1. Pojmovno određenje propagande

Sam pojam “ propaganda” nastala je od latinske riječi propaganda što znači širenje , rasprostiranje.Iako je propagandna aktivnost stara koliko i postojanje čovjeka u prvobitnom značenju to je bio sinonim za djelatnost kojoj je cilj da preko odgovarajućih medija utiče na ljude mjenjanjem njihovih ideja i stavova.Nastanak same riječi propaganda veže se za početak 17. vijeka, odnosno 1622 godine kada je papa Grgur XV osnovao Bratstvo za širenje vjere .Glagolska imenica “ propaganda “ preuzeta je kasnije kao naziv za složenu komunikacijsku aktivnost čiji je cilj uvjeravanje radi usmjeravanja stavova, mišljenja, osjećanja, i ponašanja ljudi.Od tada pa do danas, riječ “ propaganda “ je ušla u skoro sve jezike.Sam pojam se u današnje vrijeme poimlje uglavnom kao dvoznačan pojam:Kao djelatnost i kao komunikološka disciplina.Gledajući iz ugla njenog praktičnog značenja propaganda je svjesna, planska komunikacijska aktivnost usmjerena ka mijenjanju i modeliranju mišljenja, stavova i ponašanja ljudi ili društvenih grupa prema interesima i zamislima onog ko propagandu organizuje i realizuje shodno unaprijed određenom cilju.Propaganda je istovremeno komunikološka disciplina koja se bavi pitanjima uticaja na ljude u komunikacijskom procesu kako bi se oni pridobili za realizaciju određenih (političkih, ideoloških, komunikoloških, ekonomskih, vojnih, kulturnih, vjerskih ) namjera i interesa .Kao komunikološka disciplina propaganda ima predmet istraživanja, historijsko utemeljenje, povezanost sa drugim naukama i naučnim područjima, naučne ciljeve, metode, tehnike i tehnike, sredstva i kanale djelovanja.Propaganda posebno izučava pitanje političkih, ekonomskih, vjerskih, kulturnih procesa, interesa I njihovo ispoljavanje u komunikacijskom procesu, pitanje ljudskih potreba za novim informacijama I znanjima, pitanje psihosocijalnih stanovišta karakteristika pojedinca I grupa, te pitanje tehnološke baze za posredovanje poruka, odnosa, uticaja, I promjena do kojih dolazi u propagandnom procesu.