pojam o sebi
DESCRIPTION
socijalna percepcija, pojam o sebiTRANSCRIPT
-
Pojam o sebiPriroda i struktura pojma o sebi
-
Pojam o sebi
I. Priroda pojma o sebi
-
Priroda pojma o sebiWilliam James definirao je osnovni dualizam samoga sebe: to je i objekt, ili pojam o sebi (nae znanje o tome tko smo), i subjekt, ili svijest o sebi (in razmiljanja o samome sebi).
-
Priroda pojma o sebiIspitivanja na djeci ukazuju da se samospoznaja poinje razvijati u dobi od oko dvije godine.
-
Priroda pojma o sebiOstala razvojna istraivanja pokazuju da se tijekom djetinjstva i adolescencije pojam o sebi razvija od konkretnog i ogranienog na karakteristike podlone opaanju do apstraktnijeg i usmjerenog na psiholoke karakteristike.
-
Pojam o sebi
II. Struktura pojma o sebi
-
Struktura pojma o sebiSocijalni kognitivistiSheme o sebi = kognitivne generalizacije o sebi, nastale na osnovi iskustva, koje organiziraju i vode obradu svake informacije koja se odnosi na samog pojedinca (Markus, 1977)
individualno specifine
-
Struktura pojma o sebiTeoretiari socijalnih uloga
u razliitim ulogama koje zauzimamo izraavamo razliite aspekte pojma o sebirazliite uloge mogu dijeliti odreene zajednike osobine, reprezentirajui tako kontinuitet u neijoj linosti
-
Struktura pojma o sebiTeoretiari socijalnih uloga
uloge su organizirane hijerarhijski, od najvanijih do najmanje vanihto znai da neki aspekti pojma o sebi prevladavaju u oblikovanju naih misli i ponaanja, dok ostali dolaze do izraaja samo u specifinim situacijama npr. Leary, 1986. izbor sportova
-
Struktura pojma o sebiZato svi aspekti pojma o sebi ne utjeu na ponaanje istovremeno? sheme o sebi razlikuju po dostupnosti, tj. kako brzo mogu doi u prvi plan za svaku kognitivnu shemu, pa tako i shemu o sebi, trenutna situacija utjee na dostupnost znak povezan s nekom naom socijalnom ulogom uinit e neke aspekte naeg pojma o sebi u tom trenutku bre dostupne nego druge
-
Struktura pojma o sebiDio pojma o sebi koji je aktiviran ulogom koju osoba zauzima u nekom trenutku naziva se radni pojam o sebi.on se mijenja kad promijenimo ulogu u odreenoj mjeri mi postajemo razliite osobe kako prelazimo iz situacije u situaciju Predstavlja li to problem? Moe li to dovesti do krize identiteta?
-
Struktura pojma o sebiTono je upravo suprotno - razliitost i kompleksnost pojma o sebi povezana je s niom razinom stresaPatricia Linville (1985, 1987)vea kompleksnost pojma o sebi predstavlja svojevrsni ublaiva stresnih dogaaja ljudi sa sloenijim pojmom o sebi manje su skloni depresiji i bolestiosjeaju manje promjene u raspoloenju nakon uspjeha ili neuspjeha u jednom podruju svog ivota
-
Pojam o sebi
III. Razlike u definiranju sebe
-
Priroda pojma o sebiKulturalne razlike u definiranju sebeU mnogim zapadnim kulturama ljudi imaju nezavisan pogled na sebe (definiraju se prvenstveno u terminima vlastitih misli, osjeaja i ponaanja). U mnogim azijskim kulturama ljudi imaju meuzavisan pogled na sebe (definiraju se prvenstveno u terminima svojih odnosa s drugim ljudima). Singelis (1994) Skala nezavisnosti/meuzavisnosti
-
Priroda pojma o sebiSpolne razlike u definiranju sebeini se da postoji razlika u nainu na koji mukarci i ene u SAD-u definiraju sebe, pri emu ene imaju vie meuzavisan pogled na sebe nego mukarci.Te razlike su, meutim, male, i razlika je vie u vrsti odnosa koji su relevantni za sliku o sebi. enama su vaniji bliski odnosi, a mukarcima vee grupe i kolektivi (Gabriel & Gardner, 1999)
-
Priroda pojma o sebi
Chart1
2970
6929.5
mukarci
ene
proporcija ispitanikovih izvjetavanja o dogaaju
Spolne razlike u tipovima meuovisnosti
5.1.
mukarciene
odnosni dogaaji2970
kolektivni dogaaji6929.5
5.1.
mukarci
ene
proporcija ispitanikovih izvjetavanja o dogaaju
Spolne razlike u tipovima meuovisnosti
5.2.
15.5
14
11
11
8.5
7.8
7.5
6.1
6
5.1
4
2.5
5.2.
Istraivaki projekti
Hrana
Televizija i radio
Openito
Razgovor
Ljudi
O sebi
Odmaranje, oputanje
Kuanski poslovi
Vrijeme
"Ne razmiljam o niemu"
Posao
Postotak misli koje pripadaju istoj kategoriji (suma jednaka 100%)
"O emu razmilja"
5.4.
