poljoprivredasavjeti za uspjeh11 ponedjeljak, 3. kolovoza 2015.

redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Sljedeći broj biltena Poljoprivreda - savjeti za uspjeh izlazi krajem kolovoza

u ovom broju:

Stočarima dodijeljena državna zemlja na deset godina >13

S dobivenim hektarima do ekološkog certifikata >14

Nova politika raspolaganja državnim hektarima već daje dobre rezultate >12

Izmjene zakona omogućile efikasnije raspolaganje državnim hektarima >14

Model raspodjele državnog poljoprivred-nog zemljišta ponuđe-nog stočarima >13

44.294 hektara

2.563 gospodarstva

Interventna mjera za stočare bez zemljišta

Interventna mjera za stočare bez zemljišta

ponedjeljak, 3. kolovoza 2015. www.poslovni.hr12 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište

Dodjela državnog poljoprivred-nog zemljišta stočarima bez javnog natječaja u Ministar-

stvu poljoprivrede isticana je kao go-lema potpora poljoprivrednim gospo-darstvima, no izazvala polemike pa i prosvjede. O projektu govori ravna-teljica Agencije za poljoprivredno ze-mljište Blaženka Mičević.

Je li poznat konačni rezultat, što su bili kriteriji i kakvi se efekti očekuju?Postupak je bio propisan naputkom Ministarstva poljoprivrede, imamo prve rezultate. Hrvatska poljoprivred-na agencija je za svako gospodarstvo upisano u Jedinstveni registar doma-ćih životinja (JRDŽ) izračunala broj upisanih uvjetnih grla (UG) po svim vrstama stoke, a UG se računa pre-ma Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitrati-ma poljoprivrednog podrijetla. Izra-čun je dostavljen Agenciji za poljopri-vredno zemljište i Agenciji za plaća-nja u poljoprivredi kako bi se suklad-no FADN metodologiji došlo do po-datka koliko zemljišta nedostaje sva-kom stočaru. Za 2.563 gospodarsta-va ukupno je ponuđeno 44.294 hek-tara na 36.343 katastarskih čestica, a riječ je o površinama kojima nije ras-polagano. Konačan rezultat, koliko je površina prihvaćeno, imat ćemo kroz nekoliko tjedana.

Već kod najave ove mjere ocjenjivalo se da cementira postojeće stanje i ne ostavlja prostor razvoju iako EU tržištu od svih mesnih kategorija nedostaje samo govedine pa je uvozi u enormnim količinama. Nova gospodarstva ne mogu očekivati ovakvu potporu? Ova interventna mjera vrijedila je sa-mo do 31. svibnja 2015. Svi poljopri-vrednici/stočari mogu se javiti na na-tječaje za zakup zemljišta na 50 godi-na, pitanje je samo koliko bodova će ostvariti na gospodarskom progra-mu.

Je li provedena inventura koja otkriva zaključno stanje o (ne)sređenosti državnog zemljišta, tu mislim i na ukupne hektare, i na strukturu kao i na rok zakupa? Inventuru državnog poljoprivrednog zemljišta sustavno provodimo po-sljednje dvije godine. U završnoj je fazi i uskoro ćemo izaći sa konačnim

Država prvi puta posegnula za interventnom mjerom i stočarima bezemljašima ponudila više od 44 tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u zakup na 10 godina

Nova politika raspolaganja državnim hektarima već daje dobre rezultate

BOŽICA BABIĆ2 bozica.babic@poslovni.hr

Uvođenje reda Odzvonilo je višegodišnjem nemaru i nezakonitom korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta, najavljuje ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević

podacima: koliko je državnog zemlji-šta u zakupu, a koliko je još slobod-no te koliko imamo ugovora o zaku-pu, koliko država treba ostvariti pri-hoda od raspolaganja, ali i tko plaća ili ne plaća zakupninu. Bit će vrlo za-nimljivih podataka.

