povijest športa uređivano (1)

8/17/2019 povijest športa uređivano (1)

1/31

1. Tjelovježba u prvobitnoj zajednici – osobine, oblici tjelovježbe, uzroci, pojave?

2. Tjelesno vježbanje na području Mezopotamije i Asirije u razdoblju starog vijea! osobine,oblici, uzroci, speci"ičnosti, značaj i utjecaj na druge ulture?

#. Tjelesno vježbanje u $giptu u razdoblju starog vijea! osobine, oblici, uzroci, speci"ičnosti,

značaj i utjecaj na druge ulture?

%. Tjelovježbene i sportse ativnosti na području minojse ulture &'reta( ! osobine, oblici,uzroci, speci"ičnosti i novine, značaj i utjecaj na druge ulture?

). *port i tjelovježba u antičoj +rčoj – osobine grče civilizacije s naglasom na sport itjelesno vježbanje, arete i aloagatija, razdoblja grče povijesti i pozicija tjelesnog vježbanja isporta.

. -sobine i speci"ičnosti tjelesnog vježbanja i sporta u *parti i Ateni – analiza i usporedba.

. /abrojite i opi0ite tzv. anelense igre

3. Antiče olimpijse igre – podrijetlo i nastana, političa i dru0tvena uloga i značaj, prestana održavanja igara.

4. Antiče olimpijse igre – organizacija i provedba igara, ceremonija otvaranja, eeeirija,suci, natjecatelji, žene, gledatelji.

15. Antiče olimpijse igre – objeti u antičoj -limpiji.

11. Antiče -6 – program igara i opis sportova

12. Antiče -6 – trening i priprema natjecatelja

1#. Tjelesno vježbanje i sport u 7imsom carstvu

1%. 8ite0tvo, odgoj vitezova i vite0i turniri

1). Tjelesno vježbanje i sport u srednjem vijeu

1. Tjelesno vježbanje u razdoblju renesanse

1. Tjelesno vježbanje u razdoblju rosvjetiteljstva

13. Tjelesno vježbanje u razdoblju 9ilantropizma

14. /jemači tjelovježbeni sustav

25. :vedsi tjelovježbeni sustav

21. 9rancusi tjelovježbeni sustav

22. ;e0i tjelovježbeni sustav

2#. 7azvoj modernog sporta u $nglesoj

2%. unarodnog olimpijsog odbora i obnova olimpijsi igara.

1


2/31

2. 7azvoj -limpijsog poreta u razdoblju -limpijade &134#!134(

23. 7azvoj -limpijsog poreta u razdoblju -limpijade &134!1455(

24. 7azvoj -limpijsog poreta u razdoblju -limpijade &1451!1453(

#5. 7azvoj -limpijsog poreta u razdoblju -limpijade &1454! 141(

#1. -pi0ite i de"inirajte olimpizam, -limpijsu povelju te organe rada i odlučivanjame>unarodnog olimpijsog odbora.

#2. -pi0ite i objasnite ustroj modernog olimpijsog poreta.

##.-pi0ite i objasnite osnovne arateristie suvremeni olimpijsi igara – redoslijed idomainstvo -6, rast i razvoj -6, sportovi na programu igara, sudjelovanje na igrama, -6 iumjetnost, žene na -6

#%. /avedite i opi0ite tije organizacije i pravila vezana uz organizaciju olimpijsi igara

#). -pi0ite razvoj sporta u @rvatsoj do 1413.godine

#. -pi0ite razvoj sporta u @rvatsoj u me>uratnom razdoblju &1414.!14%1.(

#. -pi0ite doga>aje u sportu u @rvatsoj za vrijeme 66. *vjetsog rata &14%1.!14%).(

#3. -pi0ite razvoj sporta u @rvatsoj poslije 66. *vjetsog rata &14%).!1445.(

#4. -pi0ite i objasnite osnivanje i djelovanje @rvatsog 0portsog saveza.

%5. @rvatsi sool do 1413. – osnivanje, počeci rada, područja djelovanja. @rvatsi soolsisavez

%1. @rvatsi sool u me>uratnom razdoblju &1414!14%1.(

%2. -pi0ite i objasnite doga>anja na području razvoja olimpizma u @rvatsoj do 1413. godine

%#. -pi0ite i objasnite doga>anja na području razvoja olimpizma u @rvatsoj u me>uratnomrazdoblju &1414.!14%1.(

%%. -pi0ite i objasnite doga>anja na području razvoja olimpizma u @rvatsoj poslije 66.*vjetsog rata &14%).!1445.(

%). *port i olimpizam u @rvatsoj od 1445. +odine.

%. jelovanje 9ranje Bučara na područjima olimpizma, soolstva, sporta i nastave tjelesnogodgoja.

%. 7azvoj nastave tjelesnog odgoja u @rvatsoj

2


3/31

POVIJEST – splet uzroa i posljedica: CA:T- se nešto dogodilo i :T- je to značilo

-86D$*/6 6C8-7 – temelji se na doazu (materijalni, pisani, slikoni, z!koni"

-'AC *-7T*'-+ -+AEADA – CA6*/6' (jedini črsti konkretni dokaz"

Projeriti dokaz ! znanstenoj literat!ri#oso$ni sta nema a%nost ! akademskoj zajedni&i akonema dokaza# saki dokaz se temelji na znanstenom istra%ianj!'

T!mačenje činjeni&ainterpreta&ija – znamo činjeni&e i o tome nema rasprae ali mo%emorazgoarati o interpreta&iji – !zrok i posljedi&a

-86D$*/6 -C6T686CAM – praa istina o poijesnim doga)ajima postoji (konačna je" imog!*e je do nje do*i (istra%ianjem"

-86D$*/6 7$FAT686CAM – istina o kojoj goori pojedini pojesničar nije jedinamog!*e s! i dr!ge

Poijest nije konačnamijenja se s o$zirom na mjesto i rijemejako teško !trditi konačn! poijesn! istin!'

+-TO JE POVIJEST SPO.T V/0 – si sportoi se mijenjaj!, tra%imo !zroke promjene ! sport!(što je !tje&alo na promjen!"' Va%no – znati predidjeti promjen! za 0godina promijeniti *e se sport – tre$a pripremiti sportaše na t! promjen!, na !jete ! kojima*e se odijati sport za 0 godina – predidjeti se ne mo%e $ez analize !zroka i posljedi&a

1on&ept *-7T imaG pravila, natjecanje, suce, sportse lubove, saveze – se ostaloTJE2OVJE/3

SPO.T je lj!dski iz!m, izmišljen ! jednom tren!tk! ! poijesti

1. Tjelovježba u prvobitnoj zajednici – osobine, oblici tjelovježbe, uzroci, pojave?

4lani razlog za gotoo s! tjeloje%$! ! pro$itnoj zajedni&i je pre%iljaanje' Pe*inski&rte%i trčanje, $a&anje kamenja, ples, $a&anje koplja i mačeanje štapoima pre t''te5nike razijene ! !jetima $or$e za pre%iljaanje'

T7;A/D$: lj!di s! morali $rzo trčati za loinom ili je d!go progoniti i potre$no je $iloraziti tjelesne sposo$nosti, osim loa $rz čojek $je%i od opasnosti ' 6jet opstanka

#prirodna selek&ija daje prednost trkač!'F$*: pračojeka poezan s loom i religijom lj!dski napori da osig!ra opstanak' Plesali

prije(oponašaj!*i %iotinje" i poslije (oponašaj!*i tijek loa" loa' Pre slike čojeka prikaz!j! plesače'

BA=A/D$ 'AM$/AG pri projektili izra)eni od dra nakon 7silaska s dreta8prije 9 ili milij!na godina pračojek jerojatno oladao $a&anjem kamenja' 6 klan&! Old!ai, Istočna;rika (današnja 1enija i Tanzanija" prona)eno diskoliko kamenje oštri5 r!$oa staronajmanje < milij!na god'koje je očigledno sl!%ilo za $a&anje ga)anje'

'-FD$G najstarije oružje grana dreta' 6 tropima gdje s! pro %ijeli $ilo je malokamenja prikladnog za $a&anje ali p!no grana, jerojatno s! još 5ominidi (=eliki čojekolikimajm!ni=, !klj!č!j!*i iz!mrle i %i!*e lj!de, čimpanze, gorile i orang!tane'" koristili grane sa

3


4/31

odstranjenim granči&ama kao projektil i or!%je za !$ijanje: grana dreta>preteča koplja'!stralotipeki koji s! %ijeli ! saanama ?#@ prije milij!na god' $likoali s! gran! ! koplje

pomo*! kamene oštri&e, zatim otkrili kako r5 očrsn!ti ! plamen! – tako koplje i njegoearija&ije (5arp!n" $ile s! glano lj!dsko or!%je gotoo pola milij!na god' !činkoito #slako*om pro$ijalo ko%! mam!ta ili slona' Valjalo naporno i !strajno trenirati da $i se sladala

ještina i !saršio lo' 1oplje !saršaano oštrenjem r5a i staljanjem dodatnog šiljka odkostikamena'

*T7$F6;A7*T8-G strijela je podrijetlom skra*eno koplje – ! špiljama iz kamenog do$anaslikane strijele ali nikada l!k – teško jere*i da li s! $a&ane iz r!ke, l!ka ili nekog dr!gog7$a&ača8 – na slikama je samo !činak' 0ekoliko prona)eni5 7$a&ača strijela8 izra)eno odrogoa so$a – alat stariji od l!ka' 4rana#koplje#strijela#$a&ač strijela#l!k jerojatnootkrien pri zaršetk! ledenog do$a' značenje do$ia od ABBBBg pr'1r

F


5/31

gro$ni&ama na da i četiri kotača a !kli s! i5 magar&i – ja5anje je tada $ilo nepoznato' Seto je imalo za sr5! iskazianje kraljeske snage ! rat! ali i ! lo!, nije $io koristan lo radi5rane e* lo na dilje %iotinje s &iljem istre$ljenja' 6 kraljevskom lovu si za5tjeišportskog nast!pa !je%$ani s! ! naje*oj mjeri i sjedinjene ideje igre, za$ae i sr5oitedokoli&e#z$og toga kraljeski lo mo%emo smatrati jednim od temeljni5 elemenata ! razoj!

