poglavlje e - opcinabol.hr

Izradio: Institut građevinarstva Hrvatske d.d. – PC Split Naziv zahvata: Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Bol Vrsta projekta: Studija o utjecaju na okoliš Broj projekta: 38 00 0125/Bol

Poglavlje E: SAŽETAK STUDIJE

Mjesto i datum:

Split, ožujak 2008.

Studija o utjecaju na okoliš Institut građevinarstva Hrvatske d.d. PC Split

SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA NASELJA BOL Broj projekta: 38000125/Bol Poglavlje E Bol_Poglavlje E.doc Stranica 2 od 34

E.1. OPIS ZAHVATA I LOKACIJE E.1.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA Danas je veći dio naselja Bol, uključujući i hotelsko naselje pokriveno fekalnim kanalizacijskim sustavom koji se sastoji od gravitacijske kanalske mreže, kolektora uz šetnicu, obalnog kolektora koji se proteže od istočne strane do centralne crpne stanice iz koje se preko podmorskog ispusta ispuštaju prikupljene otpadne vode bez pročišćavanja. Izgrađene su još i dvije crpne stanice; jedna kod benzinske stanice na obalnom kolektoru, a druga na kolektoru u šetnici. Kanalizacijski sustav je načelno razdjelni, ali u njega ulazi i dio oborinskih voda. Postojeći kolektor uz šetnicu izgrađen je profila 250 mm u duljini oko 1400 mm i prikuplja otpadne vode iz hotelskog naselja te ih odvodi do centralne crpne stanice. Na ovoj dionici se osim prikupljenih kućanskih otpadnih voda pojavljuju i oborinske vode, a primijećeno je i pražnjenje bazena u taj kolektor što utječe na nedostatnost profila ovog cjevovoda. Obalni kolektor tj. kolektor koji se proteže od krajnje istočne strane do centralne crpne stanice i podmorskog ispusta, duljine je oko 1250 m, profila od Ø 200 mm do Ø 300 mm, no međutim cjevovod profila Ø 200 mm nedostatnih je dimenzija već sada. Izvedena su i dva evakuacijska preljeva. Podmorski ispust duljine je 1175 m. Uređaj za pročišćavanje nije izgrađen. Razvitak turističkih kapaciteta na obalnom području ima za posljedicu povećanje potreba za vodom, što jasno povećava i količine otpadnih voda. S druge strane, ispuštanje otpadnih voda sve više povećava zagađenost površinskih voda i mora. Nepoduzimanje pravovremenih i odgovarajućih mjera zaštite, uz prisutno ugrožavanje kakvoće voda i mora, moglo bi u konačnici dovesti do teških i nepopravljivih higijensko-zdravstvenih teškoća. Opravdano se očekuje da bi se izvedbom odgovarajućeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, bitno poboljšale ekološke i zdravstvene prilike priobalnog mora, odnosno spriječila njegova degradacija u budućnosti. E.1.2. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Za predmetno područje na snazi su dokumenti prostornog uređenja različitih razina (državna, regionalna i lokalna), a koji su izrađeni i doneseni sukladno Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

- Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Klasa 350-02/97-01/02, Zagreb 24. listopad 1997; Narodne novine broj 50/99), - Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije 1/03, 8/04, 5/05, 5/06). U tijeku je postupak izrade i donošenja prostorno- planskih dokumenata: -Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije (Konačni prijedlog utvrđen od Županijskog poglavarstva),

-Prostorni plan uređenja Općine Bol (Konačni prijedlog je utvrđen od strane Općinskog poglavarstva, u tijeku postupak ishođenja suglasnosti).

Planirani zahvat predviđen je prostorno-planskom dokumentacijom.



E.1.3. OPIS OKOLIŠA I LOKACIJE METEOROLOŠKI I KLIMATSKI UVJETI

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, otok Brač ima umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina (oznaka C) i kojoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od -3°C i niža od 18°C. U „Studiji o utjecaju na okoliš sustava odvodnje otpadnih voda naselja Bol“ prikazane su opće klimatske značajke prema najprikladnijim podacima mjerenja i motrenja u razdoblju 1981-2000. g. s najbližih meteoroloških postaja. Zbog velikog broja nedostajućih podataka na postaji Bol ( m65h,'3916,'1643 =°=°= λϕ ), na osnovi postojećih mjerenja analizirano je jedino strujanje zraka. Temperaturni i oborinski parameti analizirani su prema podacima mjerenja s postaje Jelsa ( m3h,'4216,'1043 =°=°= λϕ ).

GEOLOŠKI I SEIZMOLOŠKI UVJETI

Geološki uvjeti na širem području zahvata

Šire područje zahvata [oko 195 km2 (kopneni dio)] izgrađuju naslage gornjokredne, paleogenske i kvartarne starosti. U gornjokrednim naslagama izdvojena su tri stratigrafska člana: turon ( 2

2K ) i dva facijesa senona ( 3

21 K i 3

22 K ). Najstarije naslage turona izgrađuju šire zaleđe Bola, a ukupna

debljina im iznosi oko 700 m. Predstavljene su izmjenom slojevitih, svijetlosmeđih vapnenaca debljine slojeva do 150 cm i slojevitih sivosmeđih dolomita. Senonskom katu pripada najveći dio sedimenata otoka Brača, a predstavljen je slojevitim, svijetlosmeđim vapnencima s proslojcima smeđeg dolomita. Debljine slojeva se kreće u rasponu od 20 do 200 cm.

Stijene paleogenske starosti nalaze se samo na južnim padinama Bola i na krajnjem istočnom dijelu obale. Starost tih naslaga je donji i srednji eocen (E1,2), a predstavljene su slojevitim foraminiferskim vapnencima.

Kvartarni sedimenti (d) zastupljeni su uz obalu od Murvice do Samostana Dominikanaca, te na južnim padinama brda iznad Bola. Predstavljeni su slabolitificiranim do litificiranim siparišnim brečama. U tektonsko pogledu, otok Brač pripada tektonskoj jedinici otok Brač. Najuočljivije strukturno obilježje otoka je skretanje dinarskog smjera pružanja u pružanje istok – zapad. Strukturni sklop Brača karakteriziran je boranjem koje je rezultiralo jednom osnovnom antiklinalom te reverznim rasjedanjem u području Bola. Geološki uvjeti na užem području zahvata

Na užem području zahvata zastupljene su naslage turonske, senonske, paleogenske i kvartarne starosti. Stijene turonske starosti ( 2

2K ) predstavljene su izmjenom slojevitih, svijetlosmeđih vapnenaca i slojevitih sivosmeđih dolomita. Senon je predstavljen starijim članom ( 3

21 K ), a izgrađuju ga slojeviti, svijetlosmeđi vapnenci s proslojcima smeđeg



dolomita. Paleogenske stijene čine slojeviti, foraminiferski vapnenci (E1,2), a kvartarne slabolitificirane do litificirane breče (Qd). Seizmološki uvjeti

Prema seizmološkim kartama bivše Jugoslavije (Jorgić i dr. 1987), dijela koji se odnosi na Hrvatsku, šire područje mjesta Bol nalazi se u zoni u kojoj se, uz 63% vjerojatnosti, može dogoditi potres intenziteta VII stupnjeva MCS za povratni period od 50 godina i VIII stupnjeva MCS za povratne periode od 100, 200, 500, 1000 i 10000 godina.

HIDROGEOLOŠKI UVJETI

Hidrogeološke značajke šireg područja zahvata

Prema Okvirnim smjernicama o vodama (WFD) i izdvojenim cjelinama podzemnih voda, šire područje zahvata nalazi se unutar sekundarnog vodonosnika - Brač, odnosno GWB (GWB – HR 592). Na osnovu litološkog sastava, geneze, stupnja deformacije stijena na površini i u podzemlju, na širem području planiranog zahvata izdvojene su uglavnom vodopropusne karbonatne stijene, dok vodopropusne klastične naslage zauzimaju samo uski obalni pojas od Murvice do Samostana Dominikanaca, te južne padine brda iznad Bola.

Karbonatne naslage karakterizirane su sekundarnom poroznošću, odnosno pukotinskom i kavernoznom poroznošću. Zahvaljujući toj poroznosti ostvareni su uvjeti poniranja većeg dijela padalina u podzemlje, i na taj način prihranjivanje otočkog vodonosnika. Teren se stoga odlikuje karakteristikom da i nakon intenzivnih i dugotrajnih kiša ne dolazi do formiranja dužih površinskih tokova koji bi vode odvodili s područja propusnih stijena. Unutar karbonatnih naslaga zapažaju se određene razlike u litološkom sastavu, strukturnom položaju i tektonskoj oštećenosti, pa se pretpostavlja da te razlike uzrokuju i određene hidrogeološke različitosti, pa se one na širem području zahvata mogu uvjetno podijeliti na dobro i osrednje propusne naslage.

U grupu dobro propusnih karbonatnih naslaga mogu se svrstati okršeni gornjokredni senonski slojeviti do masivni vapnenci ( 3

21 K i 3

22 K ) i paleogenski, foraminiferski, uglavnom

slojeviti okršeni vapnenci (E1,2). Duž tektonski oštećenih zona vapnenci su jače razlomljeni i okršeni, pa su ta mjesta potencijalna za formiranje “privilegiranih” podzemnih tokova. Privilegiranim zonama vodonosnik se prazni u smjeru mora, a dokaz tomu su brojni priobalni izvori i vrulje. Grupi osrednje propusnih karbonatnih naslaga pripadaju starije gornjokredne (turonske) naslage ( 2

2K ). Slabija propusnost ovih naslaga uvjetovana je pojavom dolomita u jezgri antiklinale, pa one u regionalnom smislu imaju ulogu relativne barijere i usmjerivača toka podzemnih voda u smjeru sjevera i juga. Klastičnim naslagama pripadaju kvartarne siparišne breče (Qd), međuzrnske poroznosti. Pretežito su nevezane do slabo vezane pjeskovito - glinovitim vezivom, pa pripadaju slabo do osrednje propusnoj sredini.



