Poštovane Trsaćanke i Trsaćani,

pred vama je prvi broj 'MOT'-a ili Trsatskog lista, odnosno biltena Vijeća Mjesnog odbora Grada Trsata kojeg smo osmislili kako bismo Vas upoznali s našim radom, ali i animirali da se tom radu priključite i na taj način pridonesete boljitku našeg Trsata i svih njegovih stanovnika, ali i onih koji se tako osjećaju te su na bilo koji način uz njega vezani.

U ovom broju 'MOT'-a nastojali smo prezentirati vam glavne aktivnosti i događanja godine na izmaku, za koje smatramo da bi vas mogla zanimati, ali i najaviti neke od programa koji se tek trebaju zbiti, a koje smo, sukladno našim mogućnostima, nastojali planirati na način da ih učinimo zanimljivima svim generacijama Trsaćana.

Isto tako, čitajući ovaj naš Bilten, naići ćete na mnoge zanimljivosti i podatke s kojima možda do sada niste bili upoznati, a koji govore o najljepšem dijelu Rijeke, našem Trsatu, te doprinose posebnom ponosu kojeg dijelimo svi mi koji imamo tu sreću da Trsat zovemo svojim domom.

Nadamo se da ćete naš rad u prvoj godini mandata ocijeniti uspješnim te prepoznati sve ono dobro što smo učinili, ali i upozoriti nas na ono što smo mogli napraviti bolje. Na koncu, mi smo ovdje kako bismo osluškivali vaše potrebe i provodili ih u djelo.

Uz zahvalu brojnim volonterima koji su nesebično uložili svoj rad i trud te sudjelovali u realizaciji programa našeg mjesnog odbora, kao i ovog lista, koristim priliku da svima vama zaželim sretne nadolazeće blagdane i uspješnu 2016. godinu u kojoj ćemo, nadam se, još se više družiti i još uspješnije raditi.

JANA SERTIĆ, PREDSJEDNICA VIJEĆA MJESNOG ODBORA GRADA TRSATA

Zašto MOT?PIŠE IVOR BALEN

Ono što je do sada bio "Trsački zvon", to je sada "MOT", glasnik Mjesnog odbora Grada Trsata. Zašto "MOT"? Pa više je razloga, ali osnovni se dobije ako riječ MOT uzmemo kao kraticu za Mjesni odbor Trsat. Ok, znamo da se mjesni odbor najljepše gradske četvrti na svijetu zove Grad Trsat, ali priznat ćete da se slovo "g" jednostavno nije uklapalo. "Mogt" može značiti nešto na njemačkom ili recimo klingonskom, ali ne i na našem jeziku.

No naziv dopušta i druge varijante i definicije. Recimo, ako je nekome drago, može MOT shvatiti i kao "Maškare obahajaju Trsatom", a bome i kao "Marija otkantala Tomislava", "Mi oćemo turiste" ili "Mentalni odmak totalni". Nije isključeno ni "Mlijeko od Tonke", ako je nekoga baš volja.

Poznato je da Trsaćani imaju velikoga… mota. Recimo, kada nemaju pametnijeg posla, vole se MOTati po Trsatu bez cilja. Naši MOToristi su poznati po cijeloj Hrvatskoj, a naši ljudi vole susjedima nabijati MOTku i MOTriti kroz škure ča Mare dela va dvorištu. Mlađi vole sMOTati nekog, a stariji, na jogu u debelom hladu, uz gemišt ili bevandu dok igraju karte, najsretniji su kada vide MOT kojim netko javlja da ima - asa ili tricu. I na koncu, tu je najdraži mot od svih, onaj kada se Trsaćanin nalakti na šank u omiljenom trsatskom kafiću ili ti ga oštariji, zauzme osvajački izraz lica i da MOT konobarici:

- Mala, četiri pive.- Pa zašto četiri kada ste dvojica?- U motu smo.

Od sada pa nadalje, kada netko kaže "u MOTU sam" ili "u MOTU smo", to će značiti i da su izašli u ovom glasniku. Nema više one stare "prepoznat je u svijetu, a nije u vlastitom selu". MOT će se pobrinuti za to...

2

Dani sv. Vida

1. Atletska ljepotica u Kampusu

Kampus na Trsatu ove je godine dobio novo atletsko igralište, dom riječkih atletičara, studenata i rekreativaca s Trsata, Vojaka i svih drugih dijelova grada. Povodom otvaranja bio je upriličen obilazak za medije kojem su prisustvovali gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, pročelnik Odjela gradske uprave za sport i tehničku kulturu Igor Načinović, direktor Rijeka sporta, gradske tvrtke koja skrbi o objektima, Zlatan Hreljac i njihovi suradnici, ali i predstavnici atletskih klubova koji će biti jedni od korisnika novouređenih sportskih terena. Bile su tu i predsjednice vijeća mjesnih odbora Vojak, Elena Šegota-Paladin i Grada Trsata Jana Sertić.

Glavni povod uređenju atletskog igrališta je očekivani početak izgradnje novog stadiona na Kantridi u sklopu kojega više neće biti mjesta za atletičare budući da će stadion biti isključivo nogometni. U tu svrhu na području Kampusa uređene su i svlačionice, a predviđen je i prostor za buduću teretanu. Osim potrebe atletskih klubova, ukazala se potreba i za prostorom za rekreaciju studenata, ali i građana šireg okolnog područja, pa se jednom investicijom riješilo više problema.Kako je najavio pročelnik Načinović, atletičari imaju prioritet pa će za građane novi atletsko-rekreativni kompleks biti dostupan samo u određenim periodima u danu. Predsjednica VMO Grada Trsata Jana Sertić kazala je kako je inicijativa dobro prihvaćena među građanstvom te kako je rekreativni prostor intenzivno bio korišten od strane građana i prije obnove, dok se od obnove istim koristi još veći broj građana. Nadodala je i kako je, budući da se novouređeno igralište nalazi upravo na međi više mjesnih odbora, na širem području nedostajalo upravo takvih sadržaja te kako se nada da će na području Grada Trsata biti uređeno i jedno manje igralište za igre s loptom, a s kojom je inicijativom Vijeće mjesnog odbora Grad Trsat već krenulo.

Gradonačelnik Obersnel je izjavio kako će u sklopu sveučilišnog kampusa biti uređen i stadion, za što su izvršene sve potrebne pripremne radnje, a realizacija će krenuti kada se zatvori financijska konstrukcija, vjerojatno tijekom sljedeće godine.