modernog športa' Postoje prikazi borbi ali s! to jerojatno 5injene rit!alne $or$e' Postojeopisi utrka organizirani5 da po$jednik stekne prao dr%ati !zde kraljei5 kola – sojomještinom po$jednik se oslo$odio podlo%nog polo%aja i !šao ! neposredan kr!g lj!di okokralja' 6trke s! $ile rlo raširene a dokaz tome je postojanje izraza za !trk! : LISMO' Pri p!t! oim !trkama element natje&anja koji je osnono o$ilje%je sporta no &ilj nije $iloiskazianje tjelesni5 sposo$nosti nego izdizanje ! dr!št! te izostaje temeljno načelomodernog sporta – sr5oita $riga za tijelo' 2j!dsko tijelo nije $ilo predmet zanimanja te ganis! razijali tjeloje%$om zato ona nije imala elik značaj ! mezopotamiji

< Asiriji $rojni asirski relje;i, kipoi i zapisi sjedoče o organiziranom tjelesnom je%$anj!'6 početk! s! se njegoale prirodne ;orme kretanja a kasnije s! primjenjiane je%$e koje

razijaj! ojničk! spremnost' 0ajstariji zapis goori o trening! konja te s! iznesene detaljne!p!te o pre5rani, njezi i je%$anj! konja' Postoje zapisi o tjelesnom je%$anj! i trčanj! kao pose$noj natje&ateljskoj dis&iplini, relje; koji prikaz!je šakanje' sir&i s! $ili rsni pliači, pod p!nom ratnom spremom prelazili rijeke koriste*i %iotinjske mješine' 3ili s! ještieslači, ! ratnim po5odima splaima pre$a&iali ojn! oprem!' sirski ladari s! $ili strasnilo&i, loili i ! elikim parkoima gdje s! dopremane %iotinje iz dr!gi5 krajea' 2o je imaoreligijsko značenje'

#. Tjelesno vježbanje u $giptu u razdoblju starog vijea! osobine, oblici, uzroci,speci"ičnosti, značaj i utjecaj na druge ulture?

Va%nost t' i sporta ! Egipt! idljia je kroz $rojne oslikane zidoe' 0a početk! t' aktinosti! kojima preladaa mirolj!$io odmjeraanje snaga' Proalom gorštaka iz 4ornjega ! DonjiEgipat stara se ojna kasta koja s!stano je%$a' Tjelesna osposo$ljenost ojnika $ila je nazaidnoj isini' alo s! ratoali' Tjeloje%$eni5 motia dooljno da dokaz!j! s!stano

postojanje metodički razijenog s!staa tjelesnog o$razoanja' Postojale razne rste lopti iloptanja te žongliranje' Elementarne igre sa kamenči*ima o$r!čima' Ples # dije rste jednana sečanostima s or!%jem a dr!ga erotske plesači&e' 0aje*i $roj egipatski5 &rte%a sasportskom tematikom prikaz!je hrvanje koje je $ilo najpop!larnije a razijeno je ! razdo$lj!

$or$i i ratoanja jerojatno da potakne $or$eni d!5' 6 početk! staranja E' &iiliza&ije t'' je poistoje*iana s radom' 1asnije je $ilo pop!larno i šakanje i vještina mačevanja drvenim štapovima 7na$$!ta8 koj! i danas odr%aaj! egipatski selja&i' Tako)er je $ila pris!tna i ekipna

igra 7hoksha8 nalik 5okej! na trai' 3ili s! izrsni plivači i veslači na raznorsnim ploilimana 0il!, pop!larno nadmetanje ! kojem suparnii motkom nastoje!"orbe ribara! iz$a&iti jednidr!ge iz mimoilaze*i5 čama&a' Trenirali s! i trčanje i dizanje utega i streličarstvo'

%. Tjelovježbene i sportse ativnosti na području minojse ulture &'reta( ! osobine,oblici, uzroci, speci"ičnosti i novine, značaj i utjecaj na druge ulture?

.azni ar5eološki nalazi relje;i, predmeti, spomeni&i !kaz!j! na postojanje tjeloje%$e' 6 početk! s! te aktinosti $ile religijsko#magijskog karaktera odijale s! se ! za to izgra)enimo$jektima – o$redne igre (prinošenje %rtadaroa"' 6 dorištima palača odr%aale s! seo$redne igre sa zmijama ! kojima s! s!djeloale i %ene' 6 do$a patrijar5ata m!škar&imaskirani ! $ikoe igrali !log! minota!ra sa &iljem magijskog !tje&aja na rasplod stoke'

0ajčeš*i moti na !mjetninama i predmetima8Igra na $ik!8, niz akro$atski5 pokreta koje s!izodili djeojke i mladi*i na rogoima i le)ima $ika ! pokret!' 3ilo je opasno i nesre*e s!

5


6/31

$ile česte' +$og kompleksnosti neki s!mnjaj! ! odr%aanje taki5 igara ali s! na)ene!mjetnine koje prikaz!j! trening i natje&anje je%$ača' 3ili s! strasteni plesači, plesom

slavili bogove# molili se i zahvaljivali$ Plesom labirint plesači oponašali sune jer!j!*i dam! poma%! na sakodnenom p!t!' Tako)er je postojao i akrobatski ples kojeg s! izodili

pro;esional&i' Plesalo se i u kolu' 6 šakanju s! nosili ka&ige, r!kai&e i pojas oko str!ka za

zaštit! jer sr5a nije $ilo ozlje)ianje nego prikaz sposo$nosti' 0eke ;reske prikaz!j!hrvanje' 6 atleti&i se natje&ali ! trčanju# baanju diska i koplja' 0atje&anja gledaj! $ogati isiromašni, m!škar&i i %ene' TV i sport na 1reti oso$iti s! ! odnos! na dr!ge &iiliza&ije jer seiz!zetno pošt!je protinika i praila, koristi se zaštitna oprema i str!čne oso$e č!aj!je%$ače pri izo)enj! teški5 je%$i' 0itko nije prisiljaan da s!djel!je proti soje olje'Odlika 1retske TV je neo$ična plemenitost lišena sake okr!tnosti, agresinosti i militarizma'6 športskim aktinostima s!djel!je !glanom aristokra&ija a !spjesi pridonose nji5oom!gled!' 'reta je oljeva začea sporta' .azoj tjeloje%$e sporta i igara na 1reti !jetoao

je razoj ti5 aktinosti ! staroj grčkoj što je $io temelj napretka TV i sporta širom sijeta'

). *port i tjelovježba u antičoj +rčoj – osobine grče civilizacije s naglasom na sport

i tjelesno vježbanje, arete i aloagatija, razdoblja grče povijesti i pozicija tjelesnogvježbanja i sporta.

M6'$/A: pod !tje&ajem 1rete storena je mikenska k!lt!ra – !


7/31

12O14TIJ – jedinsto tjelesnog i d!5onog odgoja' Pitagora osnia osnon! škol!:dio nastae pose*en znanosti a dio s!stanom je%$anj! (redoiti treninzi i prailna is5rana"'

'FA*6;/- -BA – 4rčka postala jaka sila !jedinjenjem polisa z$og ratoa s Perzijom' 0is! imali dooljno isk!sta ! elikim kopnenim i !opče ! odenim $itkama ali !jedinjeni

po$je)!j! Perzij! prvi puta na Maratonskom polju (legenda o ojnik! Hidipid! koje je trčaodo tene da o$jai po$jed! # maraton", drugi put ponone po$jede za5alj!j!*i spartan&imakoji s! izgin!li ! termopilima i treći put konačan !dara& tenske mornari&e' 0aprednogospodarsto pose$no o$rt priskr$ili s! grčkim ratni&ima proklasno or!%je a tjelesna spremaodr%aana isokim standardima tjelesne k!lt!re i projeraana na sportskim natje&anjima'Va%nost pridaana slo$odnom remen! i odmor! jer je smatrano ! naje*oj mjeri da je tolj!dski i 5!mano, nas!prot remen! proedenom rade*i' Tradi&ionalni tjelesni odgoj!naprije)en znanstenom pro&jenom njegoe rijednosti' Veliki napredak ! medi&ini!kaziao na a%nost tjelesne k!lt!re za zdrai %iot – ;orm!lirani znansteni prin&ipi i osnoenoe dis&ipline nazane gimnastika a kasnije 5igijena' Liječnik %erodik osnia terape!tsk!gimnastik!, namijenjen! liječenj! i preen&iji $olesti' %ipokrat inspiriran %erodikom – daje

a%nost preentinoj rijednost tjelesnog je%$anja, razradio praila za zdrai %iot gdje jeosnoa ranote%a pre5rane i tjelesnog napora, re%im je%$anja !j!tro i popodne, prikladnedijete, etički s!sta odnosa prema tijel!' 3rojni ;ilozo;i oog do$a isti&ali a%nost razojatjelesni5 i mentalni5 snaga (*orat, laton i Aristotel – si $ili proti pretjerani5 treninga iza ranote%! treniranja tijela i o$razoanja d!5a"' 6 @' st'pr'1r počinje sla$iti interes za sport,oso$ito za natje&ateljski o$lik, o$razoanje postaje sim$ol dr!štene s!periornosti, tjelesnaspremnost postaje manje a%nom od intelekt!alne' 6 ideal! kalokagatije d!5 se počeosmatrati plemenitijim' Pononi ratoi izme)! polisa !zrok s! za pro;esionaln! ojsk!' Starase pro;esionalni sport kojim se $ae članoi pla*eničke ojske i ni%i dr!šteni slojei' tletitrenirali naporno i d!go ! jednoj dis&iplini kako $i s!djeloali na natje&anjima' Treneritako)er pro;esional&i: storili s! s!sta je%$anja, pre5ran! i na*in %iota sportaša'

Pro;esionalni sportaši samo trenirali i p!toali na natje&anja, osajali $ogate nagrade, narod i5slaio, positoje*iao se s njima, e*ini lj!di $io !skračen prist!p tjelesnom odgoj! pa s! $iliatreni naijači te im je to $io $ijeg od sakodneni5 $riga' 2iječni&i proti ne!ranote%enog%iota koji s! pro#sportaši odili a koji je !ništaao tjelesno zdralje !mjesto da ga!napre)!je, neki lječni&i s!djeloali ! staranj! re%ima trninga što je doelo do sitra%ianja ieksperimentiranja, posljedi&a – s!sta zdrastene gimnastike'