Hidrogeološke značajke užeg područja zahvata

Uže područja zahvata, u hidrogeološkom smislu izgrađeno je od vodopropusnih karbonatnih naslaga i vodopropusnih klastičnih naslaga. Karbonatne naslage, pukotinsko - kavernozne poroznosti uglavnom su zastupljene osrednje propusnim gornjokrednim (turonskim) naslagama ( 2

2K ) izgrađenim od izmjene slojevitih vapnenaca i dolomita, koji sjeverno od Bola, u regionalnom smislu imaju ulogu relativne barijere i usmjerivača toka podzemnih voda u smjeru sjevera i juga. Dobro propusne karbonatne naslage zastupljene su na užem području zahvata samo manjim dijelom, a predstavljene su pretežito dobro slojevitim, rudistnim vapnencima gornjokredne (senonske) starosti ( 3

21 K ), a znatno manjim dijelom paleogenskim, foraminiferskim

vapnencima (E1,2). Vapnenci su tektonizirani, ispresjecani različitim pukotinskim sustavima, te dobro okršeni s mnogobrojnim škrapama i otvorenim pukotinama. Klastične naslage izgrađuju obalni pojas, a predstavljene su kvartarnim siparišnim brečama (Qd), međuzrnske poroznosti. Pripadaju slabo do osrednje propusnoj sredini, što ovisi o količini glinovite komponente. Kako unutar šireg područja zahvata, tako i na užem području zahvata nema značajnijih izvora podzemne vode, pa nema niti značajnijih vodoopskrbnih objekata, te s tim u svezi, na užem području zahvata nema izdvojenih vodozaštitnih zona.

HIDROLOŠKI PODACI

Na području Općine Bol nema površinskih tokova, izuzev za vrijeme jakih kiša kada nastaju bujice koje su stvorile vododerine koje predstavljaju karakteristiku pejzaža. Bujice su dosta aktivne, a većim dijelom su regulirane, osim bujice Potočine koja erodira zemljište u svom toku.

OCEANOLOŠKI PODACI

Područje istraživanja

Šire područje podmorskih istraživačkih radova bilo je na južnom dijelu otoka Brača u neposrednoj blizini mjesta Bol – 515 m od mjesne crkve u smjeru jugozapada (233,6°), a prikazano je na slici E.1.3-1.



Slika E.1.3-1 Shematski prikaz linija vožnje kod hidrografske izmjere, geoloških istraživanja i magnetometrijske detekcije na trasi budućeg podmorskog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje „BOL“ na Braču Morfološki izgled, inženjersko-geološke i sedimentološke značajke Obalni dio istraživanog područja tvore kvartarne breče, valutice i šljunak koje prema moru tvore tanki pokrivač iznad stijene podloge. Marinski sediment dalje od obale je krupnozrnasti ljušturasti pijesak rahle konzistencije do šljunkoviti pijesak i šljunak. Prema dubini veličina zrna se smanjuje, a raste sadržaj prašinaste komponente. Analizirajući snimku trase potrebno je naglasiti sljedeće: osim stacionaža Kp 0.300-0.560 gdje morsko dno nejednoliko tone, a stijena podloge dolazi do površine morskog dna i stacionaže Kp 0.560-0.680 gdje morsko dno naglo ponire i gdje stijena podloge dolazi blizu površine morskog dna, ostatak trase je povoljan za polaganje elemenata podmorskog ispusta otpadnih voda. Dinamika mora

- Morske struje

Na temelju analize morskih struja na postajama ASS-1 i ASS-2 može se zaključit sljedeće:

o Na postaji ASS-1, maksimalna izmjerena brzina struja u pridnenom sloju bila je 21 cm/s (72 m), a srednja vrijednost brzine iznosila je 3.6 cm/s. Rezultantno strujanje je bilo u smjeru W s faktorom stabilnosti od 47.8%, te se može zaključiti da je smjer strujanja bio relativno nestabilan u pridnenom sloju.



o Na postaji ASS-2, maksimalne izmjerene brzine struja su 53 cm/s u površinskom sloju (3 m) i 19 cm/s u pridnenom sloju (77 m), dok su srednje vrijednosti brzine 15 cm/s (3 m) i 4.5 cm/s (77 m). Rezultantno strujanje je u smjeru SE u površinskom i WSW u pridnenom sloju, s niskim faktorom stabilnosti u površinskom sloju (14%) i malo većim u pridnenom sloju (29.6%).

o Postotak strujanja usmjerenog prema obali u razdoblju mjerenja u pridnenom sloju na postaji ASS-1 bio je nešto veći nego na postaji ASS-2 (32.5% na postaji ASS-1 u odnosu na 28.0% na postaji ASS-2).

o Zbog nedostatka podataka (potopljen strujomjer) u površinskom sloju na postaji ASS-1 usmjereno strujanje prema obali ne može se ocijeniti, dok je na postaji ASS-2 taj postotak iznosio 14.6%.

o Budući da su dubine mora do dna na postajama ASS-1 i ASS-2 približno jednake (od 75 do 80 m), te da je strujanje u pridnenom sloju na postaji ASS-2 bilo nešto intenzivnije nego na postaji ASS-1, preporuča se postavljanje podmorskog ispusta otpadnih voda na lokaciji postaje ASS-2 (udaljenoj 1200 m od obale u smjeru 155° od ishodišne točke na obali).

- Dugotrajne oscilacije morske razine

Prosječno dnevno osciliranje razine mora (srednja amplituda morskih dobi) na području otoka Brača iznosi 24.6 cm, dok ukupni raspon kolebanja razine mora na postaji Split iznosi 153 cm. - Valovi

Najfrekventniji vjetrovi značajni za generiranje valova u području istraživanja su:

- MAESTRAL, smjera W - JUGO, smjera ESE, - TRAMONTANA, smjera N

Može se zaključiti kako u širem akvatoriju Bola, tijekom jesensko-zimskog razdoblja (period karakterističan po naglašenoj ciklonalnoj aktivnosti, a s tim u svezi i s čestom pojavom jakih i olujnih vjetrova), u situacijama s jugom mogu biti zabilježene maksimalne visine valova do 4.0 m. Slične vrijednosti se mogu očekivati i za puhanja olujnog vjetra zapadnog smjera. Fizikalne značajke mora - Temperatura, salinitet i gustoća mora

Promjene temperature, slanosti i gustoće mora u širem akvatoriju podmorskog ispusta sustava javne odvodnje Bol (o. Brač) najintenzivnije su pod utjecajem fizikalnih procesa i pojava čija je prostorna skala veća od dimenzija samog područja, a vremenska promjenjivost je sezonskog karaktera. U takve procese ubrajamo apsorpciju globalnog sunčevog zračenja, razliku evaporacije i oborine, dotok slatke vode, te povratno zračenje. Pored toga, prisutni su i procesi čiji je prostorni utjecaj reda veličine dimenzija područja i manji, a vremenski periodi obuhvaćaju i kraću skalu od sezonske. Među njima najistaknutiji utjecaj ima vjetar, koji uzrokuje procese advekcije i vertikalnog miješanja. Mjerenja vertikalnog profila temperature, slanosti i gustoće mora (sigma-t) obavljena su 2. i 29. kolovoza 2007. godine na postajama ASS-1, ASS-2, OC-2, OC-3, OC-5 i OC-6.



Iz analize termohalinih svojstava proizlazi da je u ljetnom razdoblju u području istraživanja prisutno raslojavanje vodenog stupca (jaka piknoklina / termoklina) koje spriječava dizanje otpadnih voda na površinu mora. - Prozirnost i boja mora

Prozirnost i boja mora izmjereni 2. i 29. kolovoza 2007. godine bijelom Secchi pločom (promjera 30 cm) na reprezentativnim postajama. Početkom kolovoza prozirnost mora kretala se oko 30 m, dok je boja mora bila ekvivalentna III/IV stupnju Forellove ljestvice (svijetloplava / tamno plavozelena), što ukazuje na čistoću mora u području istraživanja. Nešto manje vrijednosti prozirnosti zabilježene su koncem kolovoza (do 27 m), uz boju mora ekvivalentnu II/III stupnju Forellove ljestvice (plava / svijetloplava). Može se zaključiti da je more u području istraživanja tijekom razdoblja mjerenja bilo karakterizirano velikom čistoćom. Kemijske značajke mora

Hranjive soli su anorganski spojevi fosfora (ortofosfati), dušika (amonijeve soli, nitrata, nitriti) i silicija (ortosilicijeva kiselina). O njihovoj koncentraciji ovisi rast fitoplanktona koji se razmnožava dok su mu dostupne zalihe hranjivih soli (Smodlaka, 1985). Iz okoline fitoplankton uzima hranjive soli u određenim omjerima, tako da će razvoj fitoplanktona ovisiti o raspoloživoj koncentraciji. Vanjski izvori hranjivih soli igraju vrlo važnu ulogu u procesima eutrofikacije, a posebno u zatvorenim dijelovima mora (zaljevi, uvale itd). Određivanje hranjivih soli kao krajnji produkt razgradnje organske tvari važno je s aspekta dispozicije otpadnih voda u moru. Iz koncentracije hranjivih soli i stupnja zasićenja kisikom može se zaključiti da na istraživanoj trasi u površinskom sloju nije zabilježen antropološki utjecaj, dok u pridnenom sloju zabilježene vrijednosti organskog fosfora (OP) i organskog dušika (ON) upućuju na regeneraciju hranjivih soli razgradnjom organske tvari. SANITARNA KAKVOĆA MORA NA PLAŽAMA

Program stalnog praćenja sanitarne kakvoće mora provodi se od 1. svibnja do kraja sezone kupanja (do kraja rujna). Na širem području Bola program se provodi na 4 postaje, a rezultati praćenja ukazuju da je more 1. (more visoke kakvoće) i 2. (more podobno za kupanje) kategorije. FLORA I FAUNA

Biološke karakteristike na trasi podmorskog ispusta Prema rezultatima istraživanja stanja, abudancije i dubinske rasprostranjenosti planktonskih i životnih zajednica te bentoske vegetacije na trasi ispusta otpadnih voda mjesta Bol utvrđeno je: - Na osnovi kategorizacije morskih ekosustava koja se temelji na abundanciji fitoplanktona (Viličić 1989), i rezultata istraživanja može se zaključiti sljedeće: područje Bola u siječnju 2008. pripada skupini ekosustava s niskom abundancijom fitoplanktona (kategorija ekosustava I). - Brojnost zooplaktona na obje postaje je bez većih razlika s dominantnom skupinom Copepoda. Vrste na postaji Bol II su tipične za obalni zooplankton. Nađen je i veći broj



predstavnika otvorenog mora što ukazuje na utjecaj otvorenih voda što je tipično za kanalska područja istočnog jadrana tijekom zime. - Sastav i rasprostranjenost bentoske vegetacije na istaživanom području su uobičajene za kanalsko područje srednjeg jadrana i u skladu s ekološkim čimbenicima koji tu vladaju i ne ukazuju da je pod utjecajem onečišćenih voda (odsustvo nitrofilnih vrsta i prevladavanje Rodophyta nad Chlorophytama) - Utvrđene su slijedeće pridnene zajednice: Biocenoza fotofilnih alga, Biocenoza livada morske cvjetnice Posidonia oceanica, Pretkoraligenski aspekt koraligenske biocenoze i Biocenoza muljevitih dna. Faunistička obilježja kopnenog područja zahvata

Stanište zahvata je kopneno i sastavni dio je krškog područja sa svim ekološkim čimbenicima značajnim za ovaj tip podloge i biljnim pokrovom značajnim za eumediteransko područje. Faunu istraživanog područja predstavljaju beskralješnjaci i kralješnjaci, koji pripadaju tipičnim terestičkim vrstama. Sastav faune pokazuje veliku raznolikost. S obzirom na prirodni geološko-pedološki sastav terena ovdje nikako nije moglo doći do stvaranja vodenih biotopa niti formiranja faune vezane za takva staništa.

