Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

POGLED

Senada Tikveša

DUBROVAČKI LIJEČNIK MOJZES

Ž idovski liječnici su kao stručnjaci bili ljudi velikog znanja i umijeća pa se dubrovačka vlada za njih zauzimala, te ih branila od pro-

gona crkvenih vlasti. Jedan od poznatijih primjera je onaj liječnika Mojzesa. Cije-nili su ga i vlada i stanovnici Dubrovnika, koje je uspješno liječio. 24. svibnja 1495.

godine, vlada je pisala svom nadbiskupu, da se zauzme kod pape, kako bi se liječni-ku Mojzesu dopustilo liječenje kršćana u Dubrov¬niku. Ipak, ovaj je fizik dočekao mučan kraj. Zadavljen je u tamnici Dvo-ra, u noći 10. kolovoza 1502. g. zbog lažne optužbe da je sudjelovao u ritual¬nom umorstvu neke starice. Okolnosti u kojima

je izgubio život, tajnovitost sudskih op-tužbi i njihovo izvršenje, upućuju na zak-ljučak koliko je bio poznat i priznat i izvan granica Republike. Bio je cijenjen i među turskim i bosanskim velikašima, koje je često odlazio liječiti i koji su koristili njego-vo umijeće, pa su se Dubrovčani opravda-no bojali njihove osvete.

MOZA Ki

PREDNOSTI EU - ZA HRVATSKU I GRAĐANE RH• Hrvatska je sukreator europske politike.• Hrvatska ima po jednog suca u Europskom sudu pravde, Općem sudu

i Revizorskom sudu. U skupštini Europske središnje banke predstavlja nas guverner HNB-a.

• Hrvatski jezik jest ravnopravni 24. službeni jezk u EU. Svi službeni do-kumenti moraju biti objavljeni i na hrvatskome jeziku, a hrvatski građani mogu se europskim institucijama obraćati na hrvatskom jeziku.

• Hrvatska jest sastavni dio unutarnjeg tržišta EU čime se olakšava izvoz hrvatskih proizvoda na tržište s oko 508 milijuna potrošača.

• Otvaranjem tržišta i olakšavanjam uvoza hrvatski potrošači dobili su veći izbor cijena i kvalitete proizvoda.

• Hrvatski građani mogu se zapošljavati u drugim državama članicama, pri čemu će uživati sva radna i socijalna prava i porezne olakšice kakve ima i matični radnik.

• Hrvatski poduzetnici imaju mogućnost pružanja usluga u svakoj članici EU, a da se u njima poslovno ne nastanjuju.

• Nadzor pravosuđa i javnih nabava rezultirat će većom transparentno-šću u javnim nabavama te smanjenjem korupcije - veća učinkovitost javnog sektora kao i pozitivan utjecaj na gospodarstvo i zapošljavanje.

• Zbog carinske unije ukinute su granične kontrole prema EU. • Teret subvencioniranja poljoprivrede postupno će se prenositi s držav-

nog proračuna na EU.• Viša je razina sigurnosti hrane zbog postroženih higijenskih standarda,

što ne bi trebalo ugroziti tradicionalnu proizvodnju sira i vrhnja, kolinje itd.• Veća pozornost posvećuje se zaštiti okoliša.• Bolje je organiziran poljoprivredni sustav uz znatno veća ukupna ulaga-

nja, osobito u ruralni razvoj, što bi trebalo povećati konkurentnost.• Potiče se malo i srednje poduzetništvo.• Dostupna sredstva iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, koja su

na raspolaganju Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju Europske unije od 2014. do 2020. godine, iznose 11.3 milijarde eura, od čega 3.3 milijarde eura pripadaju zajedničkoj poljoprivrednoj politici.

• Očekuje se poboljšanje prometne infrastrukture, odnosno modernizaci-ja željezničke infrastrukture uz potporu sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

• Iskorištavaju se mogućnosti za financiranje Pelješkog mosta, koridora 5C, nastavka izgradnje Jadransko-jonske autoceste te financiranje sveukupnog prometnog sustava RH (luke, riječni kanali, zračne luke, željeznice itd.)

• Iz programa ‘Jamstvo za mlade’ Hrvatskoj je dostupno 66.177.144 eura.• Hrvatski državljani mogu studirati na europskim visokim učilištima pod

istim uvjetima kao i državljani države članice u kojoj se nalazi sveučilište – ERASMUS+.

• Bankovna unija omogućava liberalizaciju i jednaka pravila u financij-skom sektoru za sve unutar EU.

• Roaming unutar EU ukinut je 15. lipnja 2017. • I još mnogo toga...

MOJI PRIORITETI• Ulazak RH u Schengen i Eurozonu• Sigurnost, migracije i terorizam• Europski put BiH, jednakopravnost triju konstitutivnih naroda• Rješenje odnosa sa Srbijom (pronalazak nestalih iz Domovinskog rata,

povrat kulturne baštine i prava hrvatske manjine), Kosovo• Transatlantski odnosi, ukidanje viza za SAD• Prometna povezanost RH sa EU, mreža koridora i Pelješki most• LNG terminal• Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju• Borba protiv raka - Fight&Win, Cannabis u medicinske svrhe• Erasmus+• Nezaposlenost mladih• Jednakost spolova, borba protiv nasilja nad ženama i djecom, veća

roditeljska prava i prava radnika• Voda kao javno dobro (Right2Water) i NE privatizaciji vode• Klimatska diplomacija i provedba Pariškog sporazuma• Provedba Europske strategije za plastiku – ukidanje plastičnih vrećica• Uklanjanje smeća na hrvatskoj obali, plogging• Jačanje Fonda solidarnosti za poplave, suše i požare• Jednaki proizvodi za zapadno i istočno tržište EU• Zaštita geografskog porijekla HR vinskih sorti• Status hrvatskih malih ribara i očuvanje morskog ekosustava• Roaming, WiFi4EU, 5G

Ostvareno je pet ključnih točaka iz programa “Hrvatski glas u Europi”Hrvatska – most prema Jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na brigu o napretku Bosne i Hercegovine.

Građani i institucije informirani su o načinu korištenja dostupnih sredstava iz EU fondova. Pružena je potpora malim i srednjim tvrtkama kako bi se pokrenulo gospodarstvo u RH te privukle investicije.

Izgradnja infrastrukture i prometno povezivanje RH (Pelješki most) te nastavak izgradnje Jadransko-jonskog koridora i koridora 5C korištenjem sredstava iz kohezijskih fondova i programa ‘Instrument za povezivanje Europe.’

Briga o obitelji, mladima i pravima žena – Hrvatska HDZ/EPP delegacija uvijek je za očuvanje obitelji kao temelja društva. Briga o mladima i zapošljavanju mladih te naglasak na EU instrumentima ERASMUS+, Jamstvo za mlade, Europski socijalni fond i Inicijativa za zapošljavanje mladih.

