Usvojenje djeteta

PZ FBIH u lanu 91 odreuje:Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajueg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodniki odnos.Nae porodino zakonodavstvo od 1979 godine predvia dva oblika usvojenja-nepotpuno i potpuno usvojenje. Nepotpunim usvojenjem izmeu usvojioca i usvojenika i njihovih potomaka zasnivaju se odnosi srodstva, kao i prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece, ako zakonom nije drukije odreeno. Potpunim usvojenjem izmeu staraoca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka, nastaju odnosi koji su po svim dejstvima identini odnosima izmeu krvnih srodnika.Usvojenik se potpuno integrira u porodicu usvojioca a prekida sve veze sa prirodnom porodicom.Predpostvake za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su:1.zajednike predpostavk koje se odnose na oba oblika usvojenja2.predpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja3.predpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenjaBez obzira na oblik usvojenja, Zakon kao osnovni cilj usvojenja istie brigu za djete kome treba osigurati porodicu i uvjete za normalan razvitak.Za uspjeno ostvarivanje ovog cilja poseban znaaj ima linost usvojioca kao budueg roditelja.Predpostavke na strani usvojiocaUsvojilac mora posjedovati osobine i svojstva koja unaprijed pruaju jamstvo da posjeduje kvalitete dobrog roditelja.PZ normira koja osoba ne moe biti usvojilac:-lice kome je oduzeto roditeljsko staranje-lice kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost-lice koje ne prua dovoljno jamstvo da e pravilno ostvariti roditeljsko staranjeNe moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ni sestra.Staratelj ne moe usvojiti svog tienika, dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti staratelja.PZ odreuje u kojoj ivotnoj dobi jedno lice moe biti usvojilac i razlika u godinama izmeu usvojioca i usvojenika.To moe biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.Pored navedenog odstupanja od pravila o ivotnoj dobi usvojioca, zakonodavac normira jo dav:1.ako usvojioci usvajaju isto djete, mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava ove uvjete.2.ako usvojioci usvajaju vie djece koja su meusobno braa i sestre, usvojiti mogu i ako je samo jedan od njih u ivotnoj dobi od 25-45 godina i ako je samo od jednog djeteta stariji 18 godina.Pretpostavke na strani usvojenikaUsvojenje se moe zasnovati samo ako je ono u interesu djeteta koje se usvaja, to u postupku zasnivanja usvojenja mora utvrditi nadleni organ.U naem pravu, moe se usvojiti samo maloljetno lice bez obzira radili se o potpunom ili nepotpunomj usvojenju.Kada je u pitanju potpuno usvojenje moe se usvojiti djete do 10 godina, dok se djete ne moe usvojiti prije nego napuni 3 mjeseca ivota.Nemoe se usvojiti djete maloljetnih roditelja.Predpostavke na strani priodnih roditelja usvojenikaKako je usvojenje mogue i kada usvojenik ima ive roditelje, zakon ne moe zanemariti njihove elje i njihovu saglasnost za usvajanje.Za usvajanje potreban je pristanak oba roditelja ili jednog roditelja djeteta.Zakon predvia i sluajeve kada za usvojenje nije potreban pristanak roditelja a to su:-kome je oduzeto roditeljsko staranje-koji ne ivi s djetetom, a 3 mjeseca je u veoj mjeri je zapusti staranje o djetetu-koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti znaenje usvojenja-kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost-kome je boravite nepoznato najmanje 6 mjeseci, a u tom periodu se ne brine za djete.Za usvojenje djeteta potreban je pristanak staratelja osim ako pristanak daje maloljetni roditelj.Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca i njegovih srodnika, i usvojenika i njegovih potomaka, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu.Potpunim usvojenjem prestaju sva prava i dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako djete ne usvoji maeha ili ouh.Predpostavke na strani usvojiocaPotpuno usvojiti djete mogu brani partneri zajedniki, te maeha ili ouh djeteta koje se usvaja ali8 i vanbrani partneri koji u vanbranoj zajednici ive najmanje 5 godina.Potpuno moe usvojiti samo jedna osoba ukoliko je ona maeha ili ouh djeteta koje se usvaja.Pretpostavke na strani usvojenikaPo novom PZ usvojiti se moe dijere do 10 godina ivota.PZ predvia mogunost usvojenja djece koja imaju ive roditelje.Ova mogunost izgleda kao ustupak nesavjesnim roditeljima.U ivotu nisu rijetki sluajevi nesvjesnih i nesposobnih roditelja koji niti mogu niti hoe da se brinu o djetetu.U takvim sluajevima mogunost usvojenja znai i mogunost djeije zatite.Pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenjaPretpostavke na strani usvojiocaNepotpuno mogu usvojiti samo brani partneri zajedniki, jedan brani partner uz pristanak drugog, maeha ili ouh.Lice koje nije u braku i vanbrani partneri takoer mogu nepotpuno usvojiti, ali zakon za njih predvia i dodatne uvjete.Naime, u oba sluaja usvojenje je mogue ako postoje naroito opravdani razlozi, a kada su u pitanju vanbrani partneri, vanbrana zajednica mora trajati najmanje 5 godina.U praksi nadlenih organa kao najee se navodi privrenost i vezanost djeteta za budueg usvojioca, prethodno staranje o djetetu u nekom drugom svojstvu, posebno lini kvaliteti usvojioca i sl.Pretpostavke na strani usvojenikaNepotpuno se moe usvojiti samo maloljetno djete, odnosno djete do navrene 18 godine ivota.Ako je djete navrilo 10 godina i ako je sposobno da shvati znaenje usvojenja, potreban je i njegov pristanak.U smislu PZ predvien je jedinstven postupak za zasnivanje i potpunog i nepotpunog usvojenja.Pitanje stvarne nadlenosti u savremenom pravu nije rijeeno jednoobrazno, nego upravo onako kako stoji u Evropskoj konvenciji o usvojenju: .Prema odredbama PZ stvarno je nadlean organ starateljstva, znai cenrtar za socijalni rad, a u opinama i kantonima gdje on ne postoji, opinska sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova.Mjesno nadlean je organ starateljstva mjesta prebivalita, odnosno boravite djeteta, ako se njegovo prebivalite ne moe utvrditi.Posljedice potpunog usvojenja

Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca i njegovih srodnika, i usvojenika i njegovih potomaka, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu.Potpunim usvojenjem prestaju sva prava i dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako djete ne usvoji maeha ili ouh.U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usojenika.Usvojioci sporazumno odreuju ime usvojenika.Kada je u pitanju prezime, usvojenik dobiva zajedniko prezime usvojioca.Ako ne postignu sporazum o prezimenu usvojenika, prezime e odrediti organ starateljstva.Potpuno usvojenje je neraskidivo.Potpuno usvojenje predstavlja smetnju za zakljuenje punovanog braka, pa usvojenik i njegovi potomci ne mogu zakljuiti brak s usvojiocem i njegovim srodnicima u istom stepenu kao ni srodnici po krvi.Ali usvojenik ne moe zakljuiti brak ni sa svojim biolokim srodnicima.Tubu za ponitenje braka u tom sluaju pripada branim partnerima i organu starateljstva.Posljedice nepotpunog usvojenjaNepotpuno usvojenje izmeu usvojioca i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju se odnosi srodstva, kao i prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece, ako zakonom nije drukije odreeno.Ali, vrenje roditeljskog prava prirodnih roditelja miruje, s mogunou da se ui doreenim situacijama ponovo aktivira.Zasnivanjem nepotpunog usvojenja usvojilac stie roditeljsko staranje prema usvojeniku.Usvojilac moe usvojenika ograniiti ili iskljuiti iz prava nasljeivanja, pod uvjetima predvienim Zakonom.U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika.Prestanak usvojenja

