7/26/2019 Postojanje supstancije

1/2

Lucija Hercigonja

POSTOJANJE SUPSTANCIJE

Supstancija je defnirana kao ono to lei u temelju stvari. To je stvarkoja postoji tako da joj za postojanje nije potrebna nikakva druga stvar, on

je uzrok same sebe. Supstancija se poistovjeuje s ogom, bitkomodnosno osnovom svega. !ojam supstancije metafzi"ko je pitanje koje seprotee jo od sami# po"etaka flozofje kao jedan od glavni# problemarazmatranja flozo$a.

%edan od najzna"ajniji# flozo$a koji se bavio supstancijom bio je&ene 'escartes. (n u"enje supstancija svodi na dva samostalna, razli"ita inesvodiva principa, odnosno u"enje o supstancijama u njegovoj je flozofjiu"enje dualizma, a dvije su supstancije koje on navodi du# i tijelo. 'u# jemislea stvar odnosno )res cogitans) i njemu pripadaju sve vrstespoznavanja i #tijenja, drugim rije"ima sva razmiljanja i on je slobodan.

Tijelo je nasuprot du#u protena stvar * )res e+tensa) te je ono voenopravilima me#anike koji njime upravljaju, determinirano je. !rema tomedolazimo do zaklju"ka da je jedino "ovjek posjeduje duu iz razloga jer jevjerovanje da samo "ovjek posjeduje razum odnosno miljenje. !rimjerme#ani"ke stvari nasuprot "ovjeku bilo bi neto me#ani"ko, poputautomobila, pa "ak i tijela ivotinja. (no to se u 'escartesovoj flozofjiispostavilo kao veliko pitanje jest pitanje oga. !o defniciji supstancije og

je jedina prava istinska supstancija jer -jemu nije potrebna ba nikakvastvar da bi postojao. pak, 'escartes ga ne navodi kao treu supstanciju,nego tvrdi da oga ne moemo nazivati supstancijom jer se ne moestaviti u isti kontekst kao i druge supstancije. 'escartes iznosi tezu da su

mislea i protena stvar ovisne o ogu kao )causa sui) * uzroku samasebe. -ji#ovo postojanje mogue je jedino ovisno o ogu.

aruc# de Spinoza flozo$ je koji se nadovezuje na 'escartesovou"enje i pri#vaa njegove racionalisti"ke ideje te samo defnicijusupstancije. (no u "emu se Spinoza razilazi sa 'escartesom jest'escartesovo dualisti"ko s#vaanje da postoje dvije supstancije. Spinoza

je monist. /aku"io je da je supstancija nuno jedna, a ona je og ilipriroda. Tu dolazimo do panteizma, odnosno "injenice da je priroda og ustvarima *0 )'eus sive natura). oga 1prirodu2 i njegove oblikemani$estacije Spinoza je nazvao )natura naturans), tj. stvarala"ka priroda,to su supstancija i atributi. Stanja supstancije 1moduse2 naziva )natura

naturata) * stvorena priroda, a nju "ine konkretna pojedina"na bia.3onizam u"i cjelovitosti i jedinstvenosti svijeta koji je pokrenut ogom.Spinoza vjeruje da je sve determinirano, a og djeluje preko svoji# zakonakoje on naziva kauzalnim vezama. To nas dovodi do njegove teorije dasloboda nije nita drugo nego spoznata nunost.

%o#n Locke opisuje supstanciju kao ideje supstancije. dejesupstancije su kombinacije jednostavni# ideja za koje drimo dapredstavljaju pojedina"ne stvari, pomou nji# na du# moe oblikovatidruge ideje temeljei se na idejama supstancije kao grai. deje potje"uod osjetilni# zapaanja i razmiljanja, oni su izvori spoznaje, a obogauju

du# iskustvom koje zapravo i poti"e ideje koje imamo ili koje od prirodemoemo imati. S obzirom da na spoznaja potje"e iz iskustva, ono to se

7/26/2019 Postojanje supstancije

2/2

Lucija Hercigonja

re4ektira kroz osjetila i to na razum spoznaje subjektivno je. -e postojeopi principi s kojima bi se apsolutno svi sloili. Spinoza tu navodi prirodneprincipe koji predstavljaju objektivnu kategoriju te sustav kauzalnosti kojiisklju"uje mogunost slobodnog odlu"ivanja to za sobom povla"isubjektivizam koji nije mogu. zvanjski utjecaji koji su determinirani

utje"u na spoznaju, a to sve zajedno "ini supstanciju objektivnomkategorijom. Spinoza jedinstvo svijeta i cjelovitost smatra apstraktnim. Ta

jedinstvenost, du# neopipljiv je i nevidljiv, ali ipak prisutan. 5onkretan jeprirodni red kojim je sve nuno odreeno. Locke pak u svojim flozo$skimu"enjima dri da su ope slaganje i uroeni principi apstraktni. -ematakvi# principa s kojima bi se "itavo "ovje"anstvo sloilo. )-emogue daista stvar jest i nije). 5onkretne su primarne kvalilitete koje spoznajemokroz osjetila kao to su oblik ne"ega, veli"ina, pokretljivost i sli"no. /aspoznaju iznimno su bitna osjetila. 'a bi neto osjetili prvo to moramopreko nai# osjetila percipirati, tek onda to moemo spoznati razumom.Sve ono to du# opaa, bilo u izvanjskim stvarima ili unutarnjim, sve prvotreba osjetiti da bi mogao razumom spoznati sliku onoga to je osjetio.-aa spoznaja je ograni"ena. &azum je ograni"eni# sposobnosti stoga su

jednaka i naa s#vaanja, no Locke je stajalita da, iako je ograni"en, narazum, odnosno nae znanje dovoljno je da nas vodi u ivotu.

Smatram da se nikad nee doi do pravog znanja o supstanciji.Supstancije su apstraktan pojam o "emu svjedo"e brojne teze i defnicijesupstancije kroz cijelo postojanje flozofje. S#vaanje supstancija razli"ito

je od flozo$a do flozo$a, ali ono to je svima zajedni"ko je nedostatakmaterijalni# dokaza koji bi mogli potkrijepiti nji#ove teorije. 6"enje osupstancijama nalik je otkrivanju teoriji velikog praska odnosno razvoja

"ovje"anstva sa znanstvene strane. 5oliko god se znanstvenicima "inilo dasu blizu rjeenja, uvijek neke stvari ostaju enigma, samo nagaanjanepotkrijepljena vjerodostojnim dokazima. ez obzira na to topromiljanja o supstancijama nemaju konkretan dokaz koji bi potvrdio da

je neka teorija doista to"na, sam razvoj teorija iziskuje mnogo znanja,razmiljanja te se njime razvija du#ovna strana ljudi, a to dovodi dozaklju"ka da je razmiljanje o tom flozo$skom pitanju veoma bitno za"ovjeka, njegov razum i du#ovnost.