@$F$/6*T6;'- -BA: rast!*a mo* antičke akedonije i njezina se e*a ojna premo*doodi do po$jede Hilipa akedonskog ! $i&i kod Ceroneje gdje je porazio grčk! ojsk! te jeoladao &ijelom matičnom 4rčkom i za5alj!j!*i osajanjima leksandra Velikog (Hilipoogsina"koje je $io ristotelo !čenik 4rčka se k!lt!ra širi do Indije i Egipta a leksandar j!

koristi da !jedini to eliko podr!čje – grčki jezik postaje sl!%$eni ! osojenim zemljama'1ontakti s negrčkim k!lt!rama poe*ali toleran&ij! i 5!manizam i ojačali te%nj! zaoč!anjem o$ilje%ja grčke k!lt!re kao što je tjelesna k!lt!ra' Si slojei aktino je%$aj! !gimnazijima (gimnos – $ez pokroanag, jer s! je%$ali goli" koji s! $ili središtetradi&ionalnog grčkog o$razoanja – pod!čaani literat!ra, goorništo, matematika is!stani tjelesni odgoj' Tradi&ionalna natje&anja predo)ena OI odr%ala mjesto ! grčkojk!lt!ri i širila grčk! sla!' I negrčki narodi dali do$re sportaše # kraljei di%! se$i !gledšalj!*i sportaše na pan5elenskesegrčke igre' leksandrija je imala p!no po$jednika jer jedinastija Ptolomejei*a mnogo !lagala ! sport' Spektakl športski5 igara postao naje;ikasnijinačin propagiranja grčke ;izičke k!lt!re i sredsto op*e 5eleniza&ije' Po zaršetk!5elenističkog razdo$lja mnoge elemente grčke k!lt!re prisojili .imljani nakon što s! osojili

grčk!'

7


8/31

. -sobine i speci"ičnosti tjelesnog vježbanja i sporta u *parti i Ateni – analiza iusporedba.

4rčka se sastojala od polisa (grad#dr%aa" da najznačajnija $ila s! tena i Sparta'

*parta – ojna dr%aa' Spartan&i s! $ili ojni&i ( spartijati", o$rtni&i i trgo&i i imali s!ro$oe koji s! o$ra)iali zemlj! ladaj!*oj klasi' Sparta je stalno $ila ! s!ko$! sa ostalim

polisima jer im je nastojala nametn!ti 5egemonij!' Sa


9/31

škole ( gramatička škola # čitanje, pisanje, glazbena škola# pjeanje, siranje, gimnastička škola # s!stano je%$anje", od A9' – A' ! gimnazijima stje&ali znanja o znanosti i !mjetnostii postali p!noljetni gra)ani te s! je%$ali i d!5ono se razijali' 0akon gimnazija ! ojnojsl!%$i do


10/31

3. Antiče olimpijse igre – podrijetlo i nastana, političa i dru0tvena uloga i značaj,prestana održavanja igara.

0astank! OI se pripis!je godina GG9' pr'1r iako se pojesničari sla%! da je to zaprao godinao$noe OI ali s! te godine do$ile segrčki značaj te da s! postojale i prije' 4rčki pojesničar

Timej im je dao nazi O2IPIJD' Odr%aane ! grčkom setišt! Olimpiji na podr!čj!dr%ae Elidepol!otok Peloponez' Igrama s! odaali čast $ogoima a po$jednik OI smatran pri do +e!sa' Podrijetlo i nastanak – ? legende:

rva legenda # naiše temelja na činjeni&ama – OI rodila politika# rat je $io sakodnei&a,ratoale Sparta, Elida i Piza –da se odr%i mir potpisan mironi sporaz!m o$naljan sake @godine –prema legendi ini&irao I;it, kralj Elide

ruga legenda # o kralj! Enomaj!, ladar! Pize prorekli s! da *e !mrjeti kada m! se !dak*er pa on izazia pros&e na !trk! konjima a kako ima konja sa $o%anskim močima s!sti%e

pros&e i !$ija i5, Pelop potplati sl!g! da iz!če prije trke klin iz kotača i kralj pogi$a, poodom po$jede Pelop !odi OI'

Trea legenda # Ceraklo, najjači čojek antike z$og zadirkianja $ra*e jer je ostario izaziai5 na !trk! i na podr!čj! Olimpije izmjeriši soji5 9BB stopa (AK< mA stadij #stadion"po$je)!je, ponosan na po$jed! !temeljio OI'

Pojesničari poez!j! sa &eremonijom plodnosti – ! okir! %eteni5 sečanosti prire)iananadmetanja' +0FJ posjetitelji $ili najpoznatiji !gledni&i, sklapani s! mirovni i trgovačkiugovori- ekonomski (za rijeme OI odr%aani eliki sajmoi", politički ( sveti mir.ekeheirija,

politička sajetoanja, !goori", dru0tveni, ulturni i 0portsi značaj neprocjenjivevrijednosti' Poslansta polisa donosila $ogate poklone za %rt! +e!s! – o$ogatilo Olimpij!'Odr%ane


11/31

Prvi je dan $io pose*en rit!alnom prinošenj! %rtaa na oltar Pelopa, eliki oltar +e!sa kao iostalim $ogoima zaštitni&ima pojedini5 dr%ani5 predstanika i natje&atelja' Potom

polaganje prisege sportaša te sečani &eremonijal otorenja i nast!p tr!$ača' Dr!gi dan s!nast!pali mladi*i' Tre*i dan s! se odr%aala atletska natje&anjai $orilački športoi' Fetrti danna 5ipodrom! konjičke !trke a poslijepodne !trka 5oplita i nast!p peto$oja&a' Peti dan

polagale s! se %rte za5alni&e, dodjeljiali po$jednički ijen&i i odr%aala slalja ! Pritanej!'Ispra s! po$jedni&i imali čast potpale %rtene atrePo$jednik okr!njem ijen&em od granči&adilji5 malsina što s! rasle isprede +e!soog 5rama i čast potpale %rtene atre'

3ili s! pose*eni športskim natje&anjima' 3roj športski5 grana ( #AG športski5 grana" se sremenom mijenjao oisno o potre$ama grčkog dr!šta, interesom gledatelja te kasnije%eljom za zaradom' 6danim %enama prist!p na stadion $io za$ranjen i kao natje&atelji&ama ikao gledatelji&ama osim r5onoj se*eni&i Igara – Demetra Camina' 0a 5ipodrom s! %enemogle – spominje se k*i Spartanskog kralja čiji je četeropreg po$ijedio na AB' OI' ktinetjeloje%$e %ena praktično nije $ilo pa č!di spominjanje Cerini5 Igra# natje&anje djeojakasake pete godine na Olimpiji – slike po$jedni&a na zid! Cerina 5rama'

15. Antiče olimpijse igre – objeti u antičoj -limpiji.

6 samom setišt!ltis:

A # @$76/ @7AM, najstarija gra)eina – 5ram $o%i&e Cere

< # M$T76-/ Cram majke $ogoa 3o%i&e .EE,

? – C$


12/31

1#. Tjelesno vježbanje i sport u 7imsom carstvu

.im je $io golema ro$olasnička dr%aa ! kojoj je senat imao &entraln! last' .imljani t''nis! smatrali odgojnim sredstom i nis! je s!stano razijali kao 4r&i' 3ilo im je stranoje%$anje $ez odječe po !p!tama trenera' /enama za$ranjeno je%$anje' 6natoč prepor!kama

liječnika o korisnosti ije%$anja i šetnji rijetki s! se toga dr%ali' Staranje pro;esionalneojske oslo$odilo mladi*e tjeloje%$e koja je pret5odila sl!%enj! ojske jer je taka re%im TVimao negatine posljedi&e za zdralje i psi5o;izički stat!s rimske mlade%i' 0akon osajanja4rčke s5atili a%nost t'', pri5atili grčk! t'' ali samo kao priprem! ojnika' .imski &ar !g!st !temeljio je ?A'4'pr'1r &kijske igre koje s! se odr%aale sake @ godine na stadion!! arso! polj!, isp!njene raznorsnim atletskim programom pete ! niz! pan5elenski5 igara,

$ile s! pop!alrne i odr%aale se se do kraja .imskog &arsta' 0eron organizirao ,eroneje po!zor! na grčke igre B'4'pr'1r' na program! natje&anja ! atleti&i, konjaništ! i !mjetnosti'ar Domi&ijan !temeljio *apitolijske igre, sake četrte godine program kao i na neronejama,na njima najiše s!djeloali gr&i jer s! nast!pom do$iali gra)anska praa, odr%aane krozd!lje razdo$lje tjekom kojeg s! !mjetničke dis&ipline potisn!le športske'

Pre rimske igre $ile s! odr%aane ! čast $ogoa, k!lta predaka i eliki5 ojni5 po$jeda' 6 početk! s! se ;inan&irale igre iz lastiti5 sredstaa gra)ansta a kasnije ! namjeri da prido$ij!naklonost gra)ana i da skren! pa%nj! s osnoni5 dr!šteni5 pro$lema patri&iji se me)!so$nonatje&ali ! organiziranj! spektak!larni5 igara' Odr%aani spektakli: 0irkuske igre (! &irk!s!,današnji 5ipodrom, konjički sport – ! .im! A


13/31

diljim %iotinjama"' 4I s! !kin!li krš*ani jer s! smatrane poganskima !z još neke o$ičaje'Terme – &entralno mjesto dr!štenog %iota'

1%. 8ite0tvo, odgoj vitezova i vite0i turniri

6 srednjem ijek! (od pada zap'rim &arsta @G9'g do otkri*a amerike" ratoi i politika $ilikaotični, itešto pr!%alo priid da postoje prailail!zija reda' Vitezoi promi&ali lastita

praila, tz' kodeks časti (jernost, čestitost, snaga, oda%nost, 5ra$rost i ještine" dr!šteno po%eljno ponašanje kako $i se iše klase prikazalo dostojnima iz!zetni5 priilegija' 3ili s!srednjejekoni pro;esionalni ratni&i ! razdo$lj! naj%eš*i5 s!ko$a s rapima' 6 početk!regr!tirani iz redoa ni%eg plemsta koji s! imali ratničk! oprem! i konja, o$ično ! sl!%$iladara a !gledom i sposo$nostima stje&ali mog!*nost $olje sl!%$e' Postojali i itezoil!tali&e koji s! se samostalno $orili smatraj!*i da time promič! ideale itešta' 6 zapadnojk!lt!ri itešto sinonim za elikod!šnost, smionost, zaštit! nemo*ni5' 3rojni podiziopjeani s! kao legende, okr!tna realnost je da se iza toga često krila pljačka, o5olost ičasto5leplje' Vitešto je izgradilo slo%en s!sta ! kojem je tjelesno je%$anje imalo primarn!