2. Trsatski nogometaši najbolji u gradu

Tko bi rekao da se na Trsatu igra najbolji nogomet u gradu? Navikli smo da su naši rukometaši perjanice sporta kada je Trsat u pitanju, ali očito nešto za reći imaju i malonogometaši.

Oni su osvojili prvo mjesto ovogodišnjim, desetim po redu sportskim susretima mjesnih odbora, što se održavaju u sklopu Dana sv. Vida, zaštitnika grada Rijeke. Trsatski nogometaši redom su igrali protiv Pehlina (4:4), Drage (5:1), Brašćina-Pulac (6:2), Grada Rijeke (3:2), Srdoča (4:3) i u finalu protiv Mlake, koju su deklasirali rezultatom 6:0.

Da bi priča o trsatskoj sportskoj dominaciji bila još i ljepša, pobrinuli su se oni koji malo manje trče nego nogometaši, ali malo više ciljaju. Boćari su osvojili drugo mjesto, na putu do kojega su se ogledali s predstavnicima mjesnih odbora Sveti Kuzam (7:6), Drenova (8:2), Brašćine-Pulac (13:4), Gornji Zamet (13:1) i u finalu su poraženi od Zameta (4:9).

3. Nekad šikara, sada dječje igralište

Pored Hrvatske čitaonice Trsat niknulo je novo dječje igralište. Na mjestu gdje je nekad bila neprohodna šikara, sada se igraju najmlađi Trsaćani. Na njihovu i radost njihovih roditelja, nona i nonića, radovi su počeli u prosincu 2013. godine. Postavljene su dvije dječje sprave, ljuljačka i tobogan te nešto kasnije klupe. U rujnu ove godine postavljena je još jedna dječja sprava. Uređenje igrališta vodi Odjel gradske uprave za komunalni sustav - Direkcija zajedničke komunalne djelatnosti, a u sklopu komunalnih prioriteta MO Grad Trsat za 2015. godinu.

TOP 3 VIJESTI

3

Novo dječje igralište

ŠTO SE SVE DOGAĐALO NA PODRUČJU MJESNOG ODBORA GRAD TRSAT U MINULIH GODINU DANA I ŠTO NAS SVE OČEKUJE IDUĆE GODINE

4

Doček sv. Nikole

'Eko akcija' na Fratarskom

Dan žena

Sveti Nikola usrećio 66 malih Trsaćana

Sveti Nikola pohodio je Trsat 4. prosinca 2014. godine. Najmlađi Trsaćani, njih 66, u pratnji mama, tata, nona i nonića, dočekali su ga u Auli Ivana Pavla II. Za ugodan doživljaj bili su zaduženi učenici Osnovne škole ''Trsat''. Nabavku darova financirali su roditelji i Grad Rijeka - Odjel za gradsku samoupravu i upravu.

Badurina zabavljao kreativne žene

Interaktivnim predavanjem na temu ''Kreativna snaga žene'', MO Grad Trsat obilježio je 5. ožujka 2015. godine Dan žena. Temu je prezentirala prof.Tanja Stanić Brdar, psihologinja iz ustanove ASK RI, a u raspravu se aktivno uključilo 20 sudionica. Nakon predavanja druženje je nastavljeno uz glazbu Damira Badurine. Nije izostala ''Najdraža Rijeka'', a završeno je sa ''Vilo moja''. Troškove programa pokrio je Grad Rijeka - Odjel za gradsku samoupravu i upravu.

Fratarsko "pometeno".Da se može kad se hoće dokazali su građani Trsata odazvavši se ekološkoj akciji u organizaciji Mjesnog odbora Grad Trsat. U sklopu akcije uklonjen je glomazni otpad koji je dugo narušavao izgled takozvanog Fratarskog dijela okoliša Svetišta Majke Božje Trsatske, pokraj samog ulaza u Park Heroja.

Ekološke akcije su odličan način da se građane animira da se uključe u rad mjesnog odbora, ali i da svojim primjerom pokažu kako im je stalo do izgleda svog kvarta i dobrobiti njegovih građana, a Trsaćani su to dokazali i na tome im zahvaljujem, rekla je predsjednica Vijeća Mjesnog odbora Grada Trsata Jana Sertić.

Nadodala je kako su na terenu, nažalost, pronađene i šprice i ostali narkomanski pribor, a o čemu je Vijeće obavijestilo nadležnu policijsku postaju te zatražilo pojačan policijski nadzor.

Divlji deponiji, odnosno ilegalna odlagališta šute i ostalog građevinskog otpada veliki su problem, ne samo na Trsatu, već i u ostalim dijelovima grada, budući da u Rijeci ne postoji legalno odlagalište takvog otpada, naglasila je Sertić.

Osim građana razne dobi, akciji su se odazvali i vijećnici MO Grad Trsat, kao i gradska vijećnica Snježana Čop, i sama građanka Trsata.Akcija je provedena u suradnji s Odjelom gradske uprave za komunalni sustav, Odjelom gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, koji su i pokrili troškove, te KD Čistoća d.o.o. i Gradskom organizacijom Crvenog križa Rijeka.

Položeno cvijeće za Dane MO-a Mjesni odbor Trsat osnovan je 18. srpnja 1995. godine, a od 4. lipnja 2009. godine nosi naziv Grad Trsat. Osnutak se redovno obilježava organizacijom kulturnih i sportskih manifestacija u suradnji s udrugama i ustanovama sa područja Trsata. Za obilježavanje Dana MO-a ove godine organizirani su sportski i kulturno-umjetnički programi. Članovi Vijeća MO položili su cvijeće na spomenike palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma Trsata 21. travnja te na Oltar-križ poginulim braniteljima sa Sušaka u Domovinskom ratu 23. travnja.

Podmornica izronila prva

Dani MO-a odvijali su se 16. i 17. te od 21. do 23. travnja. Započeli su u Klubu umirovljenika natjecanjem u pikadu između četiri kluba umirovljenika: Trsat, Srdoči, Krimeja i Škurinje, a tim je redoslijedom i završeno natjecanje. Natjecateljice su dobile medalje, a klubovi pehare.

Slijedilo je dvodnevno natjecanje predstavnika ugostiteljskih lokala sa Trsata u malom nogometu. Šest ekipa pokazalo je nogometno umijeće u Dvorani mladosti, a najbolji su bili predstavnici Podmornice. Nakon njih plasirali su se Gvardijan, Carraca, Angels, Beertija i Kiss. Ekipama su podijeljeni pehari, a zajedničko druženje nastavljeno je u Caffe baru Kiss.

