Po š t o v a n i č l a n o v i i p r i j a t e l j i D r u š t v a p r i j a t e l j a g l a g o l j i c e !Nakon kraće ljetne stanke Novosti ulaze u drugu godinu izlaženja.Nadamo se da će Vam i dalje biti zanimljive i informativne.

O s v r t n a l j e t n a d o g a đ a n j a Novinari se najčešće žale kako ljeti nemaju o čemu pisati i to razdoblje nazivaju sezo-nom kiselih krastavaca. Uredništvo Novosti muku muči kako spomenuti sva zbivanja

tako da stanu na predviđene dvije do tri stranice. Idemo redom...

Dana 8. lipnja u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku obilježen je završetak nastave u akademskoj 2015./2016. godini održavanjem glagoljaške večere Gastronomia Zriniana Glago-litanska. Projekt su pripremili studenti izbornih kolegija Jezik hrvatskih glagoljaša i Filozofsko--simbolički ustroj glagoljskog pisma pod vodstvom svojih profesorica Milice Lukić i Vere Blažević Krezić. Raznorodni sadržaji, metode i oblici rada na projektu Gastronomia Zriniana Glagolitanska (rad na izvorima i sekundarnoj literaturi, terenski rad, kaligrafski rad, šivanje i dizajn, priređivanje recepata) bili su nadahnuti potrebom za prevrednovanjem novije povijesti hrvatskog glagolizma i odgajanjem mladih slavonskih glagoljaša, kao i željom da se dostojno obilježi 450. obljetnica Sigetske bitke i pogibije Nikole IV. Zrinskog.

Dvadesetak studenata diplomskog studija Hrvatskog jezika i književnosti, okupljeni u glumačku skupinu Glagoljica rediviva, odigrali su predstavu Sto minuta slave koja govori o glagoljici i njezinu značenju za hrvatsku pismovno-jezičnu povijest i kulturu.

Odjel za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru organizirao je devetu Međunarodnu ljetnu školu hrvatskoga jezika, knji-ževnosti i kulture Zoranićeva arkadija od 18. do 29. srpnja. U sklopu programa, uz nastavu hrvatskoga jezika, održano je niz predavanja i radionica.

Dana 3. kolovoza dubrovačkoj je publici u prostorijama Hrvatske matice iseljenika predstavljen časopis Riječ u izdanju Hrvatske kulturne zajednice/Ogranka Matice hrvatske Wiesbaden. U Wiesbadenu, glav-nom gradu njemačke pokrajine Hessen, živi preko 1300 Hrvata. Zajednica ove godine slavi 25. godišnjicu postojanja, a svojim djelovanjem nastoji održati i ojačati hrvatski identitet u Njemačkoj. Navedeni časopis izlazi dvaput godišnje, besplatan je te dostupan na internetu, a redovito se predstavlja i na Sajmu knjige u Frankfurtu.

Predstavljanje jubilarnog 50. broja časopisa , posvećenog Godini svetoga Vlaha, koji je izdan u su-radnji s Vijećem stranaca grada Wiesbadena, održano je 10. rujna u Wiesbadenu.

Dana 5. kolovoza završen je natječaj Zaklade Agostina Piccoli za ostvarenje na području kulture i umjetnosti, s temama vezani-ma za jezik, tradiciju i povijest moliškohrvatske zajednice. Nagrađeni i ostali istaknuti literarni i likovni radovi bit će objavljeni u zbirci najboljih ostvarenja u izdanju navedene zaklade. Ovaj natječaj nema izravne veze s glagoljicom, ali ga spominjemo jer nam je pozornost privukao poziv na natječaj sa slikom Bašćanske ploče u zaglavlju. Bašćanska ploča je vjerojatno najzna-menitiji spomenik rane hrvatske pismenosti, koji jednako cijene Hrvati u domovini i izvan nje.

O važnosti hrvatskoga jezika govori nam i internetski časopis ove Zaklade pod nazivom Riča živa / Parola viva sa člancima vezanima uz kulturu i običaje Hrvata u domovini i Molizeu u Italiji. Svi članci se paralelno

objavljuju na narječju moliških Hrvata i suvremenom talijanskom jeziku.