!log!' .oditelji $!d!*e itezoe nastojali slati ! strane zemlje na prijateljske doroe' od G'#A@' godine i5 kao pa%ee !čili lijepom ponašanj!, od A@'#


14/31

$i napredoali ! stat!s!, mačealačka dr!šta razila pose$ne škole mačeanja koje s! seodlikoale spe&ijalnim te5nikama $or$e' Flanoi t'' dr!štaa imali pose$ne !ni;orme i nasečanostima nast!pali ! poorkama' 1od kmetoa i seljaka pored sakodnenog ;izičkograda odr%aana odmjeraanja snage oisno od zemljopisno#klimatski5 !jeta najčeš*e !trčanj!, skakanj!, 5ranj!, ples!, $or$e s pali&om !trke konja i igre s loptom, or!%je im je $ilo

za$ranjeno nositi, gdje je $ilo prilika i eslanje i razne igre na odi, ! sjeernim dijeloimana snijeg! i led!' T'V' seljaka i kmetoa je $ila poezanost s tradi&ijom, gospodarskim!jetima i klimom odre)enog kraja' Tjelesni odgoj mladi5 nije $io dr!štena $riga niorganiziran, z$iao se sam po se$i i kroz m!kotrpan rad s! se razijale ;izičke sposo$nosti'Se plemi*ke razonode krasile s! nji5oe ratničke sposo$nosti pa je i lo $io prilika zaiskazianje ještina i tjelesni5 sposo$nosti' 0ajiše se &ijenila spretnost 5atanja %iotinja !izranoj $or$i te saladaanje %iotinje sa što manje !dara&a' 0ajpop!larniji sport ! srednjemijek! igra pa!me – igra s loptom, ! početk! dlanoima,kasnije r!kai&ama pa reketima,

poeni kao ! tenis! (A, ?B, @ i igra"' So!le – preteča nogometa i rag$ija' 6 igre se lj!di!p!štali iz zadooljsta' 1ronike $ilje%e eks&ese z$og silne %elje za !spje5om ! igri'6p!štanje ! igre iz čistog zadooljsta'

1. Tjelesno vježbanje u razdoblju renesanse

+a e!rop! krajem A@' st' nast!pa jedno od najkreatiniji5 razdo$lja te on označaa prekid sasrednjim ijekom' .azdo$lje prosperiteta, pronalazak $ar!ta, kompasa i papira, otkri*enepoznati5 zemalja, razoj zanatsta, trgoine i prometa, tiskarsta' 6 Italiji se renesansanajpotp!nije mani;estirala gdje je $ila !sko poezana s razojem i !sponom talijanski5gradoa' Talijanski !mjetni&i sojim djelima %ele o$noiti antičk! &iiliza&ij! pa je zato oajk!lt!rni pokret nazan renesansom prema ;ran&!skoj riječi renaissane što znači preporod io$no!' 6 ranoj renesansi značajni s! !mjetnost i graditeljsto a kasnij! renesans!označaaj! 2eonardo da Vin&i, i&5elangelo i .a;aelo Santi' Ideal postaje sestran i

pod!zetan čojek' +a tjelesno je%$anje osnoi je &ilj 5armonija d!5a i tijela, a%nost!klj!čenja tjelesnog odgoja !z pedagoško djeloanje' 6 oom razdo$lj! oslanjaj!*i se naneposredan odnos izme)! čojeka i semira iz 5elenske antike korijenito je izmijenjen&jelok!pni d!5oni i dr!šteni %iot E!rope pa s! se !mjetnosti i znanosti koje s! &jetale !anti&i ponono $ile o%iljene' Čovjek postaje središte zanimanja umjetnika, mislilaca i

pedagoga – taj novi svjetonazor naziva se HUMANIAM $

Talijanski matematičar 8ittorino de 7ambaldoni de 9eltre organizira &ijeloit! škol!,odgojni zaod nazan 71!*! radosti8 po !zor! na starogrčke gimnazije – primjenj!je5armoničan razoj d!5a i tijela, jer!je da TO $lagotorno !tječe na tjelo i po$oljšaasposo$nost !čenja' 0ajčeš*e s dje&om je%$ao ! prirodi (trčanje, 5ranje, mačeanje,

streličarsto, igre loptom, ples, plianje i ri$olo" proodio !čenje i odgoj kroz igr! – oeodgojne metode $rzo pri5a*ene od dr!gi5 nastanika i pedagoga'

Hran&!ski ;ilozo;, knji%enik, liječnik i pro;esor anatomije 9rancois 7ebelais smatran jednimod najo$razoaniji5 lj!di, poklonik antike, zagoara s!sta odgoja inspiriran prirodom' TVsmatra n!%nom ! izgradnji &jeloite ličnosti'

Talijanski liječnik @ieronimus Marcurialis o$jaio je knjig! 6mije*e gimnastike koja jesadr%aala 9 sezaka' Poijesni, kritički i metodski prikaz tjeloje%$e, ?BB il!stra&ija' Sl!%iose starogrčkom, rimskom i arapskom literat!rom' Ističe zdrasteni, 5igijenski i preentiniznačaj t'' !z naznak! da mo%e $iti štetno, piše i o masa%i i pre5rani' Vje%$anje dijeli na trisk!pine: A' je%$anje koje koristi sakom čojek!


15/31

podijeljen na pripremni, osnoni i zaršni dio' Smatrao da tre$a oditi $rig! ! koje do$a danase je%$a te o spol! je%$ača' +alagao se za staranje prostora i spraa'

Fe5 Dan Amos 'omensH – mnogi ga smatraj! o&em moderne pedagogije' Pri !eo t'' !školske programe, zalagao se za sakodneno t'' što je $ilo n!%no za zdralje te je !kaziao

na a%nost igara za !saršaanje tjelesni5 sposo$nosti i moralni odgoj' 7Do$ar d!5 oisi ozdralj! tijela ! kojem $orai i koje je njego instr!ment8' 6kaziao na rijednost natje&anjagdje se po$je)!je 5ra$roš*! i !z priprem! a ne o$manom, re%im sati rada, sati razonodet'' i sati odmora' 6tje&ao na ;ormiranje etike t'' i sjedinjenje s dr!gim o$li&ima odgoja'

1. Tjelesno vježbanje u razdoblju rosvjetiteljstva

6 AG' i A' st' sazrijea !m pro$!)en ! renesansi' Prosjetiteljsto je nastalo ! Engleskoj i $rzo se proširilo ! ostale e!ropske zemlje' Temelji oog d!5onog smjera sadr%ani s! ! djel!Jo5na 2o&kea a .o!ssea! promiče prosjetiteljske ideale zagoaraj!*i odgoj ! sklad! sidejom poratka ! prirod!' Ideje prosjetiteljsta odigrale s! značajn! !log! ! staranj!osnoa za poja! i razoj noi5 na&ionalni5 gra)anski5 gimnastički5 s!staa ! 0jemačkoj,-edskoj, Hran&!skoj i Feskoj'

Engl' ;ilozo; D-@/ F-='$ &začetnik empirizma" zalagao se za dr%a! ! kojoj $i tre$ala $itosig!rana indiid!alna slo$oda i prao rada te $i taka tre$ala $iti i !stana monar5ija'4oorio je o toleran&iji prema sim jerama i &rkama' Proklamiraj!*i prin&ip da na raz!m!tre$aj! počiati sa indiid!alna i dr!štena aktinost čojeka, postao je začetni prosvjetiteljstva' Trdi da je čojek je prazna pločata$!la rasa, dok se ne ispiše isk!stom'1od dje&e potre$no razijati osjetilaosjetilne organe te z$og toga prepor!ča !saršaanjeosjetilni5 organa odnosno organa za kretanje' Dijete tre$a na!čiti korisne ještine plianje,

ja5anje, eslanje, mačeanje i ga)anje' .azoj djeteta !spješan !z natje&anje i igr!' +dralje je temelj čojekoa zadooljsta a za odr%aanje i !napre)enje zdralja 2o&ke prepor!ča

s!stan! t'', sje% zrak, do$ar san, !mjeren! pre5ran! i prikladn! odje*!'

Hran&!ski knji%enik i ;ilozo; Dean DacIues 7ousseau # temelj njegoi5 nazora je izornado$rota ! prirodnome stanj! koja se izg!$ila z$og napretka ! znanosti, !mjetnosti i

proizodnji' Osim poratka prirodi zagoara slo$od! i jednakost a od$a&!je depotizam itiranij!' Smatra kako se pro tre$a prist!piti tjelesnom a tek potom intelekt!alnom odgoj!'Osnoni sadr%aj odgoja tre$a $iti igra' Odgoj mlade%i tre$ao $i se odijati ! prirodi'Osna%ianje dječjeg organizma se proodi kroz trčanje i plianje ! 5ladnoj odi, nošenjemkomotne odje*e te 5odanjem $ez o$!*e i $ez kape' +ala%e se za !o)enje tjelesnog je%$anje! pro&es odgoja te ! programe škola' Pose$n! !log! ! spe&ijalnoj pripremi i o$razoanj!

plemsta imale iteške akademije za priprem! plemi*a na političk!, ojničk! i diplomatsk!

sl!%$!' 6čili iteške ještine, strane jezike i dorsko ponašanje a pose$na pa%nja daala setjelesnom odgoj!' Pored iteški5 ještina se je zast!pljenije olta%iranje na !mjetnimkonjima z$og !potre$e si5 miši*a' 1rajem A'st' jaljaj! se pod !tje&ajem noi5 pedagoški5ideja i dr!ge školske i odgojne !stanoe koje o$!5a*aj! dr!ge dr!štene slojee – HI20T.OPI06I'

13. Tjelesno vježbanje u razdoblju 9ilantropizma

Hialntropizam je odgojni praa& začet ! 0jemačkoj krajem Ast' Pod !tje&ajem 1omenskog,2o&kea i .o!ssea!a' Temelji se na ideji ;ilantropije (čojekolj!$lja" i na načelima jednakosti i

$ratsta' Hilantropi zagoaraj! s!stano pomaganje lj!dima da razijj! sposo$nosti ! sklad! s

prirodom' Pedagoške isntit!&ije koje djel!j! prema toj ideji s! HI20TOPI06I ' Vje%$aj!e*inom dje&a' 0oa dr!štena snaga – $!r%oazija za5tjea mnoge promjene i na podr!čj!