Floristička obilježja kopnenog područja zahvata

Otok Brač pripada srednjem području istočnojadranske eumediteranske vazdazelene vegetacijske zone jadranske provincije mediteranske regije i to centralnom rajonu. Najznačajniji edifikator eumediteranske zone je crnika ili česmina (Quercus ilex) odnosno, značajna je prirodna klimatogena šumska zajednica razreda hrasta crnike Quercetea ilicis. Ovo područje je u prošlosti bilo u potpunosti obraslo šumom hrasta česmine. U sastavu ove zajednice osim ovih vrsta zastupljne su i lemprika (Viburnum tinus), planika (Arbutus unedo), tršlja (Pistacia lentiscus), smrič (Juniperus oxycedrus), grmoliki grašar (Coronilla emeroides), drvolika pucalina (Colutea arborescens), crna tetivika (Smilax aspera), kozja krv (Lonicera implexa), zelenika (Phillyrea media), crni jasen (Fraxinus ornus). Ovu zajednicu je danas teško naći u obliku šume jer utjecajem čovjeka došlo je do njezine degradacije u vazdazelenu makiju, garig, suhe travnjake, kamenjarske pašnjake. Na otoku Braču ipak se zapaža progresivni razvoj prema klimatogenoj zajednici hrasta crnike. KRAJOBRAZ Prema sadržajnoj i metodskoj podlozi Krajobrazne osnove Hrvatske (Aničić i sur.,1999), područje zahvata nalazi se u osnovnoj krajobraznoj jedinici Srednjo – dalmatinskom području za koju je značajna orografska razvedenost. Istraživano područje je vapnenačkog karaktera, oskudno vegetacijom i plodnim tlom, izmjenjuju se udoline, grebeni i zaravni, pretežito je antropogenog karaktera. Planirani zahvat obuhvaća obalni pojas naselja Bol te zapadni, sjeverni i istočni dio oko naselja, prekriven je mjestimičnom šumom alepskog bora i makijom hrasta crnike, a najvećim dijelom je ruderalnog karaktera. Na širem istraživanom području krajobraz je nerazdvojiv, heterogeni mozaik različitih tipova staništa, s pretežito zastupljenim kulturnim odnosno antropogenim staništima kao nositeljima prepoznatljivosti područja, a manjim dijelom prirodnim krajobrazima. Čovjek je svojim djelovanjem doveo do promjena u krajobrazu, što je rezultiralo gubitkom prirodnih staništa, odnosno fragmentiranjem manjih prirodnih područja u okruženju većih kultiviranih područja.



Područje zahvata sustava odvodnje otpadnih voda naselja Bol nalazi se u 15-oj krajobraznoj jedinici: obalno područje srednje i južne Dalmacije. U dokumentu Nacionalne strategije zaštite okoliša utvrđena je ugroženost velikog dijela krajobrazne raznolikosti, a kao glavni razlozi za razmatranu krajobraznu jedinicu navode se:

- česti šumski požari - neplanska gradnja duž obalne linije i drugo.

NASELJA I INFRASTRUKTURA

U sastavu Općine Bol su naselja: Bol i Murvica, s tim da je 99% stanovništva danas koncentrirano u Bolu. Prema Planu, građevinska područja naselja su dominantno mješovite namjene – pretežito stambene; planirana površina naselja Bol je cca 103 ha, a naselja Murvica 3,76 ha. Pored zona mješovite namjene, Planom su unutar građevinskog područja naselja definirana i područja s namjenama: ugostiteljsko-turističkim (20,78ha), komunalno-servisnim (2,1ha), i sportsko-rekreacijske zone. Izvan građevinskog područja naselja, Planom su predviđene i površine: ugostiteljsko-turističke (cca 15ha), sportsko-rekreacijske i površine za razvoj poljodjelstva. Građevinsko područje naselja Bol ukupno iznosi 99,5914 ha Izgrađeni dio iznosi 80,7686 ha, odnosno 81,10 %. Građevinsko područje naselja Murvica ukupno iznosi 6,2473 ha Izgrađeni dio iznosi 2,8788 ha, odnosno 46,08 %. Uvjeti uređivanja koridora i prometnih površina kao i uvjeti uređivanja drugih infrastrukturnih sustava na području Općine Bol, ako nije drugačije rečeno, vrše se u skladu sa Zakonima i Pravilnicima.

ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Na području općine Bol zaštićeni dijelovi prirode su: a) Zlatni rat kao rezervat prirodnog predjela (1965. g.), spomenik prirode (2002. g.). b) Vidova gora (dio koji teritorijalno pripada općini Bol) kao rezervat prirodnog

predjela (1970. g.) zaštićeni krajolik (2001. g.) c) Podkaštilje je područje privremeno zaštićeno kao pojedini dio prirode i u tijeku je

postupak radi stavljanja pod zaštitu. Ovakva vrsta zaštite traje godinu dana od dana od kada je objavljen postupak za zaštitu tog dijela prirode.

Od zaštićenih područja planirani zahvat prolazi područjem Zlatnog rata - rezervat prirodnog predjela (1965. g.), spomenik prirode (2002. g.). ZAŠTIĆENE KULTURNE VRIJEDNOSTI

Planirani zahvat je u neposrednoj zoni utjecaja slijedećih zaštićenih graditeljskih sklopova, civilnih i sakralnih građevina te arheoloških lokaliteta (PPUO kartografski prikaz 3.1 "Uvjeti korištenja i zaštite prostora; Uvjeti korištenja"):

• arheološki lokalitet Rat • arheološki lokalitet Glavica • crkva Sv. Petra i Pavla • crkva SV.Ante



• hotel Bretanida – preventivna zaštita Planirani zahvat prolazi zonom pod zaštitom Ministarstva kulture konzervatorskog odjela u Splitu na području uređaja za pročišćavanje otpadnih voda „Podborje“, te naseljem Bol. TLA

Navedenim istraživanjima je utvrđeno da su na predmetnom prostoru zastupljena antropogena terasirana tla na karbonatnom koluviju i manji dio na flišnim laporima i karbonatnim pješčenjacima. Temeljne značajke antropogenih tala na kvartarnom koluviju su jako visoki sadržaj vapnenačkog skeleta i u pravilu dubok fiziološki profil tla koji biljkama omogućava duboko zakorjenjavanje. Ovo su jako vodopropusna - suha i topla tla. Debljina kvartarnog nanosa jako varira, a mjestimično je potpuno zbijen u breču. Antropogena terasirana tla na flišnim laporima i karbonatnim pješčenjacima zauzimaju znatno manji prostor i odlikuju se većim sadržajem vapna i nižim sadržajem skeleta. Slabo su vodopropusna i stoga, na nagnutim terenima, mogu biti ugrožena erozijom. Brojni su prelazi između navedenih tipova tla. Oni su definirani debljinom kvartarnog nanosa odnosno dubinom pojavljivanja vodonepropusnog lapora. U pogledu korištenja zemljišnog prostora (tla) postoje značajne razlike. Iznad Bola i prema Podbablju najzastupljenija su obradiva poljoprivredna tla, dok zapadno od Bola pa do zapadnog dijela Uvale Paklina najzastupljenija su zapuštena poljoprivredna tla obrasla šumom alepskog bora. Središnji dio je urbanizirano naselje. E.1.4. OPIS ZAHVATA Idejnim rješenjem “Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Bol” (“HIDROPROJEKT-ING" Zagreb, lipanj 2006.) obuhvaćeno je naselje Bol, te pripadajuće turističko-ugostiteljske zone. Tehničko rješenje sustava odvodnje se zasniva na primjeni gravitacijskog i tlačnog pogona u kanalizacijskoj mreži. Za promatrano područje predviđa se primjena razdjelnog načina odvodnje s cjelovitim sustavom za odvodnju otpadnih voda. Načelno, oborinske vode prikupljale bi se samo izuzetno na onim dijelovima prometnica, gdje bi povećano površinsko otjecanje moglo prouzročiti smetnje u pješačkom prometu. S najvećeg dijela izgrađenih područja oborinska voda bi se ili procjeđivala u tlo ili bi slobodno otjecala do mora. Uglavnom, zadržao bi se sadašnji način odvodnje oborinskih voda. Osnovna koncepcija sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za područje naselja Bol sastoji se u slijedećem: Zadržala bi se postojeća koncepcija sustava odvodnje (položaj kanala i crpnih stanica), osim što bi se za dugoročni razvoj trebala izvršiti rekonstrukcija obalnog kolektora i kolektora uz šetnicu. Potreba za rekonstrukcijom ovih kolektora javlja se iz tri razloga. Prvi je potreba za povećanjem profila nedostatnog za prihvaćanje novih količina otpadnih voda predviđenih dugoročnim razvojem naselja. Drugi razlog je dotrajalost pojedinih dionica, pa čak i djelomična začepljenost, dok treći razlog podrazumijeva ponovno niveliranje kolektora



kako bi se omogućio pravilniji dotok otpadne vode do centralne crpne stanice "Centar", a zatim i do uređaja za pročišćavanje. Zadržale bi se crpne stanice "Centar", "Šetnica Zlatni rat" i "Kod pumpe", a eventualne rekonstrukcije u smislu usisne i tlačne strane, volumena crpnog bazena i crpki u njima rekonstruirale bi se ovisno o razvoju potrošnje u vremenu, te nakon detaljne snimke postojećeg stanja što će biti izrađivano u sklopu detaljnijih projektnih dokumentacija. Od centralne crpne stanice otpadna voda bi se tlačila novim tlačnim cjevovodom prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, koji je predviđen prvog stupnja, a iz kojeg bi se voda novim gravitacijskim kanalom upuštala u postojeći podmorski ispust. Prema raspoloživim podacima, planiranoj količini otpadne vode i preliminarnim proračunima može se zaključiti da je postojeći podmorski ispust odgovarajućih dimenzija i odgovarajuće duljine. Jedino se obzirom na relativno veliki broj oštrobridnih otvora (10) i završni otvor postavlja pitanje postojeće i planirane izlazne brzine. Ovo bi moglo imati utjecaj na eventualnu potrebu izgradnje još jedne crpne stanice u sklopu uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, obzirom da je njega moguće smjestiti na kotama terena oko 14 m n.m; što bi moglo utjecati na nemogućnost postizanja poželjnih brzina (2 m/s) na otvorima na difuzoru podmorskog ispusta. Daljnjim razvojem kanalizacijske mreže, istočni dio naselja Bol je moguće gravitacijski spojiti na sustav odvodnje. Odvodnju samostana Dominikanaca i objekata koji se nalaze visinski položeni ispod kolektora treba rješavati sistemom tlačne kanalizacije. Predviđa se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smještenog izvan naselja na lokaciji Podborje za planiranih 14.700 ES. Predviđen je uređaj I. stupnja pročišćavanja s podmorskim ispustom u “manje osjetljivo područje”.

