pompeji, herkulanej i stabija

4
Pompeii Antički rimski grad u blizini Napolija u južnoj talijanskoj regiji Kampaniji (tal. Campania). Podignut je na vulkanskoj stijeni, bio je razrušen i prekriven slojem pepela 1600 godina zbog erupcije vulkana Vezuva 24 kolovoza 79. Grad su osnovali Etrušćani na već postojećoj naseobini Alstadt koncem 7.st.pr.Kr., podiglu su gradske zidine okruživši 63 hektara površine. Grad im je služio kao sigurna luka i naselje za trgovinu. Gradom su vladali Grci, zatim Samniti. Samnite su porazili Rimljani i preuzeli su Pompeje koji su postali dio Rimsko-Italskog saveza. Nakon rimskog građanskog rata Pompeji su proglašeni kolonijom Colonia Cornelia Venerai Pompeianorum, izgubili su status slobodnog grada. Za vrijeme cara Augusta i Rimskog Carstva u Pompejima su podignuti rimski hramovi omiljenih Augustovih božanstava. Vespazijan je proširio Venerin hram i podigao svoj hram na forumu. Podignuti su brojni slavoluci, najpoznatiji Neronov slavoluk na istočnoj strani Kapitolija. Prije erupcije su bili mnogobrojni otresi na području Pompeja. Do erupcije je došlo 24.8.79. Za Vezuv se do tada vjerovalo da je planina. Eksplozija je izbacila stup vulkanoskog materijala visok oko 20km, nakon kojeg su padali lapili (mala kamenja) te vulkanski pepeo koji je sve zatrpao u promjeru od 70km. Plinije Mlađi u svom pismu Tacitu opisuje katastrofu. U Pompejima je tada bilo oko 20 000 stanovnika,a većina ih nije poginula od urušavanja zgrada niti od vulkanskog kamenja s neba, već od ostrovnih plinova iz vulkanskog kamenja. Carevi su smatrali da su uzaludni pokušaji obnove Pompeja. Od tada su Pompeji bili potpuno zaboravljeni, osim nekoliko maglovitih navoda na rimskim kartama. Prilikom iskapanja kanala, 1592. Godine arhitekt Fontana je otkrio ostatke oslikanog zida, što je dokumentirano i zaboravljeno. Iskapanje je tek započelo 1748.g. za vladavine burbonskog kralja Karla Napuljskog, vjerujući da se radi o Stabiae. 1763. Je iskopan natpis koji je potvrdio pravo ime grada Pompeja koji su bili zatrpani mekanim slojem blago otvrdnutog pepela. M oderni grad Pompeji je osnovan u pompejskoj dolini ( Valle di Pompeii ) 1875. godine s malim naseljem od 300 stanovnika, koja danas broji oko 25,000 stanovnika.

Upload: marija-kekez

Post on 24-Oct-2015

120 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Pompeji, Herkulanej i Stabija

Pompeii

Antički rimski grad u blizini Napolija u južnoj talijanskoj regiji Kampaniji (tal. Campania). Podignut je na vulkanskoj stijeni, bio je razrušen i prekriven slojem pepela 1600 godina zbog erupcije vulkana Vezuva 24 kolovoza 79.

Grad su osnovali Etrušćani na već postojećoj naseobini Alstadt koncem 7.st.pr.Kr., podiglu su gradske zidine okruživši 63 hektara površine. Grad im je služio kao sigurna luka i naselje za trgovinu. Gradom su vladali Grci, zatim Samniti. Samnite su porazili Rimljani i preuzeli su Pompeje koji su postali dio Rimsko-Italskog saveza. Nakon rimskog građanskog rata Pompeji su proglašeni kolonijom Colonia Cornelia Venerai Pompeianorum, izgubili su status slobodnog grada. Za vrijeme cara Augusta i Rimskog Carstva u Pompejima su podignuti rimski hramovi omiljenih Augustovih božanstava. Vespazijan je proširio Venerin hram i podigao svoj hram na forumu. Podignuti su brojni slavoluci, najpoznatiji Neronov slavoluk na istočnoj strani Kapitolija.

Prije erupcije su bili mnogobrojni otresi na području Pompeja. Do erupcije je došlo 24.8.79. Za Vezuv se do tada vjerovalo da je planina. Eksplozija je izbacila stup vulkanoskog materijala visok oko 20km, nakon kojeg su padali lapili (mala kamenja) te vulkanski pepeo koji je sve zatrpao u promjeru od 70km. Plinije Mlađi u svom pismu Tacitu opisuje katastrofu. U Pompejima je tada bilo oko 20 000 stanovnika,a većina ih nije poginula od urušavanja zgrada niti od vulkanskog kamenja s neba, već od ostrovnih plinova iz vulkanskog kamenja. Carevi su smatrali da su uzaludni pokušaji obnove Pompeja. Od tada su Pompeji bili potpuno zaboravljeni, osim nekoliko maglovitih navoda na rimskim kartama.

Prilikom iskapanja kanala, 1592. Godine arhitekt Fontana je otkrio ostatke oslikanog zida, što je dokumentirano i zaboravljeno. Iskapanje je tek započelo 1748.g. za vladavine burbonskog kralja Karla Napuljskog, vjerujući da se radi o Stabiae. 1763. Je iskopan natpis koji je potvrdio pravo ime grada Pompeja koji su bili zatrpani mekanim slojem blago otvrdnutog pepela.

Moderni grad Pompeji je osnovan u pompejskoj dolini (Valle di Pompeii) 1875. godine s malim naseljem od 300 stanovnika, koja danas broji oko 25,000 stanovnika. 

Ima status UNESCO Svjetske baštine

Page 2: Pompeji, Herkulanej i Stabija

Herkulanej

Antički grad u Napuljskome zaljevu koji je stradao kad i Pompeji, Stabiae i Oplontis od erupcije Vezuva. Iskapanja Herkulaneja su započela 22.11.1738. i taj dan se smatra rođendanom klasične arheologije. Herkulanej je otkriven 1981.god., pronađeni su ostaci samo 150 ljudi i vjeruje se da je evakuacija izvršena na vrijeme. Pronađeno je mnogo ummjetnina te knjižnica s mnogobrojnim tekstovima grčkih filozofa.

Eksluzivno obalno odmorište, s potpuno drukčijom atmosferom od Pompeja. Od 1997.godine se nalazi na UNESCO-vom popisu zaštićenih spomenika svjetske baštine.

Page 3: Pompeji, Herkulanej i Stabija

Stabija

Stabija je antički rimski grad koji je nastradao prilikom erupcije Vezuva 79.g.n.e