Tematsko izvjee Pomorski promet uEU-u suoen je sproblemima mnoga ulaganja nedjelotvorna su ineodriva

HR 2016 BR. 23

EUROPSKIREVIZORSKISUD

EUROPSKI REVIZORSKI SUD 12, rue Alcide De Gasperi 1615 Luxembourg LUKSEMBURG

Tel.: +352 4398-1Upiti: eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxInternetske stranice: eca.europa.euTwitter: @EUAuditorsECA

Vie informacija oEuropskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

Print ISBN 978-92-872-5767-3 ISSN 2315-0548 doi:10.2865/03934 QJ-AB-16-023-HR-CPDF ISBN 978-92-872-5779-6 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/28797 QJ-AB-16-023-HR-NEPUB ISBN 978-92-872-5783-3 ISSN 2315-2230 doi:10.2865/473788 QJ-AB-16-023-HR-E

Europska unija, 2016.Umnoavanje je doputeno uz uvjet navoenja izvora.Za svaku uporabu ili umnaanje slika1. i5. te fotografija na slici2. doputenje je potrebno zatraiti izravno od vlasnika autorskih prava.

http://eca.europa.eu/hr/Pages/ContactForm.aspxhttp://eca.europa.eu

Pomorski promet uEU-u suoen je sproblemima mnoga ulaganja nedjelotvorna su ineodriva

(u skladu slankom287. stavkom4. drugim podstavkom UFEU-a)

Tematsko izvjee

HR 2016 BR. 23

02Revizorski tim

U tematskim izvjeima Suda iznose se rezultati revizija uspjenosti iusklaenosti koje su provedene za posebna pro-raunska podruja ili teme povezane supravljanjem. Uodabiru iosmiljavanju takvih revizijskih zadataka Sud nastoji postii to vei uinak uzimajui uobzir rizike za uspjenost ili usklaenost, vrijednost predmetnih prihoda ili rashoda, predstojee razvojne promjene te politiki ijavni interes.

Ovu reviziju uspjenosti provelo je II.revizijsko vijee, kojem je na elu lan Suda HenriGrethen, aspecijalizirano je za rashodovna podruja ulaganja ukoheziju, rast iukljuivanje. Reviziju je predvodio lan Suda OskarHerics, apotporu su mu pruali atae unjegovu uredu ThomasObermayr, glavni rukovoditelj PietroPuricella, voditelj radnog zadatka LucTJoen, te revizori KurtBungartz, LuisdelaFuenteLayos, RafalGorajski, EnricoGrassi, DiHai, AleksandraKli-Le-mieszonek, AfonsoMalheirodeCastro iChristianWieser.

Slijeva nadesno: T. Obermayr, E. Grassi, C. Wieser, P. Puricella, A. Malheiro de Castro,A. Kli-Lemieszonek, O. Herics, L. TJoen, R. Gorajski, D. Hai.

03Sadraj

Odlomak

Pojmovnik

I.IV. Saetak

1.25. Uvod

1.7. Glavne znaajke lukih usluga uEuropi

8.9. Usluge koje nude luki operatori

10.16. Glavne inicijative uvezi slukama upodruju predmetne politike izakonodavstva

17.24. Financiranje luke infrastrukture

25. Prethodno tematsko izvjee Europskog revizorskog suda olukama

26.30. Opseg revizije irevizijski pristup

31.101. Opaanja

31.49. Strategije EU-a inacionalne strategije za luke: glavni nedostatak bio je izostanak pravovremene ikoordinirane provedbe dobro planiranog dodatnog kapaciteta luka

33.37. Svih pet posjeenih drava lanica osmislilo je nacionalne strategije za razvoj luka, ali postojali su problemi spouzdanim planovima provedbe iusklaenosti

38.49. Strategija EU-a za luke razvijena je svremenom ali idalje nema pouzdanih informacija oplaniranju kapaciteta

50.81. Luka infrastruktura financirana sredstvima EU-a: infrastruktura je neiskoritena ili slabo iskoritena, postojala su kanjenja iprekoraenja trokova te neodriva ulaganja zbog financiranja sline infrastrukture ususjednim lukama

52.55. Ulaganja koja financira EU dovela su do mnogo neiskoritene ili slabo iskoritene infrastrukture

56.61. Kanjenja iprekoraenja trokova u nizu projekata

62.65. Ostvarena je mala vrijednost za uloena sredstva EU-a

66.73. Financiranjem sline infrastrukture poveava se rizik od neodrivih ulaganja

74.81. Nedjelotvorna koordinacija Komisije iEIB-a upogledu financiranja luke infrastrukture

04Sadraj

82.101. Stvaranje jednakih uvjeta za trino natjecanje luka: potrebno je zajamiti dosljednu primjenu zajednikih pravila kao to su dravna potpora icarinski nadzor

83.87. Potreba za boljom provedbom pravila odravnoj potpori za luke na razini drava lanica iKomisije

88.92. Nuna je proaktivnija uloga Komisije udravnoj potpori za luke

93.99. Praenjem praksi carinskog nadzora drava lanica koje provodi Komisija nisu obuhvaene kljune informacije

100.101. Plavi pojas ili kako je pomorski promet unepovoljnijem poloaju uodnosu na cestovni promet

102.114. Zakljuci ipreporuke

PrilogI. Ulaganja financijskih sredstava EU-a uprojekte pomorskog prometa (razdoblje 2000.2013.)

PrilogII. Pregled ispitanih projekata po dravama lanicama

PrilogIII. Pregled nedovrenih projekata

PrilogIV. Glavne karakteristike lukih sustava drava lanica ipregled potpore EU-a iEIB-a za revidirana luka podruja (razdoblje 2000.2013.)