Faznost izgradnje

Odabrana varijanta 2 - Podborje povoljna je u smislu funkcioniranja sustava odvodnje za vrijeme izgradnje uređaja za pročišćavanje, tlačnog cjevovoda i gravitacijskog dijela podmorskog ispusta. Oni se mogu planirati, projektirati i izvoditi zasebno, pa se po izgradnji pustiti u pogon. Tu jedino treba imati na umu i potrebu za rekonstrukcijom centralne crpne stanice što uključuje rješavanje električnog, strojarskog i možebitno građevinskog dijela. Predviđa se direktno crpljenje na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je smješten na kotu 70 m.n.m. Tražeći crpke koje bi mogle ispuniti ove zahtjeve pronađene su odgovarajuće, uz napomenu da se radi o rubnom slučaju. Ako bi se uređaj podigao iznad ove kote, ili se tijekom izrade glavnog projekta projektant odluči za drugačije rješenje, ona mogu biti slijedeća. Moguće je serijski kombinirati crpke, što je potrebno dobro predvidjeti i uskladiti njihov rad, ili je moguća varijanta koja se često koristi, da se na putu prema uređaju za pročišćavanje interpolira još jedna crpna stanica. U ovoj drugoj varijanti pogonski troškovi ostaju isti, ali je potrebno izgraditi još jednu crpnu stanicu. Prema podacima kojima projektant raspolaže i provedenim analizama, postojeći podmorski ispust odgovarajućeg je stanja, te dobro odabrane duljine i dimenzije, pa se u dugoročnom periodu predviđa njegovo zadržavanje, a nakon izgradnje uređaja za pročišćavanje i kopnenog dijela podmorskog ispusta, potrebno je izvršiti prespajanje. Visina komunalne usluge za pogon i održavanje dijela sustava javne odvodnje po ES iznosi godišnje 208,84 kn/ESgod.



HIDRAULIČKO OPTEREĆENJE Mjerodavan najveći broj ekvivalentnih stanovnika u planskom periodu (ljeti) iznosi:

14.700 ES.

Zimsko opterećenje kanalizacijskog sustava, uređaja za pročišćavanje i podmorskog ispusta

je samo od stalnih stanovnika i iznosi:

1.900 ES,

tj. omjer zima/ljeto je 1/7,7.

VELIČINE DIJELOVA ZAHVATA Planira se izgradnja gravitacijskog cjevovoda profila ∅250 mm duljine 5.869 m, te rekonstrukcija postojećih kolektora profila ∅250, ∅300 i ∅400 mm ukupne duljine oko 1.190 m, na cijelom području sustava odvodnje naselja Bol. Planirani tlačni cjevovodi će biti profila ∅100 i ∅250 mm ukupne duljine oko 1,2 km, na cijelom području sustava Bola. Predviđena je izgradnja crpne stanice C.S. „Drasin“, te rekonstrukcija C.S. „Centar“, C.S.“Kod Pumpe“ i C.S.„Šetnica Zlatni Rat“. Pored ugradnje radne crpki odgovarajućeg kapaciteta, predviđena je i ugradnja odgovarajuće pričuvne (rezervne) crpke. Prikazani kanalizacijski sustav moguće je modificirati/dopunjavati pema potrebi kroz projekte većeg stupnja razrade (zbog promjena uslijed „stvarnog“ geodeskog snimka, zahtjeva korisnika za unifikacijom opreme i sl.). UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Predlaže se primjena odnosno izgradnja "klasičnog" uređaja za pročišćavanje (I) stupnja pročišćavanja s podmorskim ispustom u „manje osjetljivo područje“. S obzirom na veliku razliku u pogledu priključenog broja potrošača u ljetnom i zimskom razdoblju predlaže se slijedeća tehnološka shema koja zadovoljava uvjete čišćenja, a može se smjestiti u zatvoreni objekt:

automatska gruba rešetka (automatsko čišćenje) širine otvora 50 mm. Zadržani otpadni materijal se pohranjuje u kontejner.

nakon prolaza kroz grubu rešetku predviđa se ugradnja automatskog finog sita promjera otvora 5 mm s izbacivanjem zadržanog otpadnog materijala. Svi sadržaji veći od 3-5 mm se izdvajaju i pakiraju u kontinuiranu zatvorenu plastičnu vreću i pohranjuju u kontejner. Predviđa se ugradnja sita u zatvorene spremnike čime se smanjuje emisija neugodnih mirisa.

da bi se izvršilo pročišćavanje I stupnja predviđa se ugradnja automatskih finih sita s otvorima veličine 1,0 mm. Fina sita se ugrađuju u zatvorene spremnike, čime se smanjuje emisija neugodnih mirisa tijekom rada, a isto tako sprječava prskanje vode prilikom diskontinuiranog pranja vanjskog plašta bubnjeva pod visokim tlakom. Sav otpadni materijal prikupljen na finim sitima se preša, pakira u plastičnu vreću i pohranjuje u kontejner.

Nakon finog sita Ø 1 mm predviđa se ugradnja mjerača protoka za otpadnu vodu, koji će biti smješten u odgovarajuće okno.



na okno mjerača protoka može se odmah nastaviti okno za ugradnju usisa završnog uzorkivača otpadne vode, iz ovog okna otpadna voda ide dalje u dozažni bazen

prije ulaza u kopneni dio podmorskog ispusta predviđen je dozažni bazen radi osiguranja odgovarajućeg protoka i brzine u cjevovodu podmorskog ispusta. Ovaj armiranobetonski podzemni objekt nalazi se, tehnološki gledano, nakon okna mjerača protoka i okna uzorkivača, a s njima može činiti konstruktivnu cjelinu.

Pojave mulja neće biti u smislu da za njegovu obradu bude potrebno posebno postrojenje jer se otpad izdvojen na hidrodinamičkoj opremi u odgovarajućim vrećama odvozi na odlagalište. PODMORSKI ISPUST Prema postojećem idejnom rješenju postojeći podmorski ispust je duljine 1175 m, izrađen od PEHD cijevi profila 280/246,8 mm, dimenzioniran na hidrauličko opterećenje od 57,4 l/s. Difuzor je izgrađen od PEHD cijevi u dužini od 180 m, počinje na dubini od 70 m, a završava na dubini od 77 m. Promjeri difuzora su: 280/246,8 mm u dužini od 80 m, 250/225 mm u dužini od 60 m, te 225/198 mm u dužini od 40 m. Difuzor ima 10 oštrobridnih otvora na svakih 20 m i završni otvor. Kako bi se dokazala opravdanost daljnjeg korištenja postojećeg podmorskog ispusta provedena su oceanografska istraživanja koja su prikazana u elaboratu Rezultati istraživačkih radova trase podmorskog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje Bol (HHI, 2007). Analizom morskih struja na postajama ASS-1 i ASS-2 zaključeno je da je strujanje u pridnenom sloju na postaji ASS-2 bilo nešto intenzivnije nego na postaji ASS-1, a budući su dubine mora na obje postaje približno jednake (od 75 do 80 metara) rezultati istraživačkih radova preporučuju korištenje podmorskog ispusta otpadnih voda na lokaciji postaje ASS-2 (udaljenoj 1200 m od obale u smjeru 155° od ishodišne točke na obali). S obzirom da se lokacija ASS-2 nalazi u neposrednoj blizini postojećeg ispusta, možemo zaključiti da će se upotrebom postojećeg ispusta moći zadovoljiti zahtijevani uvjeti kakvoće mora. Potrebno je utvrditi da li postojeći ispust može (s aspekta hidraulike) zadovoljiti planirano povećanje opterećenja te vizualnim pregledom utvrditi njegovo stanje. U slučaju da se utvrdi da otpadna voda neregularno istječe (zbog oštećenja cijevi i dr.), potrebno je izvršiti sanaciju postojećeg ispusta. Prilog E.1.4.-1 Izvod iz idejnog rješenja: Pregledna situacija predloženog rješenja, mj. 1:5.000



UKUPNI UTJECAJ OBRADE OTPADNIH VODA Utjecaj otpadne vode na morski akvatorij ispred naselja Bol utvrđen je na temelju analize hidrodinamike i pronosa efluenta oko podmorskog ispusta, provedene kombinacijom numeričkih modela CORMIX (near field) i MIKE 21 (far field). Kao indikator utjecaja otpadne vode na onečišćenje akvatorija uzete su fekalne koliformne bakterije. Osnovni parametri provedene analize utvrđeni su na temelju sljedećih elaborata:

[1] Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Bol - idejno rješenje (Hidroprojekt-ing d.o.o., 2006)

[2] Rezultati istraživačkih radova trase podmorskog ispusta otpadnih voda sustava javne odvodnje Bol (HHI, 2007.

Rezultati numeričke analize interpretirani su u svjetlu postojećih zakonskih propisa te je dana ocjena o njihovom ispunjenju u realnim uvjetima. Protok upuštanja efluenta Broj korisnika (stanovnici i turisti) i njihov međusoban odnos usvojen je iz [1] na temelju kojih je proračunata i satna dinamika dotoka na uređaj. Za kraj planskog razdoblja, u ljetnom periodu, vrijednost maksimalnog satnog dotoka je Q maks.sat. = 64.04 l/s, dok je maksimalni dnevni dotok Q maks.dan. = 50.87 l/s .

