
230
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Upoznavanjem sa AT naredbama internog modema NOKIA 6210 mobilnog telefona.
Zadatak vježbe:Osvariti vezu sa internim modemom na AT komande putem Hyperterminala.
Potrebni elementi za vježbu:1. ArduinoUno 1kom2. GSM učilo 1kom3. USB to RS232 TTL modul 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Spojite RS232 TTL modula na GSM učilo.2. Kreirajte novu konekciju kosristeći hyperterminal(vježba 22).3. Testirajte odziv modula na AT komande.4. Kreirajte Sketch za tvz. GSM call alarm i GSM SMS kontroler
231
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Uputstvo za realizaciju projekta:
232
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
233
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAČUNARSTVO
PROJEKAT BR.13
RFID KONTROLA PRISTUPA
UČENIK: ________________________RAZRED: ________________________DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________DATUM: _________________________
234
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
235
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
Cilj vježbe:
Kreiranje jednostavnog sistema kontrole pristupa u školu.
Zadatak vježbe:Razviti C# aplikaciju sa MSSQL Server lokalnom bazom podata korisnika sa pridruženim kodom RFID kartice te na osnovu te baze omogućiti ili onemogućiti ulazak na sporedna vrata objekta.
Potrebni elementi za vježbu:1. ArduinoUno 1kom2. USB IC Card Reader 13.56Khz 1kom 3. Elementi iz vježbe br 16 1kom
Šema spoja:
Koraci za realizaciju vježbe:
1. Kreirajte C# app i bazu podataka korisnika sistema2. Kreirajte testni system sa slike3. Kreirajte Sketch za kontrolu elektromagnete brave.
Zaključak: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
236
Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
237