Kad smo već kod Bašćanske ploče, valja nam istaknuti i njenu jestivu dimenziju. Čokoladna Bašćanska ploča izrađena je od tamne i bijele čokolade u 7 okusa. Priloženi svitak aromatičnog papira donosi pojašnjenje značenja Bašćanske ploče i prijevod glagoljičnog teksta na engleski jezik. Čokolada dolazi u posebno rađenoj drvenoj kutijici, a prošle godine dobila je certifikat za originalni gastro suvenir Dar iz Krka. Autorica i dizajnerica ove slatke Bašćanske ploče je riječka umjetnica Marina Prijatelj.

Naša vrijedna članica iz Rijeke, gospođa Ljubica Štambuk, održala je 10. kolovoza ispred župne crkve u Sumartinu na otoku Braču predavanje pod nazivom Sjaj hrvatske glagoljice. Predavanje je pratila projekcija prigodnih slajdova, a nazočni su dobili uvid u hrvatsku glagoljašku baštinu. Prezentacija je izazvala takvo zanimanje nazočnih da je već pao dogovor i za sljedeće ljeto.

Nastavak na sljedećoj stranici

Broj 12 | listopad 2016.

Dana 21. kolovoza bilježimo premijeru dokumentarnog filma Az, Branko pridivkom Fučić. Projekcija je održana u prostoru Zavičajne etnografske zbirke Kornić na otoku Krku, povodom devete obljetnice njenog djelovanja, a u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Kornić i Udruge Knezovi Krčki Frankopani. Film donosi priču o pokojnom akademiku Branku Fučiću, naj-uglednijem hrvatskom istraživaču glagoljice i freskoslikarstva naših krajeva. Njegova proučavanja Bašćanske ploče i ostale umjetničke baštine Istre i Hrvatskog primorja spadaju u sam vrh znanstvenog istraživanja iz oblasti povijesti umjetnosti.

Od 3. do 13. rujna održana je 2. glagoljska šetemana, a raznovrsni programi su se odvijali na više lokacija na otocima Krku i Rabu te u Mošćeničkoj dragi i Klani u okolici Rijeke. Organizator i ovog događanja bila je agilna Katedra Čakavskog sabora iz Kornića na Krku.

Dana 7. rujna u maloj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu održan je okrugli stol na temu Zaštita hrvatske kulturne baštine u kontekstu Europske unije. Na inicijativu Društva, Ministarstvo kulture je još 7. veljače 2014. donijelo rješenje prema kojem umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice ima svojstvo nematerijalne kulturne baštine. Potrebno je, međutim, potaknuti Ministarstvo kulture da na Listu kulturnih dobara od nacionalnog značenja uvrsti čitav niz hrvatskih kulturnih dobara kako bi ista dobila prednost na natječajima za financiranje od strane EU fondova, a isto tako da se spriječi nezakonito odnošenje takvih dobara iz Hrvatske, odnosno olakša njihov povrat.

Sedmi sabor glagoljaša Slovo rogovsko 2016., čiji je suorganizator ove godine bilo i Druš-tvo prijatelja glagoljice, održan je u razdoblju od 10. do 18. rujna na više lokacija: u Zadru, Sv. Filipu i Jakovu, Biogradu na Moru, Tkonu i Ninu. Raznovrsni sadržaji čija je svrha po-pularizirati glagoljicu i glagoljašku baštinu, poput koncerata, izložbi, radionica, predstavljanja knjiga, posjeta zavičajnom muzeju i benediktinskom samostanu i glagoljaške mise, uz obilje lijepog vremena i dobrog raspoloženja, ostat će u sjećanju svim sudionicima i brojnim posjetiteljima ove manifestacije. U radu Sabora Društvo je sudjelovalo predavanjem dr. sc. Filipa Cvitića, te trima glagoljičnim radionicama za učenike koje su vodile gospođa Mira Kliček, dipl. likovna terapeutkinja, gospođa Verica Kovač, slikarica i keramičarka i gospođa Kristina Huzak, mag. ing. tekstilnog dizajna.

Novi ciklus redovitih mjesečnih tribina Društva otvorio je 14. rujna g. Vladimir Lučev, dr. med., šibenski kirurg u miru, izvrsnim predavanjem pod nazivom Život i djelo Dragu-tina Antuna Parčića. U posljednje vrijeme nastojimo putem članaka, predavanja i tribi-na promovirati Parčića i istaknuti njegova dostignuća na planu hrvatskog glagolizma, leksikografije, fotografije i drugih oblasti ljudskog djelovanja, o čemu se u javnosti uglavnom ne govori dovoljno. Predavanje dr. Lučeva pružilo nam je sveobuhvatan uvid u društvene i političke prilike u kojima je Parčić živio i radio.