Budući da ispuštanje efluenta iz podmorskog ispusta ima pulsni karakter, dužina pulseva će varirati tijekom dana u ovisnosti o satnim vrijednostima dotoka otpadne vode na uređaj, geometriji dozažnog bazena i sl. (bit će dimenzionirani u daljnjoj fazi projektiranja). Prema idejnom rješenju [1], vrijednost koncentracije fekalnih koliforma u otpadnoj vodi na ulazu u podmorski ispust procijenjena je na 107 FC/100 ml. Nadalje, pretpostavljeno je da efluent izlazi kroz otvore difuzora brzinom od 2 m/s. Gibanje oblaka otpadne vode u near field-u Analiza hidrodinamike i pronosa u području bliske zone (near field) oko podmorskog ispusta provedena je 3D modelom CORMIX. Za provedbu analize usvojena je vertikalna raspodjela gustoće mora na mjernoj postaji ASS-2 izmjerena 29.08.2007. - pretpostavljen je tip profila B sa visinom dizanja oblaka od 55 m (do dubine 20 m). Efluent u području bliske zone je definiran kao nekonzervativan zagađivač sa vremenom odumiranja T90 = 30 h, koje približno odgovara vremenu odumiranja fekalnih koliforma na dubini dizanja oblaka (oko 20 m), prema Šoliću i Krstulović, 1992. Širenje oblaka otpadne vode je simulirano uz pretpostavku da je na kraju podmorskog ispusta postavljena difuzorska sekcija duljine 180 m s 10 otvora (d = 0.1 m), kroz koje efluent izlazi brzinom od 2 m/s. Zbog diskontinuiranog ispuštanja efluenta posredstvom rada dozažnog bazena, pretpostavljen je protok od 100 l/s (maksimalni ljetni dnevni dotok Q maks.dan. = 50.87 l/s). Uzeta je vrijednost brzine morske struje od 10 cm/s, što približno odgovara vertikalno osrednjenoj vrijednosti brzine strujanja na strujomjernoj postaji ASS-2 [2].



Slika E.1.4-1 Simulacija širenja oblaka efluenta dobivena pomoću CORMIX modela (crvena iscrtkana linija – na udaljenosti 300 m od difuzora) Prema CORMIX proračunu, područje near field-a završava na udaljenosti 250 m od ispusta. Karakteristike efluenta dane su u tablici E.1.4-1, a vrijeme potrebno za pronos efluenta do granice near field-a iznosi 4 832 sekundi (80.53 min.). Tablica E.1.4-1 Karakteristike oblaka efluenta na pojedinim udaljenostima od ispusta

udaljenost od ispusta (m)

visina dizanja oblaka (m)

širina oblaka (m)

debljina oblaka (m)

koncentracija u središtu oblaka FC / 100 ml

razrjeđenje

25 5.90 180.62 5.00 3 330 2 946

100 20.60 182.50 20.00 1 570 5 891

250 50.00 186.26 50.00 878 9 313

300 50.00 212.26 45.39 832 9 622

625 50.00 354.82 30.88 638 10 957

1 000 50.00 489.20 24.34 244 14 288

Proračunata vrijednost koncentracije fekalnih koliforma u središtu oblaka na udaljenosti 300 m od difuzora podmorskog ispusta iznosi 832 FC/100 ml (razrjeđenje iznosi 9 622, oblak ima širinu 212.26 m i debljinu 30.88 m).



Gibanje oblaka otpadne vode u far field-u Analiza hidrodinamike i pronosa u području daleke zone (far field) oko podmorskog ispusta provedena je 2D modelom MIKE 21 a) b)

Slika E.1.4-2 Prostorna domena numeričkog modela Numeričke analize provedene su za formalno odabrani period od 4 dana (1.7. u 0,00 h – 5.7. u 1,13 h), uz napomenu da je za zadane uvjete stacionarno strujanje postignuto već nakon nešto više od jednog dana. U pokusima su simulirane tri situacije strujanja mora:

- Pokus A: dužobalno (kanalsko) strujanje u istočnom pravcu

- Pokus B: dužobalno (kanalsko) strujanje u zapadnom pravcu

- Pokus C: strujanje inicirano puhanjem vjetra u pravcu sjevera, brzine 15 m/s

N

Bathymetry (m)Above -5

-10 - -5-15 - -10-20 - -15-25 - -20-30 - -25-35 - -30-40 - -35-45 - -40-50 - -45-55 - -50-60 - -55-65 - -60-70 - -65-75 - -70-80 - -75

Below -80LandUndefined Valu

0 20 40 60 80 100 120 140 160 180(Grid spacing 100 meter)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

120

(Grid

spa

cing

100

met

er)

y y



Tablica E.1.4-2 Tablica numeričkih pokusa

Oznaka numeričke analize

Protok upuštanja

(l/s)

Dx, Dy (m2/s)

Vrijeme odumiranja fek.kol.

T90 (h)

Pokus A (01.07. – 05.07.) Pokus B (01.07. – 05.07.) Pokus C (01.07. – 05.07.)

Kontinuirano Q = 51 l/s

1 ; 0.3 1 ; 0.3 1 ; 0.3

4h 4h 4h

a) b)

Slika E.1.4-3 Pokus A – Prostorna raspodjela strujnog polja i satno osrednjenih koncentracija fekalnih koliforma u završnom trenutku numeričkog pokusa



a) b)

Slika E.1.4-4 Pokus B – Prostorna raspodjela strujnog polja i satno osrednjenih koncentracija fekalnih koliforma u završnom trenutku numeričkog pokusa



a) b)

Slika E.1.4-5 Pokus C – Prostorna raspodjela strujnog polja i satno osrednjenih koncentracija fekalnih koliforma u završnom trenutku numeričkog pokusa



Slika E.1.4-6 Položaj kontrolnih točaka na udaljenosti 300 m od ispusta (1 – 4) i 200 m od obale (5 – 9), na kojima se promatra dinamika koncentracija fek. kol. bakterija Pokusi A, B, C su pokazali da su u uvjetima 2D strujanja mora vrijednosti koncentracija koliformnih bakterija u kontrolnim točkama značajne samo u neposrednoj blizini ispusta u smjeru strujnog polja. Iz perspektive utvrđivanja sanitarne kakvoće obalnog mora, važno je napomenuti kako će na granici “branjene zone” - 200 m od obale (kontrolne točke 5 – 9), utjecaj podmorskog ispusta biti zanemariv te će biti zadovoljen kriterij za more II kategorije - podobno za kupanje (prema internom kriteriju za sanitarnu kakvoću mora). ZAKLJUČAK U ovom dijelu studije dan je uvid u rezultate provedene numeričke analize utjecaja podmorskog ispusta sustava javne odvodnje Bol (o. Brač) na stanje okolnog akvatorija u pogledu prostorne i vremenske dinamike koncentracije fekalnih koliforma. Budući je na temelju rezultata istraživačkih radova [2] preporučeno korištenje podmorskog ispusta otpadnih voda na lokaciji postaje ASS-2 (udaljenoj 1200 m od obale u smjeru 155° od ishodišne točke na obali), analizom je razmatran utjecaj podmorskog ispusta na lokaciji postaje ASS-2. Analiza hidrodinamike i pronosa efluenta u području bliske zone (near field) oko podmorskog ispusta provedena je 3D modelom CORMIX. Pretpostavljena je difuzorska sekcija duljine 180 m sa 10 otvora (d = 0.1 m), kroz koje efluent izlazi brzinom od 2 m/s. Prema CORMIX proračunu, područje near field-a završava na udaljenosti 250 m te je potrebno 4832 s (80.53 min.) za pronos efluenta do granice near field-a, uz morsku struju od 0.1 m/s. U središnjoj osi oblak razrjeđenog efluenta ima sljedeće karakteristike: visina dizanja oblaka = 55 m, koncentracija fekalnih koliforma = 878 FC/100 ml, razrjeđenje = 9 313).



Na udaljenosti 300 m od difuzora podmorskog ispusta proračunata vrijednost koncentracije fekalnih koliforma u središtu oblaka iznosi 832 FC/100 ml (razrjeđenje iznosi 9 622, oblak ima širinu 212.26 m i debljinu 45.39 m). S obzirom na utjecaj stratifikacije mora tijekom ljeta, oblak se giba ispod dubine piknokline / termokline (10 - 20 m), te je vrlo mala vjerojatnost da dođe do njegovog isplivavanja na površinu uslijed tranzicijskih fenomena koji dovode do homogenizacije gustoća po vertikali. Područje “daleke zone” (far field) analizirano je pomoću 2D modela MIKE 21. U pokusima A i B analiziran je utjecaj podmorskog ispusta uslijed formiranja karakterističnih režima strujanja mora (dužobalno strujanje u pravcu istoka i zapada). Pokusom C je simuliran utjecaj ispusta pod utjecajem strujnog polja iniciranog puhanjem vjetra u sjevernom smjeru. Ulazni parametri (količina otpadne vode, koncentracija FC, strujna polja i sl.) određeni su na temelju elaborata [1] i [2]. Zbog kanalskog tipa strujanja, na lokaciji podmorskog ispusta formirat će se dužobalno strujanje u pravcu istoka (pokus A) i zapada (pokusi B i C), a u skladu s tim će i oblak otpadne vode biti usmjeren u pravcu istoka tj. zapada. Generalno se može zaključiti da će na granici “branjene zone” (200 m od obale), utjecaj podmorskog ispusta biti zanemariv te će biti zadovoljen kriterij za more II kategorije - podobno za kupanje (prema internom kriteriju za sanitarnu kakvoću mora). Da bi došlo do ugrožavanja obalne – branjene zone, trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

homogenizacija gustoće mora po vertikali, inicirana vjetrovalnom klimom; strujanje mora usmjereno prema obali (najnepovoljniji je pravac NNW).

Ipak, vjerojatnost nastupanja ovakvih uvjeta vrlo je mala u ljetnom periodu. S obzirom da se lokacija ASS-2 nalazi u neposrednoj blizini postojećeg ispusta, možemo zaključiti da će se upotrebom postojećeg ispusta moći zadovoljiti zahtijevani uvjeti kakvoće mora. Potrebno je utvrditi da li postojeći ispust može (s aspekta hidraulike) zadovoljiti planirano povećanje opterećenja te vizualnim pregledom utvrditi njegovo stanje. U slučaju da se utvrdi da otpadna voda neregularno istječe (zbog oštećenja cijevi i dr.), potrebno je izvršiti sanaciju postojećeg ispusta.

Zbog dodatnog pospješivanja razrjeđenja oblaka efluenta, preporučljiva je primjena alternirajućih sapnica na difuzoru.