U javnost su dospjele mnoge priče nezadovoljnih poljoprivrednika, koliko ih je odbilo uzeti dodijeljene hektare i što su njihovi prigovori?Ne bih rekla da su to mnoge priče ne-go su iznošene slične situacije na te-renu. Od 44.294 ponuđenih hektara

za sada je prihvaćeno 11.304,72 ha, dok je 27.596 odbijeno, a za 5.392,82 još čekamo iskaz. Najviše se odbija-lo obraslo zemljište ili ono predale-ko od farmi.

Jesu li uzrok nezadovoljstvu možda i neutemeljena očekivanja nastala zbog toga što pravna država godinama ne funkcionira? Pa tako vlasnik OPG-a na TV emotivno iznosi da ostaje bez 50 ha vinograda u koji je godinama investirao golemi novac i trud, a navodno nije ugovorio zakup. Država je imala jedini problem što ni-

je uvela jednoobrazni sustav za pro-vedbu zemljišne politike i sustav za kontrolu njegove provedbe. Sada ga ima, znamo koliko hektara i gdje su pa na neke stvari možemo drukčije gledati, primarno iz razloga što je dr-žavno poljoprivredno zemljište dr-žavna imovina. Imovina svih građa-na, a ne samo onih koji su u nekom trenutku dobili zemljište i misle da ga mogu zadržati do kraja života. Cirkus koji se napravio s raspolaganjem dr-žavnim poljoprivrednim zemljištem posljednjih deset godina stajao je po-rezne obveznike previše novca, ali i neostvarenih dodatnih vrijednosti na tom zemljištu i tome treba stati na kraj. Gospodin o kojem pričate na državnoj zemlji nelegalno je posadio vinograd, nema ugovor o korištenju zemljišta i ne plaća zakupninu, a go-dinama ostvaruje prihod od te zemlje i nasada na njoj. Zar to trebamo po-ticati i još ga žaliti? Što bi mogli reći oni koji se javljaju na natječaje i pla-ćaju zakupninu? To nije njegova ze-mlja i nitko mu je nije uzeo. To je dr-žavna zemlja koja nije bila pod nekim oblikom raspolaganja i zato je objav-ljen natječaj. Sve koji od takvih situa-cija žele napraviti cirkus, socijalnu ili političku priču upozorila bih da idu u krivom smjeru.

Obiteljska gospodarstva Agenciju prozivaju i radi dvostrukih cjenika, tvrde skuplje plaćaju zakup nego velike tvrtke. Koliko država godišnje naplati zakupnine, zna li se koliko je neplatiša i koje su sankcije?Agencija postupa sukladno zakon-skim i podzakonskim aktima. Ne mo-žemo mijenjati odredbe ugovora ko-ji su na snazi da bi uskladili zakupni-ne od prije dvije ili tri godine sa cije-nama koje vrijede za nove ugovore. Zajednički prihod od zakupa u 2014. za državni, županijske, gradske i op-ćinske proračune iznosio je 179 mi-lijuna kuna. U prvom polugodištu 2015. naspram istog razdoblja 2014. bio je veći 81 %. Nova politika raspo-laganja dala je financijske rezultate, a s obzirom na broj hektara stavlje-nih u funkciju ostvarit će se i doda-na vrijednost na tom zemljištu. U je-sen ćemo napokon imati sve podat-ke koliko trebamo ostvariti prihoda od zakupa jer smo popisali sve ugo-vore o raspolaganju i tko ne plaća za-kupninu. S neplatišama će se ugovo-ri raskidati, a ti hektari ponovno ras-pisivati na natječajima. Dug koji su napravili zbog neplaćanja zakupni-ne utužit ćemo putem Državnog od-vjetništva.

Hoće li podaci o zemljištu i zakupu, ne samo iz ove interventne mjere, biti i javno dostupni? Sve podatke pustit ćemo na portal na jesen, čim budu objedinjeni.

