^6

Poštarina plaćena u gotovom

POLITIČKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 70. Bjelovar 3. listopada 1942. Godina II.

Poglavnik na Iztočnom bojištu

Kada je prošle godine 22. lip-nja započela velika borba na ži-vot i smrt na dalekim istočnim po-ljanama, kada je ostvarena križar-ska bojna protiv boljševizma, kada je došao čas obračuna s neprija-teljem zapadne kulture i civilizacije, svi koji su pošteno, ljudski osjećali i mislili, jednodušno su odobriti tu veliku borbu Europe.

Hrvatski narod je tu odluku Fuhrera s velikim oduševljenjem

pozdravio i svrstao se u redove o-slaliH naroda, da se zajedničkim snagama tiela i duka pobiedi naj-većeg neprijatelja čovječanstva — boliševizam.

U tu sudbonosnu borbu Euro-pe pozvao je na! Poglavnik Hrvate, da se bore protiv zajedničkog ne-prijatelja. Njegovom pozivu oda-zvalo se mnogo Hrabriti Hrvatskih sinova i otišli su na daleke ruske ravnice, da se bore za novi pore-dak u Europi. U toj velikoj i gi-gantskoj borbi protiv boljševizma bore se Hrvati kao pješaci, mornari i zrakoplovci i svi oni iz dana u dan čine Herojska djela i tako šire staru slavu roda Hrvatskoga. Hr-vatski pješaci se naročito iztiču. u borbama u noći i u šumama, te borbi prsa o prsa. Hrvatski mor-nari na daleko su poznati kao neustrašivi, danas su budni čuvari na obalama Azovskog mora. Hr-vatski zrakoplovci svojim smionim junačlvom i odvažnošću u borbi u zraku čine upravo čudesna djela. Mnogi od UH HrvalskiH sinova na kopnu, moru ili zraku odlikovani su njemačkim odlikovanjima, koja se ne dobiju iako lako. Ime Hrvat-skog dobrovoljca na iztočnom bo-jištu već je postalo poseban pojam i svak znade tko su i što su Hrvati.

Poglavnik je na poziv Vodje Reicha Adolfa Hitlera odputovao 25. rujna na Iztočno bojište, da posjeti svoie Hrabre Hrvatske do-brovoljce. Fuhrer je u svom Glav-nom stanu na Iztočnom bojištu primio Poglavnika i zadržao se u dužem srdačnom prijateljskom raz-govoru.

U nastavku svoga putovanja Poglavnik kreće zrakoplovom u pravcu, gdje se vode krvave i te-žke borbe, da u rovovima posjeti svoje Hrabre Hrvatske dobrovoljce, te da im stisne njihovu junačku

. desnicu i čestita na njifiovim dje-lima. Susret je bio vrlo dirljiv. Naši Hrabri junaci niesu mogli vjerovati, da iH je došao posjetiti njiHov Po-

Hrvatski zrakoplovci u borbi z a Staljingrad

G l a v n i s t a n V o d j e R e i c h a , 28. r u j n a . — V r h o v n o z a -

p o v j e d n i š t v o n j e m a č k e o r u ž a n e s n a g e o b j a v l j u j e o v o rat-

n o i z v j e š ć e :

U b o r b i o k o S t a l j i n g r a d a p r o d i r u s a d a n j e m a č k e č e t e

i p r o t i v s j e v e r n i h d i e l o v a g r a d a . D o s a d a o s v o j e n o g r a d -

s k o p o d r u č j e b e z i z u z e t a k a j e o č i š ć e n o o d n e p r i j a t e l j a .

N a p a d a j i bili su d j e l o t v o r n o p o d p o m a g a n i u s r e d o t o č e n o m

v a t r o m t o p n i š t v a i p r o t u z r a k o p l o v n o g t o p n i č t v a z r a č n o g

o r u ž j a , t e v e l i k i m s k u p i n a m a n j e m a č k i h , r u m u n j s k i h i

H R V A T S K I H Z R A Č N I H S N A G A Z A B O R B U IZ BILIZA.

N e p r i j a t e l j s k i p o k u š a j i o b t e r e č e n j a j u ž n o i s j e v e r n o

o d g r a d a su p r o p a l i .

Poziv Glavnog ustaško stana svim usta-škim postrojbama na suradnju s Hrvatskim

Crvenim Križem Z a g r e b , 23. rujna. — O d

4.—10. listopada o. g. Hrvatski Crveni Križ priredjuje svoj tje-dan. Plemenita svrha Crvenog Križa, koja posebno dolazi do izražaja u današnjim težkim vremenima, ponukala je Glavni ustaški stan, da pozove poseb-nom okružnicom sve Ustaške postrojbe na suradnju s Hrvat-skim Crvenim Križem.

Glavni ustaški slan i ovim putem poziva sve Ustaške po-strojbe i ustanove, da se naj-spremnije stave na raspolaganje odborima Hrvatskog Crvenog

Križa, te da ih tokom tjedna Hrvatskog Crvenog Križa u svemu podupru.

Ustaške postrojbe preuzet će na sebe priredjivanje tjedna Hrvatskog Crvenog Križa u svim mjestima gdje nema posebnog odbora. .

Postrojbe će sav sabrani novac poslati na čekovni račun Poštanske štedionice u Zagrebu br. 36.S45.

Z A DOM SPREMNI!

IZ G L A V N O G USTAŠKOG STANA.

U ustaškoj Hrvatskoj pripada vodjenje politike jedino i samo Poglavniku

glavnik, koji je donio slobodu Hr-vatskom narodu. Ni junaku nije sramota spustiti suzu radostnicu, kad ona daje oduška velikim osje-ćajima. Suza radostnica nisu se sramili naši junaci, vidjevši pred sobom svoga Poglavnika, gdje im •toplim i srdačnim riečima zaHva-tjuje u ime Hrvatskog naroda na njihovim Herojskim djelima, te da je On i cieli Hrvatski narod s nji-ma ponosan, kako oni svojim ju-načlvom nastavljaju slavnu predaju naših predja.

Zatim je Poglavnik podielio odličja mnogim častnicima, doča-stnicima i domobranima, koji su se se naročito iztakli u borbi. Težko je naći rieči s kojima bi se moglo opisati. neposredni razgovor Po-

glavnika sa Svojim dobrovoljcima, a ujedno i ljubav Poglavnikova prema svakom sinu Hrvatskog na-reda. Poglavnik je obišao mnoga mjesta na Iztočnom bojištu, gdje se bore Hrvatski junaci i svugdje je s vedra i nasmijana lica Hrvatskog dobrovoljca odsievalo zadovoljstvo nad tolikim priznanjem da iH je osobno posjetio njiHov Poglavnik

Poslije ovog poviestnog sastan-ka Poglavnika s Hrvatskim dobro-brovotjeima na Iztočnom bojištu vratio se Poglavnik u subotu 26. rujna u Zagreb, a Hrvatski dobro-voljci na Iztočnom i ostalim boji-štima i nadalje se bore protiv za-jedničkog neprijatelja i sudjeluju djelatno kod stvaranja nove Euro-pe i novog svjetskog poredka.

Po Hrvatskoj Osudom Priekog suda u Za-

grebu osudjeno je 5 osoba zbog komunističke promičbe na smrl stieljanjem. Osuda je izvršena u zakonskom roku. To su Alojz Ben-čić, Ivan Gudlin, Anka Ljubić, Ivan Grgurić i Franjo Fabljančlć.

U Sarajevu i Rajlovcu preda-na su hrvatskim častnicima i do-mobranima visoka njemačka ratna odlikovanja. Tom prilikom održao im je njemački general Fortner prigodni govor.

•

Između Hrvatske i Slovačke uređena ie poštanska služba.

•

Ustaška mladež postigla je' na medjunarodnim natjecanju u Mi-lanu velike uspjehe.

Povodom godišnjice podpisi-vanja Trojnog ugovora svi zagre-bački nedjeljni i ponedjeljni listo-vi donose oduševljene članke o značaju toga dana.

U Zagrebu je u nedjelju 27. rujna u dvorištu zagrebačke prve samovozne bojne u Ilici svečano odkriven spomenik palim domo-branima. Svečani govor pred spo-menikom održao je general Sla-vko Stanzer.

•

U subotu, dne 26. rujna u 1S.30 sati povratio se u Zagreb Pogla-vnik Nezavisne Države Hrvatske nakon što je bio primljen kod Fuhrera u Njegovom Glavnom stanu i nakon što je obišao hrvat-ske vojnike na Iztočnom ratištu. S Poglavnikom se je također vra-tio i Nj. P. Njemački poslanik Sa-Obergruppenfiuhrer Siegfrid vitez Kasche, te Poglavnikova pratnja.

Na kući Kaptol br. 4. u Za-grebu postavljena je u nedjelju 27. o. mj. i svečano odkrivena spo-men-ploća na uspomenu 1926. go-dine osnovanog Saveza Revolu-cionarne Mladeži Ustaškog Pokre-ta. Spomenik je odkrio izaslanik Poglavnika.

U nedjelju 27. rujna započela su na zagrebačkom krugovalu predavanja o poviestnom znače-nju Bosne u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti.

Strana 2 „BILOGORA" Broj 70

Pregled ratnih djelatnosti Narodi Trojnog Ugovora djelotvorno

sudjeluje na svim bojištima (Od našeg vojničkog stručnjaka)

Po svietu Zašto je Bog

stvorio Ameriku? O lom je pitanju nedavno go-

vorio podpredsjednik! USA \Val-lace i medju ostalim rekao ie doslovce I ovo:

„Poviest do danas izgleda nam bao preludlum jedne veličanstvene simfonije. U tom preludiju nalaze se mnoge teme. Najveličanstvenija je babo je lehova. Gospodar, lju-bio Židove, svoj izabrani narod. U Obećanoj zemlji posijao ie u njima sjeme pravednosti, mira, podnošljivosti, duge strpljivosti i ljubavi za bližnjeg. Uza sve to oni nisu mogli prepoznali rai na ovoj zemlji u Palestini. Zato ie duša židovstva morala napokon naći oživotvorenje u Amarici. Ali još dugo sabrivao je Jehova Ame-ribu. Prvo su Rimljani razorili ži-dovsku državu i narod. Stotina godina je prošlo prie no što je nastalo novo svjetsko carstvo, lehova je držao svoju rubu nad Amerikom, bao zemljom gdje će On bonačno ono najhitnije što su dali Palestina i Židovstvo spojiti u jedno." (hn)

Dva puta Knox (ministar mornarice USA)

Njegova prva izjava: .Transportni problem ie još

uvieb najteže riešiti. Do danas taj problem nije riešen zato, jer save-zničke vlade nisu pravovremeno poduzele korake. da to pitanje odstrane. Danas pridolazi još i o -tezavajuća činjenica, da je većina trgovačkih brodova vodjena od polovično, a nibabo od sasvim izobraženih momčadi".