Usvojenje se moe raskinuti:-odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti ili na prijedlog usvojioca, ako utvrdi da to zahtjevaju opravdani interesi usvojenika-odlukom organa starateljstva na pojedinani ili zajedniki prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.Raskid usvojenja rijeenjem organa starateljstva po slubenoj dunostiPZ predvia mogunost raskida nepotpunog usvojenja odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti, ako to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika.S obzirom na ovlatenja organa starateljstva da intervenira u oblasti odnosa roditelja i djece samo dok je djete maloljetno logino je da on moe raskinuti usvojenje samo onda kada to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika.Raskid usvojenja rijeenjem organa starateljstva na prijedlog usvojiocaNepotpuno usvojenje moe raskinuti organ starateljstva, na prijedlog usvojioca ako utvrdi da to zahtjevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika.Razliite okolnosti mogu ugroziti interese usvojioca i usvojenika, kao meusobni sukobi, nedolino ponaanje usvojenika.Usvojilac moe traiti raskid zbog svoje bolesti i nekih drugih razloga koji ga sprijeavaju da svoju roditeljsku obavezu prema usvojeniku vri u njegovom interesu.Bez obzira koliko razlozi za raskid usvojenja bili ozbiljni, njegovu opravdanost mora utvrditi organ starateljstva.Raskid usvojenja rijeenjem organa starateljstva na pojedinaan ili zajedniki zahtjev usvojioca i punoljetnog usvojenikaZahtjev za raskid usvojenja organu starateljstva mogu podnijeti pojedinano ili zajedno usvojilac i punoljetni usvojenik.Poto usvojenik nije maloljetan, zakonodavac ne zahtjeva ispitivanje njegovih opravdanih interesa, ve obavezuje organ starateljstva da utvrdi postojanje opravdanih razloga za raskid usvojenja.

Priznavanje oinstva

Oinstvo se moe priznati samo djeteta koje ima status vanbranog djeteta, bilo da je taj status dobio samim roenjem, bilo naknadno, uspjeno osporenim branim oinstvom.To znai da se branom djetetu, poto se njegovim ocem smatra mu majke djeteta, ne moe priznati oinstvo prije no to se sa uspjehom ospori brano oinstvo.Za razliku od utvrivanja vanbranog oinstva sudskom presudom, priznanje vanbranog oinstva sudskom presudom, priznanje vanbranog oinstva je prihvaeno kroz cijeli historiju prava.Zakoni su oduvijek priznavali pravo mukarca da dobrovljno izjavi da je otac djeteta roenog van braka, ali su zato radi zatite interesa tog mukarca i njegove brane djece zabranjivali utvrivanje oinstva sudskim putem protivno njegovoj volji.Uslovi za priznavanje oinstva su:1.prvi uslov se tie osobe koja daje izjavu o priznanju.Osoba koja sebe smatra ocem djeteta daje izjavu o tome, koja se, poto je data dobrovoljno, ne provjerava, ve se smatra istinitom, to znai ova osoba ne mora nita dokazivati ni da je imala polni odnos sa majkom djeteta, niti da je vjetaenjem utvreno da je bioloki otac djeteta.PZ normira da oinstvo moe priznati i maloljetnik ako je stariji od 16 godina, kao i osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, ako su sposobni shvatiti znaenje izjave o priznanju oinstva.2.drugi uslov tie se djeteta koje se priznaje.Dijete se u pravilu priznaje tek nakon to se rodi i to za vrijeme cijelog njegovog ivota.PZ normira da se oinstvo mora priznati i prije roenja djeteta.Meutim priznanje zaetog djeteta ima samo uslovno dejstvo jer e pravne posljedice proizvesti samo ako se djete rodi ivo.Isto takoPZ normira mogunost priznanja oinstva djeteta i poslije smrti djeteta, ali samo pod uslovom da je ono ostavilo potomstvo.3.trei uslov se tie razlike u godinama.Izmeu osobe koja priznaje oinstvo i djeteta koje se priznaje mora postojati razlika u godinama koja je uobiajena i potrebna za zasnivanje prirodnog roditeljskog odnosa.4.etvrti uslov tie se forme izjave o priznanju.PZ normira da se oinstvo moe priznati pred matiarem, organom starateljstva, sudom ili notarom te u testamentu.5.peti uslov je pristanak majke odnosno djeteta na priznanje oinstva.Iako je priznanje ocinstva jednostrani akt, ipak je za njegovu punovanost potreban pristanak majke djeteta odnosno samog djeteta.PZ normira da je za upis priznanja oinstva potreban pristanak majke djetata.Izjavu o pristanku majka moe dati pred matiarem, organom starateljstva, sudom i notarom.Pristanak majke se ne trai onda kada oinstvo prizna osoba za koju se majka prethodno prilikom prijave roenja djeteta ili po pozivu matiara ili organa starateljstva izjasnila da je otac djeteta.Ta ranija izjava majke smatra se njenim pristankom na priznanje.Pristanak samo majke je dovoljan ako je djete mlae od 14 godina ili je starije ali nesposobno za rasuivanje.U zakonu je normiranoda je ako je djete navrilo 14 godina i sposobno shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje, i tu izjavu djete daje pred organom starateljstva.