PrilogV. Pregled nadgraa prilagoenih korisnicima koja su sufinancirana sredstvima EU-a

PrilogVI. Pregled odluka odravnim potporama od 2007.godine nadalje

Odgovori Komisije

05Pojmovnik

Autoceste mora: Autoceste mora pojam je kojim se oznaava morski dio transeuropske prometne mree (TEN-T). Njome se osiguravaju sredstva za (a) pomorske veze izmeu luka usveobuhvatnoj mrei ili izmeu luke usveobuhvatnoj mrei iluke utreoj zemlji, ako su takve veze strateki bitne za EU; (b) luke objekte, teretne terminale, logistike platforme ilogistika sredita koja se nalaze izvan lukog podruja, no povezana su slukim djelatnostima, informacijske ikomunikacijske tehnologije (IKT), kao to su sustavi elektronikog logistikog upravljanja, ipostupke sigurnosti i zatite te upravne icarinske postupke unajmanje jednoj dravi lanici; (c) infrastrukturu za izravni kopneni imorski pristup; (d) aktivnosti koje imaju ire koristi inisu povezane sodreenim lukama, kao to su usluge idjelovanja koja podupiru mobilnost ljudi irobe, aktivnosti za poboljanje ekolokog uinka, kao to je opskrba elektrinom energijom skopna, to bi brodovima omoguilo smanjenje emisije, stavljanje na raspolaganje opreme za razbijanje leda, aktivnosti koje osiguravaju plovnost tijekom cijele godine, jaruanje, objekti za alternativno napajanje gorivom, kao ioptimizacija procesa, postupci iljudski faktor, platforme ICT-a iinformacijski sustavi, ukljuujui sustave za upravljanje prometom ielektronike sustave za obavjeivanje

Dravna potpora: Dravna potpora svaki je oblik izravne ili neizravne financijske potpore koju javna tijela pruaju poduzeima privatnog sektora. Ugovorom ofunkcioniranju Europske unije (UFEU) unaelu se zabranjuje dravna potpora na zajednikom tritu ako ona nije valjano opravdana. Pravilima odravnoj potpori EU-a utvruju se naela prema kojima takva potpora ne naruava (i ne prijeti da e naruiti) trino natjecanje. Europska komisija ima iskljuivu ovlast procijeniti je li dravna potpora koju dodjeljuju drave lanice uskladu stim pravilima. Postupovne odluke imjere koje poduzima Europska komisija revidira Opi sud iSud Europske unije.

Dvadesetstopna ekvivalentna jedinica (TEU): Mjerna jedinica kapaciteta tereta koja se upotrebljava za oznaivanje kapaciteta kontejnerskih brodova ikontejnerskih terminala. Temelji se na zapremnini intermodalnog kontejnera duljine dvadeset stopa, koji se upotrebljava izmeu razliitih vrsta prijevoznih sredstava, kao to su brodovi, vlakovi ikamioni.

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR): Cilj je Europskog fonda za regionalni razvoj ojaati gospodarsku isocijalnu koheziju unutar Europske unije ispravljanjem glavnih regionalnih neravnotea. To se postie spomou financijske potpore izgradnji infrastrukture iulaganjem uproizvodnju koje doprinosi otvaranju radnih mjesta, namijenjenom prvenstveno poduzeima.

Europski strukturni iinvesticijski fondovi (ESIF): Europski strukturni iinvesticijski fondovi obuhvaaju pet zasebnih fondova kojima je cilj smanjiti regionalne neravnotee diljem EU-a, pri emu su okviri politika odreeni za sedmogodinje proraunsko razdoblje VFO-a. Ti fondovi ukljuuju: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (KF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) iEuropski fond za pomorstvo iribarstvo (EFPR).

Ex ante uvjeti:: Ex ante uvjeti oni su uvjeti koji se temelje na prethodno odreenim kriterijima utvrenima usporazumima opartnerstvu ikoji se smatraju preduvjetima potrebnima za djelotvornu iuinkovitu uporabu financijskih sredstava EU-a obuhvaenih tim sporazumima. Pri pripremi operativnih programa EFRR-a, KF-a iESF-a uokviru programskog razdoblja 2014.2020., drave lanice moraju procijeniti jesu li ispunjeni ti uvjeti. Ako uvjeti nisu ispunjeni, potrebno je pripremiti akcijske planove kojima e se zajamiti njihovo ispunjavanje do 31.prosinca2016.godine.

Financijski ispravci: Cilj je financijskih ispravaka zatititi proraun EU-a od tereta pogrenih ili nepravilnih rashoda. Odgovornost za povrat nepravilno izvrenih plaanja za rashode koji su pod podijeljenim upravljanjem snose ponajprije drave lanice. Financijski ispravci mogu se provesti povlaenjem nepravilnih rashoda iz prijava rashoda drava lanica ili povratom sredstava od korisnika. Financijske ispravke moe naloiti iKomisija.

Instrument za povezivanje Europe (CEF): Od 2014.godine Instrumentom za povezivanje Europe (CEF) prua se financijska potpora trima sektorima: energetici, prometu te informacijskim ikomunikacijskim tehnologijama (IKT). Utim se trima podrujima spomou Instrumenta za povezivanje Europe utvruju prioriteti upogledu ulaganja koji se trebaju provesti usljedeem desetljeu, kao to su ulaganja ukoridore za elektrinu energiju iplin, uporaba energije iz obnovljivih izvora, meusobno povezani prometni koridori iekoloki prihvatljivije vrste prijevoza te irokopojasne veze velike brzine idigitalne mree.

06Pojmovnik

Izvrna agencija za inovacije imree (INEA): Izvrna agencija za inovacije imr