Promocija hrvatske kulture i afirmacije hrvatskoga jezikaorganiziranjem kulturnih događanja u Bruxellesu i Strasbourgu.

Mojih šest godina u Europskom parlamentu

12

3

45

Dubravka Šuica, potpredsjednica odbora za vanjske poslove u Europskom parlamentu izdala je brošuru pod nazivom “Moja EUropska putovnica” te izdvajamo neke od najvažnijih dijelova:

EU IZ

BO

RI -

20

19.

T reba li Hrvatska uopće biti čla-nica EU? Mislite li da je Hrvatska dobila dovoljno od članstva u proteklih šest godina?

Apsolutno, mi smo dio europskog kulturnog kruga i dijelimo europske vrijednosti poput slobode i pravednosti, antikorupcijskih poli-tika i jednakosti prilika u obrazovanju. Mišlje-nja smo da EU treba činiti više u područjima u kojima postoji najveća dodana vrijednost, a da sve druge nadležnosti mora prepustiti državama članicama, kako bi se smanjile ne-

gativne posljedice trome i opsežne birokra-cije. Svi naši zastupnici, iz koje god stranke dolazili, moraju se izboriti za ravnopravnost Hrvatske. Most će se zalagati za jačanje na-cionalnih obrambenih kapaciteta, sigurne granice i migracije, zapošljavanje u Hrvat-skoj uz širenje tržišta domaćih gospodarskih subjekata, više sredstava iz EU fondova i nji-hovo lakše povlačenje, diversifikaciju izvora energije, reformu Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike te uključive i održive socijalne i zdravstvene programe. Naši građani nisu dobili dovoljno, ali to se može promijeniti da nam ubuduće bude bolje.

U čemu se najviše ogleda neravnoprav-nost Hrvatske?Da smo ravnopravni, rijetko tko bi imao po-trebu ići tražiti uvjete za život u druge, razvi-jenije članice EU. Kohezijska politika iznimno mi je važna tema, jer predstavlja politiku ravnomjernog razvoja europskih regija, od-nosno svih naših gradova i općina. Svaki dio Dubrovačko-neretvanske županije, od doline Neretve do Prevlake, ima pravo biti razvijen kao najrazvijenije europske regije, i bilo bi dobro da iz Dubrovnika imamo još predstav-nika u Europskom parlamentu, kako bismo zaštitili naše posebnosti na najbolji mogući način. Neravnopravnost možemo potvrditi i nizom primjera odluka koje EU institucije donose, a na našu štetu. Hrvatski poljopri-vrednici će tek 2022. godine ostvariti pravo

na potpore u 100 postotnom iznosu. Naši ribari ne smiju koristiti tradicionalne male mreže. Skandinavski grčki ribari to mogu i to kao rekreativni način ribanja. 90% sredstava za istraživanje preko Europskog istraživač-kog vijeća (ERC) ide starijim članicama, dok tek 2% dobivaju nove članice, a hrvatski je-zik neće biti u potpunosti primijenjen u radu Europskog parlamenta ni u trećem sazivu u kojemu će raditi zastupnici iz Hrvatske. Po-stoji širok raspon tema o kojima se odlučuje u Europskom parlamentu i zato je važno da građani shvate značaj izlaska na izbore, jer će o rezultatima ovisiti život svakog pojedinca u Hrvatskoj i EU.

Istupili ste i o temi propisa kojima se direk-tno ide na štetu našem Gradu?Univerzalna rješenja nisu u skladu sa stvar-nim potrebama Europljana. Ne može se iz Bruxellesa čuti glas iz svih dijelova EU, ako ne natjeramo birokrate da osluhnu stvarne potrebe ljudi. Most će se zalagati za učesta-liju uporabu različitih oblika e-demokracije i deliberativne demokracije kako bi zakono-davac dobio uvid u stvarna stajališta i raspo-loženja građana kojima. Tu nastaje povjere-

INTERVJUTJEDNA

nje u institucije, kad onaj koji donosi pravila doista uzima u obzir čovjeka koji će po njima živjeti. Nedavno sam upozorio na situaciju u kojoj su se našli naši turistički vodiči radi pri-mjene Direktive Europskog parlamenta i Vije-ća o priznavanju stručnih kvalifikacija, čija bi potpuna primjena dovela do zanemarivanja činjenice da su turistički vodiči osobe vezane za područje na kojem rade. Time se otvara mogućnost da turiste u našim gradovima bo-gate kulturne baštine i povijesti vode ljudi koji su licencu stekli temeljem običnog zahtjeva nadležnom ministarstvu u svojoj državi. Naši vodiči za stjecanje licence za turističkog vo-diča i polaganje stručnog ispita na određe-nom području moraju izdvojiti i značajna financijska sredstva. Takve stvari moguće je mijenjati, inzistirati na primjeni klauzule o odstupanju od primjene Direktive, objasniti predstavnicima Europske komisije da imamo Domovinski rat kao posebno osjetljivi dio ne tako daleke povijesti, za koji držimo da ga ne može nitko osim domaćeg vodiča kvalitetno predočiti turistima koji dolaze u Hrvatsku.

Most kontinuirano upozorava na nužnost proglašavanja isključivog gospodarskog pojasa. Zašto je to u vašem fokusu?Hrvatski je nacionalni interes snažnije zaštiti Jadran. Nije riječ samo o interesu naših riba-ra, tu su i zaštita Jadrana od različitih havarija te zaštita vrijednih arheoloških lokaliteta u podmorju, naše kulturne baštine. Godišnja šteta, prema procjeni Europske komisije,

zbog neproglašenja IGP-a iznosi od 170 do 270 milijuna eura godišnje. U proteklih 19 go-dina to je dvadeset osam milijardi i sto deve-deset šest milijuna kuna. Što smo sve samo tim novcem mogli napraviti! Mi ne mislimo da je važnije povlađivati Italiji, nego stati u obranu naše obale. Mi ovdje živimo od mora i ne smijemo nikome dati da nam ga uništi. Osim toga pitanje proglašenje isključivog gospodarskog pojasa je i sigurnosno pitanje. Moramo znati tko, kako i kada ulazi na hrvat-ski teritorij i s kojim motivima.