Njegova druga izjava: ..Uvjeravam vas, da ie broj

brodova potopljenih na obalama USA u zadnjim tjednima opao. To ali još uviek ne znači pobjedu nad našim najtežim problemom. Ogorčimo li mi život njemačbim podmornicama na jednoj obali, one sa svim izkustvima potraže drugo područje djelatnosti. Pita-nje kako ćemo postati gospodari nad njemačkim podmornicama još uviek nije riešeno". hn.

Karbovanec, ukrajinski novac Na cjelokupnom području Ukra-

jine oslobođenom od boljševika novoosnovana središnja novca-nična banka Ukrajine dobila je posebnom odredbom ovlast izda-vati novčanice, koje glase na „karbovanec", ime jedinice nove ukrajinske valute. Ove su novča-nice zamienile sovjetske rublje u razmjeru 1 : 1 , dok je odnos pre-ma Reichsmarbi ustanovljen s 1 marka prema karbovanca. Kao i u drugim europskim zemljama vriednost ove nove valute ne te-melji se na nikakvoj fiktivnoj zlatnvj podlozi, nego na bogat-stvu zemlje i njezinoj proizvod-noj sposobnosti.

Prodor u sjeverni dio Stalingrada

Povodom uličnili borbi u Sla-lingradu mi smo u prostom broju našeg Ijednika iznteti, da težina i dugotrajnost oviti borbi za napa-dača teži u tome, Slo topničtvo i zrakoplovstvo ne može djelotvorno potpomagati svoje pješačlvo i ob-kopare, iz bojazni, da njiti pogodi, pogotovo u prvim razdobljima ulič-ne borbe, kad se ta borba još vo-di na više rastureniti tu i tamo po gradu mjesta, koja medu sobom nemaju veze, uslied čega ne može se povući kroz grad bilo kakva crta borbene fronte, kako bi se onda dalo točno odvojiti zaposjed-nuti od svoji/i četa dio grada od onoga diela, koji se još nalazi u rukama protivnika.

Međutim je onomad Glavni slan Vodje Reicha javio, da je „do sada osvo jeno gradsko pod-ručje bez izuzetka oč išćeno od neprijatelja i da sada n jemačke čete prodiru i protiv sjevernih dielova grada. Ovi su napadaji bili djelotvorno podpomognuti usredotočenom vatrom topnič-tva, te velikim skupinama nje-mačkih rumunjskih i h r v a t -s k i h z r a č n i h s n a g a za borbu iz bliza". Ova je izvan-redno važna viest bila naročito iztaknuia u izvješću Glavnog slana Vodje Reicha. Njoj se podpuno opravdano pridaje vanredno veliki značaj, jer ona pokazuje, da je njemačkim četama uspjelo uspo-staviti stalnu i neprekidnu borbenu crtu kroz čitav grad, te da je veći dio grada već u njihovim rukama, a ispred nje nalazi se još područje zaposjednuto od protivnika, protiv kojega je sada usredotočena že-stoka vatra topova svih vrsti i na-padaje zračnih snaga, tako da će ovo područje grada bili u najkra-ćem roku pretvoreno u ruševine i zauzeto na juriš. Pa zaista po-sljednje viesti kažu, da su njemačke ćete prodrle i u ovaj dio grada. Ovo pak pokazuje da je borba za Slalingrad stupila u svoju posljed-nje razdoblje.

Japanske podmornice na Atlantika

Dok je u uličnoj borbi u Sta-lingradu došlo do ovog, naročito povoljnog za Niemce obrata, u borbama na Atlantskom Oceanu, koje postaje sve žešće, desile su se dvie vrlo važne zgode: japanske su podmornice prodrle u Atlantski Ocean, a njemačke su podmornice potopile poslije težke borbe, neko-liko brzih parobroda iz sastava edne tako zvane „brze" i jako

' Rooseveltov izaslanik po drugi put kod Sv. Oca

Pape. Rim, 22. rujna'. — Sv. Otac

Papa Pio XII. primio je danas prije podne po drugi puta osobnog Rooseveltovog izaslanika Taylora, koji je prije nekoliko dana stigao

osigurane brodopratnje, koja je pre-važala u Englezku američke ćele i streljivo.

Viest da su se japanske pod-mornice pridružile njemačkim i ta-lijanskim podmornicama u Atlant-skom Oceanu, naročito je važna ne samo s psihološkog gledišta, jer se time uspostavlja neposredna borbena veza između oružanih snaga država Trojnog pakta, već i sa čisto operativnog gledišta, jer to znači da se sada englezki po-morski put oko rta Dobre Nađe nalazi na čitavoj svojoj dužini pod udarcima podmornica država Troj-nog ugovora, i ovo, pak, može imati vrlo važan utjecaj na polo-žaj — u oči Rommelove navale — englezke vojske u Egiptu, kojih se obskrbljivanjc vrši sada poglavito ovim putem.

Potapljanje brodopratnji Činjenica, da su njemačke pod-

mornice uhvatite u Atlantskom Oceanu brzu brodopralnju s če-tama i polopile su iz njenog sa-slava nekoliko brzih parobroda, vrlo je važno s razloga, što ona pokazuje, da je djelotvornost nje-mačkih podmornica u sadašnjem ralu znatno veća, no što je bila u prošlom ratu. U prošlom, naime, ratu čitava američka, vojska bila prebačena preko Atlantskog Ocea-nu u Europu pomoću ovakvih br-zih brodopralnja, a da pri tome njemačkim podmornicama nije po-šlo za rukom potopiti nijedan pre-vozni brod sa četama. Međutim sada vidimo da je njemačkim pod-mornicama uspjelo potopiti tri pa-robroda s četama iz jedne brze prodopratnje. Ovo treba pripisati boljim navalnim svojstvima sada-šnjih njemačkih podmornica ipri-mieni novih — djelotvornijih — taktičnih načina borbe u podmor-ničnom ralu. To, pak, daje nam pravo predposlaviti da će sada Njemačka izvojevaii odlučnu po-bjedu u podmorničkom ralu, što nije mogla poslići u prošlom ratu.

Bitka na Salamonskim otocima Na Dalekom Iztoku Japanci

su „tiho" likvidirali onaj ekspedi-cioni zbor, koji su Američani bili izkrcali na Salamonskim otocima, radi razterećenja Port-Moresbfa, kojega je.položaj postao kritičan savezno s približavanjem . k njima japanskih četa izkrcanih na Novoj Gvineji. Sada Japanci imaju slo-bodne ruke u svojim djelatnostima protiv Porl-Moresbsra, te pad je ovog posljednjeg uporišta Anglo-sasa na Dalekom Iztoku pitanje samo vremena. A. B.

u Vatikan. Razgovor je trajao 50 minuta. Taylora je pratio američ-bi odpravnib poslova Tittman.

(DNB)

BITKA GORIVA Javlja se iz Londona: Ozbilj-

nost pomanjbanja goriva naglasio je satnib King Hali prilikom olva-

Trojni ugovor

Pravednost, rad, red i mir

temelji su novog svjetskog pored-bo, bojega stvaraju sile Trojnog

ugovora Svečane rieči ministara vanj-

skih poslova sila Trojnog ugovo-ra, povodom njegove dvogodi-šnjicc, prožete su dubokom vjerom u sigurnu pobjedu poslić ovog najvećeg rata svih vremena, kao i u ostvarenje pravednog i trajnog novog svjetskog poredka. Najrose ministar vanjskih poslova Reicha izrazio je osvjedočenje, da će sile Trojnog ugovora lako dugo tući neprijatelja, dok ne uvidi, da u njihovim životnim prostorijama ne-ma za sva vremena više ništa za tražiti. Taj ugovor ostaje i nakon pobjedonosnog svršetka naše o -slobodilačke borbe temeljem no-vog svjetskog- poredka i jamcem dugog i sretnog mira naših naro-da. Genij velikih vodja upravljača naše sudbine i pobjeda našeg o -ružja znat će osigurali mir pun pravde Europi i svietu, značajno je nadodao talijanski ministar vanjskih poslova. Sva krivica za proširenje u drugi svjetski rat pa-da izključivo na anglosaskc sile, tvrdio je ministar vanjskih poslo-va Japana. Sile će Trojnog ugovo-ra u toj borbi pod svaku cienu izdržati do pobjede.

Hrvatski ministar vanjskih poslova d a o j e upravo klasičnu definiciju svjetsko polit ičkog tro-kuta, rekavš i : „Trojni ugovor znači b r o j mladilr revolucio-narnih nacionalizma (s podru-č ja narodnog života u podru-č j e madjunarodnog p o r e d k a i prava" . Kao što ima Hrvatska svoju slobodu i nezavisnost za-hvaliti već na'stajućem novom po-redbu, tako je i slovački predsje-dnik vlade naglasio značenje toga ugovora osobito u stvaranju pra-vde za sve narode. Bugarska vidi u Trojnom ugovoru zalog prave-dnog ustrojstva europske zajedni-ce, izjavio ie njen predsjednik vla-de, a tu nepravednost versailleske Europe osjećali su od manjih na-roda pored Hrvata osobito još Bugari i Magjari. Zato je i nagla-sio magjarski predsjednik vlade, da mi svi branimo u ovome ratu protiv plulokratsko-boljševičkog svieta svoju domovinu, vjeru i u-Ijudbu. Rumunjska kao pogranična zemlja boljševizmu težko je osje-tila njegov trajni pritisak i zbog toga njen predsjednik vlade i iz-tiče značenje ugovora kao instru-menta sloge Europe protiv komu-nističke anarhije. Svi ti govori konačno potvrdjuju, da su prave-dnost, rad, red i mir temelji no-vog svjetskog poredba, bojega stvaraju sile Trojnog ugovora.

' (E. S.)

ranja izložbe pod naslovom „Bitka goriva". „Cielom je svietu izmablo značenje ove rečenice, izjavio je satnik. Pa ipak to je prava bitka, koju moramo što prije započeti. Razlika izmedju potrošnje i pro-izvodnje od sada iznosi 250.000 tona tjedno, tako da je gotovo nemoguće uzpostaviti ravnotežu.