Također, na početku nove akademske godine i serije naših tribina, potrebno je nagla-siti da su tribine zanimljive, obrađuju raznovrsne teme iz hrvatske kulturne baštine, besplatne, otvorene za javnost i nije potrebno poznavati glagoljsko pismo da bi ih se moglo pratiti. Prema tome, svi su dobrodošli!

N a j a v e p r e d s t o j e ć i h z b i v a n j a Podsjećamo na misu za svećenika glagoljaša Jurja Slovinca koja će se održati 1. listopada u 18 sati u Zagrebačkoj katedrali. Misno slavlje uveličat će, kao i svake

godine, Mješoviti pjevački zbor Bašćina. Društvo je prije sedam godina potaknulo održavanje ovih misa, a predstojeća će proteći u znaku 600. obljetnice Slovinčeve smrti.

Hrvatski državni arhiv i ove se godine uključio u obrazovnu kampanju Tjedan cjeloživotnog učenja koja se provodi od 26. rujna do 2. listopada u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Tijekom navedene manifestacije građanima su dostupni i oni dijelovi Arhiva u koje inače jav-nost nema pristupa. Osim obilazaka zgrade uz stručno vodstvo, moguće je vidjeti laboratorij i specijalizi-ranu opremu za konzerviranje i restauraciju starih knjiga te arhivska spremišta, a organizira se i nekoliko radionica. Program je besplatan. Više o obilasku zgrade HDA kao i o tematskim radionicama možete doznati na mrežnoj stranici www.arhiv.hr.

Sljedeći susret u okviru redovitih mjesečnih tribina Društva zakazujemo za srijedu, 12. listopada u 19 sati u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na Kaptolu 29 a, kada ćemo nazočiti otvorenju izložbe radova Svjetlost srca polaznika radionica likovne terapije koje od 2011. godine u Društvu vodi diplomirana likovna terapeutkinja Mira Kliček. Polaznici su radionica odrasli razli-čitih struka: od profesora, učitelja razredne nastave, pedagoga, defektologa do likovnih terapeuta.

Pučko otvoreno učilište u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 68, u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice, u sklopu programa za treću životnu dob, u zimskom semestru ove školske godine, nudi ciklus predavanja na temu Glagoljica i hrvatsko glagoljaštvo čija je svrha pokazati u kojoj je mjeri i na koje načine glagoljaška kultura i civilizacija oblikovala hrvatski jezični, književni, kul-turni i nacionalni identitet, u čijim se temeljima nalazi te osvijetliti ulogu glagoljaša u oblikovanju europske kulture i civilizacije. Uz voditeljice programa profesorice Dijanu Abramović i Biserku Draganić, predavanja će održati neki od najistaknutijih hrvat-

Nastavak na sljedećoj stranici

Društvo prijatelja glagoljice | Društvo prijatelja glagoljice

E-adresa: drustvoprijateljaglagoljice@gmail.com Web adresa: www.croatianhistory.net/glagoljica/dpg.html

skih stručnjaka za glagoljicu, a osim učenja glagoljičnih slova, program uključuje i radionice pisanja tintom i perom, posjet Zbirci starih i rijetkih knjiga Knjižnice HAZU-a, sudjelovanje na glagoljaškoj misi itd. Program počinje 12. listopada, a održava se srijedom od 13 do 15 sati u sobi 217. Prijave se primaju do 7. listopada.

U sklopu projekta Glagoljica u dječjem oku i srcu, o kojemu smo već pisali, u benediktinskom samostanu Ćokovac u Tkonu na otoku Pašmanu organizirana je i dječja radionica pod nazivom Učimo glagoljicu. Nakon kratkog upoznavanja s povijesnim razvojem glagoljice (obla i uglata) i djelom Ćirila i Metoda, djeca su imala priliku ispisivati riječi i rečenice na glagoljici, pridrža-vajući se posebne tehnike pisanja tintom i perom. Tijekom rujna dječji radovi se mogu pogledati u Kruču (Molize u Italiji), a od 7. listopada u Zagrebu u Hrvatskoj matici iseljenika. Izložba 15. listopada seli u Zadar, a potom u Suboticu, početkom prosinca ove godine.