15


16/31

odgoja' Sestrano o$razoanje i tjelesno razijanje mladi5 ličnosti (sposo$ni5 za rad, ojsk! isretan %iot"'

Pri odgojni zaod ! kojem se s!stano njegoao tjelesni odgoj;ilantropin!m ! 0jemačkoj Dessa! – !temeljitelj Doann Bernard BasedoJ (djel!je prema 2o&ke!"

storio lastiti kon&ept tjelesnog odgoja i noi metodski post!pak' Preteča i jedan odnajznačajniji5 ini&ijatora s!remenog školskog tjelesnog odgoja – nastaa ! prirodi, rad kodseljaka ljeti, nastani predmet 7r!čni rad8' Vje%$ali ! okoli&i ;ilantropin!ma , ! š!mi, naliadama, na o$orenim sta$lima, dre*! i dr!gim prirodnim o$jektima – preteča je%$i naspraama' Hilantropin!m !stari internat za !čenike #A g' .e%im G sati spaanja, satiintelekt!alnog rada, sati tjeloje%$e i glaz$e, G sati slo$odnog remena i 5igijene' TVaktinosti koje je pokren!o 3asedo rez!ltiraj! staranjem samosojnog predmeta tjelesnogodgoja' Hran&!z Simon koji je predaao TO ! Dessa! daje ooj djelatnosti nazi gimnastika

po !zor! na star! 4rčk!' 6spješnost TO ! Dessa! se proširila' 0oi ;ilantropin!m osnoao!čenik i s!radnik 3asedoa, 5ristian 4ott5il; Salzmann i ! njem! je TO ranopraan sdr!gim predmetima'

6 Hilantropin!m! ! S&5nep;ental!, Doann =ristop +uts Muts starao organiza&ijeskeo$like koji omog!*!j! e;ikasn! TV što e*eg $roja !čenika – storio slo%en i te5ničkirazra)en s!sta' Piše pri prir!čnik ! metodi&i TV – gimnastika za mlade%, i dr!ge knjige'.azlikoao je%$e op*eg djeloanja, za gornje !doe, donje !doe i pojedinačnog djeloanja'Dijeli gimnastik! na ojničk!, atletsk!, medi&insk! i pedagošk!' 1onstr!irao ratilo zaje%$e ! is!, stalke za skok s motkom te gred!' 0jegoa praktična i teoretska ostarenja s!eliko pedagoško ostarenje, po zamislima i sistematiza&iji TV daleko ispred sog remena'

Pedagog, ši&ara& Doann @einric estalozzi prenio ideje prosjetiteljsta ! pedagogij!,me)! najpoznatijim pretečama modernog tjelesnog odgoja' Odgoj $i tre$ao $iti sredsto

;ormiranja d!5a, morala i osje*aja za lijepo – slično antičkom odgoj! koji je $io demokratski,&jeloit i 5armonijski' Po$ornik jednostani5 je%$i koje satko mo%e je%$ati, ! sklad! s prirodnim potre$ama dje&e' Tijelo podijelio na segmente ! kojima se izodi kretnja: je%$eglaom, tr!pom, r!kama i nogama' Tjelesni odgoj se ostar!je od djetinjsta ! porodi&i, školi,kroz je%$!, ;izički radi i igre' e)! prima isti&ao potre$! kompenza&ija štetni5 posljedi&a

jednostranog torničkog rada tjelesnim je%$anjem' Storio škole ! kojima TO imao ist!a%nost kao i o$razoanje, za5alj!j!*i njegoom rad! TO se počelo !klj!čiati ! škole'

Danski !čitelj 9ridericus 9ranciscuc /actegall promi&atelj je TO ! sjeernim zemljama'Pro;esor na ;ilantropin!m! ! 1open5agen!, pisa& iše knjiga iz gimnastike' 6 1open5agen!AGK' osnoao pro priatno gimanstičko dr!što a AGKK' pri priatni gimnatički instit!t'Pri te rste ! E!ropi nakon osnianja ojnog gimnastičkog instit!ta' Postaljen za direktora,

postao generalni inspektor TO ! sim ojnim i &iilnim školama te m! pojeren nadzor nad&jelok!pnom ojnom i &iilnom TV' -iri idej! o !o)enj! TO ! škole' TijekomAK'st'zasl!gom pedagoga ;ilnatropista TO !ršten ! škole' 6z doprinos spomen!ti5 pedagogastoren s!sta tjelesnog odgoja s razra)enom teorijom i metodikom' Osnona prepreka $ilanedostatak str!čni5 kadroa' 6 pro rijeme TO odili pojedin&i školoani na ojnimakademijama' 1asnije s! osnoane kadroske škole za !čitelje TO a pra je $ila !Sto&k5olm! AA?'

14. /jemači tjelovježbeni sustav

Po$jeda 0apoleonoe ojske nad njemačkom ojskom izazao je sna%an al domolj!$lja' 6

zama5! k!lt!rnog pokreta pro%etim na&ionalnim ponosom mnogi s! knji%eni&i i pedagoziinspirirani ;ilantropizmom isti&ali značaj tjelesnog je%$anja za skladan razoj d!5a i tijela'

16


17/31

Hilozo; Jo5an 4ottlie$ Hi&5te prepor!čio je tjelesno je%$anje kao korisn! priprem! mladi5za na&ionaln! ojsk!' Hriedri&5 2!dig Ja5n organizira je%$anje na otorenom ispred3erlinski5 zidina a godin! dana kasnije !redio je%$alište (+ečje liade" pored 3erlina'Opremio i5 je spraama, !eo terminologij! !mije*e je%$anja, je%$ač, je%$ati,tjeloje%$ena dorana' Si mog! do*i je%$ati ali moraj! $iti isto o$!čeni i osloljaati se sa

MTiM' .!ši razlike me)! slojeima, je%$anje po nekoliko sati' Pri dio je%$anja je%$ač sam $ira je%$e, za rijeme pa!za mogli s! se okrijepiti kr!5om i odom te s! sl!šali sajete!čitelja' 6 dr!gom djel! je%$anja o$aeznog za se je%$ače dis&iplinirano s! se izodilestrogo propisane je%$e' Tjelesno je%$anje je sl!%ilo kao sredsto za isp!njenje politički5&iljea' TV za njega je $ilo pedagoško sredsto koje !klanja jerske, staleške i dr!štenerazlike i razija sojsta po%eljna za stje&anje slo$ode i jedinsta 0jemačke' Pod !tje&ajem

promo&ije TO !temeljenog Ja5nom sredinom AK'st' ono se !odi ! škole kao o$ezan predmet, grade se dorane, tiskaj! se prir!čni&i i osniaj! !stanoe za školoanje !čiteljatjeloje%$e'

25. :vedsi tjelovježbeni sustav

Pod odstom er @enri Finga, početkom AK'st' počeo razoj pose a!to5tonog s!staatjelesnog je%$anja' Sam je tijekom je%$anja izliječio re!matske $oloe pa je TV pridaaozdrasteni značaj' Proodi poijesna istra%ianja, pro!čaa antičk! gimnastičk!, kinesk!medi&insk! TV i skandinasko narodno je%$anje' Promi&ao TV sa %eljom da rati somnarod! snag! koj! s! mnogi izg!$ili z$og $olesti i alko5olizma' -edska lada je odl!čila dasaka o$razona !stanoa tre$a imati mjesto za TV i nastanika' 2ing predla%e re;orm!na&ionalnog TO i osnianje iše škole za !čitelje TV' 6z podršk! -edskog 1ralja 1arla A?'Otoren 1raljeski &entralni gimnastički zaod! ! Sto&k5olm! – 2ing imenoan ranateljem'2ing smatrao da je osnoni &ilj TV razoj tijela pomo*! je%$anja !temeljenog naznanstenoj osnoi' TV mora osig!rati !sprano dr%anje i normalno ;!nk&ioniranje organa'

nalizirao je%$e da idi !tje&aj na organizam' TV je podijelio na !"pedagošku tjelovje#$ukoja osig!raa skladan razoj, spriječaa $olest i de;ormitet, %"vojni&ka gimnastika sadr%aa pedagošk! ja5anje, 5ranje, plianje, mačeanje i ga)anje, '"medicinska gimnastika zaspe&i;ične je%$e za otklanjanje de;orma&ija i izlječenje $olesnog organizma, ("estetska

gimnastika koja je%$ač! omog!*!je da kretanjem izrazi emo&ionalno stanje' +a5alj!j!*i2ing! različite sprae: šedske ljeste, sand!k, kl!pa, stol i dr', šedska škola poznata po&ijelom sijet!'