B r o j 7 0 . „BILOGORA« S t rana 3 .

SMOTRA USTAŠKE MLADEŽI U KOPRIVNICI Koprivnice, 27. IX. 1942.

Doček gostiju Danas Je održana velebna

smotra Ustaške mladeži ciele župe Bilogora u Koprivnici. Dan ie osvanuo krasan. Dan pun mlade-načke vedrine. Na svakoi kući u Koprivnici vilj se hrvatska za-stava. Koprivnica slavi dan mla-dosti. U iulro u 7 sali ie izvršeno dizanje stiega uz sviranje državne himne.

Već oko 8 i 9 sati pridolaze sa sviju strana Podravine Ustaška Mladež pjevajući rodoljubne pje-sme.

Iz Zagreba stigli su gosti i to Antun Šlitić, uprav. Upravnog Za-povjednička. Marijan Žnidaršić, pročelnik Ureda za zaštitu rad-ničke mladeži, Jelka Maretić, iza-slanica Vrhovnog Zapovjedničtva Ženske Ustaške Mladeži, Karamar-ko Milivoj, urednik „Ustaške Mla-deži". Osim napried navedenih pri-sutan je takodjer doglavnik Andrija Bcllehcnii stožernik Vel. župe Bilo-ra Stjepan Pižcla.

Na okupu su predstavnici Ust. pokreta logora Koprivnice te do-mobranskih i upravnih vlasti.

Sv. misa i zborovanje U to sati održana je Sv. Misa na Trgu Zrinjskoga. Pod misom pje-vala je Ust. Uzdanica. Po završet-ku Sv. Mise otjržao je kratki go-vor preč. St jepan Pavunić, stari pravaški borac.

Odličnici stupaju na govor-nicu. Sakupljeno je preko 2.000 Ust. Mladeži i nekoliko tisuća na-roda.

Zborovanje otvara bivši lo-gornik Ust. Mladeži za logor Ko-privnicu sa riečima da Ust. Mla-dež Podravine, kao što je održala prošle godine, tako i ove godine održaje dan Ust. Mladeži Podra-vine. Podcrtava značenje održanja smotre, te pozivom na mladež da sluša pomno govornike i da osta-ne uviek za POGLAVNIKA 1 ZA DOM — SPREMNI, jednoglasno odgovorila je sakupljena mladež.

Rieč je preuzeo gradski na-čelnik, grada Koprivnice, pozdrav-ljajući mladež i goste u ime cje-lokupnog gradjanstva. Iztiče da je velika čast zapala grad Kopriv-nicu što se ovdje održava smotra Ust. Mladeži, koja je produhovlje-na radom i redom mnogo uzna-predovala. Svoi govor završava pozivom, da mladež i dalje ustra-je u radu i zahvaljuje se mladeži i predstavnicima što su svojom prisutnošću počastili grad Kopriv-nicu.

Na mladima sviet ostaje

Burno pozdravljen stupio je doglavnik Andrija Betlehem koji je u toku svoga govora raz-tumačio značenje narodne poslo-vice: „Na mladjima sviet ostaje" u usporedbi s uzgojnim radom „Ustaške Mladeži", na kojoj leži budućnost" naše domovine, pa da je dužnost Ustaške Mladeži kako pred Bogom, starijima tako i pred hrvatskim narodom raditi u duhu hrvatstva i čuvati ono povjerenje koje uživa u Poglavnikovoj Hr-

vatskoj, Naglašava da u svakom radu mora vladali red i svaki po-jedinac mora imati samoodricanle i samodiscipline, jer to vodi sreći svakog pojedinca lako Isto i ciele države. Istlće značenje borbe Udru-žene Europe i ulogu Hrvatske Ustaške mladeži u toj borbi. . S v a -ki pravi Hrvat mora u svojim gru-dima nositi ljubav prema domo-

• vini I Poglavniku, Jer tom ljubav-lju ljubi sebe, svoju braću, majku i cieli hrvalski narod." Na koncu iztiče, da mladež mora biti ona veza, koja će vezati mladost sa starošću. Svoj govor, koji je ne-koliko puta bio prekinut burnim odobravanjem završava Andrija Betlehem, pozivajući mladež da ostane u svako doba za Poglav-nika i Dom spremna!

Mučenici su odraz hrvatske duše

Po završetku govora dolazi narodni predsjednik Hrvatskog Državnog Sabora d o g l a v n i k Marko Došcn, pozdravljen od razdragane mladeži, koja je osje-tila sreću i zadovoljstvo, da ih je ovaj stari borac počastio svojom prisutnošću. Poslije pozdrava Do-glavnika Marka Došena zborova-nje se nastavilo.

Preuzima rieč pročelnik ureda za zaštitu radničke mladeži M a -rijan Žnidaršić, koji je u svom od mladeži pomno saslušanom govoru, ocrtao tri vrline boje kra-se Usiaški pokret, i to: n a c i o -n a l n o s t , U s t a š t v o i p o š t e -n j e. Nadalje iztiče poviestno zna-čenje hrvatskog naroda na ovom našem svetom tlu u prošlosti i sadašnjosti. Ističe, kao uzor Hr-vatstva. velikane koji su se borili i žrtvovali za dobrobit naše dra-ge Domovine. „Hrvatska nacio-nalnost i hrvatska duše odrazuje se u našim mučenicima", veli go-vornik, te poziva mladež da po-dju stopama svojih hrvatskih pra-djedova.

Žena kao nosilac Ustaštva

Rieč je preuzela izaslanica Vr-hovnog Zapovjedničtva Ženske Ust. Mladeži jelka Maretić koja je iznesla uzor prave ustaškinje u liku Ust.1 mučenice Andjele Sarić i ostalih ust. mučenica, ier je „že-na nosilac ustaštva, hrvatske na-cionalnosti koja ostvaruju hrvat-ska pokoljenja kao majke." Pozi-

.va sve sestre da sliede primjer onih mučenica koje su dale svoje živote za Poglavnika i Domovinu, te neka budu sviestne svoje od-govornosti i samo putem reda i rada mogu koristili Poglavniku, domovini, te moraju biti uviek za Poglavnika i Dom — Spremni, jednoglasno odgovorila ie mladež.

Gospodstvo hrvatskog duha U svom liepom i sažetom go-

voru istakao je Milivoj Kara-m a r k o gospodstvo hrvatskog du-ha, širinu i jedinstvo hrvatskog

naroda. Usporedjuje hrvatsku du-šu s velebitskim i dinarskim stie-nama, koja ie neslomljiva kao i Velebit. Iztiče genijalnu ulogu Po-glavnika u stvaranju i izgradnji Nezavisne Države Hrvatske. „U koncentraciji svih snaga Hrvatskog

•naroda leži sudbina Hrvatske i Ustaštva", veli govornik. Poziva sve da predju preko svih osobnih razmirica, jer treba imati u vidu sa-mo probitke hrvatskog naroda. Na koncu svog iscrpnog i pomno sa-slušanog govora poziva sve da budu složni i jedinstveni vjerom u Hrvatsku, hrvatstvo i Boga, te za Poglavnika i Dom spremni.

Naša je borba častna Govor upr. Upravnog zapo-

vjedničtva Ante Štitića. USTAŠKA MLADEŽI!

. E v o najljepšeg dokaza da je ustaštvo onaj pokret koji je je-dini okupio cicli hrvatski narod i poveo ga ostvarenju hrvatske slo-bode u izgradnji svoje države, jer do sada nije bila ni jedna stranka u Hrvatskoj moguća okupiti oko sebe mladost, kao što je to učinio Ustaški Pokret u Poglavnikovoj Hrvatskoj." Iztiče srbizaciju Hrvat-ske u vricme bivše t zv.' Jugosla-vije, kojoj je cilj bio uništenje hr-vatskog naroda. .Da nije bilo U-staštva uspjelo bi Srbima za 40— 50 godina uništiti hrvatski narod ali pojavom ustaškog Poglavnika Hrvatska izvojuie pobjedu i stvara jedinstveni primjer u svjetskoj po-viesti za stvaranje države u sa-mom ratu. Time su Hrvati ostali jedini primjer u poviesti, jer su stvorili i izgradili državu usred ra-ta." Dalje u svom govoru navodi da je naša borba častna „jer se borimo za Dom, kojega čistimo od gamadi, koja nastoji uništiti na-šu državu." Za odmetnike veli, da su velikosrbi, koji se bore za po-stanak t. zv. „Sovjetske Jugosla-vije", kao novom firmom pod kojom se krije velikosrbska mega-lomanija. Podvlači odvratno dje-lovanje izdajica, koji za Judinu banicu prodavaju sebe i pokuša-ju prodati svoj narod. Iznosi pri-mjer iz poviesti kao podslrek za daljni rad i izgradnju naše mlade države. „Mladež ie ona koja je pozvana suditi onima, koji preva-riše svoju domovinu. I ne će du-go potrajati, kada će doći vrieme da se sudi onima koji pokušaše muku naroda prisvojiti u svoj džep." Poziva mladež da ustraje u svome radu, „jer Je to garan-cija, da će Hrvatska biti uzor o-stalim državama. Za ostvarenje

'toga jamči nam naš Poglavnik (Po-gla-vnikl odgovara oduševlje-na mladež), koji vodi cieli hrvat-

s k i narod do konačne sreće i za-dovoljstva pa zato' moramo uviek biti za Poglavnika i Dom — Spre-mni 1"

iza govora upr. Upravnog Zapovjedničtva, koji je bio često prekidan klicanjem Poglavniku, odsvirala je ustaška glazba iz Za-greba državnu i ustašku himnu, koje je mladež i ostali narod po-dignutom desnicom saslušao.

Hrvatska živi u mla-deži

Nakon odsvirane himne, na želju mladeži i naroda govorio je predsjednik Hrv. Drž. Sabora do-glavn k M a r k o Došcn, koji je obnovio svoje uspomene u vreme-nu boravka u Koprivnici, gdje je pod utjecajem nauke O c a Domo-vine radio na ostvarenju pravaške ideje. Iznosi svoje uspomene iz tu-đine, gdje se probuduje jača lju-bav prema svojoj domovini. Pod-crtava pokvarenost i slabost duša koje nastoje uništiti našu domovi-nu i naglašava okupljanje svih zdravih hrvatskih snaga za očvr-šćenje naše slobode.