Starateljstvo

Stararteljstvo je posebna zastita koju drustvena zajednica pruza maloljetnim osobama bez roditeljskog staranja I punoljetnim osobama koje nisu sposobne ili koje nisu u mogucnosti starati se o sebi,svojim pravima,interesima I obavezama. Osoba cija se zastita ostavruje stararteljstvom su:maloljetnici bez roditeljskog staranjapunoljetne osobe koje nisu sposobe starati se o sebi,svojim pravima,interesima I obavezama,kojim je zbog toga oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnostpunoljetne osobe koje nisu,iz bilo kojeg razloga,u mogucnosti starati se o sebiprema razlozima zbog kojih se osoba stavlja pod starateljstvo,razlikuju se tri vrste starateljstva:starateljstvo nad maloljetnim osobamastarateljstvo nad punoljetnim osobama kojima je oduzeta ili ogranicena poslovna spsobnoststarateljstvo u posebnim slucajevimaSvrha starateljstav je u prvom redu zastita licnosti sticenika,posto se on,u pravilu kao poslovno nesposobna osoba,ne moze sam starati o sebi.Tek nakon osiguranja zastite licnosti,poklanja se paznja I briga zastiti njegovih imovinskih interesa.Zastita sticenika,kao svrha starateljstva,nije ista kod svih vrsta starateljstva.U slucaju starateljstva nad maloljetnicima,njegova je svrha zamjena roditeljskog staranja(posebno njegovo zdravlje,odgoj,obrazovanje I osposobljavanje za samostalan zivot I rad).Kao svrha starateljstva nad punoljetnim osobama u zakonu je odredjena zastita licnosti I interesa ovih osoba,a narocito njihovim lijecenjem I osposobljavanjem za samostalan zivot I rad.Kod starateljstva za posebne slucajeve,svrha starateljstva je zastita njenih prava I interesa,odnosno zastupanje osobe koja je sprijecena da sama stiti svoja prava I interese.

PZ FbBiH je za organ starateljstva odredio centar za socijalni rad.U kantonima I opcinama u kojima nije osnovan centar za socijalni rad,poslove starateljstva vrsi opcinska sluzba kojoj je povjereno vrsenje tih poslova.Radi uspjesnijeg obavljanja poslova starateljstva,zakon normira mogucnost za organ starateljstva,da osnuje strucno tijelo.Ovo tijelo sastavljeno od ljekara,psihologa,pedagoga,socijalnog radnika,pravnika I drugih strucnjaka,razmatra strucna pitanja I predlaze organu starateljstva poduzimanje pojedinih mjera starateljstva. Kao drugostepeni organ u ovoj oblasti Federalno ministarstvo rada I socijalne politike.