Za kraj manifestacije priređen je koncert klape Kvarner iz Bakra, koja je 90-minutnim nastupom oduševila gledatelje.

Ovogodišnji Dani MO organizirani su u suradnji sa Klubom umirovljenika i starijih osoba Trsat, Odjelom gradske uprave za sport i tehničku kulturu, TD Rijeka sport d.o.o., Riječkim sportskim savezom, Hrvatskom čitaonicom Trsat i Klubom prijatelja Grada Trsata. Troškove programskih aktivnosti pokrio je Grad Rijeka - Odjel za gradsku samoupravu i upravu i Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu.

5

Dan Mjesnog odbora Grad Trsat Dan Mjesnog odbora Grad Trsat

Koncert klape Kvarner

Ekološka akcija

Malonogometni turnir u Dvorani mladosti

Sandra Baldo ima najljepšu okućnicuPodjelom priznanja, zahvalnica i poklon-bonova, 6. srpnja 2015. godine završena je ovogodišnja akcija "Birajmo najljepšu okućnicu, balkon i prozor". Natjecanje je okupilo 13 sudionica, a najbolje je izabrao žiri u sastavu Marijan Čendak, Jana Sertić i Milorad Sertić.

Prvo mjesto pripalo je Sandri Baldo (ulica Rose Leard 19), drugo Ani Parlov Kaić (Slavka Krautzeka 35) a

treće Ivani Barac (Slavka Krautzeka 67A). Troškove akcije pokrio je Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za poduzetništvo i Odjel za gradsku samoupravu i upravu.

Ana Parlov Kaić dobila je nagradu i na široj razini. U organizaciji Grada Rijeke i gradske Turističke zajednice podjelom nagrada i priznanja 21. listopada 2015. godine završila je ovogodišnja akcija ''Volim Hrvatsku - Volim Rijeku''.

Gradonačelnik Vojko Obersnel dodijelio je Parlov Kaić priznanje za dugogodišnji doprinos uređenju i promociji grada u kategoriji "Najuređenija i održavana okućnica".

U 2015. godini Sv. Nikolu dočekalo još više malih Trsaćana

Sveti Nikola razveselio je svojim dolaskom male Trsaćane, njih 76, u ponedjeljak, 7. prosinca. Djeca predškolskog uzrasta (djevojčice - 33 i dječaci - 43) dočekali su ga u Auli Ivana Pavla II. Za doček i prigodnu atmosferu bili su zaduženi učenici Osnovne škole ''Trsat'', a nabavku poklona zajednički su financirali roditelji i Grad Rijeka - Odjel za gradsku samoupravu i upravu.

6

1. mjesto - Sandra Baldo

2. mjesto - Ana Parlov Kaić3. mjesto - Ivana Barac

Biramo najljepšu okučnicu, balkon i prozor

Družili smo se

Vijeće MO Grad Trsat organiziralo je 10. travnja 2015. godine sastanak i druženje sa predstavnicima odjela, direkcija i poduzeća Grada Rijeke, MUP-a i udruga koje djeluje na području Trsata. Bila je to prilika za zahvalu svima na dosadašnjoj suradnji, a spomenuti su i neki problemi iz područja komunalne i prometne djelatnosti.

Plan za 2016.

Na sjednici održanoj 16. listopada 2015. godine Vijeće MO Grad Trsat usvojilo je programske aktivnosti za 2016. godinu. Najvažnije manifestacije u našoj organizaciji bit će:

• Dan žena (ožujak) – kreativna radionica, predavanje, koncert za sudionike

• Dan MO (travanj) – polaganje cvijeća, koncert, turniri u rukometu, malom nogometu i pikadu

• Birajmo najljepšu okućnicu, balkon i prozor (travanj-lipanj)

• Ekološka akcija (svibanj-lipanj) – uređenje dijela prostora ispod "Bančića"f

• Doček Svetog Nikole i podjela darova (prosinac)

Provođenje programskih aktivnosti financiraju Odjel za gradsku samoupravu i upravu, Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu, Odjel gradske uprave za poduzetništvo, Odjel gradske uprave za komunalni sustav i Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.

7

Druženje u Mjesnom odboru Grad Trsat

Trsat ima sve!

Dovršetkom kampusa i očekivanom invazijom studenata, čiji će broj za nekoliko godina premašiti broj lokalnih stanovnika, Trsat će dodatno procvasti PIŠE IVOR BALENFOTO VEDRAN KARUZA

»Nikakva nemoralna ponuda ne bi me prisilila da se odselim s Trsata. Ma, ni da mi daju vilu od 500 kvadrata«. Riječi su to Korada Čatovića, Trsaćanina naravno. Jednoga od onih kojeg na Trsatu svi znaju, sretnika kojem je sudbina namijenila da se nađe među svega oko 2.300 stanovnika fenomena svoje vrste. Grada u gradu, Trsata iznad Rijeke koji postoji tisućama godina i još uvijek uporno čuva svoje posebnosti i odbija se stopiti s ostatkom grada na Rječini.

Svojedobno je na Facebooku korisnicima bilo ponuđeno anketno pitanje »najljepši dio Rijeke je...«, a Trsat je uvjerljivo pobijedio sa 1.160 glasova iako je brojem žitelja među najmanjima. Drugo mjesto osvojila je Vežica s 872 glasa, treće Zamet sa 644 premda dva najveća riječka kvarta zajedno imaju 15.000 stanovnika. Ali Trsat nije »kvart«, Trsat je, kako to vole istaknuti Trsaćani – grad. Zašto su rezultati takvi? Nije teško zaključiti. Dovoljno je prići Trsatu s južne strane, Šetalištem Joakima Rakovca i tamo negdje kod čitaonice dignuti glavu. S jedne strane crkva, s druge terase i bijeli suncobrani. Fasade šarenih boja, kućice, poneštrice i dvije ulice male. Kako je to znala opisati legendarna Meri Doričić, »prvo je bil Trsat, pa tek onda Reka«.

Veliki grad i malo mjesto

Mjesni odbor ovdje se zove Grad Trsat zbog povijesnih razloga, ali o povijesti Trsata mnogo je toga napisano i sve je manje-više dobro poznato. Od rimske vojne utvrde na brijegu iznad Rječine, Vinodolskog zakonika, spajanja sa Sušakom i na koncu, kao dijela Sušaka, s Rijekom. No sadašnjost Trsata jednako je zanimljiva jer je riječ o specifikumu koji je najlakše opisati na sljedeći način: Trsat je jednostavno pokupio i spojio najbolje osobine grada i malog mjesta. Na svega 15 minuta hoda od Korza, ili pet minuta automobilom, ovdje se može osjetiti atmosfera opuštenog i mirnog prigradskog naselja obiteljskih kuća, sa svega nekoliko manjih stambenih zgrada.