Na koncu naglašava: .Hrvat-ska još živi dok je naše mladeži i naših vricdriih sinova, a ono smeće, koje se uvuklo na pojedi-na mjesta treba što prije očistiti!"

Rieči doglavnika Marka Do-šena pomno je mladež saslušala i popratila burnim odobtavanjem.

Time je završeno zborovanje Ustaške Mladeži Podravine.

Iza toga održan je mimohod svih postrojbi ustaške mladeži Iz-pred odličnika.

Poslić podne održano je šport-sko natjecanje, a na večer akade-mija koja je bila vrlo dobro po-sjećena.

Time je završena ova krasna svečanost hrvatske mladeži naše plodne Podravine, koja je vjerom u Poglavnika i u obnovljenu Hr-vatsku krenula boljim i stvarala-čkim putem što je i na današnjoj smotri dokazala.

R. S.

Samrt tabornika G j u r e

V i đ a k o v i ć a Bjelovar, 29. IX. 1942.

U noći od 27. na 2S. ruj-na o. g. hod mjesta Orovca poginuo je u junačkoj borbi s odmetnicima tabornik ta-bora Severin.

Danas je izvršen pokop toga uglednog tabornika, koji je bio uzoran Ustaša i odli-čan organizator. Odraz nje-gova ugleda u narodu ocr-tao se u izpraćaju njegova tiela komu je prisustvovao mnogobrojni narod. Prisutne su bile sve ustaške postrojbe, te glasba iz Bulinca.

Na grobu se oprostio član Ustaške Pripreme izaslanik Stožera.

Njegov život i mučenički završetak ostaje uzorom ne samo taboru Severin, nego i ciele župe Bilogora.

Ustaša Gjuro Vidaković s nama je ! R- S.

Strana 4 „BILOGORA" Broj 70 .

Bezbožni partizani i tuđi plaćenici m o d e neuki narod vukući ga u šume Ustaška vojnica

U „Navodnim novinama" od 11. ru|na t. g. izašla 1c zakonska odredba o ustrojstvu, novačenju i popuni Stajaće ustaške vojnice, o činovima, berlvima i osobnim od-nosima njezinih pripadnika. Prema obćenilim odredbama pod Staja-ćom ustaškom vojnicom razumie-vaju se stajaći djelatni zdrugovi, Poglavnikovi tjelesni zdrugovi, pro-melni zdrugovi, Hrvalsko oružnič-tvo i Redarstvena straža. Osim toga se vojnica dieli na vrste i suvrste oružja' i na strube.

V r s t e o r u ž j a jesu; pješaš-tvo, oklopničtvo, konjaništvo, top-ničlvo I obkoparstvo.

S u v r s t e iesu: dojavničtvo, samovozničtvo, zdravstvo i sud-stvo.

S t r u k e jesu: obskrbna stru-ka, upravna struka, tehnička stru-ka, duhovnišha struba i glazbe-nlška struka.

Činovi u Ustaškoj vojnici su sliedeći: Najviši šin je krilnih. U više častnlke spadaju činovi: pu-kovnik, dopukovnik i bojnik. Niži častnici jesu: nadsatnik, satnik, nadporučnik, poručnik i zastavnik. Viši dočastnički činovi jesu: čast-nički namiestnik i stožerni vodnik. Niži dočastnički činovi: vodnik, dovodnik i rojnik, a vojničarski šin ie dorojnik.

Nazivom voinišar oznašuje-mo' pripadnike Ustaške vojnice bez ikakova šina.

Častnika i došastnika Usta-škoi vojnici imade dvije vrste i to prema stališu: jedni spadaju u za-povjedni stališ, a drugi u strušni statiš. U zapovjedni stališ spadaju šastnici i došastnici borbenih po-strojbi Ustaške vojnico, a u struš-ni stališ spadaiu pak oni iz struka.

Odnos izmedju višeg i nižeg u istom šinu odredjuje se č i n o -r e d o m , koji je sastavni dio 'č ina. Častnici iz zapovjedniškog stališa viši su od svih ostalih šastnika istoga šina. Činored šastniba i došastniba istoga šina odredjuje se danom njihova promahnuća, a hod onih, boji su promabnuti istoga dana, redosliedom promah-nuća.

R a z d o b l j a U s t a š k e v o j n i c e su tri: pripremno, dje-

P O D L I S T A K

KREŠIMIR VLAHO:

KRUNA SREĆE POVIEST VELIKE LJUBAVI

(Nastavak 12)

Godilo joj ie mješanje svje-tinje, zagor, smieh, galama, te po-sebna otvorenost i privlašivost, a da u skoro toga nestade i raspli-ne se u zaborav, koji ne će smjeli ostali u viečnosti. Iza zvižduka lokomotive ponovno je nastalo stenianje i tutnjave vagona. Oni su putovali dalje. Desno ih je pra-tila brza plavo zelena Neretva —' pečat Hercegovine.

„Sestro, vidite tamo one vali-će, pogledajte one pećine, babo se ne ntijuć odbijaju valići od njih. Val tuče pećinu, a pećina val. Pećina stoji, a val se gubi i pjeni

Jalno i prišuvno. Pripremno raz-doblje služi za vojno-ustašku pred-naobrazbu. U lu svrhu postroja-vaju se ustašbe pripremne postroj-be. Služba u pripremnom razdob-lju u našelu |e obvezatna za sve državljane Nezavisne Države llr-valsbe. O v o razdoblje započinje danom I. siečnja one godine, u hojoj je pripremnih navi šio 16. godinu života i traje sve do stu-panja u Stajaću ustašku vojnicu odnosno do slavne obveze u Hr-vatskom domobranstvu. U pripre-mi mogu bili i pripadnici Ustašbe mladeži, boji se prema potrebi mogu razriešiti obveza naprama postrojbama Ustaške mladeži. Dob Poglavnik' svojom odredbom ne odredi dan, od boga će slupanle u pripremno razdoblje Ustaške voinice bili obvezatno, stupanje u ovo razdoblje je dobrovoljno.

U djelatnom razdoblju služba je dobrovoljna. U ovu se službu primaju na molbu, oni boji proiz-laze iz ustaške pripreme i mladići, već uneseni u slavne popise Hr-vatskog domobranstva. Obveza službovanja u djelatnom razdob-lju traje 2 godine.

Prenašanje li pričuvu izvršuje se odmah, čim ie svršeno djelatno službovanje. Pričuvne snage Sta-jaće ustaške vojnice diele se u: a) mladiu pričuvu, koja obuhvaća sve pričuvnike do navršene 40. godine života; b) stariiu pričuvu, boja obuhvaća sve ostale pričuv-nibe. Pričuvno razdoblie služi za nadopunu postrojbi Stajaće ustaške vojnice, kad ie to potrebno.

Amerika ide u propast Berlin 23. ruina.

Pročelnik ureda za nadzor ci-ena u Washingtonu Henderson, Rooseveltova desna ruka u pita-niima ciena, iziavio je: „Pod sada-niim okolnostima ne može nitko na svietu osigurali američkom na-rodu. da se ne nalazi na putu u propast." Osjetio je on i njegov učitelj dužnost, da poduzmu po-trebne miere, da bi odvratili ame-rički narod od propasti, u boju srlja. Tu je izjavu Henderson dap pred senatom, a ne pred habvim malim ljudima, te nemamo povo-da sumnjati u istinitost te tvrdnje.

u bolu. Tako je isto moie srce. O n o boli. ono pjeni u bolu, dok se ne raspline i nestane ga. Dokle će to samo dragi Bog zna, jer je On — spoznala sam u svom bolu — jedini velik i nedokučan, a bliz duši, koja se kaje i pati."

Dugo su zatim šutjeli, a kon-dukter, kad Je prolazio kroz kupe išao Je tiho pazeći da ne pore-meti bolesnika u patećim mislima' i tišini. Preneći se • iza dubokih misli zadrhti, a daljnji put je uma-ra, dosadujući se u tom umoru. Ponovno je driemala. Sestre su nešto šaputale dogovarajući se. Naookon se Je sestra Aurora oju-načila lagano je zovnuvši:

„Gospodjice Lela." „Molim!" „Pošto smo već na doinaku-

Sarajeva držim da bi bilo umje-sno prekinuti put, te se barem je-dan dan odmoriti, da po noći

Bjelovar, koncem rujna.

Nedavno je nad našom oko-licom lelio jedan naš zraboplov bacajući lelbe NI. Pr. Germogena, mitropolita zagrebašbog i ciele Hrvalsbo-pravoslavne crbvc u Nezavisnoj Državi llrvatshoj. La-žna promičba ludih plaćenika (a dobrim dlelom i ljudi slabića, ko-ji se uzljuljaju na svaki dašak vje-tra) bila je proglasila, taj zrako-

dalje ne putujemo. I sami .vidite i osjećate da Vam je potrebit odmor".

jedva se je čuo šapat: „Pristajem. Hvala".

Domalo preko asfaltne ceste Jurio Je samovoz kroz ulice u vre-vi grada. Svugdje je bilo živo. Samovoz je slao. Hotel Central. Lela Je bila umorna od puta. Vi-še puta preko skalina postajala je da se odmori. Bila je kao andjeo.

Do odredjenog odmora već se produljio na pet dana. Produ-Ijio se, a da Lela to nije ni traži-la. Prvoga Jutra digla se je oko devet sati, zamolila Je sestre da Je ne prate, da će ona sama otići u salu i popiti kavu. Iz drugog spra-ta sišla je lagano istom u prvi i nije mogla dalje, jer ju ie bolesni umor svladao. Morala se odmoriti, te je sjela na klupu u hodniku. U-skoro su se otvorila vrata sobe, jedna nestašna curica izskočila Je

plov neprijateljskim, a lelke, koje ie zrakoplov bacao kao poruku odmetnicima, d a tobože uzlraju u borbi.

Da malovjerne učvrstimo u vjeri, a nevierovane Tomaše ra-zuvjerimo, da se u nazočnom slu-čaju nije uobće radilo o nekim „partizanskim" letačima i neprija-teljskom zrakoplovu, niže dono-simo u cielosti sadržaj odnosnog letka:

iz sobe, te vesela, kao zdravo ve-selo diete odtrčala niz skaline Lela se tada sjeti svoje mladosti i života. Voljela bi, da je sad kao ona mala vesela curica, da poleti i preskače odjednom po više ska-lina, da se veseli i igra. Ta misao djelovala Je na nju porazno, za-niela se duboko, te najednom o -sjeti, da joj se suže kližu- niz nje-zino izpaćeno lice i padaju na svilenu haljinu, na boioj ostajaku pečati bola i izgubljena života. O -na je plakala kao malo diete. Pla-kala nerazumno, a jecaj se odbir Jao kroz hodnik. Držala je da se nalazi u svojoj kući i u svojoj sobi sama, prepuštena svojim bo-lima i mislima. Osjetila je nena-dano težinu nečije ruke na svojim Jedjima. Čula je dječji jecaj i plač. Kao kroz maglu spazila ie tri dobra bića sa sažalnim osjećajima i one-svjestila s e (Nastavit će se)

Braćo pravoslavna! Braćo u Hristu! Duhovna djeco moja!