Mjesna nadleznost organa starateljstva u poslovima starateljstva odredjuje se prema prebivalistu osose stavi pod starateljstvo, ako se on one moze utvrditi,onda prema njenom boravistu.Sa promjenom prebivalista mijenja se I nadleznost organa strateljstva.Medjutim nadleznost organa starateljstva se ne mijenja za vrijeme dok se sticenik nalazi van podrucja tog organa zbog skolovanja,profesionalne rehabilitacije,socijalne ili zdravstvene zastite ili iz slicnih razloga.Staralac se odredjuje kao poslovno sposobno fizicko lice koje ima odredjena licna svojstva I sposobnosti,postavljeno od strane organa starateljstva ili po sili zakona,po svom prethodnom pristanku,da se pod nadzorom organa starateljstva samostalno I savjesno stara o licnosti,pravima,interesima I imovini sticenika.Prema ovoj definiciji za staraoca vrijedi slj.:

1.staralac je fizicka osoba koja ima poslovnu sposobnost,licna svojstva I sposobnosti za uspjesno obavljanje svoje funkcije 2. funkcija staraoca se zasniva na nacelu dobrovoljnosti 3. staralac svoju funkciju vrsi samostalno,ali pod nadzorom organa starateljstva

Najbolji interes djeteta prilikom povjeravanja djeteta treem licu ili ustanoviU smislu zatite prava i interesa djeteta, zakonodavac je posebno uredio sluajeve kada moe doi do odvajanja djeteta od njegovih roditelja. Organ starateljstva nadlean je da preduzima potrebne mjere radi zatite linih I imovinskih prava i interesa djeteta.Primjenom standarda najmanjeg posezanja, organ starateljstva vrei svoje nadlenosti prethodno preduzima preventivne mjere i mjere nadzora (mjere stalnog nadzora nad vrenjem roditeljskog prava I mjere pojaanog nadzora nad djetetom).Meutim, ukoliko se ove mjere pokau neefikasnim ili u sluaju dasu ispunjeni zakonom propisani uslovi, organ starateljstva moe dijete povjeriti drugom roditelju, treem licu ili odgovarajuoj ustanovi, ako ne postoji sudska odluka o povjeravanju djeteta.Rije je o mjeri kojom se vri odvajanje djeteta od roditelja ili roditelj. U porodinom zakonodavstvu RS ova mjera oznaava se kao "oduzimanje djeteta" i povjerena je u nadlenost organu starateljstva, ako o tome nije prethodno odluivao sud.Sud moe dijete povjeriti na zatitu i vaspitanje drugom licu kada to zahtijevaju interesi djeteta, odluujui u branom sporu o ponitenju ili razvodu braka, ili odluujui nakon okonanja branog spora, ako to zahtijevaju promijenjene prilike. Dakle, sud je, kao i organ starateljstva, temeljem odredbe stava 2 l. 90 PZ RS snabdjeven ovlaenjem da donese odluku o povjeravanju djeteta treem licu kada to zahtijevaju interesi djeteta, a da pri tome nije nuno da su isti ugroeni od strane njegovih roditelja. Imajui u vidu dualistiki koncept - u smislu nadlenosti organa za donoenje ove odluke, te zakonsku terminologiju, nesumnjivo je da je zakonodavac u RS preuzeo ova rjeenja iz ranije vaeeg zakonskog propisa. U zakonodavstvu FBiH organu starateljstva u nadlenost se daju blae i preventivne mjere, odnosno generalno ovlaenje u smislu zatite prava i najboljeg interesa djeteta, dok su posebno propisane, stroije mjere, koje za posljedicu imaju odvajanje djeteta od roditelja, povjerene sudu. Isto vrijedi i za porodino pravo u BD. Naime, odluci suda o povjeravanju djeteta na uvanje i vaspitanje drugom licu ili ustanovi prethodi oduzimanje roditelju prava da ivi sa djetetom u vanparninom postupku.Povjeravanje djeteta na zatitu i vaspitanje treem licu ili ustanovi mogu izvriti i sami roditelji, ako to zahtijevaju interesi djeteta i ako je to prethodno odobrio organ starateljstva. Istina, autonomija volje roditelja u ovom sluaju nije suverena i ograniena je dozvolom organa starateljstva - koji bi u