Istovremeno, tako opušten i miran, Trsat nudi gotovo sve sadržaje koji se mogu pronaći i u višestruko većim naseljima. Na malom prostoru tu su smješteni škola, ambulanta, svečana sala, prostor za manifestacije na otvorenom (Marijin perivoj), sportska dvorana, nogometno igralište (Dolac), otvoreno rukometno igralište, boćalište, groblje, dvije crkve, jedan veliki i nekoliko malih parkova, automehaničari i autolimari, gumi servis, ugostiteljski i prehrambeni objekti svih vrsta, povijesne znamenitosti, rimska tvrđava, izletište u prirodi (Dolac), parkiralište, spomenici, suvenirnice, galerija, muzej, helidrom... Čak i sveučilišni kampus! Trsaćani znaju reći da bi imali i skijašku skakaonicu na Strmici, brijegu iznad Trsata, samo kada bi palo malo više snijega...

Svi se poznaju

To su međutim samo objekti, posebna priča su ljudi koji se, manje više svi redom, međusobno poznaju, baš kao u svakom drugom malom mjestu. I svačim se bave, na Trsatu djeluju rukometni, boćarski i malonogometni klub, limena glazba, pjevački zbor, glazbena škola, društvo prijatelja Trsata, karnevalska skupina, franjevačka mladež... Nedostaje valjda još samo društvo prijatelja ugodnog povjetarca, zbog kojeg su čak i ljetne večeri najtoplijih dana u godini na Trsatu ugodne.

– Ma... Trsat je po meni atraktivniji nego Opatija, reći će Korado Čatović dok krati vrijeme u svom omiljenom kafiću, jedinom koji nosi današnje ime ovog dijela Rijeke, smještenom pored autobusne stanice kod Dvorane mladosti. Zove se dakle Trsat, ali ga tako nitko ne zove. Trsaćani kažu »kod Hedvige«, po nekadašnjoj vlasnici ili »kod Glada«, po sadašnjem gazdi.

GRAD U GRADU POSTOJI TISUĆAMA GODINA, UPORNO ČUVAJUĆI SVOJE POSEBNOSTI I ODBIJAJUĆI SE OLAKO STOPITI S OSTATKOM GRADA NA RJEČINI

8

Tako dolazimo do možda i najvećeg trsatskog fenomena, kafića i ostalih lokala, kojih se na prostoru od oko jednog kilometra može nabrojiti preko 20. Idemo redom, od zavoja »Bančići« preko crkve i dvorane prema Kampusu te uz mogućnost da je koji lokal i "preskočen": Trsatica (poznat i kao »kod Vjeke«), Badi pub ("šahta" ili Mamma Mia), Sabrage (Zrinski), kafić na Gradina, Frankopan, Monte Christo, BK Trsat (jog), Jaz (kod Stojana), Gvardijan (Jelušić), Angels, Konoba MB (Bosanac u prizemlju), Carraca (Bosanac na katu), Maat bar, Podmornica (kod Sertića), Trsat (kod Glada), Beertija, Falcon, Kiss (Amor), In (kladionica), Tarsa, Kaštel (kod Klepana), Pampas (kod Jugice), Bounty (kod Sodoma)... Lokalno društvo jednom je zacrtalo plan po kojem će obići sve trsatske kafiće i u svakom popiti samo jedno piće. Nisu došli ni do pola, nije teško zaključiti zašto. Prerano se zapjevalo »Oj Trsate, alaj si na brijegu«.

Noćni život

Riječani ove lokale jednostavno obožavaju, nedjeljom je u vrijeme nakon mise jako teško pronaći slobodno mjesto. Zanimljivo je da svi kafići i restorani redom dobro rade, premda se u pojedinima vlasnici često mijenjaju. Ali Trsat je uglavnom sigurna investicija, čak i u vrijeme recesije.

– Ovdje je najljepše u večernjim satima i noću, kada se ljudi počnu skupljati na terasama – ističe Čatović. I doista, Trsat se može pohvaliti čak i bogatim noćnim životom iako je konkurencija iz centra grada golema. Ali oni koji za izlazak odaberu nešto veću nadmorsku visinu, sigurno neće požaliti. Pojedini kafići rade i debelo iza ponoći, neki gotovo do jutra. I nađe se za svakoga ponešto kada je u pitanju ponuda glazbe, od aktualnih hitova, domaćih ili stranih, do rock okupljališta.

Dovršetkom Kampusa i očekivanim dolaskom studenata čiji će broj za nekoliko godina nekoliko puta premašiti broj lokalnih stanovnika, Trsat će dodatno procvasti. Neki njegovi stanovnici pribojavaju se da će im silni studenti uništiti mir, neki pak trljaju ruke i smišljaju nove poslove u ono malo prostora što je ostalo neiskorišteno. Planiraju se papirnice, fotokopirnice, brza prehrana... Bilo kako bilo, jedno je sigurno, na Trsatu će ostati ono najvažnije – spori život. Barem dok se netko ne sjeti ovdje izgraditi prvi neboder, što se valjda neće nikad dogoditi. Trsaćani mu to nikada ne bi oprostili.

9

Ako želimo ljepši Trsat, svi se moraju uključitiSmatram kako je od presudne važnosti da se što više građana uključi u rad Vijeća, pa smo se u tu svrhu ove godine odlučili za osnivanje pododbora. Na taj se način u rad Vijeća MO uključilo dvadesetak građana bez kojih mnogi programi koji su realizirani ne bi bili ostvarivi, pogotovo u tom obimu. Ovim putem još jednom pozivam sve Trsaćanke i Trsaćane na uključenje u rad pododbora, ovisno o svom interesu, rekla je Jana Sertić.

Jana Sertić postala je predsjednica Vijeća MO Grada Trsata krajem prošle godine. U prvih godinu dana mandata susrela se s brojnim problemima, ali i zadovoljstvom koje pruža dobro obavljeni posao.