Blokovi dana1-315.1
4-517
6-726
8-919.8
10-1123
12-1320
1-325
4-523
6-723
8-928.5
10-1124.7
12-1328
1-317
4-519
6-722
8-916
10-1112
12-135
5.4.
osnovna linija (bez nagrade)
program nagraivanja
naknadno mjerenje (bez nagraivanja)
Minute
7.4.
Jaki argumentiSlabi argumentiJaki argumentiSlabi argumenti
Izvor niske strunosti0.6-0.59Izvor niske strunosti-0.1-0.65
Izvor visoke strunosti0.69-0.4Izvor visoke strunosti0.40.2
7.4.
Jaki argumenti
Slabi argumenti
Dogovor
Visoka osobna vanost
7.6.
Jaki argumenti
Slabi argumenti
Dogovor
Niska osobna vanost
13.2.
bez filma i uputafilm, bez uputafilma s uputama
prije eksp.756569
prvi tjedan854535
drugi tjedan754022
834324.33
914626.66
prvi mjesec994929
93.749.2528.66
95.6849.528.33
94.0249.7528
92.365027.66
90.750.2527.33
89.0450.527
87.3850.7526.66
85.725126.33
84.0651.2526
82.451.525.66
80.7451.7525.33
trei mjesec795225
13.2.
bez filma i uputa
film, bez uputa
filma s uputama
Prosjean broj popuenih cigareta po danu
Efekti izazivanja straha na promjenu stava
13.6.
RutgersPrinceton
Prosudbe o lanovima unutarnje grupe5654.9
Prosudbe o lanovima izvan grupe7259.9
13.6.
Rutgers
Princeton
procjenqa postotka studenata koji imaju sline izbore kao i ciljana osoba
mislim da je lake skenirati grafikon nego ga crtati - ako bude potrebe iscrtat cu ga
-
Priroda pojma o sebiUnato kulturalnim razlikama, ljudi su slini po nekim osnovnim motivima: za samoprocjenom (Kakav sam?), samopotvrivanjem (Vrijedim) i samouzdizanjem (Bolji sam).
-
Funkcije pojma o sebiIstraivai su ukazali na tri vane funkcije kojima slui pojam o sebi. To su:organizacijska funkcija (slui nam kao shema koja odreuje to primjeujemo, o emu razmiljamo i to pamtimo), emocionalna funkcija (odreuje kako se osjeamo usporeujui svoj stvarni pojam o sebi s idealnim i oekivanim) i izvrna funkcija (upravlja naim postupcima i planiranjem budunosti).
-
Pojam o sebi
IV. Samopotovanje
-
SamopotovanjePod samopotovanjem (self-esteem) podrazumijevamo vrednovanje ili evaluaciju sebe bilo na pozitivan bilo na negativan nain. Razvijeno je mnogo mjera za ispitivanje samopotovanja, od kojih je jedna od najpoznatijih Rosenbergova skala (1979).
-
SamopotovanjeIako se javljaju povremene promjene u samopotovanju, veina mjera polazi od pretpostavke da je samopotovanje stabilno (trait, a ne state). Drugim rijeima, neki se ljudi vrednuju pozitivno u veini situacija, dok se drugi veinom procjenjuju negativno. Neki aspekti pojma o sebi vaniji su za samopotovanje od drugih. Ljudi se razlikuju u vanosti koju pridaju pojedinim aspektima svog pojma o sebi. Skala samosvianja/samokompetentnosti (Tafarodi & Swann, 1995)
-
SamopotovanjeVrednovanje samog sebe temelji se na nizu razliitih iskustava. Doivljaji uspjeha dovode do poveanog samopotovanja, dok e snieno samopotovanje slijediti nakon ponovljenih neuspjeha. Zadovoljstvo trenutnim aktivnostima, prijateljstvima i romantinim vezama doprinosi poveanom samopotovanju, dok ga nedostaci na ovim podrujima smanjuju.Fizike karakteristike i izgled takoer doprinose samopotovanju (npr. Tucker, 1983).
-
SamopotovanjePrecjenjivanje pozitivnih aspekata naeg pojma o sebi moe takoer biti nain definiranja vlastitog samopotovanja. npr. veina ljudi se smatra fiziki privlanijima nego to ih drugi procjenjuju (Pittenger & Baskett, 1984) Roth, Snyder & Pace (1986) Unato svojoj nerealistinoj osnovi, pozitivno samovrednovanje se openito smatra dobrim i oznaka je psihiki zdrave osobe. Nisko samopotovanje se, s druge strane, openito smatra loim i ukazuje na potekoe u funkcioniranju osobe.
-
Samopotovanjeesto su negativne emocije koje osjeamo posljedica negativnog samovrednovanja. No, na samopotovanje moe utjecati i to kako sebe doivljavamo i to od sebe oekujemo.Teorija neusklaenih pojmova o sebi (self-discrepancy - Higgins, 1987):do negativnih emocija dolazi zbog nesuglasja izmeu onog kakvi jesmo i onog kakvi bismo eljeli ili kakvi mislimo da bismo trebali biti
-
Neusklaeni pojam o sebi (Higgins, 1987)Aktualno JATraeno JANesuglasjeSocijalna anksioznost
Aktualno JAIdealno JANesuglasje
Depresija
Preklapanje pojmova o sebi
Zadovoljstvo