21. 9rancusi tjelovježbeni sustav

+načajan doprinos dali liječni&i krajem A'st' Oslo$o)eni dogmi trdili da kretanje razijam!sk!lat!r! i daje joj gipkost, po$oljšaa krotok razmjen! materija' 0eki primjenjiali t'' !liječenj! pojedini5 o$oljenja po !zor! na antičk! liječničk! gimnastik!' Pop!larnost s!

potkrijepila otkopaanja na Olimpiji krajem Ast' pa je grčki pojam MgimnastikaM postaoosnoni pojam za TV ! Hran&!skoj' Smatra se da se t'' mora mijenjati jer je !skospe&ijalizirana za priprem! iteza i ratnika' Tako)er je eliki značaj imala ideja .o!ssea!sa sazagoaranjem poratka prirodi' 0akon ;ran&!ske reol!&ijekraj A'st !edeni prazni&i ezani!z reol!&ij! na kojima se odr%aaj! igre s natje&anjima' 6 do$a &arsta !edeno ! osnoneojničke škole je%$anje pod odstom časnika a ! srednjim školama za rijeme odmoratako)er ojničke je%$e' 0akon što se 0apoleon proglasio &arem tjelesni odgoj !eden !škole kao ojna priprema što je rez!ltiralo op*om militariza&ijom' 0akon 0apoleonoogsloma španjolski časnik moros nastoji ratiti tjelesnom odgoj! 5!mane odlike' 1oristi

elemente iz 2ingoog s!staa' Smatrao da je%$anje mora $iti jednostano, primjerenosakome, je;tino, !z malo spraa i pomagala' ora se imati !id ! karakter je%$ača kako $i

17


18/31

se razile njegoe moralne oso$ine' Osnoni &ilj morosoe gimnastike – staranje atletskisposo$ni5 ojnika' 0jegoom TV dominirali o$li&i ojničkog je%$anja a post!pno je, !natočotpor! janosti $ila pri5a*ena ! školama i ojs&i'

22. ;e0i tjelovježbeni sustav

Pod !tje&ajem ;ilantropizma, njemačkog TV s!staa i ;ran&!ske reol!&ije ! sklop! političkestranke ladoče5a ! Prag! osnoano gimnastičko dr!što sokol' Feška ! sklop! !stro#!garske kroz Sokolski pokret se $ori proti germaniza&ije za $olji dr%ano#prani polo%aj te

je &ilj razijanje na&ionalne sijesti' ne te%e nezaisnosti nego ;ederalizm! tj' %eleranoprano političko partnersto si5 zemalja' TNrš i H!gner razijaj! sokol ! sna%n!organiza&ij!' ilj je sokolsta, organizirali sletoe, akademije i !lične mimo5ode kako $i

pokazali snag! sog pokreta, jer!j! da *e $rojnoš*! i ideološkim jedinstom natjeratiodgoorne na promjen! s!staa lasti,češki narod mora $iti zdra i sna%an da ostare te%nje'Osnoni &ilj je narodni odgoj i odgoj lj!di p!ni5 staralačke snage, dostojansta i na&ionalnesijesti koji %ie k!lt!rno, slo$odno,moralno ! tjelesnom zdraij! d!5onoj sre*i' TNršo !zor

stari gr&i te ideal kalokagatije' Tjeloje%$eno natje&anje s! smatrali tek nakon d!gogodišnji5treninga' Sesokolski slet – Prag – AB'BBB je%$ača' ilj nije $io po$ijediti nego pokazatina!čeno' Sokoli nis! raz!mjeli sportnatje&anje – &ilj politički' Sokolsto ok!plja se slojeenaroda – 7saki nam je do$ro došao $io kojeg god stale%a8' Flanoi se me)!so$no naziaj!

$ra*om' Si nazii datiraj! iz sokolstasokolske terminologije – prednji !por, predr!čenje,sklek, č!čanj'''

2#. 7azvoj modernog sporta u $nglesoj

Temelji modernog športa postaljeni krajem AG' i početkom A' st ! Engleskoj' 0akonengleskog gra)anskog rata (sredinom AG'st", mo* do$ia parlament te !kida prijašnje odred$eo za$ranama neki5 igara i rekrea&ije koje s! donijeli prijašnji ladari' Stare p!čke igre ponoo

izronile od koji5 je najistakn!tiji ;oot$all odnosno engleski p!čki nogomet na koji setradi&ionalno igrao na pokladni !torak' PT.O0I 1O PO1.OVITE2JI -PO.T #Plemsto nakon reol!&ije potisn!to na selo gdje s! zadr%ali soj %iotni stil dok je jedan dio

pri $orak! ! 0izozemskoj !sojio nji5oe načine za$ae' Dio plemsta se ! gra)anskomdr!št! trans;ormirao ! posjedničk! pod!zetničk! klas! zadr%aaj!*i rit!alne sim$olearistokra&ije' ristokra&ija koja je imala !log! patrona sponzorira prired$e i tako prido$iaj!naklonost masa i ostar!je političke &iljee' 0agrade s! tako)er ispla*iane no&em što je jošiše poti&alo element natje&anja' Organiza&ije igara s! postajale se $olje pa s! prekoračialei lokalni značaj – e*e tit!le donosile s! sla! te dr!šteni i materijalni !spon te je doprinijelo

pro;iliranj! razni5 športski5 grana' 0atje&anjima i sportom seosko plemsto %eljelo je !tje&atina proo)enje slo$odnog remena jer se tako p!k oslo$a)ao jednolične te%ine sakodneni&ei za$oraljao soje terete i $rige' Pri p!ta se pojalj!je kla)enje koji je $io jak moti za!n!tarnje !saršaanje športski5 igara' 1.VVI -PO.T # Ind!strijska reol!&ija ! Ast'

potakn!la je dolazak lj!di iz sela dolaze ! gradoe' .adni&i nis! imali remena za sport jer jesmatrano kao prijetnj! prod!ktinom rad! te je smatrano kao prijest!p pa %eljni !z$!)enjaodlaze na okr!tne $or$e %iotinja – $lood sports, te isto okr!tno 5ranje i $oks' 0a gradskimtrgoima pri jednostani o$li&i kriketa i nogometa' Ind!strijska reol!&ija doela je doopadanja stanoništa ! selima a time i do zamiranja stari5 p!čki5 igrački5 aktinosti'Istodo$no je način %iota koji je !jetoala ! grad! $lokirao razoj igrački5 aktinosti' Odkraja A' st' poe*aaj! se za$rane krai5 sportoa te dr!gi5 manje krai5 ne z$ogokr!tnosti e* z$og ekonomski5 razloga jer odlače lj!de od rada' D/E0T2E0S1I

-PO.T # 6 dr!goj poloi&i A' st' s!dioni&i sportski5 natje&anja postaj! se !gledniji !dr!št!' Se $olja organiza&ija te dolazi do pojae pro;esionalnog sportaša' O$jaljianje

18


19/31

p!$lika&ija s imenima naj!spješniji5, pose$ne noine -portski magazin' 1rajem A' i početkom AK' st' osniaj! se športski kl!$oi ! kojim se aristokra&ija $ai streljaštom, jedrenjem, eslanjem i kriketom' O nji5oom postojanj! i aktinostima zainteresirani $idoznali posredstom noina' .azoj tiska omog!*io je i izdaanje kalendara konjički5 !trka'Pored konjičke staze ! 2ondon! izgra)ena je pose$na trkača i 5odača staza' Počelo se štopati

rijeme potre$no da se pro)e odre)ena distan&a' -akanje postaje pop!larno kod gra)ana kojis! %!dili za krlj!' ačeanje tako)er pop!larno kao do$oji te s! se $orili za noa& !zatorenim prostorima' James Higg gradi mačealački am;iteatar ! &entr! 2ondona za jane

predstae i kao mačealačk! akademij!, !najmljiao ojnike za mačeanje da poe*aatraktinost i %ene a kako $i poe*ao egzotičnost $or$e doodio je &rn&e i indij&e' oralo je

$iti krao pa !klj!čio i se pop!larniji $oks' 3oks je postao se pop!larniji pa je za t! posljedi&! došlo do pada pop!larnosti mačeanja' 6 Higgooj akademiji pod!ka mačeanjanadomještena pod!kom $oksa' Higg ! $oks !eo praila i organiza&ij! iz mačeanja i !nionoi kali;ika&ijski element – mjerenje remena' Do poloine A'st' ! Higgoom am;iteatr!

$oks potp!no potisn!o mačeanja' Jana mačealačka natje&anja zamijenjena janim $oksom' -1O2S1I I ST6DE0TS1I -PO.T – 0a koled%ima dje&a aristokratskog podrijetla

$ae se mačeanjem, konjičkim športom i !zgojem pasa a dolaskom dje&e gra)ana na koled%e!nesene narodne igre' +$og nesklada ! prailima za$ranjene ali kasnije trans;ormirane !moderne športoe, kriket, rag$i, tenis, nogomet, $oks, eslanje i atletik!'

2%.


20/31

TO tjedno, ranopranost TO sa dr!gim predmetima, izgradnj! igrališta, organiziranjenatje&anja' Sport m! postaje glano or!)e za ostarenje pedagoški5 re;ormi ! ;ran&!skomškolst!' Srednjoškol&i re;orm! dočekali s od!šeljenjem te s! sami osniali školska sportskadr!šta i !%iali ! njima &sake godine naj$oljem sportaš! je dodijeljiana /agrada ierrede =oubertin (' Organizirao je niz doma*i5 i me)!narodni5 kongresa' Premda je te%io

!dr!%ianj! koje *e osna%iti ;ran&!sk! mlade% njegoi napori nikad nis! pod!piralina&ionalizam i oset! nego prijateljsto me)! narodima' 0akon !spje5a ! promi&anj! sporta! sojoj zemlji s! energij! !smjerio na !temeljenje modernog olimpizma' Ideja o o$noi OI

postojala e* stotinjak godina a igre pod tim naziom odr%aane ! Engleskoj, -edskoj i4rčkoj ali s nejasnim kon&eptom, neredoito i s malim $rojem s!dionika' o!$ertin smislio;orm!l! !spje5a, ! noim prilikama ne mo%e a!tentično o$noiti OI ali je $io sjestannji5oog značenja' S5a*ao da moderan sport mo%e $iti koristan ili štetan' 0ije ga primarnozanimalo o%iljenje OI e* te%nja da pop!larnost iskoristi kao osno! za odgojn! !log!sportatjelesni i moralni razoj mlade%i' Smatrao da sport tre$a $iti interna&ionalan da seosig!ra rasprostranjenost i korist za se lj!de sijeta' +a posjete SD#! primijetio deija&ije izastranjianje ! sport! i to je !črstilo njegoa !jerenja o potre$i !jedinjenja športskog

pokreta' 0a idej! organiziranja natje&anja po !gled! na OI nije došao samo pro!čaaj!*iantik! i moderne pedagoške pra&e ! odgoj! e* i z$og saznanja o ar5eološkim otkri*ima;ran&!ski5 i njemački5 ar5eologa' AK' pre!zeo d!%nost sekretara 6nije ;ran&!ski5 dr!štaaatletski5 sportoa' AKB' pokreče pose$an sportski časopis kako $i preko njega počeoz$li%aati pojedina športska !dr!%enja koja do tada nis! !a%aala dr!ge sportoe osimsoji5($i&iklisti, gimnastičari, eslači, strijel&i i dr'" 2).11.1432 prvi put javno iznio ideju oobnovi -6 – taj datum može se smatrati službenim početom modernog olimpizma.Dije godine kasnije AK@' ! So$roni odr%an me)!narodni kongres na kojem je !temeljene)!narodni olimpijski od$or i dogooreno odr%aanje pri5 moderni5 OI' o!$ertine je