Iako poljoprivrednici stalno ističu kako bi htjeli više hektara ovdje se zbio neočekivani rasplet. Na listi je bilo 10 tisuća gospodarstava bezemljaša, a izravan interes iskazalo je njih oko tri tisuće. Kako tumačite tako mali odaziv, jesu li ostali možda očekivali da će hektare dobiti po inerciji, samo zato što su na popisu? Pa sigurno je da su imali drukčija očekivanja kada je brojka prijavljenih gospodarstva manja od onih koji ostvaruju prava. Imali smo svakakvih situacija. I onih koji su očekivali da će dobiti zemljište bez kriteri-ja, besplatno, okrupnjeno, samo oranice, samo kraj svoje farme... Ma, sa svim i svačim smo se susre-li unatrag dva mjeseca ali, zadovoljna sam kako smo posao odradili. Imali smo grešaka koje smo od-mah ispravljali i uspjeli smo većinu poljoprivrednika namiriti sa zemljištem. Mogu zaključiti da je svaki novi hektar zemljišta koji stavimo u funkciju korak naprijed za našu poljoprivredu, a na zlobne jezike mi u Agenciji ne osvrćemo se, već nastavljamo raditi svoj posao.

S nepla-tišama ćemo najeSen raSkidati ugovore o zakupu, te hekta-re dati na natječaj a dug koji su napra-vili utužit ćemo putem državnog odvjetniš-tva.

igo

r k

ra

lj/p

iXse

ll

ponedjeljak, 3. kolovoza 2015. www.poslovni.hr 13 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Zajednički projekt Provedba interventne mjere ostvarena kroz suradnju četiri agencije Ministarstva poljoprivrede

Stočarima dodijeljena državna zemlja na deset godina

Zajedničkom akcijom Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljo-privredno zemljište, Hrvatske po-

ljoprivredne agencije, Agencije za pla-ćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju i Savjetodavne službe pro-vedena je interventna mjera dodjele dr-žavnog poljoprivrednog zemljišta sto-čarima. Provedbi ovog projekta pretho-dile su izmjene zakona o poljoprivred-nom zemljištu kojima je omogućeno da stočari kojima nedostaju hektari dobi-ju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez javnog poziva u zakup na de-set godina. Mjera je vrijedila do 31. svib-nja 2015. i više se ne provodi.

Hrvatska poljoprivredna agencija izračunala je za svaki Matični identifi-kacijski broj poljoprivrednog gospodar-stva (MIBPG) upisan u Jedinstveni regi-star domaćih životinja (JRDŽ) broj upi-sanih uvjetnih grla (UG) po svim vrsta-ma stoke. UG se računa prema Akcij-skom programu zaštite voda od oneči-šćenja uzrokovanog nitratima poljopri-vrednog podrijetla. Svoj izračun, kojim su obuhvaćeni samo vlasnici stoke, HPA je dostavila Agenciji za poljoprivredno zemljište i Agenciji za plaćanja u poljo-privredi koja je sukladno FADN meto-dologiji izračunala koliko je zemljišta svakom stočaru nedostajalo. Rezultat tih aktivnosti je da je za 2563 gospodar-stva (MIBPG)

ponuđeno 44.294,05 hektara na 36.343 katastarskih čestica. Država je

katastarske čestice državnog poljopri-vrednog zemljišta koje se ne nalaze pod nekim od oblika raspolaganja (zakup, koncesija, privremeno korištenje...). Dio udruga koje zastupaju poljoprivrednike tvrdio je kako će sve hektare dobiti ve-liki proizvođači, no to se nije dogodilo jer su u APZ detaljno provjeravali pove-zana društva kako to propisuje zakon o poljoprivrednom zemljištu.

Iz razloga što je ova zakonska odredba vrijedila do 31. svibnja ove go-dine i što je ovo referentna godina za podnošenje zahtjeva za izravna pla-ćanja cijeli postupak trebalo je završi-ti do 15. lipnja, odnosno najkasnije do 10. srpnja 2015. što je bio zaključni dan za podnošenje zahtjeva Agenciji za pla-ćanje.