Što je najvažnije osigurati kako bi Hrvat-ska dobivala više novca iz EU fondova?Europski fondovi ne mogu se isključivo sve-sti na europsku razvojnu politiku, s obzirom da se za njihovo uspješno korištenje vezuje i sposobnost lokalne i regionalne samoupra-ve za realizacijom i povlačenjem osiguranih sredstva. Most je predlagao reformu javne uprave koja se, nažalost, nije dogodila una-toč osiguranim sredstvima. Mislimo da je opravdano tražiti više sredstava iz europskih fondova za države članice pogođene masov-nim iseljavanjem kao što je Hrvatska kako bi se smanjile razlike u razvijenosti među drža-vama članicama i unutar njih. To nije moguće postići bez čovjeka - ljudski kapital je nešto najvrjednije, bez njega nema razvoja. Što je veće iseljavanje iz Hrvatske u razvijene člani-ce, to je naše zaostajanje veće i potrebna su veća ulaganja da bismo uhvatili korak. Sma-tram i da trebamo tražiti da se udio nacional-

nog sufinanciranja projekata ne povećava na 30 posto kao što se predlaže, nego da i dalje ostane na 15 posto, ali nam je potrebno i du-lje vrijeme provedbe projekata prema formuli N+3, što znači da bi se odobrena sredstva za pojedini projekt mogla realizirati do tri godi-ne nakon njegova odobrenja. Pametnim kori-štenjem raspoloživih sredstava doista može-mo poboljšati kvalitetu života.

I za kraj, mislite li da je ostvarivo to da Dubrovnik u Europskom parlamentu ima dvoje zastupnika?Ostvarivo je, ali to ovisi o svima koji izađu na izbore, prvenstveno mojim sugrađanima. Prema svima anketama u Europski parla-ment ulaze HDZ, SDP, Živi zid i Most. HDZ na svojoj listi na visokom mjestu ima osobu iz Dubrovnika koja u Europski parlament zasi-gurno ulazi. Mi smo u Mostu postigli dogovor da u Europski parlament ide osoba ili osobe koje ostvare najveći broj preferencijalnih gla-sova neovisno o tome jesu li dobile 10 posto od glasova koji osvoji lista. Dakle, bilo kome od Mostovih kandidata mogući ulazak u Eu-ropski parlament je izgledniji nego u nekoj drugoj stranci. Ukoliko to budem ja, zahvalju-jući glasovima s našeg područja, Dubrovnik će imati dva predstavnika u Europskom par-lamentu u kojem svi zastupnici ipak surađu-ju. Takvo što može koristiti Gradu i Županiji. Siguran sam da će na takav način razmišljati naši sugrađani i pružiti mi potrebnu potporu. Ne pruža se takva prilika često.

Naši građani nisu dobili dovoljno, ali to se može

promijeniti da nam ubuduće bude bolje

MATO TOMLJANOVIĆ, KANDIDAT MOSTA NEZAVISNIH LISTA ZA

EUROPARALAMENTARNE IZBORE, BIVŠI JE NOVINAR, A VEĆ DESET GODINA

RADI U ŽUPANIJSKOJ UPRAVI U KOJOJ SE, UZ OSTALO, BAVI EUROPSKIM

PROJEKTIMA. UPRAVO SU ONI, UZ OČUVANJE HRVATSKE BAŠTINE,

TRADICIJE I RESURSA, U FOKUSU NJEGOVIH PLANOVA ZA POTENCIJALNI

RAD U EUROPSKOM PARLAMENTU. HOĆE LI UPRAVO ON BITI JOŠ JEDAN

DUBROVAČKI PREDSTAVNIK U BRUXELLESU I KAKO VIDI HRVATSKU U

EU, UPITALI SMO MATU TOMLJANOVIĆA U ZAVRŠNOM PREDIZBORNOM TJEDNU.

EU IZBORI - 2019. MATO TOMLJANOVIĆ, KANDIDAT MOSTA NEZAVISNIH LISTA ZA EUROPARLAMENTARNE IZBORE

PAMETNOM ODLUKOM NA IZBORIMA 26. SVIBNJA U EUROPSKOM PARLAMENTU MOŽE BITI VIŠE ZASTUPNIKA IZ GRADA

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Najdraža im razrednica Ana i njena ekipa budućih automehaničara, vodoinstalatera i elektromehaničara u 3. d Obrtničke škole Dubrovnik stručno osposobljena i školovana

Mišo i Ivana - godi kad su na radnom mjestu čeljad radosna i nasmijana

Haris, Mersel i Keno - "ispada" da je šetanje Beatlesa preko londonskog Abbey Roada u Dubrovniku ponovljeno

Izložba fotografija Orlando nekad upotpunjuje Stradun i Grad. Priredili su je Lukša, Lukša mlađi, Dean, Pero i Ivo

Antonija i Ilija već se raduju budućem bračnom životu i planiraju mnogu divotu

Kristijan i Ivica, sin i tata, vrsni meštri od piturskog zanata

Mladi poduzetnici Igor i Stjepo se raduju novoj poslovnoj prilici

Filip je i u križaljci bio, no puno radosniji što je dragu Rebeku zagrlio

Nikolina, Ana, profesor Ivica i Karmen - u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik novi je vrhunski kadar odgojen Anamarija i Marko - kazalište im sudbina i radna sredina

Antonela, Mara i Nikolina kažu da je izložba o Krapinskom pračovjeku u Prirodoslovnom muzeju baš zanimljiva i fina

Armina i Gabriela - dvije lijepe mlade žene, vrlo zapažene

Pere i Xavi - za njih su plivanje i vaterpolo sportovi pravi

I z evanđeoskog ulomka šeste vazmene nedjelje koje je dio Isusovog oprošta-jnog govora, izdvojio bih jedan važan dar koji je Isus na svojoj posljednjoj

večeri oporučno ostavio svojim učenicima, a kojeg se i mi uvijek ponovo prisjećamo na misnim slavljima. Riječ je o njegovom miru. Kaže Isus: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem.“ Mir za koji Isus kaže da nam ga ostavlja i daje je mir koji svjedoči njegovu trajnu prisutnost među nama. To poka-zuje i uskrsni pozdrav kojim uskrsnuli Isus pozdravlja svoje učenike, a koji glasi: „Mir vama!“

Isus razlikuje mir koji na on daje, od mira koji daje svijet. Mir svijeta izvire iz čovjekove usklađenosti s drugim ljudima. Druge poštu-jemo očekujući da i oni poštuju nas ili ih se bojim trudeći se da se i oni boje nas. To je mir koji daje svijet. Svaki dan ponovno vid-imo, a nerijetko i osjetimo na vlastitoj koži, kako taj mir funkcionira. Ima još nešto što se u potrošačkom društvu u kakvome i mi živi-mo smatra mirom. To je zadovoljenje svojih važnih i manje važnih želja. Zadovoljenje tih želja se ostvaruje kupovinom, putovanjima, uvijek novim avanturama i svim onim što to znači. To nam donosi privremen, ali ne i trajan mir. Tek što utažim jednu želju, naš nemir bukne novim, čestom još većim želja-ma. I tako stalno i uvijek više, do potpunog razočarenja. Takvog razočarenja je danas sve više jer su nam usred svakodnevnog bombardiranja propagandnim materijalima porasle želje, a istovremeno su nam se zbog ekonomske krize u kojoj se nalazi veliki broj ljudi smanjile mogućnosti.