Preduvjet sretnog zemaljskog života i vječnog blaženstva jest poštivanje ljudskih i Božjih zakona. Ljudske zakone propisuje zakonita vlast, a Božje zakone odredjuje nam vjera i tumači crhva naSa. Već Hrist je rekao farizejima: „Dajte Bogu Božje, a caru carevo."

Danas proživljavamo vrlo teSka ratna vremena, kada je joS vi-Se potrebno poštivati propise zakonitih vlasti i držali se zakona Božjeg. Osobito nam je potrebna vjera, koja nas je održala u najkrnijim da-nima i najtežim vremenima. BaS danas moromo biti prožeti dubokom vjerom i osjećajem odgovornosti prema domovini, obitelji i savjesti naSoj.

Vjera i-savjest potrebni su nam danas tim viSe, Sto se neprija-telj naSeg zemaljskog dobra i spasenja" duSe naSe digao protiv nas u namjeri, da nam uniSli, sve, Sto nam je svelo: naSu obitelj, naSu crkvu i domovinu naSu.

Bezbožni partizani i tudji plaćenici zavode neuki i ne-prosvjećeni narod vukući ga u šume. a lime u sigurnu smrt i propast,: Ruše nam i pale domove naše. ubijaju naše najmilije i upropaštavaju svetinje naše. Pa/e se i ruše dapače fruškogor-ski manastiri, gajitc/ji pravoslavlja.

Braćo pravoslavna! Ne nasjedajte bezbolnim partizanima! Ne ostavljajte svoje do-

move, djecu i roditelje! Ne bježite u Sume, jer Vas tamo čeka smrt i vječna propast! Čuvajte svetinju svoga p'aga i klonite se bjesomučnih očajnika, koji po Sumama iz zasjede spremaju najveće zlo naSoj do-movini.

Braćo pravoslavna! Ako su neki već zavedeni lažima ili strahom, pa se kriju po

Sumama, neka se odmah vrate domu svome, djeci svojoj i starim rodi-teljima. Vratite se materi crkvi pravoslavnoj, koja Vas čeka raskriljenih ruku i nudi oproSlenje, zaStitu i spokojslvo.

Braćo pravoslavna! Vratite se kući svojoj i redovitom životu pod punom zaštitom

zakonitih .vlasti. Odrecite se bezbožnika, koji truju VaSe duSe i rade Vam o glavi. Blagost i dobronamjernost zakonitih vlasti pruža svima mo-gućnost, da nastave svojim redovitim životom izpravnih gradjana i vjer-nih sinova pravoslavne crkve.

Vratile se svi, pa će Vam i dobri Bog pomoći, a ja

Vam šaljem svoj arhipasfirski blagoslov,

GERMOGEN Mitropolit zagrebački i ciele Hrvatsko-pravoslavne

c rkve u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Broj 70 "BILOGORA" Strana 5

SUVREMENI POGLEDI Borba protiv pijančevanja

Povodimo borbu protiv pijan-čevanja, M e nas sramoti I upro-paštava. Povedlmo borbu prollv zla, u kojemu (Inu naše obitelji, a u n Ima I naš narod, čitava do-movina. Nile takav rad na suzbi-janju alkoholizma posao, kolega svi mi zajedno ne bismo mogli provodili — svaki na svome mje-stu, svaki medju onom skupinom, medju kojom mu je pristup naj-lakši — svaki s onim sredstvima, boja se u izvjestnim slučajevima čine najprikladnija. Sigurno: ovaj je posao istovremeno i posao o-bo širenja uljudbe, koje nam tre-ba kao i kruha — ovi su napori, u sklopu svih mnogostranih napo-ra, boje čine dtžava, družtvo i svaki pojedinac kao svoju obve-zu prema zajednici. I ovdje se kao i svuda počima od osnova, poči-ma se s djecom, naSicn mladim generacijama, koje valja odgajati u duhu stege, reda i Irieznoče. Domovina traži zamjenu za ono, što daje mladeži — odgoj pod nadzorom sviestnih roditelja, s ja-sno postavljenim smjernicama i ci-ljevima. Ali Idemo dalje. Radnici u gradovima i namještenici svih struka i zanimanja, danas su du-žni doprinositi domovini dostojnu zamjenu u svome radu za ono, što primaju- Ako i jesu težke pri-like, kao odraz rata i obćih prili-ka u Europi, naši ljudi dobivaju plače, da mogu s njima živjeti, o -ni su zaštićeni za slučaj bolesti i nezaposlenosti, oni dobivaju zdra-ve stanove, njihova djeca imaju potrebne uvjete za napredak. Ali, spomenuli smo: Domovina traži, i s punim pravom, da ti njeni ljudi takodjer stvaraju vriedno-sti, ko je su potrebne — d o m o -vina Iraži ljubav, sredjenost i izgradjenost našeg čovjeka. Nije li dostojnije, ako čovjek u svom slobodnom vremenu ide u grad u kazalište ili koncert, na predava-nja ili u kakav tečaj u kojem će proširiti ili steći naobrazbu umje-sto da zapija razum i sviest? Nije li uvjet za mir i zadovoljstvo u obiteljima, udje li u dom knjiga umjesto vina i rakije, razbudi li se interes za život i za uljudbu, u-mjesto da ljudi traže zabavu i ra-dost u pijančevanju? Nitko nema opravdanja, da se prepušta tome poroku, jer* time zanemaruje du-žnost prema svojoj zemlji. Svaki užitak mora biti umjeren. P o -s to je zabave, bo je nisu orgi ja-nja, posto je veselja, u ko j ima čov jek ne mora poniziti svo je dostojanstvo. Ne radi se o du-žnosti nekog podpuno uzdrža-vanja o d svake kapi vina, v e ć s e radi o os jeća ju za mjeru, pre-

l j o ko je se ne smije ići, o uživa-nju s rezborom i d o granice, k o j a ne škodi zdravlju i n e o -duzima mogućnost mirnoga p r o -sudjivanja. Alkoholizam treba uz-trajno pobijati. Ovakvo shvaćanje o dopuštenom i dobrom treba ši-riti u narod. Ne klonuti, ne bude li odmah podpunih rezultata. Ne očajavati, ako se porok, koji je

je pustio žile u dušu, ne može odmah izčupati do koriena. Po-vremeni neuspjesi ili različite za-prieke, s kojima ćemo se sukobiti i u gradu i u selu, kod ovakvog djelovanja ne smiju nas natjerivati u malodušnost. Nama su pred o-čima veliki ciljevi našega družtva, obnova, što će reći obnova na

svim područjima. Nama su u duši velike težnje, da našu domovinu postavimo na zdrave tenielle, na zdrave domove. Za ovakav rad treba i žrtvovati od svojih navi-ka, ako su štetne — za sreću do-gledne naše stvarnosti dužni smo se boriti, sve dok je ne postignemo.

K. Gujić.

Pijančevanje — narodno zlo Vinorodni krajevi i šljivici u

našoj domovini predstavljaju veli-ku narodnu imovinu. Na prošlo-godišnjoj jesenskoj izložbi u Beču, na kojoj je bilo i prikazano i vo-ćarstvo u Hrvatskoj, ova je grana našega gospodarstva izazvala pri-znanje stranaca. Statistike spomi-nju, kuko bod nas postoje oko pet stotina milijuna čokota, što je sva-kako liep broj i mnogo znači za narodni prirad. Ali, koliko naše

krasno groždje znači neospornu glavnicu i naš ponos, toliko je o -no, preradjeno u vino, u;rok i jednom drutom velikom zlu, boje nas bije: alkoholizmu.

Moglo bi se činiti, da činjeni-ce ipak nisu tako.teiko, kako nam se nižu pred očima, ali, radi pro-bitaka narodnog zdravlja, ugleda i naprcdka moramo priznali, da su one doista zle i da znače stal-nu opasnost i za budućnost.

Nerazumna potrošnja alkohola je narodno slo

Naravno, toga poroka ima i u gradovima, ima ga kod radni-čtva, a često i kod inteligencije. Slika je uvieb ista, uvieb jednabo beznadna i crna: zarada ljudi o -tiče s alboholom, pa brat toga o -staju nepodmirene druge važne životne potrebe. Pune su točioni-ce i gostionice, a bod kuće neza-dovoljna žena, zbunjena i prestra-šena djeca — svi elementi za ra-sulo i propadanje.

Kako je dable brojidba o broju

naših čokota i kakvoći i našega groždja i naSih šljiva pohvalna za naše gospodarstvo, toliko je nera-zumna potrošnja alkohola ponor, u koji srliaiu mase bezvoljnika i slabića, koji se ne mogu svladati. A toga treba nestali u našoj do-movini, koja treba živjeti zdravim i prosvjelljenim životom. O v o ra-sulo treba zaustaviti radi upotre-be narodne snage u poslu, ali snaga razumnih u prvome redu discipliniranih i trieznih. '

Njemački konzulati u Hrvatskoj U glavnom gradu Zagrebu,

gdje je sjedište Njemačkog poslan-stva, nalazi se bonzularni odjel Njemačkog poslanstva, pod nad-ležnost kojega spadaju sliedeće velike župe: Prigorje. Zagorje, Bi-logora, Gora, Pokuplje, Modruš, Gacka i Lika, Krbava i Psat te Vinodol i Podgorje.

Osim toga postoje još njema-čki konzulati u Vinkovcima, Sara-jevu i Dubrovniku. Područna na-dležnost ovih konzulata je bako sliedi:

Konzulat u Vinkovcima za velike župe: Barania, Vuka, Livac-Zapolie, Posavje. V. dja konzulata je Paul Nave.

Konzulat u Sarajevu za ve-like župe: Vrhbosna, Usora i Soli. Sana. i Luka, Lašva i Glaž, te Pli-va i Rama. Vodja konzulata je konzul dr. Hugo Gordes.