E.2. PRIKAZ UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA OKOLIŠ

E.2.1. MOGUĆI UTJECAJI TIJEKOM PRIPREME I IZGRADNJE ZAHVATA

E.2.1.1. BUKA

• Uporabom strojeva, vozila za transport materijala i opreme te uređaja tijekom građenja razina buke može trajno prelaziti dopuštenu razinu na i izvan zone gradilišta. Posebno se to odnosi na buku u noćnim satima, u slučaju primjene građenja tijekom noći.



E.2.1.2. ONEČIŠĆENJE ZRAKA

• Neugodni mirisi tijekom prespajanja i prilagodbi novoizgrađenih dijelova sustava kanalizacije i uređaja za pročišćavanje.

• Pojava neugodnih mirisa iz privremenih sanitarnih čvorova. • Ispušni plinovi građ. strojeva i stvaranje prašine pri izvođenju iskopa, miniranja,

utovara i odvoza iskopanog materijala. • Lebdeće čestice kao posljedica prašenja koje može povremeno nastati tijekom

izvođenja radova.

E.2.1.3. TLO

• Pri izvođenju zahvata na neizgrađenom području doći će do oštećenja tla, i vegetacije.

E.2.1.4. ONEČIŠĆENJE MORA

• U fazi izvođenja zemljanih radova na kopnu, prije zatrpavanja, moguć je nekontrolirani unos različitih vrsta onečišćenja u tlo i posredno u more.

• U fazi zatrpavanja moguća je ugradnja tla zagađenog raznim vrstama onečišćenja i ubacivanja otpadnog građevinskog materijala u tlo i na dno mora.

E.2.1.5. UTJECAJ NA ŽIVOTNE ZAJEDNICE E.2.1.5.1. UTJECAJ NA KOPNENU FLORU I FAUNU Utjecaj na kopnenu faunu

• Smanjenje prirodnih staništa, povećanje fragmentiranosti prostora. Utjecaj na kopnenu floru i šume

• Smanjenje površina biljnih zajednica klimazonalne vegetacije i oštećivanje okolnog prostora

E.2.1.5.2. UTJECAJ NA MORSKE ŽIVOTNE ZAJEDNICE

Budući je predviđeno korištenje postojećeg podmorskog ispusta ne očekuju se nikakvi novi utjecaji.

E.2.1.6. UTJECAJ NA POSTOJEĆE OBJEKTE

• Polaganjem kanalizacijskih cijevi u trup ceste je moguć utjecaj na stabilnost ceste. • Prilikom izvođenja radova postoji opasnost da se ošteti ili presiječe jedna od

postojećih komunalnih instalacija čime će se prekinuti uredno opskrbljivanje vodom, energijom i sl. jedne ili više građevina

• Tijekom eventualnog miniranja stijena za potrebe polaganja kanalizacijskih cijevi moguće su štete na postojećim okolnim zgradama.

E.2.1.7. UTJECAJ NA PROMETNE TOKOVE

• Zbog iskopa uz prometnice može se očekivati poremećaj prometnih tokova obalnog područja Bola

• Zbog prolaza kamiona i strojeva potrebnih za izgradnju može doći do oštećenja lokalnih prometnica.



E.2.1.8. UTJECAJ NA ZAŠTIĆENE DIJELOVE PRIRODE I KULTURNO – POVIJESNU BAŠTINU

• Od zaštićenih područja planirani zahvat prolazi područjem Zlatnog Rata – rezervat prirodnog predjela (1965.g.), spomenik prirode (2002.g.).

• Planirani zahvat će imati utjecaj na slijedeće zaštićene graditeljske sklopove, civilne i sakralne građevine te arheološke lokalitete:

arheološki lokalitet Rat arheološki lokalitet Glavica crkva Sv. Petra i Pavla crkva SV.Ante hotel Bretanida – preventivna zaštita

• Planirani zahvat također prolazi zonom pod zaštitom Ministarstva kulture konzervatorskog odjela u Splitu na području uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Podborje, te naseljem Bol.

E.2.2. MOGUĆI UTJECAJI TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA E.2.2.1. UTJECAJ NA KAKVOĆU ZRAKA

• Produkcija neugodnih mirisa (sumporovodik, amonijak, merkaptani,...) u otpadnoj vodi i mulju – područja značajne produkcije su uređaj za pročišćavanje (dijelovi sa slobodnim vodnim licem) i crpne stanice.

E.2.2.2. PROCJEĐIVANJE OTPADNIH VODA

• Procjeđivanje otpadne vode moguće je na spojevima pojedinih spremnika i kanala gdje se mogu pojaviti pukotine koje nisu dovoljno brtvene.

• Tijekom izgradnje mogu se pojaviti manje pukotine (kao posljedica slabije kakvoće materijala ili netočnosti proračuna) koje također predstavljaju mjesta prokapljivanja otpadne vode.

• Za vrijeme održavanja sustava moguća su daljnja procjeđivanja uslijed neodgovarajućeg rada na crpnim stanicama i to uglavnom s radnih površina oko crpnih stanica.

E.2.2.3. RAZVOJ INSEKATA

• Razvoj insekata moguć je u toplijim razdobljima godine, a pogodna mjesta su mirnije vodne površine, mjesto gdje se odlažu otpadne tvari s uređaja, zatim barice i lokve otpadne vode, radne ili zelene površine, gdje otpadna voda dospijeva procjeđivanjem ili uslijed neodgovarajućeg održavanja

E.2.2.4. BUKA

• izvan teritorija objekata sustava (uređaj za pročišćavanje, crpne stanice) gdje buka negativno djeluje na stanovnike u okolici

• na mjestu prihvata cisterni za prijevoz sadržaja iz septičkih jama E.2.2.5. UTJECAJ NA ŽIVOTNE ZAJEDNICE

E.2.2.5.1. UTJECAJ NA KOPNENU FLORU I FAUNU

• Trajni gubitak staništa na prostoru uređaja za pročišćavanje.



E.2.2.5.2. UTJECAJ NA MORSKE ŽIVOTNE ZAJEDNICE

• Dugotrajni negativni utjecaj na okoliš će biti na samom dnu i pridnenim slojevima mora oko difuzora podmorskog ispusta.

E.2.2.6. UTJECAJ NA PAD VRIJEDNOSTI ZEMLJIŠTA

• Obradom otpadnih tvari dolazi do većih ili manjih poremećaja okoliša kao što su: neugodni mirisi, buka, insekti te promjena izgleda krajolika.

• Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda lociran je u priobalnoj zoni koja je gotovo isključivo namijenjena rezidencijalnom odnosno turističkom korištenju

E.2.2.7. UTJECAJ NA KORIŠTENJE OBALE

• Poboljšanje uvjeta za korištenje obale jer u slučaju ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, uslijed onečišćenja priobalnog mora, morska obala se ne bi mogla koristiti za razonodu i turizam, a stanovanje u neposrednoj blizini obale, uz zagađeno more bilo bi manje vrijedno.

E.2.2.8. UTJECAJ NA KORIŠTENJE MORA

• Pri maksimalnom opterećenju sustava, moguće je prekoračenje maksimalne dopuštene kocnetracije fekalnih koliforma kroz kraći period (par sati). Međutim, kratkotrajno prekoračenje neće utjecati na kvalitetu mora visoke kakvoće na okolnim plažama.

• Da bi došlo do ugrožavanja obalne – “branjene zone”, trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti: o homogenizacija gustoće mora po vertikali, inicirana vjetrovalnom klimom; o strujanje mora usmjereno prema obali (najnepovoljniji je pravac NNW)

Ipak, vjerojatnost nastupanja ovakvih uvjeta vrlo je mala u ljetnom periodu. Naime, tijekom ljeta dolazi do pojave stratifikacije, pa će u pravilu doći do zadržavanja efluentnog oblaka nastalog radom podmorskog ispusta ispod dubine piknokline / termokline (10 – 20 m).

E.2.2.9. UTJECAJI TIJEKOM ZBRINJAVANJA OTPADA

• Otpadne tvari koje će nastajati na uređaju (krutine na rešetkama i sitima) uzrokuju neugodne mirise, privlače insekte te su općenito neugodna izgleda, a kod neposrednog dodira mogu ugroziti zdravlje ljudi i životinja

E.2.3. MOGUĆI UTJECAJI NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

Za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i za podmorski ispust ne predviđa se prestanak korištenja. Vijek trajanja građevinskog dijela postrojenja može biti i preko 100 godina. No može doći i ranije do promjene tehnološkog procesa ili čak prelociranja uređaja zbog prenamjene prostora. U tom slučaju se oprema i građevinski objekti mogu ukloniti bez trajnih posljedica na okoliš. Kanalizacijski sustav predstavlja "trajni" infrastrukturni objekt pa se pod pojmom prestanka korištenja podrazumijeva izmjena istrošenih dijelova sustava. U tom smislu



potrebno je stare-istrošene dijelove sustava zbrinuti sukladno zakonskom regulativom propisanoj praksi zbrinjavanja vrste otpada kojoj pripadaju. E.2.4. UTJECAJI U SLUČAJU EKOLOŠKE NESREĆE

• za vrijeme izgradnje: • nekontrolirano izlijevanje otpadne vode za vrijeme spajanja postojećih i novih

kanala kanalizacijske mreže; • oštećenje postojećih kanala mehanizacijom za vrijeme izgradnje; • požar na strojevima, eventualno izlijevanje ulja iz motora strojeva; • eventualno izlijevanje ulja/nafte iz motora strojeva i/ili plovila koji sudjeluju u

izvedbi/polaganju cjevovoda. • za vrijeme korištenja:

• nekontrolirano izlijevanje otpadne vode kroz okna, preljeve i ostale objekte na kanalizacijskoj mreži, kao posljedica začepljenja kanala i/ili stvaranja uspora u kanalizacijskoj mreži iz raznih razloga (djelomično ili potpuno začepljenje kanala, utjecaj visoke razine mora i sl.);

• nekontrolirano izlijevanje otpadne vode kroz sigurnosne preljeve crpnih stanica (kao posljedica prekida rada crpki uslijed kvara i/ili prekida izvora napajanja električnom energijom);

• razne vrste incidenata u kojima sudjeluju vozila za prijevoz mulja; • ispad iz pogona bilo kojeg dijela uređaja za pročišćavanje (nestanak električne

energije, održavanje uređaja); • nekontrolirano izlijevanje otpadne vode i tekućeg mulja iz spremnika uređaja u

podzemlje, curenje na spojevima cjevovoda i ostalim hidro-instalacijama; • dospijeće procjedne otpadne vode u vodonosnike (na lokaciji deponija i/ili za

vrijeme transporta ugušćenog mulja); • stvaranje metana unutar kolektora uslijed zadržavanja otpadne vode i procesa

razgradnje koji je u određenoj mjeri izmješan sa zrakom eksplozivan; • nekontrolirano puštanje plinova iz spremnika i/ili plinskih instalacija; • istjecanje otpadne vode uslijed puknuća bilo kojeg tlačnog cjevovoda; • napuknuće/pucanje/isplivavanje podmorskog dijela ispusta uslijed raznih utjecaja

(slijeganje, dinamički utjecaji vala i morskih struja, slučajno povlačenje sidrom i/ili kočarskim mrežama, isplivavanje cjevovoda zbog dospijeća zraka i sl.).