Drukčiji mir je mir koji Isus ostavlja i daje svojima. Njegov mir nema izvor u nama i našoj usklađenosti s drugima, niti ima veze s novcem i onim što je s tim povezano. To je mir koji izvire iz Boga i čovjekove usk-

lađenosti s njegovom voljom. I jedno taj mir može osmisliti nas i naše ljudsko postojanje, omogućiti nam da imamo pravi mir u sebi, u svojim odnosima s drugima, ali i sa svom stvorenom stvarnošću. I dozvoliti nam da postignemo smisao našeg postojanja, a to je Bog. Taj mir može osigurati i osigurava jedino Isus Krist. Taj mir je plod njegovog ut-jelovljenja, života i osobito njegove smrti u poslušnosti Ocu i iz ljubavi prema nama. To je mir koji nam on ostavlja, koji nam on daje. Taj mir je Kristov mir!

Gdje i kako mi danas možemo pronaći taj mir? Odgovor je isti i danas kao što je bio i jučer. Mogu ga pronaći samo u otvorenosti Branitelju – Duhu Svetom kojega nam Otac šalje u Isusovo ime, a koji nam uvijek pon-ovo na različit načine omogućuje susret s uskrsnulim Isusom Kristom. Jedan od tih načina je, prema današnjem evanđeoskom ulomku, dozivanje u pamet onoga što nam je Isus govorio. Branitelj – Duh Sveti nam doziva u pamet sve ono što je Isus govorio da bismo, čuvajući njegovu riječ i živeći u skladu s njegovim evanđeljem, radosnom viješću spasenja, postigli mir koji samo on može dati. Mir je to koji, opet zahvaljujući Branitelju – Duhu Svetome, možemo naći i nalazimo u Crkvi, sakramentima, posebno euharistiji. To je mir koji nalazimo i u onom svome biti kršćani i to ne kršćani po tome što se tako zovemo, nego u tome što tako živimo, čuvajući Kristove riječi koje nam Duh Sveti doziva u pamet, kao smjerokaz i mjeri-lo naše pripadnosti Isusu Kristu.

Iako nam je jasno pokazao gdje i kako može-mo pronaći mir koji nam Krist daje, činjenica je da danas na svijetu nema dovoljno Kristo-vog mira. Razlog je to što mi i danas, dvije ti-suće godina kasnije od kad nam je Isus Krist darovao svoj mir, tražimo mir i težimo miru na pogrešan način i na pogrešnim mjestima.

I nije to samo problem onih koji nisu kršćani. To je i naš kršćanski problem. Dapače, to je naš problem i više nego li drugih jer mi smo baštinici Kristovog mira.

Danas bih zato želio moliti za nas kršćane, katolike, ali i pripadnike drugih kršćanskih Crkava, a osobito među nama one koji su izgubili mir, da pronađemo Kristov mir. A svi smo ga na neki način izgubili, ako ne drukčije onda svojom kršćanskom razjedinjenošću. I da ne dozvolimo da nas i dalje odvlači od Krista i njegovog mira mir svijeta koji naruša-va naše odnose s Bogom, jednih s drugima, s drugim ljudima, sa stvorenom stvarnošću, a u konačnici i sa sobom samima. Želio bih u ovoj molitvi izraziti i želju da svi zajedno pon-ovo susretnemo Isusa Krista. I da svi zajed-no, s otvorenim srcem i okupljeni oko istog Kristovog euharistijskog stola, ponovo ču-jemo Isusovu ponudu: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem.“ I da osjetimo njegovu blizinu i utjehu, kao što su je osjećali učeni-ci okupljeni oko njega u dvorani posljednje večere. I da tako ponovo otkrijemo ljepotu njegovog mira. Samo tako ćemo biti sposob-ni za život u ovom nemirnom svijetu.

Neće nam, ne zanosimo se, uzmanjkati prob-lemi i poteškoće, ali to nama kršćanima nije i nikad ne smije biti razlog za uznemirenost jer s nama će biti i ostati Branitelj – Duh Sve-ti. I mi ćemo se s njegovom pomoću znati nositi sa svim problemima i poteškoćama, prihvaćajući Božju volju za sebe i svoj život i u ljubavi se otvarajući drugima, onima koji-ma nas Bog šalje. To su prije svega oni s koji-ma živimo u okvirima iste Crkve. To su i naša braća i sestre drugih kršćanskih Crkava. To je, u konačnici, i sav svijet i sva stvorena st-varnost, kojoj smo dužni donositi mir Krista uskrsloga, onaj mir koji nam je kao kršćan-ima darovan, ali i zadan kao poslanje, kako bismo ga u Isusovo ime ponudili svima.

ISUSOV MIR I MIR SVIJETA 6. VAZMENA NEDJELJA (C)

> PIŠE: BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ "Mir vam svoj dajem!"

Vesele učenice 2. b, buduće frizerkice - Petra, Ivona, Andrea, Ivana, Paula, Cvita, Gabrijela i Sandra

Lijepe i skladne Mia i Katerina - na prava mjesta upute ljude žedne i gladne

Maturantice Matea i Ana završiše TUŠ prije dva dana

Srećko i Ćamil - svaki im je dobronamjeran čovjek drag i mil

Branimir i Anto su bili sretni što se na Pločama pristojno ponašala čeljad mlada kad je bila Norijada

Poštovane gospođe i gospari, poštovani žitelji Dubrovačko- neretvanske župani-je,U nedjelju 26.svibnja održati će se iz-bori za EU parlament. Još 2013. godine postali smo punopravni član europske obitelji i u nedjelju ćemo dobiti svojih 12 predstavnika koji će u sljedećih pet godina kao zastupnici u Europskom par-lamentu sudjelovati u kreiranju europ-skih politika na različitim područjima od interesa za Republiku Hrvatsku. Kakve ćemo predstavnike imati, hoće li im hr-vatski interesi biti ispred osobnih, odlu-čujemo isključivo mi koji ih biramo. Po-štujem sve one koji su bili protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju i poštujem njihove stavove da smo porobljeni i da od iste te Unije nemamo previše koristi , ali ne prihvaćam činjenicu da ne može biti drugačije, bolje i za Hrvatsku i njene građane korisnije. To opet ovisi o nama koji biramo u nedjelju, 26.svibnja. Na nama je odluka hoćemo li birati one koji su vladajući na lokalnoj razini pokazali da su im privatni interesi ispred javnih, a uvid u njihove imovinske kartice i dje-la i afere koje su iza njih ostala najbolje dokazuje tu tvrdnju, ili ćemo birati časne , stručne i kvalitetne predstavnike? Vri-jeme koje je iza nas iskristaliziralo je da će samo četiri političke grupacije imati svoje predstavnike u EU parlamentu. Uz dvije najveće hrvatske stranke, tu su još Most i Živi Zid. Grad Dubrovnik je ponu-dio više kandidata. Uz Dubravku Šuicu za koju je sigurno da će u EU parlamentu nastaviti služiti interesima Andreja Plen-kovića kojem su glavni saveznici i poli-tički partneri Aleksandar Vučić, Tajani i Angela Merkel, postoji kandidat kojemu su samozatajnost, znanje, kompetencije,