Država je ponudila stočarima ze-mljište kojim raspolaže. Dogodilo se da je među ponuđenim površinama bilo močvara, i obraslog zemljišta, i minira-nog, i igrališta, i sl. iz razloga što je sve u katastru upisano kao oranice, pašnjaci i livade. Svi poljoprivrednici koji su se ja-vili u APZ te iznijeli ovakav problem do-bili su zamjensko zemljište gdje god je to bilo moguće ponuditi.

Puno državnog zemljišta dugo je bilo neobrađeno zbog Domovinskog ra-ta pa je zaraslo u šikare ili se pretvorilo u močvare, odnosno jedinice lokalne sa-mouprave u međuvremenu su na tom zemljištu nešto izgradile, ali nisu pro-mjene provele kroz katastar i zemljišne

knjige iako je to njihova obveza. Dodje-la zemljišta obavljala se kroz informacij-ski sustav, a kako je posljednje službeno snimanje RH iz zraka bilo u lipnju 2011. stanje na terenu često ne odgovara sta-nju u katastru i zemljišnim knjigama.

Stočarima koji se bave ovčarstvom i kozarstvom posebno je odgovaralo obraslo zemljište. Zakon je usto pred-vidio da poljoprivredno zemljište u vla-sništvu države koje nije u funkciji ili je obraslo višegodišnjim raslinjem zaku-pnik je dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođe-nja u posjed, a zakupnina mu se uma-njuje razmjerno troškovima krčenja. Ukoliko su troškovi krčenja veći od za-kupnine zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat ra-zlike troškova krčenja.

Svim stočarima koji su u prijavnom obrascu iskazali interes za dobivanje dr-žavnog zemljišta izvan svoje županije, ako na njihovom području nije bilo do-voljno zemljišta, zemljište je ponuđe-no, a oni su morali odlučiti prihvaća-ju li ga ili ne. Zemljišta je nedostajalo u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-za-gorskoj, Međimurskoj, Osječko-baranj-skoj, Vukovarskoj i Varaždinskoj župa-niji. Na područjima na kojima nije bilo dovoljno zemljišta za sve poljoprivred-nike ponuđena su im također druga ze-mljišta koja su ostala slobodna nakon što su se namirili lokalni poljoprivred-nici s tog područja.

ponudila slobodne čestice poljopri-vrednog zemljišta, a koje su prema na-činu uporabe u katastru oranice, paš-njaci i livade, što zbog neusklađenosti katastra sa stvarnim stanjem ne znači nužno da je ista kultura i na terenu.

Zemljište je dodjeljivano suklad-no naputku Ministarstva poljoprivre-de, dok je obveza APZ-a bila da te krite-rije pretvori u katastarsku česticu i po-vršinu za svakog stočara koji se prijavio. U ovaj zemljišni fond uvrštene su sve

model raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta ponuđenog stočarima

zakonska odredba o interventnoj dodjeli zemljišta stočarima vrijedila je do 31. svibnja 2015. dio zemljišta je već bio korišten međutim, kori-

stio se nelegalno, dok će dio hektara novi zakupci prvi puta staviti u pro-izvodnu funkciju. prema obrađenim podacima više od 10 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta kroz ovaj projekt je prvi puta stavlje-no u funkciju i od toga će svi imati koristi, a posebice stočari.

Korisnik HektariTrgovačka društva 20.320Obiteljska gospodarstva 19.187Obrti 4.139Zadruge 545Ostali 103Ukupno 44.294