$io a!tor sega potre$nog za OI: članaka, sim$ola, &eremonijala, misli mira i prijateljsta'3io je predsjednik OO#a dok sam nije odst!pio ! Prag! AK


21/31

s!djeloati na OI osim ! mačeanj! koji gdje s! mogli s!djeloati i pro;esional&i' Op*ade;ini&ija amaterizma $ila je nejasna' o!$ertin sjestan nerješiosti tog pro$lema odre)enjaamaterizma nazao 7m!mijom koja je trajno za$alzamirana8' e"inicija oju je proglasila'omisija za amatersi i pro"esionalni 0port pod vodstvom *loana je prva zvaničnade"inicija amaterizma' Pre OI odr%ane s! ! teni AK9' o!$ertin je $io proti te nije

jeroao da 4r&i mog! tako $rzo !spješno organizirati ali ga je pri predsjednik OO#aVikelas nagoorio Ltime se jo0 vi0e ističe da su obnovljene -6 te da je to nastava A-6L'

#1. -pi0ite i de"inirajte olimpizam, -limpijsu povelju te organe rada i odlučivanjame>unarodnog olimpijsog odbora.

-limpizam – %iotna ;ilozo;ija kojom se slae i sjedinj!j! ! !ranote%en! &jelin! kalitetetijela, olje i !ma' Olimpizam je s!sta rijednosti kojem &ilj nije natje&anje nego širenjerijednosti ($r%e, iše, jače' 0ije a%no po$ijediti nego s!djeloati"' Spajaj!*i sport sk!lt!rom i o$razoanjem olimpizam %eli storiti način %iota koji se temelji na radosti

proizašloj iz napora, na o$razonoj rijednosti do$ra primjera i na poštianj! !nierzalni5

temeljni5 etički5 načela' Sport se koristi kao odgojno sredsto skladnog razoja mlade%i'Vr5!na& olimpizma s! OI koje poez!j! sportaše &ijelog sijeta na elikoj sečanosti športa'-limpijsa povelja je sk!p praila, temeljni5 načela i smjerni&a za organiza&ij! OI što i5 je!sojio OO' Ona je temelj organiza&ije i djeloanja olimpijskog pokreta i !tr)!je !jete zaodr%aanje OI

MOO Prva športska organizaija osnoana s pretenzijama da o$!5ati športski pokret &ijelogsijeta' +ada*a OO#s o)enje olimpijskog pokreta ! sklad! s olimpijskom poeljom te

potiče organiza&ij! i razoj sporta, osig!raa redoit! prosla! OI' 6 početk! jeadministra&ij! OO#s odio o som trošk! o!$ertin a stalna kan&elarija !re)ena je AK


22/31

predsjednik OO#a ga sazia i predsjeda m!' 0a Olimpijski kongres dolaze članoi i počasničlanoi OO#a delegati me)!narodni5 športski5 saeza i 0OO#a'

#2. -pi0ite i objasnite ustroj modernog olimpijsog poreta.

6 djelatnostima olimpijskog pokreta s!djel!j!: e)!narodni olimpijski od$or, e)!narodnišportski saezi, 0a&ionalni olimpijski od$ori, organiza&ijski od$ori Olimpijski5 igara ina&ionalni športski kl!$oi i !dr!%enja' OO potr)!je i priznaje organiza&ije !spostaljene! sklad! s Olimpijskom poeljom i prailima koje je odo$rio OO' OO mo%e $iti

pokroitelj me)!narodni5, regionalni5 ili kontinentalni5 išesportski5 natje&anja ako seodr%aaj! ! sklad! s Olimp Poeljom a nji5o! organiza&ij! nadgledaj! 0OO i -S'

0ajpoznatije regionalne igre s! ;ričke igre, 1aripske igre, editeranske igre, zijske igre,3oliarske igre i Panameričke igre' -S#i organiziraj! jedan ili iše sportoa na sjetskojrazini i !jedinj!j! saeze ti5 sportoa, rad mora $iti ! sklad! s poeljom' Vrše kontrol! nad

pripremama i odr%aanjem $orilišta, imaj! prao izostaiti ili iz$risati iz natje&anja športsk!dis&iplin!' 3ez -S#a nijedna sportska grana ne mo%e !*i ! program'

,OO#i ! sklad! s poeljom razijaj! i štite olimpijski pokret ! pojedinoj zemlji' Ispra $ili priremeni i ;ormirani samo ! rijeme odr%aanja OI a ponegdje s! $ili osniani iantiolimpijski od$ori (Hran&!ska, 6S"' -irenjem i jačanjem Olimpijski5 igara mijenjala se i!loga 0OO pa s! postali stalni' Odgoorni s! za pridr%aanje olimpijski5 praila i za

proo)enje odl!ka OO' 0OO mora $iti priznat od OO#a'

Me1unarodna olimpijska akademija je me)!narodna organiza&ija osnoana sa zadatkom dač!a, analizira i širi misao olimpizma, !čini je raz!mljiom mladima, pomogne pedagozimatjelesnog odgoja ! rad!, pr!%a pomo* ladama ! donošenj! zakona i planoa za !napre)enješporta, a medi&inska, te5nička i znanstena isk!sta i istra%ianja !čini predmetomme)!narodne razmjene' Osnoao j! je 4rčki olimpijski od$or' Pra taka instit!&ija osnoana

je ! AK?Gg' ! 3erlin! a poslije


23/31

dr%aa maksimalno tri prijae' 0a program! noi sportoi ! kojem se $ae m!škar&i ! $aremG zemalja na @ kontinenta ili %ene ! @B zemalja na ? kontinenta' 0a +OI sport koji se

prakti&ira ! $arem


24/31

6 proj poloi&i AK'st' počinje se s5ačati a%nost TV ali kao ojne pripreme' .azija se imačeanje i konjaništo – praktični ojni i priredni značaj' 3i&iklizam skijanje i klizanjerano s! se pro;ilirali kao sportoi jer s! imali prometno značenje' 6 Cratskoj je nastarijiorganizirani sport $io streljašto' Osnoana je priatna škola ja5anja, Veslačko !dr!%enje teCratsko planinarsko dr!što' +načajan doprinos daje Cratski Sokol (osnoan AG@" koji

propagira gimnastik!' Pr! p!$lika&ij! s tjeloje%$enom tematikom napisao je ndrijaCajdenak' Pri prai sport ! Cratskoj $i&iklizam koji je imao i soj str!koni saez – pra!trka je odr%ana na +rinje&!'

Moderni sportovi kao nogomet, 5okej, tenis, atletika, a!tomo$ilizam i dr' šire se iz Engleskee!ropom krajem AK'st' 6 Cratsk! s! došli početkom


25/31

je otorio priatn! mačealačk! škol!' 6jedno je i predaao mačeanje na tečaj! za !čiteljegimnastike' *'6DA/D$ promi&atelj $rojni5 športoa kao i skijanja je Hranjo 3!čar koji jedonio pre skije ! +agre$' 0a njego prijedlog je osnoana pra skijaška sek&ija koja sesmatra i prim skijaškim !dr!%enjem' O$!čaao je skijanje na tečaj! za !čitelje gimnastike !+agre$! te ! Prag! gdje se !jedno i natje&ao' +a rijeme rata nekoliko je zagre$ački5 časnika

poslano ! Visoke tatre gdje s! se !poznali sa modernom te5nikom skijanja te je poslije toga !+agre$! osnoan kl!$ Ski +agre$ kojem je skijanje $ila jedina aktinosti' /-+-M$T predstanik nogometa je Hranjo 3!čar te ga je !jedno i !rstio na tečaj! za !čiteljegimnastike' 6 časopis! M-portM pri p!t s! predstaljena praila nogometne igre' P0I-1 iC-1 osnoani s! AKB?'g' 6 3!dimpešti je odigrana pra me)!narodna !takmi&a a ! .ije&i

pra !takmi&a izme)! da 5ratska kl!$a' T$/6* potkraj AK' st grade se teniska igrališta !+agre$!, P!li, alom lošinj!, +adr!, D!$ronik!, -i$enik! i Split! !glanom za potre$et!rizma' +ačetni&i tenisa ! Istri i Dalama&iji $ili s! a!strijski pomorski časni&i koji s!osnoali kl!$ ! P!li' 1l!$ je $io zatorenog tipa i 5ratski gra)ani nis! mogli $iti članoi'Pra teniska sek&ija je osnoana sa sklizačkim dr!štom a kasnije je osnoana kaosamostalna' ATF$T6'A pri 5ratski atletičari je%$ali s! ! zagre$ačkim športskim

!dr!%enjima P0I-1 i C-1' P0I-1 je oko sog nogometnog igrališta na 1ot!raškoj &esti!redio staz! od BBm' 0a toj je stazi kod nas prire)en pri atletski miting' Osnianje atletskesek&ije pri 5ratskom športskom saez! se smatra početkom djeloanja Cratskog atletskogsaeza' @78A/D$ ! organiziranje 5ranja kao športa počelo je ! Cratskom sokol! potkrajAK'st' Do A'sj rata $ilo je malo jani5 nast!pa' Jedan je prire)en ! aksimir! a dr!gi nadanašnjem trg! a%!rani*a ! +agre$!' Pro 5račko prensto Cratske i Slaonije odr%ano

je AKA


26/31

3eograd!' 6 dr!gom pok!šaj! 5ratski nogometni kl!$oi ist!pili iz na&ionalne lige iosnoana Cratska športska sloga a kasnije i Cratski nogometni saez'' Osnianjem C0S#a

j!goslaenski nogomet gotoo iše nije ni postojao' Osim nogometaša dr!gi sportaši nis!aktino s!djeloali ! osamostaljenj!' 0akon Sporaz!ma =vetovi!Mače koji s! sklopili

predsjednik lade 1raljeine J!goslaije Dragiša etkoi* i predsjednik Cratske seljačke

stranke Vladko aček došlo je do ;ormiranja koali&ijske lade ! kojoj je aček postao potpredsjednik, te do proglašenja 3anoine Cratske' 6kin!te s! s!spenzije 5ratskimnogometnim kl!$oima' Sporaz!m je $io prekretni&a i ! ostalim sportoima gdje se počinj!organizirati na&ionalni saezi'