odgovornost i moral jedino, ali i najjače oružje koje ima. To je moj prijatelj Mato Tomljanović. Lista Mosta nezavisnih li-sta broji 12 kandidata, koji su svi od reda hrabri, časni i pošteni ljudi, ali od svih njih osim navedenih karakteristika Mato je najstručniji i najkompetentniji kada su europske politike i europski fondovi u pitanju. On je to dokazao svojim dugo-godišnjim radom u javnoj upravi gdje s velikim uspjehom vodi različite projekte koji se financiraju iz europskih fondova. Čovjek koji nerijetko prvi dolazi i zadnji odlazi s posla, kada su drugi službenici već odavno u toplini svog doma, zaslu-žuje povjerenje. Ne podcjenjujući ostale kandidate iz Grada koji se nalaze na li-stama koje nemaju izgleda preći izborni prag, jer glas za njih je samo glas kojim

će dodatno osnažiti poziciju Andreja Plenkovića i njegove sluganske i izdaj-ničke politike , sve Vas pozivam da na listi broj 17. Mosta nezavisnih lista birate Mata Tomljanovića kao jedinog relevan-tnog kandidata iz Grada za našeg pred-stavnika u Europskom parlamentu . Posebno pozivam sve aktiviste i sve oku-pljene oko građanskih inicijativa koje su oduvijek štitile lokalne interese da i ovaj put naprave isto i prednost u izboru iz-među kandidata iz Zagreba i ljudi iz Gra-da daju onima koji će osim nacionalnih štititi i lokalne interese u Europskom parlamentu, a Mato Tomljanović je si-gurno taj.

Gradski vijećnikMaro Kristić

MATO TOMLJANOVIĆ ĆE NAJBOLJE ZASTUPATI INTERESE DUBROVNIKA I HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU

Političari bi se morali boriti za bolju budućnost a ne za svjetliju prošlost. Za takav odnos prema politici potrebna je odvažnost i spremnost za do-nošenje odluka, ali i odgovornost za javni interes. Ova stajališta o politici i odgovornosti proizlaze iz moje životne filozofije i pogleda na politiku i politi-čare koje sam živio i živim kao župan Međimurske županije, ali i mladi čovjek i roditelj koji želi ostati u našoj Hrvatskoj i živjeti u zemlji ugodnoj za život i pogodnoj za rad i poslovanje. Želim zemlju u kojoj se građani osjećaju vrijednim i uvažavanim od po-litičara, ali i od svih javnih službenika. Hrvatska politička praksa i aktualno stanje poka-zuje kako je došlo vrijeme za drugačiju političku paradigmu. Ona uključuje nove ljude neoptere-ćene prošlim događanjima i pogreškama, koji su spremni boriti se za istinske demokratske vrijed-nosti otvorenosti i tolerantnosti kakva treba i na-šoj Hrvatskoj ali i u Europskoj uniji kao zajednici zemalja članica, ali i zajednice vrijednosti, koje su u svojoj osnovi liberalno-demokratske. Novu po-litičku paradigmu razvijaju sposobni ljudi koji su se dokazali u svojim radnim i životnim sredinama, neopterećeni bilo kakvim okovima iz sadašnje ili prošlih politika, ali i bez ikakvih mrlja iz svojih do-sadašnjih karijera. To su ljudi čista obraza i čistih ruku, ljudi koji su spremni boriti se za demokrat-ske i europske vrijednosti u našoj zemlji, ali i za europske vrijednosti tolerancije i uvažavanja ra-zličitosti u Europskoj uniji. Glavna načela kojima se vodim u politici su tolerantnost, otvorenost i uvažavanje različitosti, dijalog i kompromis, ali i suradnje i konsenzus oko zajedničkih politika. Ideal politike prema mome shvaćanju jest bolji-tak svih naših građana, a nikako puko i isprazno ideološko sukobljavanje i izazivanje raznoraznih sukoba i kriza koji su sami sebi svrha. Za bolju se budućnost, za bolju se Hrvatsku rav-nopravnu i razvijenu članicu Europske unije vri-jedi boriti.

IDEJE ZA BOLJU EUROPSKU UNIJUEuropska unija, premda nastala kroz ekonomske interese njezinih članica, od svojih je početaka zamišljena kao zajednica vrijednosti, i to primarno onih političkih. Njihovo je prihvaćanje omogućilo politički okvir u kojemu se mogu ostvarivati ne samo ekonomski interesi već i politički, socijalni i kulturni. U tom je smislu “Jednakost u različitosti-ma” dobro osmišljen slogan za ono što bi Europa trebala biti. Pri tom Europa kakvu ja zamišljam različitosti one su bogatstvo kulturnih, vjerskih, političkih i drugih identitetskih obrazaca, a nikako ne znače neravnopravnost i nejednakost. Europ-ska unija je dobro zamišljen okvir u kojemu još ima puno toga što se mora urediti.

MOJA EUROPA JE ZAJEDNICA RAVNOPRAVNIH DRŽAVA ČLANICARazumijevanje Europske unije kao zajednice rav-nopravnih država i naroda isključuje Europu dviju brzina koja je negacija ideje zajedništva koja je i pokrenula europske integracije. Države članice su jednake po značaju bez obzira na broj stanov-nika ili godinu ulaska u EU. Moji su politički napori usmjereni na izgradnju snažne hrvatske pozicije

u zajednici država koje se međusobno uvažavaju i podupiru.

MOJA EUROPA SMANJUJE RAZLIKE IZMEĐU RAZVIJENIH I MANJE RAZVIJENIHProdubljivanje jaza između razvijenijih članica i ostatka je problem za sve: Uniju ali i države člani-ce. Uspješna ujedinjena Europska unija ne može biti dobra samo za razvijenije članice na tom je-dinstvenom tržištu na kojemu se onda prelijeva kapital i ljudi na neprihvatljiv način za manje ra-zvijene članice. Nastavak ovakve prakse i proširi-vanje jaza prijetnja je opstojnosti Europske unije. Ova se nejednakost može i mora rješavati druga-čijim pristupom korištenja sredstava iz struktur-nih i investicijskih fondova. Oni ne smiju postati alat za produbljivanje tog jaza.