Struktura korisnika državnog zemljišta i ponuđeni hektari

Županija Prihvaćeno (ha) Odbijeno (ha) Čeka se iskaz (ha) Sveukupno

Bjelovarsko-bilogorska 471,1326 717,8508 28,1834 1.217,1668

Međimurska 115,2535 122,0924 4,4250 241,7709

Dubrovačko-neretvanska 193,2997 156,6287 4,3984 354,3268

Ličko-senjska 1.429,8403 3.958,1784 493,4467 5.881,4654

Grad Zagreb 84,4799 78,4412 2,1809 165,1020

Karlovacka 250,2243 1.607,5375 20,9694 1.878,7312

Koprivničko-križevačka 108,1418 197,5426 17,7135 323,3979

Krapinsko-zagorska 12,1036 28,7786 3,0030 43,8852

Osječko-baranjska 1.636,5249 2.074,0845 676,4647 4.387,0741

Požeško-slavonska 406,8216 1.169,6254 93,7958 1.670,2428

Istarska 231,8348 1.069,5759 59,4620 1.360,8727

Primorsko-goranska 223,0706 238,1991 720,0605 1.181,3302

Sisačko-moslavačka 400,7822 1.324,4498 234,8520 1.960,0840

Brodsko-posavska 679,8691 2.106,1357 81,4140 2.867,4188

Splitsko-dalmatinska 229,7186 1.012,3992 650,7181 1.892,8359

Šibensko-kninska 63,4692 1.849,1937 134,6690 2.047,3319

Varaždinska 82,7083 168,6199 7,9970 259,3252

Virovitičko-podravska 77,4713 853,3978 32,4411 1.163,3102

Vukovarsko-srijemska 764,8424 427,0363 431,9962 1.623,8749

Zadarska 2.408,5853 7.397,0806 1.633,4824 1.439,1483

Zagrebačka 1.234,5488 1.039,6717 61,1386 2.335,3591

Sveukupno 11.304,7228 27.596,5198 5.392,8117 44294,05

raspodijela državnih hektara po županijama

ponedjeljak, 3. kolovoza 2015. www.poslovni.hr14 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Izmjene zakona omogućile efikasnije raspolaganje državnim hektarima

Nova zemljišna politika dopušta zakup i proizvodno-tehnoloških cjelina većih od 100 hektara kako bi se izbjegla parcelacija i daljnje usitnjavanje zemljišnih površina

Provodeći zakon o poljoprivred-nom zemljištu, koji je usvojen u travnju 2013., Agencija za po-

ljoprivredno zemljište (APZ) utvrdi-la je kako je potrebno određene član-ke zakona promijeniti radi bržeg i lak-šeg raspolaganja državnim poljopri-vrednim zemljištem. Usto, neke izmje-ne su predlagali i tražili poljoprivred-nici kroz svoje udruge. Stoga je iz APZ-a Ministarstvu poljoprivrede predlože-no pokretanje postupka izmjena i do-puna zakona. Izmijenjeni zakon usvo-jen je u Saboru u travnju ove godine, a stupio je na snagu 1. svibnja.

Novost koja najviše zanima poljo-privrednike svakako je da na javnom pozivu za zakup Gospodarski program nosi 60 bodova, mirni posjed prema pravovaljanom ugovoru koji je istekao 20 bodova, mirni posjed bez ugovora 10 bodova, mladi poljoprivrednici do 40 godina koji su dvije godine upisani u Upisnik i nemaju u zakupu državno ze-mljište 10 bodova, domicilnost donosi 10 bodova dok visina ponuđene zaku-pnine daje do 10 bodova, proporcional-no u rasponu od početne do dvostru-

ke početne zakupnine, koja nosi najvi-ši broj bodova.

Javnim pozivom može se odrediti vrsta korištenja za koju se poljoprivred-no zemljište u vlasništvu države daje u zakup, s obzirom na specifične agro-klimatske potencijale koje ima pojedi-na regija. Primjerice za višegodišnje na-sade ili za poljoprivrednu proizvodnju tradicionalnu na pojedinom području. Također je omogućeno osnivanje pra-va građenja u svrhu izgradnje poljopri-vrednih građevina i pravo služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasniš-tvu države, i to na prijedlog zaintere-sirane osobe.