• širenje neugodnih mirisa u okolini dijelova sustava javne odvodnje uslijed požara, eksplozije, mehaničkog oštećenja i sl;

• širenje neugodnih mirisa u okolini uređaja za pročišćavanje zbog neadekvatnog rada sustava za obradu zraka.

Ekološke nesreće izazvane višom silom mogu nastupiti uslijed:

• oštećenja bilo kojeg funkcionalnog dijela kanalizacijskog sustava koja mogu nastati kao rezultat požara, potresa (jačeg od proračunskog), udara orkanskog nevremena i poplave, ratnih razaranja;

• namjernog oštećivanja bilo kojeg funkcionalnog dijela kanalizacijskog sustava



E.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

E.3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I IZGRADNJE ZAHVATA E.3.1.1. Mjere zaštite od buke

Izvoditelj radova dužan je koristiti strojeve koji ne proizvode pretjeranu buku, tj. strojevi moraju biti sukladni s propisanim tehničkim zahtjevima koji se odnose na dopuštenu razinu buke koju proizvode, prema čl. 7. Zakona o zaštiti od buke (NN 20/03). Nadalje, buka s gradilišta regulirana je čl. 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), a dozvoljene su sljedeće vrijednosti ekvivalentne razine buke: 8-18h 70dB(A), 6-8h i 18-22h 65dB(A), 22-6h prema zonama iz tabl.1 (max. 50dB(A)) navedenog Pravilnika.

E.3.1.2. Mjere zaštite zraka

U daljnjim fazama projektiranja potrebno je: - za kanalizacijske sustave: osigurati hidraulički povoljne uvjete tečenja, izbjeći stvaranje tzv. „mrtvih zona“ - otpadna voda treba ostati „svježa“, osigurati odzračivanje cjevovoda i ukljanjanje mulja; - za crpne stanice: ugraditi (bio)filtere s aktivnim ugljenom, radi adsorpcije izlaznog zraka; - za uređaj za pročišćavanje: natkriti prostor predtretmana te ugraditi sustav za pročišćavanje onečišćenog zraka. - za dozažni sifonski bazen: natkriti dijelove sa slobodnim vodnim licem.

Uz granicu uređaja za pročišćavanje predvidjeti pojas visokog zimzelenog drveća. Radove se preporuča izvoditi izvan turističke sezone.

E.3.1.3. Mjere zaštite tla

Radove izvoditi tako da se na najmanji mogući način uništava okolno tlo i da se nakon provedenog zahvata prostor (tlo) sanira i dovede u prvobitno stanje.

Tijekom kopanja kanala preko obradivog tla potrebno je odvojiti plodniji površinski sloj tla (najčešće debljine 50-60cm) od nižih slojeva manje pogodnih (ili nepogodnih) za biljnu proizvodnju, kako bi se nakon polaganja cijevi isti ponovo vratio na površinu.

Na terenima koji su izgrađeni iz nepropusnih flišnih lapora potrebno je prilikom izvođenja radova, posebno na jače inkliniranim terenima, poduzeti potrebne mjere za sprječavanje erozije tla.

Nakon završenog zahvata potrebno je očistiti teren i sanirati eventualna oštećenja nastala radom građevinske mehanizacije. Višak, posebno nekvalitetnog, materijala iz iskopa ugraditi u nasipe ili deponirati.

E.3.1.4. Mjere zaštite mora

Za ispuštanje otpadne vode može se koristiti postojeći podmorski ispust, s time da treba utvrditi da li (s aspekta hidraulike) može zadovoljiti planirano povećanje opterećenja te vizualnim pregledom utvrditi njegovo stanje. U slučaju da se utvrdi da otpadna voda neregularno istječe (zbog oštećenja cijevi i dr.), potrebno je izvršiti sanaciju postojećeg ispusta



U daljnjoj projektnoj dokumentaciji za podmorski ispust (proračunom razrjeđenja otpadne vode) potrebno je dokazati da morska voda na udaljenosti 300 m od ispusta zadovoljava uvjete II kategorije, odnosno vrijednosti za More 1 iz tablica 1 i 2 Uredbe o opasnim tvarima u vodama (NN78/98). Mikrobiološki pokazatelji moraju biti u skladu sa zahtjevima Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) i to na crti branjenog pojasa (200 m od obale).

S obzirom na sliku strujanja u području predmetnog akvatorija uzduž osi pružanja obale, predlaže se primjena difuzora sa alternirajućim sapnicama.

Spojeve kanala, okana i spremnika izvesti vodotijesnim. Proračunom i izvedbom spriječiti pojavu pukotina na spremnicima otpadnih voda i otpadnih tvari računajući i sa neželjenim utjecajima potresa.

Građevinske radove uz obalu treba izvoditi uz što manju upotrebu mehanizacije zbog koje bi trebalo prokopati veću površinu uz obalu.

Potrebno je poduzeti sigurnosne mjere zaštite podmorskog ispusta od mogućeg povlačenja i/ili oštećivanja mrežama, sidrima i sl.

Vrijeme gradnje treba uskladiti s odredbama lokalne samouprave obzirom na turističku sezonu.

U tijeku građenja za mehanizaciju na samom gradilištu organizirati servisni centar (zamjena ulja motora, zamjena hidrauličnog ulja, maziva, radionica za jednostavnije popravke) kao i odgovarajuće privremeno skladište za dizel gorivo, ulja, maziva i rezervne dijelove i postaviti zahtjev za obvezatne kontrolirane postupke rada i kontrolirano rješavanje nastalih otpadnih tvari (kruto, tekuće, plinovito).

E.3.1.5. Mjere zaštite kopnene flore i faune

U najvećoj mogućoj mjeri sačuvati autohtone i poljoprivredne površine tijekom iskopa. Višak materijala iz iskopa deponirati, ali nikako zaravnati u sklopu prirodne vegetacije,

jer su to najčešće staništa različitih proljetnica i lukovičastih vrsta. Sve površine oštećene građevinskim aktivnostima nakon završetka radova dovesti u

prvobitno stanje Osobitu pozornost tijekom izvođenja radova posvetiti rukovanju lakozapaljivim

materijalima i otvorenim plamenom kako ne bi došlo do šumskih požara. E.3.1.6. Mjere zaštite postojećih građevina

Radovima se ne smije narušiti stabilnost ceste niti se smije ugroziti sigurnost sudionika u prometu.

Nakon završetka radova ceste dovesti u prvobitno ili poboljšano stanje. Izvoditelj radova dužan je zaštititi postojeće građevine i instalacije od oštećenja. U

slučaju prekida jedne od komunalnih instalacija izvoditelj mora u najkraćem roku obaviti popravak prema uputama i uz nadzor nadležne komunalne stručne službe.

E.3.1.7. Mjere zaštite prometnih tokova

U daljnjim fazama projektiranja izraditi "Projekt privremene regulacije prometa" sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04) i Pravilniku o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama (NN 33/05, 64/05) radi osiguranja sigurnog odvijanja kolnog i pješačkog prometa tijekom izvođenja radova



E.3.1.8. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

U daljnjim fazama projektiranja u slučaju da trasa prolazi pored spomenika graditeljstva treba paziti da se kanal ne postavi preblizu građevini.

U slučaju da se tijekom izvođenja radova naiđe na nova nalazišta, izvršiti sustavna arheološka istraživanja na mjestima gdje trasa kanalizacijskog sustava prolazi preko arheološkog nalazišta. Nakon istraživanja, a u dogovoru s arheolozima i konzervatorima, eventualno izmjestiti dijelove trase gdje je potrebno.

Tijekom zemljanih radova za izgradnju uređaja za pročišćavanje osigurati konzervatorski nadzor.

E.3.1.9. Mjere zaštite od insekata

Zaštitu od pojave insekata osigurati kod projektiranja sprječavanjem stvaranja "mrtvih kuteva" odnosno mirnijih površina vode. Spriječiti zadržavanje vode na svim radnim i prometnim površinama primjenom odgovarajućih nagiba te vodolovnih okana.

E.3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA E.3.2.1. Mjere zaštite zraka

(Bio)filtere s aktivnim ugljenom za adsorpciju zraka na crpnim postajama mijenjati nakon iscrpljivanja. Potrošene filtere tretirati kao opasni, tehnološki otpad – zbrinjavanje povjeriti ovlaštenom sakupljaču;

U natkrivenim dijelovima uređaja (predtretman) održavati podtlak, a onečišćeni zrak pročišćavati prije ispuštanja u atmosferu;

Na graničnoj crti lokacije uređaja za pročišćavanje, kakvoća zraka mora zadovoljiti kriterije za razinu granične vrijednosti iz Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05);

E.3.2.2. Mjere zaštite morske vode

Ispuštanje pročišćene otpadne vode u more obavljati tako da se u svakom trenutku postigne proračunsko hidrauličko razrjeđenje.

E.3.2.3. Mjere za održavanje vrijednosti zemljišta

Održavati čistoću i općenito urednost prostora oko crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje.

E.3.2.4. Mjere zaštite mora

Redovito kontrolirati i održavati prohodnost cjevovoda kanalizacijskog sustava i podmorskog ispusta. U sklopu glavnog projekta projektant je dužan odrediti eventualne kritične dionice sustava za koje je potrebno češće kontrolirati prohodnost. Ako se kontrolama pokaže da je došlo do nakupljanja kritične količine otpadnog materijala, obavezno je ispiranje dionice.

Redovitom inspekcijom podmorskog ispusta i difuzora (jednom godišnje) provjeriti stanje i otkloniti eventualne neispravnosti.

Sve instalacije ispusta održavati ispravnima tako da u more ne dolaze krupne čestice. Svaku nepravilnost u funkcioniranju uređaja za pročišćavanje odmah popraviti.