MENI EUROPSKE INTEGRACIJE NISU SINONIM ZA MIGRACIJE MLADIH I OBRAZOVANIH Europskoj je uniji zajednički interes ravnomjere-na razvoj svih dijelova. Samo u takvoj Europskoj uniji migracija mladih i obrazovanih neće biti ra-zumljeno kao izgovor za privlačenje jeftine radne snage s europske “periferije”. U Europskkoj uniji ravonpravnih država ujednačenije razvijenosti europske integracije nisu sinonim za migracije naših mladih i obrazovanih.

MOJA EUROPA BRINE O ZAJEDNIČKOJ ZAŠTITI SVOJIH VANJSKIH GRANICA Europske vanjske granice su zajedničke i kao takve su i zajednička briga. Prelazak vanjskih granica Europske unije mora se odvijati prema zakonima Europske unije. Problemi migranata i izbjeglica se rješavaju na izvorištima problema a nikako na hrvatskim granicama.

MOJA EUROPA ZNAČI JEDNAKOST GRAĐANA I NA POLICAMA TRGOVAČKIH CENTARASmanjenja jaza između razine standarda građana pojedinih zemalja može biti proces koji traje odre-đeno vrijeme, u nekim državama dulje a u drugima kraće. Ali ne smije biti razlike u kvaliteti proizvo-da koje proizvođači plasiraju na police hrvatskih

trgovačkih centara. Hrvatska mora prestati biti zemlja drugog reda u kojoj će veliki europski i svjetski proizvođači plasirati svoje proizvode niže kvalitete od onih koji se nalaze na policama nekih drugih zemalja. Hrvatska mora biti ravnopravna članica EU i u Bruxellesu i na policama trgovina i trgovačkih lanaca.

MOJA EUROPA IMA ŠIROKOPOJASNI INTERNET I BRZE VLAKOVE I U HRVATSKOJ Infrastrukturno povezivanje Europske unije po-drazumijeva širenje digitalne platforme u svim europskim državama, dostupnost i cjenovnu pri-hvatljivost brzog interneta i u manje razvijenim zemljama EU. Brza željeznica ne može biti ideja s razglednica iz zapadnoeuropskih zemalja. Moja Europa poštuje europski uhidbeni nalog U pretpristupnim su nas pregovorima posebno “educirali” u već poznatom 23. poglavlju Pravosu-đa i temeljna prava. I naučili su nas da se europ-ska pravna stečevina mora poštivati uključujući i Europski uhidbeni nalog. I onda na prvom ispitu provjere europske prakse, kad tražimo izručenje osumnjičenog mađarskog državljanina za da-vanje velikog mita bivšem hrvatskom visokom državnom dužnosniku, onda se ta pravila ne pri-mjenjuju.

MOJA EUROPA JE UREĐENA ZAJEDNICA OGRANIČENE BIROKRATIZIRANOSTIUsložnjavanje procesa odlučivanja i pretjerano administriranje već donošenih odluka otežava život građana ali i poslovanje poduzeća i podu-zetnika. Barem mi to u Hrvatskoj dobro znamo. Europska unija će izgubiti smisao u briselskim hodnicima ako administracija (p)ostane sama sebi svrhom. Približavanje Unije njezinim građa-nima obrnut je proces od povećanja broja proce-dura nastalih u uredima Bruxellesa.

Vizija politike i Europske unije by Matija Posavec

Lista br.

11

EU IZ

BO

RI -

20

19.

EU IZ

BO

RI -

20

19.

REVELIN MEĐU NAJBOLJIMADubrovčani su već navikli na to da se njihov Grad često pojavl-juje na listama najboljih destinacija u Europi, a tome svakako pridonosi i dobra ponuda. Tako je noćni klub Revelin ponov-no spomenut kao nezaobilazno mjesto za izlazak. U svom tiskanom izdanju utjecajni britanski dnevni list “Metro” je svim svojim čitateljima preporučio klub Revelin upravo zbog kvalitetne ponude.

EKSKLUZIVNA PREMIJERAPopularna serija “Igra prijestolja” koja se velikim dijelom sni-mala i u Dubrovniku došla je do svog kraja. Sam vrhunac seri-je prikazan je u nedjelju, a u organizaciji HBO Adria i Hrvatske turističke zajednice održala se ekskluzivna jutarnja premijera posljednje epizode ove HBO serije. Radi se o najgledanijem televizijskom događaju u povijesti ove mreže, a i u posljed-njoj epizodi mogi će prepoznati dijelove Dubrovnika. Na du-brovačkoj premijeri našla su se mnoga poznata lica, pa tako i gradonečelnik Mato Franković.

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

K ao glazbenik doživio sam da svjetla po-zornice ne sjaje ni približno jako koliko sjaje oči ljudi kojima u teškim životnim trenucima kroz glazbu mogu donijeti

ljubav. Moj poziv da kao glazbenik djelujem među ranjivima počeo se rađati još u djetinjstvu dok sam pjevanjem zabavljao svoju bolesnu baku koja je većinu života provela nepokretna. Tek kasnije sam shvatio da moje pjevanje ima puno veću svrhu od aplauza. Sentimento sam prvi put doživio u očima ljudi u kojima sam prepoznao zahvalnost i ljubav za trenutke pažnje koje sam im posvetio kada su se osjećali zaboravljeni i nevažni. U poluzatvo-renim očima koje su samo čekale da se zauvijek zatvore vraćao se sjaj i nada. Na palijativnoj skrbi sam prepoznao istinsku radost života, pravu svrhu našeg postojanja u davanju sebe i svojih talenata za druge. Želio sam učiniti više, uključiti još glaz-benika, doći do svih koji su u potrebi. Tada sam pokrenuo glazbeni projekt Unison World i sada glazbene radionice održavam za veliki broj ljudi od bolesnika, starijih i nemoćnih, izbjeglica, djece bez roditeljske skrbi, osoba s poteškoćama u razvoju i socijalno ugroženih osoba. Uključuju se mnogi lju-di otvorenog srca, glazbenici žele biti dio ove priče jer u tome vide pravu radost života. Pokrenuo sam i poseban zbor „Unison“ koji okuplja vrlo raznoliku skupinu, od malenih do starijih, korisnika domova, osoba s poteškoćama, građana različitih profesi-ja. Zajedno promičemo zajedništvo putem glazbe i ujedinjujemo različitosti svojih članova. Publici možda djelujemo pomalo neobično i možda ne zvučimo savršeno intonacijski ali na svakom nastu-