Prema Zakonu iz 2013. u zakup su se mogle dati proizvodno-tehnološke cjeline površine do 100 ha. Međutim, kako na terenu postoje čestice veće od 100 ha izmjenama zakona dopuštena je mogućnost i njihova zakupa, kroz takav model želi se izbjeći parcelacija, odno-sno novo usitnjavanje zemljišta. Uki-nuta je i naknada za vodu kod zakupa

Veliki bonus Zakonodavac je dopustio i mogućnost osnivanja prava građenja u svrhu izgradnje poljoprivrednih građevina i pravo služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države

Javnim pozivom može se odrediti

vrsta korištenJa za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup

za ribnjake u vlasništvu države kako bi se gospodarskim subjektima rastereti-lo poslovanje, s obzirom na obvezu pla-ćanja i zakupnine za ribnjake. Voda je neophodan resurs za rad ribnjaka te je naknada za zakup zemljišta dovoljna naknada kojom se terete zakupci. Uki-danjem te naknade (procjena prihoda od naknade za vodu je 500 tisuća kuna godišnje) zakupci sada ta sredstva mo-gu preusmjeriti u dodatno zapošljava-nje, ulaganje u obnovu i modernizaciju ribnjaka, ulaganje u tehnologiju i uvo-đenje tehnika upravljanja kvalitetom, što će u konačnici rezultirati porastom proizvodnje ribe i izvozom.

Radi bržeg stavljanja poljopri-vrednog zemljišta u funkciju predla-že se da osim raspisivanja javnog po-ziva kada jedinica lokalne samouprave i zainteresirana fizička ili pravna oso-ba APZ-u dostavi zahtjev za raspisiva-nje javnog poziva za zakup i Agencija može donijeti odluku o raspisivanju javnog poziva ukoliko je sama pribavi-la potrebnu dokumentaciju za raspo-laganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

Izmijenjene su i odredbe zako-na o poljoprivrednom zemljištu u vla-sništvu države koje nije u funkciji jer je obraslo višegodišnjim raslinjem te je zakupnik sada dužan iskrčiti ga u roku od dvije godine. Zakupnina mu se sada umanjuje razmjerno troškovi-

ma krčenja, ali više ne raspolaže drv-nom masom koja ostane nakon krče-nja, nju preuzimaju Hrvatske šume. Prihod ostvaren prodajom drvne ma-se dijeli se između Republike Hrvat-ske i Hrvatskih šuma, jer će prihod od zakupnine biti zanemariv ili ga uop-će neće biti radi prijeboja zakupnine s troškovima krčenja zemljišta.

Postoje brojni poljoprivrednici koji su koristili državno poljoprivred-no zemljište bez pravne osnove, od-nosno bili su u mirnom posjedu. Iz-mjenama zakona omogućeno je da svi dobiju ugovor o privremenom korište-nju uz uvjet plaćanja zateznih kamata i dvostruke početne zakupnine za raz-doblje u kojem su koristili zemljište. U proteklih mjesec dana temeljem ta-kvih zahtjeva Agencija je ozakonila ko-rištenje pet tisuća hektara i na taj na-čin omogućila da poljoprivrednici za te hektare ostvare izravna plaćanja, a lokalna samouprava, županije i drža-va dobiju prihod od zakupnine. Naj-više zahtjeva bilo je iz Istarske župa-nije, a do sada je obrađeno nešto više od tisuću predmeta, odnosno pripre-mljeno ugovora o privremenom kori-štenju. Agencija je na privremeno ko-rištenje dala i 10,5 tisuća hektara za-jedničkih pašnjaka koji nikada do sa-da nisu bili pravno riješeni, odnosno korisnici nisu imali ugovore o njiho-vu korištenju.

Uvedena je i nova odredba po kojoj Vlada RH može donijeti odluku o pro-daji poljoprivrednog zemljišta u vla-sništvu države za katastarske čestice koje se nalaze izvan proizvodno-tehno-loških cjelina, površine do jednog hek-tara kako bi ostvarila društveno-gospo-darske i strateške ciljeve u poljoprivre-di. Odluku Vlade provodi Agencija pu-tem javnog poziva za prodaju. Očekuje se veliki interes jer time poljoprivredni-ci mogu okrupniti svoje posjede.