- Nakon održanih izbora za vijeća mjesnih odbora grada Rijeke, koncem studenog 2014. godine raditi je počelo novo Vijeće MO-a Grada Trsata, koje osim mene kao predsjednice čine Milorad Sertić, zamjenik, te Arsen Mihelčić, Marija Barišić i Anđelka Jurašić Mikašinović, kao članovi. Budući da su izbori za vijeća mjesnih odbora u 2014. godini održani u kasnijem terminu no što je to inače slučaj, tako je naše Vijeće u samo nekoliko dana od konstituiranja 28. studenoga moralo donijeti Plan programa za cijelu sljedeću godinu te krenuti u realizaciju programa za doček Svetog Nikole. Usprkos tome, programi su osmišljeni, a većina već i uspješno realizirana u ovoj godini. Nadamo se - na zadovoljstvo svih građana s prostornog obuhvata Mjesnog odbora Grad Trsat, kaže Jana, koja od prvog dana traži suradnike, Trsaćanke i Trsaćane koji su spremni pomoći da bi život na Trsatu bio još ljepši, a ponuda društvenih događaja raznovrsnija.

- Smatram kako je od presudne važnosti uključenje što više građana u rad Vijeća Mjesnog odbora, pa smo se u tu svrhu ove godine odlučili za osnivanje pododbora i to Pododbora za komunalna pitanja, Pododbora za kulturu, Pododbora za sport, Pododbora za brigu o djeci te Pododbora za informiranje. Na taj se način u rad Vijeća MO uključilo dvadesetak građana bez kojih mnogi programi koji su realizirani ne bi bili ostvarivi, pogotovo u tom obimu. Ovim putem još jednom pozivam sve Trsaćane i Trsaćanke da se uključe u rad jednog od pododbora, ovisno o svom interesu, ističe predsjednica MO-a Grad Trsat.

A ako će se građani za nešto zainteresirati u svojoj lokalnoj zajednici, onda su to tekući problemi koji ih muče. Kako ističe Sertić, MO je na tome radio tijekom cijele godine.

- Cijele smo godine radili na rješavanju tekuće komunalne problematike na području našeg mjesnog odbora, ali i one koja već duže vrijeme nije uspijevala biti riješena.

Tu bih posebno istaknula prostor bivše tvrtke Jasen, koji je godinama bio trn u oku svih nas Trsaćana, budući da je služio kao divlji deponij u samom središtu Trsata. Iako je situacija oko Jasena veoma komplicirana jer se oko vlasništva nad istim veliki broj fizičkih osoba spori sa Gradom Rijeka te je stoga bilo kakva intervencija dugo vremena bila odbijana, ponosna sam što smo nakon mnogo truda, dopisivanja i sastanaka na koncu postigli da gradske službe izađu na teren i saniraju prostor, što predstavlja svojevrstan presedan u našem gradu, kaže Sertić.

Dvorana mladosti ‘trn u oku’

Dodaje da je još jedan divlji deponij niknuo na prostoru takozvanog Fratarskog.

- A i njega smo sanirali kroz našu ekološku akciju kojoj se odazvao veliki broj građana koji su tim putem nesebično ustupili svoje slobodno vrijeme i rad za dobrobit svoga kvarta. Problematika divljih deponija predstavlja veliki problem na Trsatu i šire, a glavni razlog tome, osim nebrige i neodgovornosti raznih građevinskih tvrtki, ali i građana, jest činjenica kako na riječkom području ne postoji službeno odlagalište građevinskog otpada, ističe Sertić.

Drugi veliki problem kojeg je nova predsjednica uočila je svojedobni ponos Trsata, Dvorana mladosti, koja se sve više pretvara u ruglo.- Dvorana je još jedan "trn u oku". Osim što se ponekad čini da je izgubila svoju prvotnu funkciju sportskog i kulturnog okupljališta, u vrlo lošem je i derutnom stanju, a u čemu svakako možemo vidjeti uzročno-posljedičnu vezu. Također, većina poslovnih prostora koji se nalaze u samom objektu već duže vrijeme zjape prazni. Kako bi se dvorana barem donekle revitalizirala, a koliko si to Mjesni odbor može priuštiti iz sredstava kojima raspolaže za komunalne prioritete, za sljedeću se godinu planira uklanjanje visoke zelene ograde kojom je ograđen prostor oko dvorane, a koja je svoju funkciju izgubila nakon prestanka održavanja sajmova te smatram kako će uklanjanje iste doprinijeti "pitomijem" izgledu okoliša. Komunalnim je prioritetima predviđeno i bojanje bijele ograde niže visine kao i stupova za zastave, kaže Jana Sertić.

PREDSJEDNICA VIJEĆA MJESNOG ODBORA GRADA TRSATA, NAKON PRVIH GODINU DANA MANDATA

10

Trsaćani su zatražili i dodatna ulaganja na području dvorane, ali im je to odbijeno

Dodatno je zatraženo uređenje praznog platoa na području bivšeg "balona". Ideja je da se tamo uredi igralište za igre loptom budući da takvih igrališta, izuzev školskog igrališta pored OŠ Trsat, nedostaje na širom području, a smatrali smo da se plato može urediti uz minimalna ulaganja. Kako uređenje ovog prostora na ovaj način nije predviđen Detaljnim planom uređenja stambenog naselja Trsat, isti od strane Grada nije prihvaćen. S druge strane, raduje nas najava da u bivši prostor "Ružić auta" stiže ogranak Gradske knjižice Rijeka, a tijekom 2016. godine u prostor u kojem je donedavno poslovalo poduzeće "Planimor", sa istočne strane dvorane, trebali bismo se preseliti mi. Naime, MO je u Čitaonici u zakupu prostora pa bi se na ovaj način racionalizirali troškovi, a mišljenja sam kako bismo u novom prostoru bili i dostupniji građanima i doprinijeli tome da prostor oko Dvorane mladosti oživi, kaže Jana Sertić.

Prometni problemi i komunalni prioriteti

- Prometna problematika i nepropisno parkiranje, posebice na autobusnoj stanici kod Svetišta Majke Božje Trsatske, još je jedna od naših dugogodišnjih i naizgled nerješivih boljki, pa smo tako od konstituiranja puno truda i energije utrošili u iznalaženju raznih mogućih rješenja navedenog problema. No kako silni dopisi i sastanci s predstavnicima Rijeka prometa, Prometne policije i Direkcije za prometno redarstvo nisu urodili plodom, spremamo našu problematiku uputiti na Gradski odbor za promet i svakako nećemo odustati od namjere da na Trsatu napokon omogućimo nesmetano prometovanje.

Kada smo se već dotakli autobusne stanice kod crkve, u sklopu komunalnih prioriteta za 2016. godinu sljedeće bi godine na tom mjestu trebala biti postavljena autobusna čekaonica, zatim dodatne klupe i sprave za igru u parku za djecu pokraj Hrvatske čitaonice Trsat te dodatne klupe u parku nasuprot ambulante. Od ostalih većih stavki komunalnih prioriteta svakako bih navela izradu projekta za postavljanje rasvjete u Parku heroja koji je, nažalost, još uvijek potpuno neosvijetljen te kao takav svakako puno manje korišten od strane građana, iako je jedan od najljepših parkova u Rijeci, rekla je Jana Sertić.