pu publika je ostala dirnuta jer smo prenijeli važnu poruku zajedništva i ljubavi. Novi članovi žele biti dio ovog zbora i dati svoj doprinos društvu. Svjetla pozornice usmjeravam na margine druš-tva vraćajući ljude u centar zbivanja gdje oni ima-ju priliku zasjati na jednom festivalu zajedno sa renomiranim glazbenim imenima. Tako je prije šest godina nastao Festival Sentimento iz želje da svojim glazbenim talentom probudim u drugima osjećaj za potrebite. Zaboravljeni, napušteni i obo-ljeli, svaki dan su oko nas, vape da ih primijetimo. Možda ste iskusili kako je to biti društveno inferi-oran, živjeti na marginama, osjećati se potpuno nevažan. Ponekad nemaš riječi kojima bi takvu osobu razveselio i utješio, ali glazba probija najčvr-šće zidine tišine, notama progovara tamo gdje su riječi suvišne. Moje iskustvo rada sa ranjivim skupi-nama pokazalo je da glazbena umjetnost u srcima osoba koje prolaze teške trenutke oživljava jedan poseban svijet mladosti, sjećanja, nade i ljubavi. To nije iznenađujuće jer čovjek čuje glazbu i prije nego dođe na svijet, već od šesnaestog tjedna na-kon začeća. Posljednji osjetilni podražaji pred kraj ljudskog života ulaze upravo kroz uši, koje kao po-sljednji organ u ljudskom organizmu izgube svoju funkciju. Prosječan slušatelj ne razmišlja o tonali-tetima i harmoniji, jednostavno osjeća glazbu na emocionalnoj razini koja mu govori najljepšim je-zikom i suptilno otkriva ljepote ljudske duše. Glazba je moj jezik ljubavi i talent s kojim želim dati svoj doprinos društvu. Zato sam pokrenuo cjelogodišnji glazbeni projekt Unison World u sklopu kojeg se održava i festival Sentimento na

kojem ugošćujem renomirane glazbenike stvara-jući jedan novi pristup u umjetničkom izričaju koji omogućuje ranjivim skupinama rehabilitaciju i in-tegraciju u zajednicu. Festival Sentimento potiče socijalnu inkluziju i međugeneracijsku solidarnost kao važan segment kulturnog bogatstva Dubrovni-ka. Tijekom festivala provodi se kulturni edukacij-sko-rehabilitacijski program u koji su aktivno uklju-čeni stručnjaci iz područja glazbene rehabilitacije. Na festivalu je gostovao veliki broj umjetnika i stručnjaka iz područja glazbene rehabilitacije a poseban gost ovogodišnjeg šestog festivala je pro-slavljeni svjetski pijanist Josip Joe Meixner koji će održati niz nastupa i predavanja. Glazbenici koji su prepoznali poruku festivala Sentimento su i moji prijatelji Max Hozić i Saša Jakelić s kojima ću na-stupiti u Kneževom dvoru na koncertu „Tri tenora“ zajedno sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom koji nas podržava od samog početka festivala. Ove godine održati će se niz glazbenih nastupa i radio-nica u kojima će uz glazbene goste sudjelovati ko-risnici domova za starije i nemoćne te osobe s po-teškoćama u razvoju. Planiran je i njihov zajednički nastup u Katedrali gdje će se za njih održati Sveta Misa prilikom čega će zajednički izvesti nekoliko prigodnih pjesama. Pozivam vas na ovogodišnji festival Sentimento koji je donatorskog karaktera i pomaže razvoju glazbenog projekta „Unison Wor-ld“. Sudjelujte u festivalu koji budi osjećaj za druge, jer svatko tko se pridruži ovim događajima postaje dio prelijepe harmonije koja donosi radost u ljud-ska srca.

GOST UREDNIK: STIJEPO GLEĐ MARKOSZAČETNIK I RAVNATELJ FESTIVALA SENTIMENTO

DUBROVKINJA U FRANCUSKOJMlada pravnica i djevojka nogometnog reprezentativca Duje Ćaleta-Cara, Dubrovkinja Adriana Đurđević ovih dana pohvali-la se nizom fotografija iz Francuske. Naravno slike je podijelila na društvenim mrežama. Adriana i Duje već neko vrijeme žive u Marseilleu, a njenih 500 000 pratitelja svakodnevno uživa u njihovim fotografijama iz zajedničkog života.

ZLATNA MEDALJA ZA PROMOTIVNI FILMPromotivni film Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije „Dubrovnik Riviera“ u režiji Herve Tirmarchea, sni-matelja Jajij Armija u produkciji Spomenke Sarage i Baldući Fil-ma osvojio je još jedno prvo mjesto i zlatnu medalju. Ovaj put radi se o američkom festivalu starom 40 godina, prestižnom Telly Awards. Telly Awards svake godine prikazuje najbolje ra-dove snimljene za televiziju i ostale medije. Na festival je prim-ljeno više od 12.000 prijava iz više od 50 država s pet kontine-nata, a dobitnici nagrada Telly predstavljaju radove nekih od najcjenjenijih reklamnih agencija, televizijskih postaja, produk-cijskih kuća i izdavača iz cijelog svijeta. Naći se u tome društ-vu za Turističku zajednicu Dubrovačko-neretvanske županije posebna je čast.

KUNDURARIJE

SENTIMENTO JE FESTIVAL KOJI BUDI OSJEĆAJ ZA DRUGE

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJEPETAK / 24. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni

program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 USUSRET CMC FESTIVALU – glazbena emisija 18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 Glazbene minute 19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 OKUSI ZAVIČAJA – emisija o gastronomiji 20:30 Na kavi s gradonačelnikom – informativna emisija 21:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha22:00 Glazbene miniute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO - Stradun

SUBOTA / 25. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP12:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama14:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju 16:30 GLAZBENA URA 17:30 SPJEGAJ MI - emisija o dubrovačkom govoru (R)18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R) 18:30 LIBERTASIĆI – dječja emisija (R) 19:00 UNIDU TV - studentska emisija19:20 Filmski kutak – emisija o snimanju filma 19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP19:45 Ne damo te pismo naša, koncert

Ne damo te pismo naša – koncert

21:10 10 (NE)OBIČNIH MINUTA (R)21:20 Glazbene minute 21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Uživo!, komedija/drama 23:40 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:35 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA / 26. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP08:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP

10:45 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 16:15 TV PRODAJA – RONDO SHOP16:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE - magazin17:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 USUSRET CMC FESTIVALU – glazbena emisija 19:30 ŽIVOTOPIS, dokumentarna emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru20:30 ODABERI ZDRAVLJE, emisija o zdravlju 21:30 PREGLED TJEDNA – informativna emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: Uživo!, komedija/drama 23:40 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 27. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni

program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI16:05 Glazbene minute 16:30 DNEVNA BAZA, informativna emisija 17:00 FILMSKI KUTAK17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 OKUSI ZAVIČAJA:, emisija o gastronomiji (R)18:35 Glazbene minute 19:00 MODUS - emisija o ravnopravnosti spolova (R) 19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 Na kavi s gradonačelnikom - informativna emisija (R) 20:30 ŽIVOTOPIS – dokumentarna emisija 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA, urednik Maro Mitrović 21:15 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:00 VIJESTI – informativna emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK / 28. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni

program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R)

19:00 DUBROVAČKE STARINE (R)19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R) 22:30 PULS – informativno – politička emisija (R) 23:20 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:50 VIJESTI – informativna emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA / 29. 05. 2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni

program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:30 ODABERI ZDRAVLJE, emisija o zdravlju 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 BROJ JEDAN - sportska emisija (R)19:00 UNIDU TV – studentska emisija (R)19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 DUBROVAČKE STARINE – dokumentarna emisija 20:30 PULS – informativna emisija 21:15 FILMSKI KUTAK21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dokumentarna emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R)23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)23:55 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK / 30.05.2019.07:45 Pilates & yoga za svaki dan08:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 08:15 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni

program10:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 10:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – inform. program12:00 TV PRODAJA – RONDO SHOP 12:15 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – informativni

program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:10 TV PRODAJA – RONDO SHOP 14:25 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – informativna emisija18:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu (R)18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:30 TV PRODAJA – RONDO SHOP 19:45 Glazbene minute 20:00 TOPONIMI – dokumentarna emisija20:30 Modus – emisija o ravnopravnosti spolova 21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:20 Glazbene minute 21:30 Vijesti za gluhe i nagluhe osobe – informativna

emisija za osobe oštećenog sluha22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 23:00 NA DNEVNOJ BAZI – informativna emisija (R) 23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)00:00 LIBERTAS INFO - Stradun

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIK

NEDJELJA, 26.5.16°C / 22°C

SUBOTA, 25.5.14°C / 21°C

PETAK, 24.5.14°C / 21°C

VOZAČ / ICA TERETNOG VOZILA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: PLATANUS D.O.O. ZA TRGOVINU, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Rok za prijavu: 31.5.2019.

BLAGAJNIK / CA / KOMISIONAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 5 Poslodavac: VELPRO-CENTAR plus društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 31.5.2019.

SUSHI CHEF (M / Ž) Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: GRUPO OHANA društvo s ograničenom odgovornošću za ugostiteljstvo i usluge Rok za prijavu: 30.5.2019.

TAXI VOZAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK

Traženo radnika: 10 Poslodavac: EKO TAXI d.o.o. za prijevoz i usluge Rok za prijavu: 8.6.2019.

ŠALTERSKI / A SLUŽBENIK / CA U MJENJAČNICI Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: OK društvo s ograničenom odgovornošću za turizam i usluge Rok za prijavu: 31.5.2019.

ČISTAČ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: International Outsourcing Services d.o.o. za trgovinu, turizam i usluge Rok za prijavu: 31.5.2019.

RADNIK / CA - NOĆNI / A PORTIR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: PROTECTOR d.o.o. za

usluge, tjelesnu i tehničku zaštitu Rok za prijavu: 31.5.2019.

KERAMIČAR / KA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 1 Poslodavac: “KALVADOS”, posredovanje u trgovini, Dalibor Divčić, Dubrovnik, Iva Vojnovića 57 Rok za prijavu: 31.5.2019.

OPERATIVNI / A DJELATNIK / CA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: SUPER TRANSFER SERVICES d.o.o. za turizam, usluge i turistička agencija Rok za prijavu: 31.5.2019.

TURISTIČKI PRATITELJ / ICA Mjesto rada: DUBROVNIK Traženo radnika: 2 Poslodavac: SUPER TOURS društvo s ograničenom odgovornošću turistička agencija Rok za prijavu: 31.5.2019.

PROGNOZA

Priprema: 1 kg brašna („koliko pođe“ koliko ga treba; miješano oštro i glat-ko brašno), 2-3 jaja, 2 žlice maslinovog ulja, 3 dl kipuće vode s neotopljenim prstohvatom morske soli. Od brašna, jaja, soli i vode, zamijesite tvrđe lisnato tijesto, valaromizvaljajte i izrežite u kvadratne krpice od desetak cm. Oblikujte male valjuške koje po-tom sučite(vrteći oblikujte; smotajte) preko pletaće igle (ili tankog štapića) u oblik šupljih valjčića-trubica. Malo posušite i skuhaju u slanoj vodi da omekšaju i postanu vitki.Postoje dvije vrste: obični i „na iglu“.Vrsta koja se suče„na iglu“ iznutra je šuplja za razliku od običnih, punih

24.5.2019.

Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Dubrovačko glazbeno proljeće, Luka Ljubas sa DSO Knežev dvor, 24.svibnja 2019. u 21.00 sat

25.5.2019.

“Ledenice i vino na Stradunu” 10.00 h, ispred Crkve sv. Vlaha

Koncert - Dubrovački komorni trio u 21h u Crkvi Sv. Domina

Konavoska roštiljada 15:00 h, Duba konavoska

Balkan Rock Night w/ Vego & Miro 23:00 h, Lazareti

26.5.2019.

Koncert - Dubrovački komorni duo 21.00 h, Crkva Rozario

Humanitarni Eko Cross 2019. 17:00 h, Park Striježice

Tomislav Bralić i klapa Intrade - Mokošica 20:30 h, Mokošica

27.5.2019.

Koncert - Kvartet Sorkočević 21.00 h, Crkva sv. Spasa

Koncert britanske škole iz Nizozemske 17,30 h, Crkva sv.Vlaha

28.5.2019.

Koncert - Dubrovački simfonijski orkestar 21.00 h, Knežev dvor

Folklorni ansambl Linđo 21.30 h, Lazareti

Okus cementa u Dubrovniku: projekcija uz gostovanje redatelja 20:00 h, Kino dvorana Visia

29.5.2019.

Koncert - Dubrovački gudački kvartet 21.00 h, Crkva sv. Spasa

30.5.2019.

Koncert - Najljepše skladbe velikih skladatelja 21.00 h, Crkva sv. Spasa

DEŽURNA LJEKARNA:

LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 24. – 26.5.2019.g.

LJEKARNA „GRUŽ“ – od 27.5. – 2.6.2019.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.

Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

RECEPT TJEDNA DOGAĐANJATRADICIJA: MLJETSKI MAKARULI