Konzulat u Dubrovniku za velike župe: Dubrava, Hum, Ce-tina, te Bribir i Sidraga. Vodja kon-zulata je konzul Ludvig Aeldert.

Njemačko pješaštvo i oklopljena kola pred napadaj na uzvisine, na kobima su se učvrstili boljševici. (E. S.)

Po Bilogori Spomenik slobode

u Drnju Ustaški tabor u. Drnju je o d -

lučio u spomen godišnjice Neza-visne Države Hrvatske podići spo-menik » S l o b o d e « . Spomenik je Izradio mladi nadareni seoski bipar iz Peleranca Ivan Sabolić, pod nadzorom prof. Auoustinčića.

S v e č a n o odkriće spomeni -ka obavit ć c s c 18. l istopada, a ne 4. listopada k a k o j e t o u prošlom broju javl jeno.

Sjednica odbora pjeva« čke šupe »FaIer~Rusan«

K o p r i v n i c a , 26. rujna.Od-bor Hrvatske pjevačke župe »Faler-Rusan« održao je svoju sjednicu, na kojoj je izabran dosadašnji u-pravni odbor sa presv. gosp. a -postolskim protonotarom Pavuni-ćem. Vricdno je spomenuti, da je presv. Pavunić 1931. godine u Za-grebu na skupšlitii izaslanika svih hrvatskih pjevačkih družlava kao predsjednik hrvatskog pjevačkog društva »Podravac« iz Koprivnice prvi predložio da hrvatska pje-vačka družtva ostanu u Hrvatskom pjevačkom savezu, što je i prim-ljeno.

POPRAVAK ZAVJETNE CRKVE

K r i ž e v c i , 2S. rujna. U kri-ževačkom predgradju Koruška po-stoji zavjetna crkva Majke Božić Koruške s čudotvornim kipom. Ta je crkva sagradjena prvih godina osamnaestog vieka, a zanimivo je, da je gradnja obavljena u neboli-bo mahova na zgradu prvotno sagradjene bapelice. Ta je crkva dosta trošna, pa je stoga pokre-nuta zamisao za njezinu obnovu. Tu je zamisao prihvatilo i Hrvat-sko družtvo za čuvanje starina, koje će dati svoj doprinos za ob-novu. Ministarstvo prometa i jav-nih radova takodjer je Dokazalo svoju skrb za očuvanje ove liepe gradjevine, pa je doz'načilo Grad-skom doglavarstvu svotu od 500.000 Kn za popravke, koji su već za-počeli. - (HDU)

Radnički sastanak u Kri~ ževcima.

Dne 29. rujna 1942. doputo-vao je u Križevce Ustaša Iyan Grivić, župski povjerenik H. R . S - a Župe Zagorje i vršioc dužnosti župskog povjerenika HRS-a župe Bilogora, koji je posjetio ustaški Logor, HRS i Komoru u Križevci-ma i koji se zanimao za prilike ovdašnjih radnika, a napose za osobu koja će preuzeti kotarsko povjereničtvo HRS-a za kotar Kri-ževce. Ustaški Logor sa svoje stra-ne je predložio na ruke povjere-nika Grivića za kotarskog povje-renika ustašu Imbru Ribića radni-ka iz iz Križevaca. Zatim je žup-ski povjerenik Grivić održao ra -dničke sastanke i to sa radničtvom gradske ciglane i paromlina, na kojima sastancima je radničtvu protumačio novi propisnik HRS-a i pozvao sve da se upišu i da pristupe u ustaške redove, što su prisutni radnici pozdravili uz po-klik Poglvnibu, Nezavisnoj Državi Hrvatsboj i Ustaškom pokretu. I

Strana 6 „BILOGORA" B r o j 7 0 .

Najsvjetlije razdoblje u životu hrvatskog radničtva

nastupilo je obnovom Nezavisne Države Hrvatske Z a g r e b , 18. ruina. Obnovom

naše državnosti pod vodstvom Poglavnika nastupilo je najsvjelll-je razdoblje u životu hrvatskog

radničtva. Iako se nalazimo u rat-nim prilikama, Poglavniku je bila prva briga, da hrvatskog radnika družtvovno zaštiti i da ga učini ravnopravnim članom narodne zajednice. Donesen je niz uredaba i zakona za uredjenje radničkih prilika, podižu se radnička naselja za radničke obitelji s brojnom

djecom, a pred nekoliko dana podpisan je ugovor za preuzimanje liepih zgrada, koje će poslužili hr-vatskome radniku kao domovi. O -va velikodušna gesla došla ie u-pravo u času, kada je stupio na snagu novi Propisnik Hrvatskog radničkog saveza, a to znači, da hrvatsko radničtvo, kraj novog pravca u stališkom radu, dobiva i stvarne mogućnosti za taj rad. O n o se ima gdie sastajati, rasprav-ljali o svojim pitanjima i održavati svoje priredbe. (HDU)

Gradnja pruge Garešnica—Banova

Jaruga G a r e š n i c a 29. rujna. O d -

sjek za gradnju željeznica Mini-starstva prometa i javnih radova raspisao je drugu javnu pismenu jeltinbu za izvedbu radova na iz-gradnji željezničke pruge Gare-šnica—Banova Jaruga, Jeftinba će se održati dne 5. listopada u I I sali u prostorijama Odsjeka za gradnju željeznica, Kumičićeva ul. 10 II. kal. Predračunska svola za izvedbu ovih radova iznosi Kuna 47,404.603'—

Svaki natjecatelj mora naika-sniie do 10 sati na dan jeflinbe položili polovicu jamčevine i to domaći u iznosu od 2.5 pošlo, a inozemni 5 posto od jeilinbene svote na glavnoj blagajni Hrvat-skih državnih željeznica u ulici Grgura Ninskog 3.

Križevačko tržište stokom Javljaju iz Križevaca: Ovdie

je održan veliki godišnji sajam, lako zvano J e s e n s k o Križcvo". Dogon stoke bio je znatan, a pro-daja također dobra. Dotjerana su ukupno 1693 komada rogate sto-ke i konja. Najviše je na sajmu prodavano bikova i to 104 koma-da, zatim 17 volova, 39 krava, 24 junca, 19 junica, 72 telića, 54 ko-nja, 27 ždrebića. Zajednica za pro-met stokom kupila je uz odredene najviše ciene 174 goveda i 66 te-lića, a ostalo je prodano u pose-bničkoj trgovini za razplodne svr-he. Ciene stoke, prodane u raz-plodne svrhe, bile su nešlo više, nego za klanje. Konji su plaćani od 1 2 000 do 20.000 kuna po grlu. a ždrebići od 5.000 do 13.000 ku-na. Kupljena stoka odpremana je u Zagreb, Vinkovce, Bos. Novi, Brod i Ogulin.

Trošarinski primitci obćine Križcvci

K r i ž e v c i , 26. rujna. Križc-vačka obćina ubrala je lokom mjeseca kolovoza na raznim tro-šannskim pristojbama svotu od 240.55670 Kuna.

Od glavnijih stavaka doniela j e trošarina na alkoholna pića 51.911*50 Kuna, uvoznina ha robu 613S9'50 Kuna. uvoznina na sa-jamsku robu i mitnice 29.S20'50 Kuna, namet na kupoprodaje Kn 16.502*—, dnevna mjestovina Kn 25.440'—, sajmovina 29.S77'— Kn, a sajamska vaga 1S.569'— Kuna.

Grkokatolička biskupija školuje bjegunce

K r i ž e v c i , 29. rujna. Križe-vačka grkokatolička biskupija u-zela je pod svoje okrilje jedanae-storicu dječaka, koji su morali na-pustiti svoje domove pred narod-nim neprijateljima. Biskupija im daje cielu obskrbu, te se ujedno pobrinula za nastavak njihovog školovanja u ovdašnjim školama-

JAVNE RAZGLASNE POSTAJE

Z a g r e b , 2S. rujna. Ob jav-ljena je oblastna odluka Držav-nog izvještajnog i promičbenog ureda od 25. rujna 1942. broj 15.151-1942. o postavljanju i vo-djenju javnih razglasnih postaja:

1. Bez dozvole Državnog izvje-

štajnog i promičbenog ureda nilko ne može postavljati niti vodili javne razglasne postaje na podru-čju Nezavisne Države Hrvatske.

(E. S.) Ako svi znaci ne va-raju biti će lanjska berba vina u Europi, koja je dala 125 milijuna hektolitara, dakle o k o 7 S % cjelo-kupne svjetske proizvodnje, ove godine nadmašena kako količinski tako i po kakvoći. Tako nam sti-žu viesti, da je u Francuzkoj, koja je najveći proizvadjač vina Euro-pe te u Alžiru stanje vinograda veoma povoljno. 1 Španjolska koja se nalazi na drugom mjestu euro-pske proizvodnje, te Portugal ja-vljaju o veoma povoljnim izgledi-ma buduće berbe. Jednako su po-voljne prilike i u jugoistočnoj E-uropi. U Hrvatskoj i Mađarskoj računaju s bitno većom i po ka-kvoći boljom berbom nego lani, pa kako su kao vrlo povoljni o -cienjeni izgledi berbe u Njemačkoj može se očekivati, da na podru-

II. Prekršitelji ove oblaslne od-

luke kaznit će se po § 3. Zakon-ske odredbe o Državnom izvje-štajnom i promičbenom uredu.

III. O v a oblastna odluka zadobi-

va pravnu moć danom proglaše-nja u Narodnim Novinama.

11 Zagrebu, dne 25. rujna 1942.

Pročelnik Državnog izvještajnog i promi-

čbenog ureda: Dr. V i l k o R i e g e r v. r.

čiu proizvodnje vina i grožđa ne će biti nikakvih štetnih posljcdica uslied prošle ležke zime.

Kraj obilne proizvodnje vina imat će europa međutim i obilnu berbu stolnog grožđa, pa su pri-mjerice u Madžarskoj provedene posebne mjere za osiguranje izvo-za. Kako će berba bili tako obil-na, da se ne računa s mogućno-šću posvemašnje razprodaje, na-stoji se povećali potrošnja u sa-moj zemlji. Isto tako bili će ove godine izkušane i mnoge nove me-tode za konzerviranje grožđa. I Bugarska očekuje obilnu berbu, a tamo već dugo igra važnu ulogu i izvoz stolnog grožđa. Tako će Bugarska i ove godine uputiti Nje-mačkoj posebne vlakove s groz-den, od kojih su se već prvi po-javili na njemačkom tržištu.