E.3.2.5. Mjere zaštite od utjecaja zbrinjavanja otpada

Otpadne tvari s rešetaka i sita odlagati u plastične vreće te u zatvorenim spremnicima odvoziti na službeno odlagalište odnosno u centar za gospodarenje otpadom.

E.3.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA Kanalizacijski sustav predstavlja "trajni" infrastrukturni objekt pa se pod pojmom prestanka korištenja podrazumijeva izmjena istrošenih dijelova sustava. U tom smislu potrebno je stare-istrošene dijelove sustava zbrinuti sukladno zakonskom regulativom propisanoj praksi zbrinjavanja vrste otpada kojoj pripadaju. E.3.4. SPRIJEČAVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA POTENCIJALNIH NESREĆA Radi sprečavanja ili umanjenja posljedica od ekološke nesreće koja može nastupiti u radu uređaja za pročišćavanje i ukupnog sustava odvodnje, a koja može imati štetne posljedice na okoliš, potrebno je poduzeti slijedeće mjere zaštite: • Kako bi se spriječila destabilizacija i/ili pucanje podmorskog cjevovoda neophodno je

pri izradi daljnje dokumentacije napraviti analizu opterećenja cjevovoda podmorskog ispusta kako bi se definirale sile na cijevi podmorskog ispusta od djelovanja morskih struja i valova te kako bi se točno utvrdila otpornost prema pretpostavljenim opterećenjima kojima će biti izložen tijekom eksploatacije.

• Na svim crpnim stanicama predvidjeti pričuvne crpke sa automatskim uključivanjem. • Crpne stanice, kao prvi stupanj zaštite, moraju imati osigurano rezervno napajanje

električnom energijom (moguć i pokretni izvor napajanja).

• Kao drugi stupanj zaštite u slučaju da je crpna stanica smještena na obali dopušten je preljevni ispust u more, uz uvjet da kote preljeva ispusta budu iznad maksimalne kote plime, odnosno da se onemogući uljev morske vode u kanalizacijski sustav.

• Kao drugi stupanj zaštite u slučaju da je crpna stanica udaljena od mora volumen crpnog bazena dimenzionirati na način, da se uz korištenje retencijskog prostora u gravitacijskom cjevovodu omogući dovoljno zadržavanje otpadne vode do intervencije.

• Korisnik sustava, dužan je cijeli sustav odvodnje otpadnih voda pokriti sustavom za praćenje, dojavu i centralno upravljanje istim. Na ključnim točkama sustava ugraditi odgovarajuće mjerače protoka praćenjem kojih će se indicirati nedostajući protok – gubljenje tekućine u podzemlje.

• Korisnik sustava, dužan je prije početka korištenja sustava, izraditi Pravilnik o radu i održavanju sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i Operativni plan interventnih mjera u slučaju izvanrednog zagađenja, te predvidjeti obučavanje ljudi koji će raditi na održavanju objekata i uređaja predmetnog sustava.

• Zbog osiguranja pogonske funkcionalnosti treba odabrati crpke s odgovarajućim slobodnim prolazom i takve konstrukcije rotora, koja omogućava rezanje, odnosno usitnjavanje krutih otpadaka koji bi se mogli naći u otpadnoj vodi. U daljnjim fazama projektiranja za svaku crpnu stanicu, projektant je dužan procijeniti potrebu ugradnje sita ovisno o tipu izabrane crpke i kvaliteti otpadnih voda koje na crpku dolaze.



• U slučaju grešaka pri radu ili oštećenja na dijelovima sustava javne odvodnje, odmah obavijestiti nadležne inspekcije i službe te lokalnu zajednice o incidentu i mjerama koje će se poduzeti za otklanjanje problema;

• Za ublažavanje posljedica ekoloških nesreća kao posljedice "više sile" predvidjeti izgradnju uređaja za pročišćavanje u barem dvije neovisne cjeline tehnološkog postupka odnosno mimovoda međusobno povezanih sklopom kanala i zatvarača.

• Na odgovarajućim mjestima predvidjeti protupožarne aparate za gašenje požara na elektroinstalacijama. Na čitavom području uređaja izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu u skladu sa Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).

• Sve metalne dijelove na uređaju izvesti od metala otpornih na koroziju odnosno zaštititi od nagrizajućih djelovanja ispušnih plinova i para.

E.4. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Jedino stalna kontrola može biti garancija da se korištenjem ostvaruju zahtjevi u pogledu zaštite okoliša i ljudskog zdravlja. Program monitoringa obuhvaća sve čimbenike koji mogu, izravno ili neizravno, utjecati na prirodni okoliš i ljudsko zdravlje. E.4.1. PROGRAM PRAĆENJA KVALITETE MORA

• Kontrolirati podmorski ispust i difuzor ronilačkim pregledom jednom godišnje prije svake sezone kupanja (u proljeće), kao i nakon neuobičajeno loših vremenskih prilika (oluja).

• Kontinuirano pratiti protok otpadne vode na izlazu iz uređaja, te fizikalnih,

fizikalno- kemijskih, kemijskih i bakterioloških osobina na ulazu i izlazu iz uređaja za pročišćavanje u svrhu praćenja rada uređaja i unosa otpadnih tvari u more.

Na ulazu u uređaj ispitivati:

• pH, elektrovodljivost, • taložne tvari i ukupne suspendirane tvari • otopljeni kisik, kemijska i biokemijska potrošnja kisika (KPKCr i BPK5) • amonijak • kloridi i sulfati • ukupna ulja i masti • mikrobiološki parametri (ukupni i fekalni koliformi, te fekalni

streptokoki)

Na izlazu iz uređaja ispitivati:

• pH, temperatura, elektrovodljivost, • taložne tvari i ukupne suspendirane tvari • otopljeni kisik, kemijska i biokemijska potrošnja (KPKCr i BPK5) • ukupni dušik, ukupni fosfor • ukupna ulja i masti • mikrobiološki parametri (ukupni i fekalni koliformi, te fekalni

streptokoki)



Praćenje ovih pokazatelja provoditi jednom mjesečno tijekom prve godine nakon izgradnje uređaja. Nakon toga učestalost će ovisiti o rezultatima ispitivanja, tj. kakvoći otpadne vode i učinku pročišćavanja u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01). Ako kakvoća otpadne vode na izlazu iz uređaja bude zadovoljavajuća, ispitivanje se može smanjiti na 4 puta godišnje. Ukoliko jedan od četiri uzorka ne zadovoljava, u sljedećoj godini se ponovno uzima 12 uzoraka.

Ispitivanje otpadne vode na izlazu iz uređaja nadopuniti i analizom sljedećih parametara, dva puta godišnje i to u predsezoni (travanj) i u jeku turističke sezone (srpanj ili kolovoz):

• anionski i kationski detergenti • ukupni fenoli • teški metali (živa, kadmij, olovo, bakar, cink i krom)

• Ispitivanje kakvoće mora na plažama naselja Bol, prati se neovisno o ovom

projektu, a prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) na 4 postaje. Ispitivanje se provodi kroz cijelu sezonu kupanja i predstavlja posrednu kontrolu utjecaja podmorskog ispusta na kakvoću obalnog mora. Uz mjerenja parametara iz Uredbe, potrebno je mjeriti i salinitet.

Na dvije postaje (1. na udaljenosti 300 m od difuzora; 2. na udaljenosti 200 m od obale) potrebno je uspostaviti monitoring kakvoće morske vode, uz ispitivanje sljedećih parametara:

- pH - temperatura mora (�C) - slanost (%) - prozirnost (m) - raspršene tvari (mg/l) - BPK5 (mg O2/l) - KPK-Mn (mg O2/l) - otopljeni kisik (mg O2/l) - mineralna ulja (mg/l) - amonij (mg N/l) - nitriti (mg N/l) - nitrati (mg N/l) - ukupni dušik (mg N/l) - ortofosfati (mg P/l) - ukupni fosfor (mg P/l) - klorofil "a" (mg/m3) - ukupne koliformne bakterije (b.c./100 ml) - fekalne koliformne bakterije (f.c./100 ml)

Provesti ispitivanje kakvoće morske vode na mjernim postajama (u površinskom sloju, te na dubinama od 10 m i 20 m) jednu godinu prije i tijekom prve tri godine nakon izgradnje zahvata (tj. puštanja u rad uređaja za pročišćavanje). Nakon toga učestalost smanjiti na svake dvije godine. Ispitivanja treba provoditi tri puta godišnje: u predsezoni (svibanj ili lipanj), u posezoni (rujan) i u ljetnom periodu (srpanj ili kolovoz).



Slika E.4.1.-1 Položaj mjernih postaja programa praćenja kakvoće mora (1.300 m od difuzora; 2.200 m od obale) E.4.2. PROGRAM PRAĆENJA KVALITETE ZRAKA Uz granicu uređaja Podborje mjeriti (u toplom i hladnom razdoblju godine u trajanju po 10 dana) parametre kakvoće zraka:

- amonijak - vodik-sulfid

Istovremeno pratiti količinu obrađene otpadne vode na uređaju te meteorološke parametre:

- smjer i brzinu vjetra - temperaturu zraka - vlažnost zraka - oborine

Jednom tijekom ljeta mjeriti parametre kakvoće zraka (amonijak, vodik-sulfid) u neposrednoj blizini crpnih stanica. Program praćenja obaviti u prvoj godini nakon puštanja u pogon uređaja za pročišćavanje, a potom po potrebi. E.4.3. PROGRAM PRAĆENJA RAZINE BUKE Izmjeriti razinu buke na lokaciji najkritičnije crpne stanice „Centar“, u tijeku probnog rada. Mjerenja razine buke obavljati u skladu s Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) i njemu pratećim pravilnicima. Naredna mjerenja provesti u slučaju prijave građana zbog buke, pri najintenzivnijem režimu rada spornog objekta sustava odvodnje.



E.4.4. PROGRAM PRAĆENJA MORSKIH ŽIVOTNIH ZAJEDNICA U obalnom dijelu transekta i na mjestu postavljanja difuzora u svrhu utvrđivanja utjecaja podmorskog ispusta na okoliš predlaže se pregled bentoskih zajednica i to jednom (ljeto-zima) dvije godine nakon početka korištenja ispusta. Prema potrebi, a najmanje jednom godišnje, izvršiti pregled cjelokupne trase podmorskog ispusta radi utvrđivanja eventualnog napuknuća ili fizičkog oštećenja (uzrokovanih npr. kočarenjem i sidrenjem).

poglavlje e - opcinabol.hr

Documents