Upornost Danima su je vrtili u krug, no V. Mesić nije posustala, izborila je zemljište za obiteljsko gospodarstvo

S dobivenim hektarima do ekološkog certifikata

Nije bilo nimalo lako, stajalo nas je i vremena i živaca, no na kra-ju smo ipak jako zadovoljni,”

ovim je riječima kratko sažela više-tjednu burnu aktivnost na dobivanju državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup na 10 godina Valentina Mesić koja s majkom Ivankom i ocem Zlat-kom nedaleko Orahovice ima farmu na kojoj uzgajaju ovce.

Obiteljsko gospodarstvo Mesić ovčarstvom se, i to isključivo radi pro-izvodnje mesa, bavi već 30 godina. U stadu u prosjeku drže oko 500 ovaca, a hranu za njih proteklih su godina di-jelom proizvodili na zemljištu iz pri-vatnog zakupa ili su je kupovali jer, iz državnog portfelja uspjeli su dobi-ti tek 1,5 hektar. Čim je osvanula vi-jest o novoj interventnoj mjeri, izno-si Valentina, odmah se dala u akciju budući da je ona za obiteljsko gospo-darstvo glavni logističar, ekonomist i administrativac dok roditelji obavlja-ju poslove na farmi.

Prema prvom izračunu, prisjeća se, djelatnici iz agencija Ministarstva poljoprivrede utvrdili su kako OPG-u

Mesić nedostaje minimalno 27 hek-tara da bi mogli imati konkurentnu proizvodnju. I dobili su potrebnu po-vršinu međutim, radilo se, slikovito ilustrira, “o terenu neprikladnom i za ovce, a kamoli za pristup čovjeka i usto dijelom i miniranom.”

Odbili su, kaže, ponuđeno ze-mljište i odmah zatražili jednu par-celu u blizini svoje farme za koju su znali da je slobodna s obzirom da je bivši zakupac prije više godina zavr-šio u likvidaciji. U narednim danima, otkriva, suočila se s krutim admini-strativnim šemama. Nastalo je povu-ci-potegni, šetali su je s jedne na dru-gu adresu, no ona nije posustala ne-go je ustrajala u svom zahtjevu.

“Bila sam uporna i kucala na vra-ta mnogih državnih ureda, no oni su me samo vrtili u krug, a ja sam tro-šila vrijeme, novac i strpljenje. On-da je u Agenciji za poljoprivredno zemljište Daria Dragčević presjekla moju agoniju i u dva i pol sata rije-šila sve zavrzlame zbog kojih sam izgubila mjesec dana,” ističe zado-voljno Vlatka Mesić koja je za obitelj-

sko gospodarstvo izborila 30 hektara kvalitetnog poljoprivrednog zemlji-šta ponuđenog stočarima iz portfe-lja države.

OPG Mesić sve janjce od svo-jih ovaca već godinama isporuču-je jednom kupcu, to je vlasnik tvrt-ke Mel Jakov Lovrić koji u Hrvacama ima klaonicu i proizvodni pogon. Iznimno su, ističe Valentina, zado-voljni tom suradnjom, zapravo par-tnerstvom. Poslovanje bez posred-nika, naglašava, obostrano je finan-cijski korisnije, a janjci s njihove far-me kao vrhunske delicije završavaju u brojnim hotelskim kućama ali i na mnogim kruzerima.

S novim hektarima poljoprivred-nog zemljišta Valentina već skicira ambiciozne dugoročne planove. Ka-ko su i do sada njihove ovce na vanj-skoj ispaši bile gotovo deset mjeseci, dobiveno zemljište zalog je za pokre-tanje certificiranja ekološkog uzgoja mlade janjetine na farmi OPG-a Me-sić uz povećanje stada, najavljuje Va-lentina koja namjerava nastaviti tradi-ciju svojih roditelja u ovčarstvu. Zlatko Mesić na farmi s ovcama marko mrkonjić/piXsell