Obaviesf Državnog izvje-štajnog i promičbenog

ureda Z a g r e b , dne 28. rujna. U

okviru rada Državnog izvještajnog i promičbenog ureda kod Pred-sjedničlva Vlade, Odsjeka za unu-tarnju promičbu u najskorije vri-eme počeli će izlaziti dnevni do-godjaji u slikama. Temeljem toga pozivaju se svi, koje to zanima, da se dopisom obrate na ova j u-red s nazkom svojih naslova, ka-ko bi Hrvatska Slikovna Služba mogla uredovno poslati svoje sli-kopise.

Obaviest B j e l o v a r , dne 1. listopada.

U smislu Zakonske odredbe o Dr-žavnom izvještajnom i promičbe-nom uredu uspostavljena je Izpo-stava Državnog izvještajnog i pro-mičbenog ureda u Bjelovaru za područje Velike župe Bilogora. Uredske prostorije se privremeno nalaze u Slarčevićrvoj ul. 6. pri-zemno desno.

DRAGUTIN RAJTER MAŠA KAP1Ć

vjenčani 30. rujna 1942.

Promjene — Sudbeni stol u Bjelovaru

kao trgovački sud daje na zna-nje, da je edredjen u zadružnom registru upis tvrdke: »Hrvatska s e -l jačka pr ivredna zadruga s. o . j . u Čazmi« . Zadruga postoji i radi na osnovu propisa zakona o pri-vrednim zadrugama. Sjedište za-druge je u Čazmi, a prodavaoni-ce, podružnice i zadružna pođu-duzeća mogu biti i izvan sjedišta, no ne izvan područja zadruge. Djelokrug zadruge prostire se na područje Nezavisne Države Hrvat-ske. Ujedno se odredjuje upis no-voizabranog člana ravnateljstva Marlina Sudarevića, ratara iz Vu-čana.

— Sudbeni stol u Bjelovaru kao trgovački sud odredjuje, d a se kod Kredi tne hrvatske se l ja-č k e zadruge u G j u r g j e v c j briše" kao član ravnateljstva Milan Drak-šić I upiše novoizabrani član rav-nateljstva Ivan Tomašen.

— Sudbeni stol u Bjelovaru kao trgovački sud odredjuje, da se kod N j e m a č k e kreditne i pr i -vredne zadruge s. o . j . i z P a l e -šnika, brišu kao članovi ravnatelj-stva Josip Sc\vmoli i Franc Huber, te upišu novoizabrani članovi rav-nateljstva Johan Barčić i Georg Troll oba iz Palešnika.

Dužnost je svakog predplatnika, da

pošalje predplatu! Č i t a j t e i p r e d p l a t i t e s e n a - B I L O G O R U « !

ILI ĆE HRVATI BITI SVOJI NA SVOME ILI IH NE ĆE BITI

Odkup kukuruza Ministar za obrt, veleobrt i trgovinu izdao' je na-

redbu o odhupnoj i prodajnoj eieni potrošnje i prodaje kukuruza, iz priroda godine 1942. Odkupna ciena kuku-ruza za proizvoditelja ustanovljuje se za povremeno suh, zdrav, rešetan kukuruz u zrnju, Kuna 350'— za 100 hg dodavši k tome premiju za pravodobnu predaju u iznosu od Kuna 250'— za 100 kg. Za podpuno suh, zdrav, reše-tan kukuruz u zrnju s najviše 14 posto vlage Kuna 600'— za 100 kg. Naredbom zabranjena je upotreba zdravog, je-stivog kukuruza u druge svrhe osim za prehranu pučan-stva. —

Gospodarstvo U očekivanju dobre berbe vina

u Europi

Broj 70 "BILOGORA" Strana 7

Gradske viesti: Nova naredba o kretanju po Bjelovaru

Bjelovar, 1. listopada 1942. Naredba Župske redarstvene oblasti u Bjelovaru od 21.

rujna o. g. broj 9900—42 mlenja se u pogledu ograničenja kretanja. Zabranjuje se kretanje na području grada Bjelovara i njemu

pripojenih sela od 22 sata na večer do 5 sati u jutro.

Tjedan Hrvatskog Crve-nog K r i ž a traje od 4. do 10 t. mj. Za vrieme loga tjedna nikak-va družlva ni pojedinci ne mogu vršiti sakupljanje dobrovoljnih pri-loga, niti održavali bilo kakve pri-redbe, već iedino u sporazumu s Hrvatskim Crvenim Križem i u njegovu korist.

Otvorenje posebnog g t a s b e -n o g teča ja z a djecu o d 4 - 6 godina

Po uzoru Zagreba i Varaždi-na otvara Glasbeni zavod u Bje-lovaru posebni glasbeni tečaj za najmanju djecu t. j. onu koja su navršila 4—6 godina.

U lom tečaju, koji će vodili kao nastavnica gda Leonora Ra-dja raditi će se po planu i po-stignutom izkustvu isto takovih te-čajeva Zagreba i Varaždina koji su pokazali izvanredne, uspjehe.

Obuka će se vršiti dva pula Ijedno po jedan sat. Micsečna ško-larina iznositi će 100 Kn, a upi-plsnina 50 Kn. Upisi vršit će se od 1.—5. X. 1942. od 1 0 - 1 2 sali i od 4—6 sati u Glasbenom za-vodu. Glasbeni zavod.

P r o d a j a trgovina Zadruga Hrvatskog Radiše,

Ured za nacionalizacliu prirada prodaje sliedeće trgovine na pod-ručju našega grada:

Lausch Julio, ciglana Lausch Milan, trgovina ze-

malj. proizvodima

OSOBNE VIESTI F i c k o Jelena supl.čin.vježb.

državne realne gimnazije u Bje-lovaru premještena je iz službe-nih pozira na drž. gimn. u Kra-pini.

P u h a č Zlatica supl. čin. vježb. drž. real. gimn. u Varaždinu na službi u drž. real. gimn. u Bjelo-varu u istom svojstvu po molbi je premještena na drž. real, gimn. u Bjelovaru.

M a d e r e k Martin, ravnajući učitelj pučke škole u Bjelovaru umirovljen je s pravom na miro-vinu, koja mu prema godinama službe pripada.

" Vjerski prielazi Osman Karabegović, podvor-

nik Iiposlave Državnog Izvještaj-nog i promičbenog ureda u Bje-lovaru, rođen je dne 9. IX. 1907. kao muslimaji. Dne 19 rujna t.g. stupio je u krilo rimokatoličke cr-kve dozvolom Nadbiskupskog or-dinata u Zagrebu z kršlen istoga dana u župnoj crkvi sv. Terezije u Bjelovaru. Na krštenju je dobio ime Zvonimir, a kumovao mu |e naš suradnik g. Krešimir Vlatio.

Najmlađi Bjclovarčani ro-đeni u kolovozu, a kršteni su u rujnu:

15. VIII. Ratimir Marijan Du-rašević, sin Jurja i Blaženke rod. Kunek. — 25. VIII. Zvonimir Se-ljak, sin Josipa i Pave. — 25. VIII. Nada Matačić, kći Josipa i Kata-rine. — 27. VIII. Ivan Koh, sin Dragutina i Katarine. — 28. VIII. Ljubica Krejčir, kći jaroslava i Anastazije; Miroslav Hajdek, sin Vjekoslava i Hcdvige. — 29. VIII. Nada Milclić, kći Marka i Marije. — 30. VIII, Dragutin Tršar, sin Antuna i Marije.

Rođeni i kršteni u rujnu: 2. IX. Marija Njerž, kći Pelra

i Marije, koja je isli dan i umrla. — 3. IX. Rozalija Tulezi, kći Ma-le i jelke..— 4. IX. Marija Matika kći Stjepana i Cccilije. — 5. IX. Marija Zelenić, kći Ivana i Jule, koja je tokom mieseca umrla. — 6. IX. Marija Pežamela, kći Antu-na i Ane; Marija Makar, kći Mije i Rozalije. — 7. IX. Vladimir Si-niša Ban, sin Siniše i Maje r. Me-

dur. — 10. IX. Marija Zrnka Er-ben, kći Vjekoslava Ankice r. Hreslak. — 19. IX. Krunoslava Še-stak, kći Ivana I Štefice r. Šepak.

U sliedećem broju doniet će-mo Imena ostalih najmlađih Bie-lovarčana-Bjelovarčanki rođenih i kršlenih u rujnu.

Umrli u mjesecu rujnu u Bje-lovaru: Dražen Banjeglav, diete, i god. staro, Njerž Marija, diete, I dan staro, Hduard Mrak, poreznik u m., star 60 god., Ruža Vojno-vić, diete, 3 god. st., iz Starih Pa-vijana, Doka Lončarić, nadničarka 85 god. stara iz Velikog Trojstva, Filip Jung, iz Niemaca (Sriem), slud. med.. Dora Imbrišić, diete, st. 40 dana iz Bjelovara, Dušan Mirić, seljak iz Bereka, star 38 god, lo-ža Dobrinčlć, radnik, star 50 god. iz Pavlovca, Radimir Budimir, di-ete, 7 god. iz Predavca, Nikola Vu-ković, domobran, 21 god. iz Nov-ske, Martin Bosanac, posjednik. 43 god. iz Zdenčaca.

Iz uprave Molimo sve predplalnike, da

odmah, čim promjene boravište i adresu jave to na upravu .Bilo-gore", Bjelovar, Starčevićeva ul. 6 prizemno desno, da im se mogu novine pravovremeno i uredno pošiljati.

IZ UPRAVE

Umoljavaju s e svi usf.

tabori, koji dobivaju na ras-

prodaju tjednik „Bilogora"

da jave upravi koliko primje-

raka svakog broja da im se

redovito šalje.

Otvorenje glasovirskog od-djela Glasbenog zavoda u Bjelovaru

Glasbeni zavod u Bjelovaru otvara dana 1. listopada glasovir-ski odjel za školsku god. 1941.—42.

Obuka će se kao i lanjske godine vršiti po nastavnom redu Hrv. drž. konzervatorija, samo će se ove godine program proširiti, naročito što se tiče teoretskih predmeta.

Upisi u ovu školu vršiti će se od 1.—5. X. od 10—12-sati i od 4—6 sati u prostorijama Glasbe-nog zavoda soba br. 1.

Upisnina iznosi 50 Kn, a mje-sečna školarina 250 Kn.