#. -pi0ite doga>aje u sportu u @rvatsoj za vrijeme 66. *vjetsog rata &14%1.!14%).(

Pra lada 0DC ;ormirana AK@Ag' 0akon kapit!la&ije kraljeine J!goslaije na ini&ijati! 0jemačkog rei&5a i kraljeine Italije koji !dooljaaj! 5ratskim stoljetnim %eljama oosamosteljenj! ;ormirana 0DC' Jedno od ministarsta nosilo je nazi 7ministarsto !dr!%$e8čiji djelokr!g o$!5a*a tjelesni odgoj i sport' 6n!tar tog ministarsta osnoano je 4lano

ranateljsto ! okir! koje je djeloao 6red dr%anog odsta tjelesnog odgoja i športa'Dr%ani o)a športa iško +e$i* i njego !red s! !praljali sa


27/31

#4. -pi0ite i objasnite osnivanje i djelovanje @rvatsog 0portsog saveza.

3rojni kl!$oi osnoani početkom


28/31

se osamostalili kao zase$ni sportski kl!$oi' Prema starosti članoi s! $ili podmladak (A@g",naraštaj (A#Ag" i članoičlani&e' Promi&ali prosjetni rad, djeloali orkestri, kazališniansam$li, z$oroi, ;an;are' O$jaljen je časopis Sokol' 0akon ne!spjeli5 pok!šaja AKB@' jeosnoan Savez hrvatskih sokolskih društava sa sjedištem ! +gre$!' 6 to rijeme ! Cratskoj

je djeloalo A9 sokolski5 organiza&ija' 0akon prog !spješnog organiziranog sokolskog

sleta porasla je pop!larnost sokolskog pokreta te je došlo do osnianja noi5 sokolski5organiza&ija' 0a 3!čaro! ini&ijati! Saez postaje član e)!narodne gimnastičarskeorganiza&ije i je%$ači mog! nast!pati na me)!narodnim natje&anjima' .eprezenta&ijaCratskog sokola po pri p!ta nast!pa na ' gimnastičkom SP ! Torin! – pri nast!p Cr'reprezenta&ije na me)!narodnom t!rnir! gdje s! za!zeli G' mjesto od reprezenta&ija'

%1. @rvatsi sool u me>uratnom razdoblju &1414!14%1.(

+a rijeme QQA za$ranjen rad si5 sokolski5 organiza&ija jer i5 je #6 last smatralaizorištem te%nje za osamostaljenjem, mnogi sokolski djelatni&i !5i*eni i s!)eni zaeleizdaj!' Poslije QQA noo;ormirana 1raljeina SCS tre$ala $iti ostarenje samostalne

dr%ae – jednog od osnoni5 motia djeloanja 5ratskog Sokola' e)!tim dogodilo ses!protno' AKAK' !temeljen je Sokolski saez SCS, nazan J!goslaenski saez pod motom7jedan narod, jedna dr%aa, jedno sokolsto8'Isti&ala se kolizija sokolsta i športski5organiza&ija –7Sokol je na&ionalnog a sportske org' Interna&ionalnog karaktera i ne mo%e $itis!randnje8' R6 Sokolski saez od$io člansto ! R6 Olimpijskom od$or! – 7R6 Sokol takosna%an da mo%e sam nast!pati an OI a ne se podr*i sportskoj organiza&iji'8' +$ognezadooljsta stanjem ! jedinstenoj sokolskoj organiza&iji AK


29/31

0akon ;ormiranja 1raljeine SCS krajem AKA Cratski sportski saez (osnoan AKBKg'"soje djelatnosti prenosi na JOO' +a prog predsjednika iza$ran 3!čar' AKanja na području razvoja olimpizma u @rvatsoj poslije 66.*vjetsog rata &14%).!1445.(

0akon zaršetka QQ< ! J!goslaiji ! potp!nosti kopiran !stroj organiza&ije ;izičke k!lt!reSSS.#a' Politika SSS. s!mnjičaa prema sport! kao prod!kt! $!r%oazije a pogotoo premaOI kao r5!n&! tog sistema, z$og toga i naši ;isk!lt!rni r!koodio&i s! $ili podozrii premaOI i ne %ele se !klj!čiti' 3!čar ostaje ! kontakt! s predsjednikom OO#a i pok!šaa o$noitičlansto J!goslaije ! OO#! me)!tim njegoa smrt AK@9 ostalja J!goslaij! $ez ijednog

predstanika ! OO#!' 0akon s!protstaljanja politike koj! name*e Staljin, J!goslaija %elioditi samostaln! politik! te se to iskaz!je i na podr!čj! sporta' 0a $rzin! se o$naljaJ!goslaenski Olimpijski komitet i prijalj!j! se sportaši za OI ! 2ondon! AK@god' Od

AK@' do AK' Cratski olimpij&i nast!paj! pod J!goslaenskom zastaom – preko A@Bsportaša osojilo medalje ! indiid!alnim i ekipnim sportoima poslije QQII a 5r osajačizlatni5 s! atija 2j!$ek –kan!, !r)i&a 3jedo – plianje, Vlado 2isjak – 5ranje i ateParlo – $oks' Olimpijskim pokretom r!koodio je j!goslaenski olimpijski komitet sasjedištem ! 3eograd!' Olimpizam kao k!lt!rološki pokret s odgojnim &iljeima ! Cr' nijedjeloao' 0akon rlo do$rog organiziranjaeliki5 me)!narodnig prired$i editeranski5 igaraAKGK', 6nierzijade AKG' i tletskog prensta AKKB' 5ratski športski djelatni&i stekli s!solidan me)!narodni !gled'

%). *port i olimpizam u @rvatsoj od 1445. +odine.

0akon demokratski5 promjena ! E!ropi ! Cratskoj je proeden AKKA' re;erend!m i sa$or proglašaa s!eren! i samostaln! .C' Saez za ;izičk! k!lt!r! prestao je s radom i pokren!t je Cratski športski saez – kao naja%niji zadat&i – !spostaa odnosa s me)!narodnimaso&ija&ijama, razmjena str!čnjaka i primanje ! OO' 0akon or!%ani5 prooka&ija C-S

prekida s!djeloanje ! rad! Saeza za ;izičk! k!lt!r! J!goslaije SH1J i JO1#aJ!goslaenskim Olimpijski komitetom prekida rad se Saezom za ;izičk! k!lt!r! Sr$ije' Si

pojedin&i i kl!$oi pozani da o$!stae rad ! J!goslaenskim selek&ijama i rad!J!goslaenski5 saeza' AB'K'AKKA' ! Esplanade 5otel! odr%ana osniačka sjedni&a COO#a'Osniači COO $ili str!koni sportski saezi olimpijski5 sportoa, delegati dr!šta sportski5noinara, dr!šta za sport i medi&in! i ;ak!lteta za ;izičk! k!lt!r!' Odl!ka donesena

jednoglasno' nt!n Vrdoljak iza$ran za prog predsjednika, pri počasni član Hranjo T!)man'

AKK< nakon priznanje Cr' od elikog $roja dr%aa OO priremeno priznao COO teomog!*io nast!p 5ratske na +OI ! l$ertill! i OI ! 3ar&eloni (medalje košarkaša#sre$ro i

29


30/31

tenisača – $ron&a Ianišei*, $ron&a –paroi,Ianišei*Prpi*"' 6 redono člansto je COO primljen na zasjedanj! OO#a ! l$ertill! AKK


31/31

Singera organizira tečaj za osposo$ljaanja !čitelja TO ! Cratskoj' 0eki !čitelji seosposo$ljaali na sokolskim tečajeima ! Prag!' Vladimir 0oak pri 5rat osposo$ljen za

predaanje TO ! srednjim školama ! Prag! AK@'te je !jedno i pri pro;esor TO ! Cratskoj' 0akon Singeroe smrti nasta! TO odio Fe5 Co&5mann' Od A@ o$aezan predmet ! sim4imnazijama ! Cratskoj' Iana Cirs&5mann pra %ena !čitelji&a TO ! Cratskoj' 0a poti&aj

1ršnjaog 3!čar polazio naj$olj! E!ropsk! isokoškolsk! instit!&ij! za školoanje !čiteljaTO i kad se ratio organizirao dogodišnji tečaj za !čitelje gimnastike –pra iša škola koj! je zaršilo ?Bak polaznika, jedna %ena –Iana Cirs&5mann, za5alj!j!*i 1ršnjaom za tečajorganizirana naj$olja oprema' 4alni sajetnik za pre!re)enje i gradnj! dorana i igrališta $io

je Hranjo 3!čar' 6spjesi 1ršnjaog nis! pasali ma)arskim lastima pa je morao odst!piti sministarskog polo%aja' Prije nego je odst!pio osig!rao je plače !čiteljima gimnastike !školama, !re)enje dorana i rekizite, nakon što je odst!pio prestaje interes lasti za TO isport' -edski s!sta opstao je ! školama još neko rijeme a zatim se TO ratio pod okriljesokolske organiza&ije no ! sijest lj!di s! prodrli pojmoi o s!remenom sport! a neki

polazni&i tečaja s! s!djeloali ! preporod! nastae TO ! sojim sredinama' Osnoana s!Dr!što !čitelja gimnastike Cratske i slaonije AK9 ! +agre$!, Dr!što za tjelesni !zgoj

AK' te od$or za TO i 5igijen! AKBG' Iza si5 stajao Hranjo 3!čar' O$aezni predmet t'o'!eden ! se srednje škole AK

povijest športa uređivano (1)

Documents