Da bi u nekom idućem tekstu posvećenom stanju na području MO-a Grad Trsat bilo mnogo manje problema, a mnogo više dobrih riječi, potrebno je uključenje što većeg broj građana, Trsaćana i svih ostalih kojima je Trsat na srcu. Stoga iz MO-a pozivaju sve da se obrate mjesnom odboru s prijedlozima za koje smatraju da bi unaprijedili Trsat, kao i s problemima koji ih muče.

Vijeće i pododbori

Vijeće Mjesnog odbora Grada Trsata konstituirano je 26. studenog 2014. godine na razdoblje od četiri godine. Slijedilo je to nakon izbora za mjesne odbore, na kojima su članovima MO-a postali:

• Jana Sertić (HNS, ZS, ARS) • Arsen Mihelčić (HNS, ZS, ARS) • Milorad Sertić (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, Hrast)• Marija Barišić (HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, Hrast)• Anđelka Jurašić Mikašinović (SDP)

Konstituirajuća sjednica održana je u sjedištu MO-a u Čitaonici. S ciljem provođenja aktivnosti i programa osnovano je pet pododbora. To su:

• Pododbor za informiranje (Filip Polegubić, Tamara Šoić, Vedrana Spadoni Štefanić, Andrej Poropat i Ivor Balen)• Pododbor za brigu o djeci (Dunja Kalčić, Dunja Škrbec Slomić i Zrinka Detel)• Pododbor za kulturu (Teo De Privitellio, Katarina Vuletić i Daliborka Gradiša Miljković)• Pododbor za sport (Marko Pilat, Sergio De Privitellio i Arsen Vakanjac) • Pododbor za komunalnu djelatnost (Momir Čiča, Mauro Knežević i Josip Bakić)

11

Jana Sertić, predsjednica VMO

Vijeće Mjesnog odbora Grada Trsata

KUTAK ZA MLADE I SVE KOJI SE TAKO OSJEĆAJU: Ostati borciNemojmo zaboraviti one istinske vrijednosti. Kada sam osamljen u stanu, kada mi je već dosta ispita, kada se veselim povratku kući, kada se bojim noviteta, budućeg zaposlenja – treba se okrenuti upravo toj vjeri da se sve slaže na svoje mjestoPIŠE FILIP POLEGUBIĆ

Mladi su oduvijek bili oni koji su u društvu poticali, razvijali i osvještavali ono na što su stariji zaboravljali, čega su se bojali, ono što su smatrali hirovima ili nemogućim pothvatima, ono od čega su i sami odustajali. Naravno, povijesno-kulturno gledano, bilo je tu različitih mladenačkih pothvata – onih opravdanih i onih neopravdanih, smislenih i hirovitih, plodonosnih i neplodonosnih. No, činjenica je da su upravo mladi oni koji su znali i mogli često probuditi neke zaspale i ukočene društvene prilike i situacije. Sveučilišni kampus na Trsatu zasigurno je jedna od prilika gdje mladost može iskazati, pokazati i dokazati kako je znanje ono što uistinu vrijedi, kako je obrazovanje potrebno u današnjem društvu na poseban način, kako akademski prostor jest zasigurno onaj u kojem mladi mogu stvarati, razvijati se i rasti, kako osobno, tako i profesionalno. Prolazeći Trsatom u bilo koje doba, posljednjih se godina može zaista uočiti kako mladi imaju svoje posebno mjesto. Tako je nerijetko naš gradski autobus broj 2 napunjen, susjedstvo puno mladih podstanara, klubovi puni mladenačkim skriptama, društvima ili čašama, Crkva bogatija mladim vjernicima... Dakle, očito je da je Trsat dobio jednu novu pokretačku snagu. Na fakultetu možemo često čuti kako nas naši profesori potiču (posebno u nekim posebnim događajima) da obogaćujemo naše društvo svojim profesionalizmom, posebice u kontekstu istraživanja. Vidimo kako i drugi očekuju da mladi budu svojevrsni pokretači i mobilizatori. No, ako i izostavimo očekivanja, smatram da je mladost karakteristična po svojoj pokretljivosti i neprestanoj vjeri u bolje sutra. Ono što stariji katkad zaborave, ono što nam kažu "ma nemoj ni pokušavati, nisam ni ja uspio..." i slično – baš su to možda prilike da u nama proključa onaj istinski žar za promjenama, za boljitkom. Pritom, nikada ne zaboravljam da promjena uvijek i prvo nastaje kada mijenjam sebe, to je jedina i sigurna promjena, ostalo su samo svojevrsne posljedice na koje se može više ili manje utjecati. Nemojmo zaboraviti one istinske vrijednosti. Kada sam osamljen u stanu, kada mi je već dosta ispita, kada se veselim povratku kući, kada se bojim noviteta, budućeg zaposlenja – treba se okrenuti upravo toj vjeri da se sve slaže na svoje mjesto. Upravo to treba biti pokretačka snaga mladosti – buditi nadu u društvu gdje nam se neprestano u medijima servira očaj! To je laž, jer je život dar koji svatko od nas svakodnevno odabire! Stoga, mladi, budimo pokretači sebe i svih onih koji su u burama života zaboravili da je radost i sreća upravo tu s nama i kraj nas – samo je trebamo pronaći!I ja sam mlad, stanovnik Trsata, pripadam Franjevačkoj mladeži i studiram pedagogiju. Volim svoj fakultet i svoje kolege, svoje prijatelje (mlade i starije) i svoju braću i sestre iz Franjevačke mladeži - Frame. Upravo sam u Frami spoznao da je mladost jedan predivan dio života, prepun izazova, ali i prepun mogućnosti. Ukoliko nas odgojni kontekst odgaja na adekvatan način, zaista naša mladost postaje jedno sjeme za sve što nas čeka u budućnosti. (Na)učio sam kako prihvatiti sebe, kako prihvatiti druge, kako pomoći drugima, kako obogatiti svoj život, što je istinska radost, kako se može zabavljati uz igre i gitaru, šetnju i razgovor, pjesmu i smijeh, kako istinski i praktično živjeti s Bogom, kako... U tom kontekstu zaista mogu reći sebi kao i svim mladima da uvijek ostanemo borci, ali ne nužno u onom smislu revolucije, već borci za istinske vrijednosti, borci za neprestan razvoj i rast društva i sebe.Mladi, sve vas iskreno potičem, posebno one vjernike, da nikad ne zaboravimo ono što nam naš Trsat nudi i u tom kontekstu – Svetište naše Majke koja grli sve, a posebice one koji plove morima, dok su obitelji na kontinentu.