Od 17. do 21. listopada Društvo gostuje u slovačkom gradu Nitri na poziv Instituta za istraživanje kulturne baštine Konstantina i Metoda pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Konstantina Filozofa. Predavanja s temama iz hrvatskog glagolizma održat će prof. dr. sc. Milan Mihaljević i doc. dr. sc. Jelena Vignjević, a stvaralačke radionice će voditi Mira Kliček, dipl. lik. terapeutkinja i gospođa Biserka Draganić, prof., predsjednica Društva.

J e d n a v r i j e d n a o b l j e t n i c a U srpnju se navršilo 115. god od objavljivanja trećeg izdanja Parčićevog Rječnika hrvat-sko-talijanskog koji sadrži čak 90.000 (devedeset tisuća!) riječi. Navedeni Parčićev rječnik

u cijelosti je digitaliziran na Sveučilištu u Osijeku i dostupan putem mreže na poveznici http://sokrat.ffos.hr/knjiznica/parcic/.

Za one koji vole u rukama držati "pravu knjigu", spominjemo vrijedan pothvat male izdavačke kuće ArTresor iz Zagreba: kao prvo djelo iz ciklusa Oživljena baština objavili su vjeran pretisak upravo Parčićevog Rječnika iz 1901. godine. Dodatak pretisku čini pogovor o Parčićevu životu i djelu iz pera Zlatka Vincea, istaknutog povjesničara hrvatskog jezika. Rječnik je moguće nabaviti izravno od izdavača (kontakt@artresor.hr), a povodom 20 godina djelovanja tvrtke prodaje se po izuzetno povoljnoj cijeni od 50 kuna.

Znamo da je Parčić bio veliki glagoljaš, baš kao i leksikograf. Upravo zato kao kuriozitet može zvučati podatak da je u tom Rječniku iz 1901. godine od cijelog glagoljskog alfabeta Parčić izdvojio samo dva slova, pritom ne navo-deći ni njihovo značenje niti brojčanu vrijednost.

GLAGOLJ  – četvrto slovo glagoljskog alfabeta (quarta lettera dell’ alfabeto glagolitico)IŽICA – slovo starog slavenskog alfabeta (una lettera dell’ antico alfabeto slavo)

Zanimljivo je da u objašnjenju Parčić jednom kaže alfabeto slavo, a drugi put alfabeto glagolitico.

Tr i t u ž n e v i j e s t i Koncem kolovoza iznenada nas je napustio naš dugogodišnji član, g. Radenko Milošević. U proteklih godinu dana, otkako izlazi ovaj bilten, više puta je slao svoje pohvale, ali i prijedloge i ideje za teme

koje bismo mogli obraditi u Novostima. Posebno želimo istaknuti da je bio najbrži od svih naših članova koji je zahvalio na poslanom prvom broju Novosti, prošle godine baš u ovo vrijeme...

Izražavamo najiskreniju sućut članici zbora Bašćina i čitavoj obitelji gospođe Jasminke Gornik na gubitku kćeri. Želimo im puno snage da prebrode ovu tešku tragediju i nastave dalje.

Prvog dana rujna na Mirogoju smo ispratili velikog hrvatskog glazbenika, orguljaša i skladatelja, profesora emeritusa i aka-demika Anđelka Klobučara. Osim vrijednog opusa za orgulje i druga glazbala, komorne ansamble, orkestar, televiziju i film, svojim je djelima obogatio i hrvatsku sakralnu i liturgijsku glazbu. Podsjetimo se, Mješoviti pjevački zbor Bašćina održao je u petak, 17. lipnja, u Muzeju Mimara, Svečani koncert povodom njegovog 85. rođendana.

G l a g o l j i c a g d j e j e ( n e ) o č e k u j e m o Ljetno doba pogledima izlaže i neke dijelove tijela koje u hladnije dane ne vidimo. Tako desno rame netom di-

plomiranog mladog sociologa Juraja Jurline iz Belišća krasi glagoljična tetovaža – riječ duša i znak za be-skonačnost. Od Juraja doznajemo da je glagoljicu naučio u djetinjstvu i da mu je tada služila kao "tajno pismo". Godine školovanja, kao i ostali životni interesi i hobiji odveli su ga u drugim smjerovima, ali glago-ljica je trajno ostala u duši i – na ramenu.

Hvala na pozornosti. Srdačno vas pozdravlja Mirna Lipovac, urednica Novosti.