smislu zatitnika interesa djeteta trebao da sprijei donoenje tetne odluke i nastupanjeza dijete nepovoljnog pravnog finala, ali je interesantno da se procijena interesa djeteta preputa roditeljima, to nije u saglasnosti sa Konvencijom, u kojoj se istie da o odvajanju djeteta od roditelja "odluuje nadleni organ" i "na osnovu sudskog uvida".Isto tako, odredbamaPZ RS propisano je da e u sluaju kada roditelji odlaze na privremeni rad u inostranstvo (ili onaj roditelj sa kojim dijete ivi) i sa sobom ne vode dijete, ono biti povjereno na zatitu i vaspitanje drugom licu ili odgovarajuoj ustanovi, ako se sa tim organ starateljstva prethodno saglasi. Iako napori roditelja da svojim radom obezbijede sredstva za izdravanje djeteta i porodice predstavljaju ponaanje u cilju ispunjenja ne samo moralnih, ve i pravnih dunosti i zasluuju pohvalu, smatramo da se interesi djeteta ne smiju pretpostaviti interesima porodice. U ovom sluaju izvrena je potpuna objektivizacija kriterijuma za odvajanje djece od roditelja odlazak na privremeni rad u inostranstvo i nevoenje djece.Ovde se ne radi o postojanju ili procjeni neijeg interesa kao kriterijuma (interes djeteta ili interes roditelja), ve zakonodavac ovakvom regulacijom odnosa podrazumijeva da se radon angaovanje roditelja, pogotovo u inostranstvu, ne moe drugaije cijeniti nego kao interes kako roditelja i djece, odnosno kao interes porodice, ime neuvjerljivo pribavlja moralno-pravni legitimitet razmatranom pravilu.Posebno je intersantan uslov da se rad odvija u inostranstvu, to govori o drutvenom kontekstu i uopte o relativno drugaijem odnosu prema regulativi odnosa roditelja i djece u vrijeme kreiranja ovog pravila. Dakle, razlozi zbog kojih se dijete moe odvojiti od roditelja ili roditelj propisani su zakonom, to je nuno zbog pravne sigurnosti, kako sa aspekta zatite prava i interesa djeteta, u smislu otklanjanja negativnih posljedica u podizanju i razvoju djeteta, tako i sa stanovta pravne zatite prava roditelja, budui da je rije o najstroijoj roditeljskopravnoj sankciji poslije oduzimanja roditeljskog prava. Kada se ustanovljava nadlenost suda da odluuje o ovompitanju, onda se kao razlog i kriterijum predvia interes djeteta. Meutim, kada,u vrenju nadzora nad vrenjem roditeljskog prava,o povjeravanju djeteta drugom licu ili ustanovi odluuje organ starateljstva, zakonodavac zauzima drugaiji pristup.Rije je o zlostavljanju djeteta, zanemarivanju brige o djetetu, zanemarivanju vaspitanja djeteta ili poremeaja u vaspitanju djeteta, kao razlozima zbog kojih organ starateljstva moe postupiti na prethodno opisani nain.Centar za socijalni rad

Centar za socijalni rad, kao javna ustanova socijalne zatite1 i kao organ starateljstva koji vri javna ovlacenja, specijalizovan je za pravnu zatitu porodice, njenih clanova koji imaju potrebu za pravnom zatitom i pomoc porodici. Centar za socijalni rad prema porodicnopravnim propisima predstavlja osnovnog nosioca kompleksne pravne zatite porodice koji ima zadatak da vri stalni nadzor nad vrenjem roditeljskog prava. Iz tog razloga, centar za socijalni rad, kao organ starateljstva, u svakom gradanskom sudskom postupku moe da ima raznovrsne procesne uloge i funkcije koje treba da omoguce da se postulirana porodicno pravna zatita ostvari u faktickim ivotnim odnosima. irok dijapazon ovlacenja i procesnih uloga koje organ starateljstva ima u gradanskom sudskom postupku, bez obzira da li se ti sudski postupci vode samostalno ili adheziono (pridrueno) uz osnovni postupak, omogucavaju organu starateljstva da realizuje zakonom postavljene zadatke na planu ostvarivanja korektivnog nadzorai posebne porodicnopravne zatite.6