PODRIJETLO NAZIVA ULICA NA TRSATU

PARTIZANSKI PUT – prema kazivanju Zdravka Matrljana, u njegovoj kući na današnjem kućnom broj 19 okupljali su se partizani i odavde se kretali prema Orehovici. S Orehovice put ih je vodio prema Grobinštini i partizanskom logoru na Tuhobiću.JOAKIM RAKOVAC (Rakovci kod Poreča, 1914. – Korenići kod Pule, 1945.) – antifašist i narodni herojZavršio je talijansku osnovnu školu, a na poticaj roditelja čita zabranjene knjige na hrvatskom jeziku. Početkom Drugog svjetskog rata mobiliziran je u za politički sumnjive osobe neborbenu jedinicu talijanske vojske. Već 1942. godine vraća se u Istru i počinje se povezivati s antifašističkim pokretom u Hrvatskoj. Zajedno sa grupom domoljuba organizira partizanski pokret u Istri. U ljeto 1943. postaje predsjednikom Narodnooslobodilačkog odbora za Istru. Nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine sudjeluje u donošenju Pazinskih odluka kojima se Istra odcjepljuje od Italije i sjedinjuje s maticom Hrvatskom. Neumorno je radio na terenu, obilazio istarska sela, poticao ljude na ustanak s ciljem oslobođenja Istre. Sudjelovao je u radu Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a u svibnju 1944. godine. Za vrijeme sastanka NOO u siječnju 1945. godine selo Korenići opkolili su Nijemci. Od posljedica ranjavanja prilikom probijanja obruča umro je u obližnjoj šumi. Za narodnog heroja proglašen je 9. prosinca 1952. godine.STJEPAN RADIĆ (Trebarjevo Desno kraj Siska 1871. – Zagreb, 1928.) – političar i pisacPolitikom se počinje baviti već za srednjoškolskih dana kada mu je zabranjeno redovno školovanja te privatno maturira. Sa Pravnog fakulteta u Zagrebu isključen je 1893. godine, 1895. zatvoren je zbog javnog spaljivanja mađarske zastave. Potom studira u Pragu i Pešti, ali je isključen s obaju sveučilišta. Višu političku školu u Parizu završio je 1899. godine, a 1904. s bratom Antunom utemeljuje Hrvatsku pučku seljačku stranku (od 1925. godine Hrvatska seljačka stranka). Godine 1918. izjasnio se protiv stvaranja Države SHS na unitarističkoj osnovi. U kasnijim istupanjima traži federalizaciju Kraljevine SHS i odbacivanje monarhističkog uređenja te je više puta zatvaran. Izborni uspjesi 1918, 1923 i 1925. godine donijeli su mu veliki ugled u javnosti, ali i mnogo protivnika. Od 1925. do 1927. godine bio je ministar prosvjete u vladi Nikole Pašića.U Narodnoj skupštini u Beogradu 20. lipnja 1928. godine zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić smrtno ranjava Stjepana Radića i usmrćuje zastupnike HSS-a Đuru Basaričeka i Pavla Radića. Stjepan Radić pokopan je 12. kolovoza 1928. godine u Zagrebu uz nazočnost oko 100.000 ljudi.

PRIPREMIO MARIJAN MATKOVIĆ

12

PRIJE GODINU DANA MJESNI ODBOR GRAD TRSAT ZAPLIVAO JE I DRUŠTVENIM MREŽAMA

U devet mjeseci 800 "lajkova"To se možda i ne čini kao veliki broj, ali je značajan, pogotovo ako se uzme u obzir da u Rijeci brojni mjesni odbori niti nemaju svoju Facebook stranicu, ili ako je imaju, pohvaliti se mogu s mnogo manje "lajkova"

Od ožujka ove godine Mjesni odbor Grad Trsat prisutan je i na najpopularnijoj društvenoj mreži. Facebook stranicu napravio je 4. ožujka i od tada su se s profilnom fotografijom trsatskog zmaja snimljenog s leđa, kako gleda prema susjednoj Rijeci, susreli brojni Trsaćani i ljubitelji Trsata.

Posljednjih dana studenog, kada je dovršavan ovaj bilten, Grad Trsat je imao gotovo 800 "lajova", odnosno fanova. To se možda i ne čini kao veliki broj, ali je značajan, pogotovo ako se uzme u obzir da u Rijeci brojni mjesni odbori niti nemaju svoju Facebook stranicu, ili ako je imaju, pohvaliti se mogu s mnogo manje "lajkova".

A da bi se redovito dobivalo "lajkove" i na taj način širilo svoju zajednicu i doseg poruka koje se odašilje, kao što je poznato, potrebno je biti aktivan. Grad Trsat je preko svoje stranice redovito izvještavao o aktualnostima na Trsatu i šire, a najpopularniji su bili postovi o povratku Gradske knjižnice na Trsat i naslovu najboljih u gradu kojeg su ponijeli trsatski malonogometaši. I na koncu jedna fotografija - ona trsatske gradine u francuskim bojama.

Komentara i nekih velikih rasprava, odnosno "feedbacka" nije bilo, što je i za očekivati jer je Grad Trsat još uvijek novak na Facebooku. Najvažnije je da građani sada imaju vrlo jednostavan način kako, u samo nekoliko klikova, doprijeti do čelnika svojeg mjesnog odbora. Sa svim pohvalama. I kritikama, svejedno.

13

TRSAT JE BOGAT STARIM NAZIVIMA POJEDINIH LOKALITETA, KOJI SE SVE TEŽE OTIMAJU ZABORAVU

Gdje je Evanđelje, kamo se ide u Miševo selo, a što je to pak Cukavina...?Zapise o najstarijim trsatskim nazivima ostavio nam je u njegovim djelima znameniti plovan Andrija Rački, koji je marljivo proučavao crkvene arhive pa tako u "Povijesti grada Sušaka" i "Prilozima k povijesti grada Sušaka" saznajemo da se tragovi o starim nazivima dijelova Trsata mogu naći još u zapisima iz 15. stoljeća.PIŠE VEDRANA SPADONI ŠTEFANIĆ

Da bismo započeli priču o trsatskim toponima, nazivima lokalnih kantuna trsačkih i davno zaboravljenih orijentira, svakako moramo krenuti od Trsata samog.