Školu će bez potežkoća mo-ći polaziti i oni daći, koji nemaju vlastitog glasovira, jer je škola nabavila 2 glasovira na kojima će takovi moći vježbati svaki dan uz mjesečnu odštetu između 50 i 100 Kuna.

. Dogovor za raspored sati biti će 7. X. od 11—1 i od 4—6 sati.

Redovita školska obuka poči-ma 8. listopada. Glasbeni zavod.

Najavljena plesna škola g . K a n e n g i e s s e r a počinje po-slie oglašenja slobodnog kretanja u prostorijama gđe M. Đurđenić, u Gajevoj ulici. Polaznici i pola-znice mogu se predbilježiti uknji-" žari Burić, Poglavnikov trg.

Fond »Bilogora-Za fond našeg lista darovao je:

g. Martin Pintarić, trgovac Kn 500'— te je tako postao dobrotvorom

"našeg lista, na čemu se uprava rajuljudnije zahvaljuje.

ŽUPSKE VIESTI P r o d a j a Irgovina

Zadruga Hrvatskog Radiše, U-red za nacionalizaju prirada pro-daje u D u b r a v i , kotar Čazma sliedeća poduzeća:

Doner Mavre' sinovi Gustav i Jašo, parni mlin na valjke, ciglana i pilana.

Krković Dragan, trgovina ko-žom.

Siegler Šandor, Irgovina mje-šovite robe.

Osobne vicsii Radoslav M u ž j a k , poreznik

X. činov. razreda pri Poreznom uredu Čazma premješten je iz slu-žbenih obzira u Porezni ured u Klanjcu.

Gustav Š v e c , viši porezni inspektor VIL čin. razr. pri Pore-znom uredu Čazma premješten je iz službenih obzira u Porezni ured Križevci.

Dr. Branko O b e r h o f e r — zdravstv. vježbenik X. čin. razr. imenovan je za sekundarnog lie-čnika kod gradske bolnice u Ko-privnici.

Josip D o l e n e c , kotarski pri-stav premješten je po potrebi slu-žbe od kotarske oblasti u Rumi kotarskoj oblasti u Giurajevac.

Ivan M l i n a c imenovan je za bilježničko-blagajničkog vježbeni-ka t dodieljen na rad kotarskoj oblasti u Garešnici.

Sljepan L e v a k , obćinski bi-lježnik premješten je iz službenih obzira od obćinskog poglavarstva u Novigradu Podravskom k ob-ćinskom poglavarstvu u Molvama.

Premještenja profesora L e p a v a Bosiljka profesorica

drž. I. realne gimnazije u Saraje-vu premještena je na drž. realnu gimnaziju u Koprivnicu.

Nadalje su premješteni: P a u k o v i ć Iosip, profesor

drž. real. gimn. u Hrvatskoj Mitro-vici premješten je na drž. relnu gimnaziju u Koprivnicu.

K e g 1 e v i ć Danica, privr. učit. vještina s drž. real. gimn. u Ko-privnici na drž. real. gimnaziju u Ogulin.

B o r k o v i ć Emilijan, profesor drž. učit. škole u Gospiću u drž. učit školu u Križevce.

B o r k o v i ć Marija, prof. drž. učit škole u Gospiću u drž. učit.

školu u Križevce time, da služi u drž. real. gimnaziji u Križevcima.

F e r k o v i ć Pelronija, prof. državne real. gimn. u Varaždinu u drž. real. gimn. u Koprivnicu.

F l a j p a n Marija, supl. čin. vježb. drž. učit. škole u Križevci-ma u drž. real. gimn. u Križevcima.

G a v e z Marijana, supl. čin. vježb. drž. real. gimn. u Koprivni-ci u drž. real. gimn. u Sisku.

Š a v o r Vladimir, supL čin. vježb. drž. real. gimn. u Livnu u drž. real. gimn. u Koprivnicu.

P o ž a r Mila, supl. čin. vježb. drž. real. gimn. u Koprivnici u žensku realnu gimnaziju ss. kćeri Božje ljubavi u Koprivnici.

Oklopljena kola i pje-šačtvo u pripremi za

napadaj na staljin-gradske utvrde.

< E.. S->

Strana 8 „ B I L O G O R A " Broj 7 0 .

Vlastnik i izdavač: I Z P O S T A V A DRŽAVNOG I Z V J E Š T A J N O G I P R O M I Č B E N O G UREDA B J E L O V A R . — Glavni i odgovorni urednik: IVAN S E S T A K , Ulica 8. travnja. 1941. br. 8/L — Tisak S T J E P K O SKALEC, B J E L O V A R . — Za tiskaru odgovara! St jepko Škalec , Poglavnikov trg 17. — CIENA L I S T U : Pojedini bro j 3 Kn., četvrtgodišnj i

predplata 36 Kn., polugodišnja 7 2 Kn., a godišnja 144 Kn.

Iako težko ranjen vrši ovaj njema-čki vojnik svojo težka i odgovoran služba kao izvidjač na dvostrukom dalekozoru. ( E. S.)

Dogadjaji u slikama

Njemačko pješačtvo i oklopljena kola spremni za napad na na jednu uzvisinu izmedju središta Staljingrada i veleobrt-

ne četvrti Barikady. (E. S.)

(Neuman—Haramija II.—Skukan— Fingeihul). Zagorje 49,9 Us Bjelo-varčane nastupili su u predstavni-č k u Bilogore i Koprivničanci: Neu-man, Badek i Tremski. Os jećalo se se pomanjkanje Gučijana, boji nije mogao nastupili zbog operaci je mandula., Najljepši utisak ostavili su Fingerkut, Sbukan i Robić.

Nogomet Zvuči nevjerojatno: Bjelovar-

čani su bili premoćni tobom ciele nogometne ulabmice, pa ipah su izgubili s posljcdkom S : 11

Neizbusan vratar i neodlučna navala priklonili su tom izhodu. Momčad Bilogore nastupila je u sliedećem -sastavu: Pavlinić, Čop, Stilinović, Fingeiliut (Horvat), Kiili-nel 1„ Veček, Kiuhnel II, MiloS, PJajčik Robić, Vinceković.

Sudac je imao slab dan u prodjivanju offside. — Momčad Bilogore trebala suspojačati četiri igrača iz Križevaca, no oni su sti-gli u Varaždin poslie utakmice.

Šakanje Ugodno su iznenadili šakači

iz Bjelovara:? Šober, Golib, Bion-dić, Kokotović, Trumić, Novosel.

SaVzcbnjom u srcu čekali smo

početak Slikanja i pravili planove bako ćemo odpremitl naše izuda-rane momke kući. No na naše, a i na varaždinsko veliko iznena-djenje oni su se pokazali skoro ravnopravni izkusnijlm Varaždin-cima. Izgubili smo sa 4.

Najljepše borbe dali' su Koko-tović i Biondić.

Rukomet Rukomelna utakmica preki-

nutu je zbog poodmaktog vreme-na kod slanja 2 : 1 za 'Varaždin. Možda će čitalac reći: »Dobar iz-govor nije nikada suvišan«, ali trebalo je biti u Varaždinu.

•

Poglavlje za sebe bilo je pred-s tavničko Ž. U. M. u odbojci. Na-še djevojke trebati će mnogo i mnogo vježbati dok će smjeti o -pet nastupiti.

O gostoprimstvu i brizi za naše natjecatelje od strana stože-ra U. M. Varaždin reći će konačnu Upravno zapovjedničtvo.

__. •

Atletičari i odbojkaši Bjelo-vara nastupili su 27. rujna t. g. na natjecanjima u Koprivnici.

Ustaška mladež Vel. župe Bilo-gora na športskim natjecanjima

u Varaždinu

Pr izor iz u takmice Š v e d s k a : Njemačka ( 3 : 2 ) u Ol impi j skom stadionu u Berlinu u k o j o j je pobjedi la Š v e d s k a . (E. S . )

Atletska natjecanja V a r a ž d i n , 3. listopada. 26.

! 27. rujna gostovala je Usta-ška mladež župe Bilogora na Sportskim natjecanjima povodom tjedna U. M. Velike župe Zagorje u Varaždinu.

Prvoga dana odnielo je naSe predstavničko vrlo licpu pDbjcdu u lahkoatletlcl, Sto jc dokaz, da je o v a uhvatila koriena u Bjelovaru i da imade licpu budućnost. To ima-demo u prvom redu zahvaliti g. Goiću, boji polaže mnogo pažnje i truda našim mladim športašima.

Konačni posljcdab naljccanja j e " i : 6S za Vel. župu Bilogora.

Bodovanje 4, 3, 2 , 1 po izri-čitom zahtjevu Varaždinaca, ne pokazuje dovoljno nadmoć Bjelo-vara. Pojedinačni posljedci su slj-edeći :

Junak:

60 m 1. Novosel (Zagorje) 8,4 sek. 2. St jcpanović (Bilogora) 8,6

1000 m 1. Kemar (Z) 3.16 min. 2. Petrović (B). Izgleda da su Va-raždinci pomladili Remara, jer j e isti na državnom prvenstvu u Za-grebu nastupao za Starčevićevu mladež).

Skok u dal j : 1. Stjepanović (B) 4.63 m , 2. Danijanović (Z) 4,19 m .

Skok u vis: Danijanović (Z) 143 cm. 2. Petrović (B) 130 cm.

Kugla (2 kg): 1. Novosel (Z) 13.6S cm. 2. Panjkota (Z) 13.22 cm.

Starčevićeva mladež: 100 m.: 1. Fingeiliut (B) 11,9

sek., 2. Skukan (B) 12,0 sek. O b a posljednja su unatoč vjetra u pr-sa vrlo dobra.

400 m.: I. SVukan (3) 57,00 sek, 2. Fabcta (Z) 54,4 sck. O v o je bila najljepša borba dana, u kojoj je skukan, premda je trčao ovu prugu prvi puta, u posljed-njem trzaju pobiedio odličnoga Fabctu.

1500 m.: I. Fabe'a (Z) 4:48,0 sek. 2. Kuhar IZ) 4:48.3 min.

Skok u dali: 1. Pingerhut (B) 5.67 m. 2. Neuman (B) 5.50 m.

Sbob u vis: 1. Pingerhut (B) 165 cm. 2. Haramija i (B) I 5 0 c m .

Koplje: 1 Robić (B) 46,20 ili 2. Tremsbi (B) 45.15 m.

Kugla: 1. Krešovcc (Z) 11,04 m. 2. MiloS (B) 10,?S m.

4 X 1 0 0 . teklići; Bilogora 49