Nisu pronađeni uklesani tragovi imena Tarsatica, odnosno Tarsaticae na Trsatu, niti u Rijeci. Liburnijsko naselje nalazilo se na Trsatskom brijegu i autohtono stanovništvo koje je ondje živjelo prolazilo je burne nalete mjena i seoba naroda dok nije konačno slavenizirano.

Ista je sudbina zadesila i naziv mjesta, varijante Tarsatica, Tarsaticae, Tarsat, Tarsuot, Tarsia, Tersactum, Thersath i Crsat, iz kojih jezikoslovci iščitavaju keltski korijen "tar", što znači "brijeg" i "sa" - rijeka, dobile su slavenizirani i čakavštini prilagođeni oblik -Trsat. Slavenizirani oblik Trsat upućuje da su Hrvati došli na ove prostore prije uništenja rimske Tarsatice, gdje su zatekli vlast Istočnog Rimskog Carstva.

Zapise o najstarijim nazivima trsatskim ostavio nam je u njegovim djelima znameniti plovan Andrija Rački, koji je marljivo proučavao crkvene arhive pa tako u "Povijesti grada Sušaka" i "Prilozima k povijesti grada Sušaka" saznajemo da se tragovi o starim nazivima dijelova Trsata mogu naći još u zapisima iz 15. stoljeća. Kopriva se zvao predio oko župnog stana, jer je ondje decenijima rastao koprivić (ladonja ili pelegrinka) u vrijeme kada se današnja Ulica Petra Zrinskoga zvala Gospodska. A Vojak - Goljak.

U 17. stoljeću spominju se Rupno, Studenci, Evanđelje (ili Vangelje), Lokva pokraj današnje škole ''Trsat'', Dolac kraj starog groblja (staro groblje nalazilo se ondje gdje je danas voćnjak iz kojeg nijedan dobro informirani stanovnik nije nikad poželio uzeti voćku, a uz sjevernu stranu Ulice Fra Serafina Schöna, tik do Parka heroja). Na Strmici se spominju Vila Ravan i Drenovac koji je 1659. godine bio posjed trsatskog satnika Saloma Salomića, a kasnije kapetana Dell' Argenta.

Pored današnjeg groblja bio je posjed Šekulje koji je imao nadimak Miš, pa je taj dio nazivan Miševo selo. Spominje se i Raskrižje, vinograd Krasina, Kačjak, Voljak, vinograd Bambuš. U 18. stoljeću spominje se zemlja Radonica, zemlja Studenčina na Strmici, Evangjelje, Kontrada Kalina, vinograd Dražica i Tisovac, vinograd Luke, Sopot, Ježići, Omječina, Cukavina, Kosovo, Kumovac, Verlije, Dolčići, Selino, Tancabelovo, Ledina, Malinišče, Pod Turnac, Sinokoše, Jugovo, Plase, Bobovo... Nad Orehovicom se diže strma i gola Grobnička rebar, a nad Strmicom Turnić i Mirišće.

U 18. stoljeću spominju se i Njiva, Ravno kraj Rupna, Gospošćica, Studenčina, Cukavina, Sadić puli Kapića. Kapić se nalazio blizu mjesta gdje je današnja Čitaonica i tamo je bio stup za kažnjavanje prijestupnika (berlina). Francezovo dobiva svoje ime po Hinku Josipu Francoisu koji je 1797. godine kupio posjed Baronowo (Berenovo).

Krimeja se prije zvala Zagorje, a to joj ime dadoše susjedi s onu stranu Svetog Kuzma. Na Trsatu, na Strmici bilo je selo Zajčevo i selo Morasovo. Prvo je bilo vlasništvo roditelja našeg glazbenika Ivana Zajca, a drugo je posjedovao profesor hrvatske gimnazije u Rijeci Franjo Morasi. Od iza trsatske škole bio je posjed što je nazivan Francezovo, a bio je vlasništvo nekog Franciza, imenom "de Francois". Sigurno je taj Francuz ostao iz vremena Napoleonove okupacije te je godine 1822. godine bio gospodar imanja. On je uzidao u zid vrta pored puta što vodi na Rupno u kamenu isklesanu sliku Krista, što moli na Maslinskom brdu.

14

Pod slikom je bio natpis:

„Effigies Vetus Labensque SalvatorisIn Hortulo OrantisA Novo Vineam Possidente FrancoisInstaurata at'que Exornata“

U 19. stoljeću javljaju se novi nazivi: Koludarsko (vinograd), Podgajsko, Vojaki. Larisa Grčić - Simeunović u svom radu "Suvremena toponimija K.O. Sušak" dodatno pojašnjava pojedine povijesne toponime Trsata.

• Evanđelje (Vanđelje) - pješački put kojim su Grobnišćice išle na Trsat u crkvu, u Dolcu

• Dolac - ponikva, nedavno i igralište

• Buč - prilaz prema Strmici, nekad hrastova šuma

• Kaštel - gradina, kula, tvrđava

• Jog ili Boćarija - Boćarski klub Trsat

• Varoš - stara jezgra

• Crekva - crkvaBošket ili Pod svetim Jurjem - dio naselja ispod crkve Sv. Jurja

• Bančići - predio s klupicamaTakala - strmovit put

• Koprivić - lokalitet koji je obilovao koprivićem (uz župni stan)

• Poklon - lokalitet u blizini crkve Marijina Uznesenja

• Cukavina - dio pješačkog puta, danas Paravićev prilaz

• Škuja - kuća u Nugentovoj ulici (danas Partizanski put)

15

IMPRESUM:

ZA NAKLADNIKA: MJESNI ODBOR GRAD TRSAT

UREDNIK: IVOR BALEN

SURADNICI: MARIJAN MATKOVIĆ, FILIP POLEGUBIĆ, JANA SERTIĆ, VEDRANA SPADONI ŠTEFANIĆ

FOTOGRAFIJE: VEDRAN KARUZA, MARIJAN MATKOVIĆ, ANDREJ POROPAT, JANA SERTIĆ

GRAFIČKA PRIPREMA: LIMES STUDIO, Rijeka

TISAK: STUDIOGRAF, Rijeka

ADRESA UREDNIŠTVA: Šetalište Joakima Rakovca 33, Rijeka

NAKLADA: 500 primjeraka

MJESNI ODBOR GRAD TRSATŠetalište Joakima Rakovca 33, Rijekatel.: 051/ 217 243faks: 051/ 400 595e-mail: mo.grad-trsat@rijeka.hrwww.rijeka.hr/GradTrsat