„poezija“ - federico garcia lorca

Download „Poezija“ -  Federico Garcia Lorca

Post on 08-Aug-2015

1.166 views

Category:

Documents

4 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

esej/ seminarski rad

TRANSCRIPT

Univerzitet u Zenici Pedagoki fakultet Odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

Tema: Poezija - Federico Garcia Lorca -esej iz Uvoda u svjetsku knjievnosti II-

MENTOR: Doc. dr Muris Bajramovi

STUDENT:

Zenica, april, 2009. godine UVODTema seminarskog je poezija od velikog liriara iz epohe modernizma F. G. Lorke. Iako je ivio vrlo malo, za vrijeme svog ivota je uspio da napie mnoga djela. Ima pjesnika koji su znaajni ivotom i djelom, pjesnika znaajnih samo djelom, i, opet, onih rijetkih pjesnika koji su znaajni djelom i smru u koje ubrajamo ljubavnika smrti na andaluzijski nain, Lorku. Govoriti o njegovom ivotu, izraenom i saetom u lirici i drami, suvino je, ali, kad je rije o njegovom djelu, moramo imati u vidu njegovu smrt zbog dva razloga sudbonosna, znaila je ne samo njegov kraj, ve i kraj drugog zlatnog vijeka , a s druge strane to je ta smrt toliko doivljena i predosjeana kao sutina duha Andaluzije i liene tragedije, koja je zabrujala posebnim crnim zvucima iji se postanak moe objasniti rijeima samog pjesnika. Vrlo znaajno je da je pored poezije, Lorka pisao i dramu.

2

PJESNIKO STVARALATVOPrvu zbirku pjesama Dojmovi i krajolici1 izdaje 1918. Napisana je u tradicionalnom stilu deskriptivnog realizma. Iako je romantino raspjevana, tugaljiva i impresionistika, njegova slijedea zbirka Knjiga pjesama poinje odraavati odlike Lorcine poezije: duboki osjeaj za krajolik i rodnu zemlju, senzibilnost, smisao za glazbu stiha, slikovitost, inventivnost metafora, a glavni motiv je smrt. Nakon toga 1927., slijedi zbirka Pjesme koja obuhvaa sve njegove stihove nastale 1921. - 1924. Njegova najpoznatija zbirka Ciganski romancero izlazi 1928., a do 1936. izlazi u ak 6 izdanja. Navedena zbirka sadri 18 romanci o andaluzijskim Ciganima, o njihovim iskonskim strastima, vjerovanjima i sljepom predavanju sudbini. Ona sjedinjuje lirske, dramske i narodne elemente pjesnikog izraza. U zbirci Spjev dubokog pjeva (1931.) je spojio iskustvo modernog pjesnika i andaluzijske narodne pjesme.. Njegova slijedea zbirka nastaje za vrijeme pjesnikova boravka u SAD-u. Pjesme u New Yorku su izdane posthumno 1940. u Mexicu. One su nadrealistiki pjesnikov doivljaj Amerike kao haos moderne civilizacije bez imalo ovjenosti u sebi. Pie i elegeije. Tualjka za Ignacijom Sanchezom Mejiasom (1935.), koji je napisan u povodu smrti njegova prijatelja toreadora, i est galjekih pjesama (1935.) koje su pisane na galicijskom dijalektu. Pie i zbirku gezela i kasida Tamaritski ciklus (1936.).

1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Federico_Garc%C3%ADa_Lorca

3

DRAMSKO STVARALATVO

Pored poezije, kao to sam napomenuo, lorka je pisao i dramsku knjievnost. Lorca je veliku pozornost posvetio i dramskom stvaralatvu, ponajvie nakon povratka iz Amerike. Njegovo prvo dramsko djelo je Urok leptirice (1920.) u kojoj na ironian nain obrauje temu neprihvatljive ljubavi. Premijerno je izvedeno u madridskom kazalitu Eslava, no doivljava neuspijeh. Potom slijedi puka romanca o legendarnoj granadskoj junakinji Mariana Pineda koja je premijerno izvedena u Barceloni 1927. Zatim slijedi farsa udnovata postolarka(1930.) i Don Perlimpin ukazuje ljubav prema Belisi u svom vrtu (1931.). Pie i tekst za kazalite lutaka Oltari Don Kristofora (1931.) i romantinu komediju Dona Rosita neudata ili govor cvijea. (1935.). Lorca je najsnaniji dramski pjesnik ljudske strasti i patnje, neposredan je i slikovit. Glavni likovi u njegovim tragedijama su ene, njihova ljubav, materinstvo i optereenost drutvenih i religijskih predrasuda. Njegove najpoznatije drame su Krvava svadba (1933.) koje je jedno od najsnanijih djela svjetskog kazalita koje govori o strasti, suparnitvu, ubojstvu i nagonima. Zatim slijede Yerma (1934.) koja obrauje munu sudbinu neplodne ene i Dom Bernarde Albe (1936.) koja govori o majci koja svojih pet keri eljnih ivota dri zatvorene u mranoj, dosadnoj kui. Od drama je jo napisao Kada proe pet godina(1931.),Publika (1930.-1936.), Drama bez naslova(1936.) Napisao je i scenarij za film Put na mjesec2. Garcia Lorca je najugledniji panjolski pjesnik 20. stoljea koji je spontanim stvaralikim nagonom sjedinio tradicionalne vrijednosti panjolske knjievnosti, narodne batine i moderne knjievnosti.

2

http://hr.wikipedia.org/wiki/Federico_Garc%C3%ADa_Lorca

4

OSNOVNE KARAKTERISTIKE LORKINE POEZIJE

Njegovu poeziju karakteriu tri bitne crte: artizam, uticaj tradicije i narodnih pesama i lini, izrazito strasan doivljaj. Pesnik je vjerovao, u praksi sprovodio, i izjavljivao, ak i kroz neke pjesme koje se mogu smatrati njegovom poetikom, da u gradnji pjesme vodi brigu i o najmanjem detalju koji obrauje. Uticaj narodne knjievnosti u Lorkinoj poeziji je oigledan pri emu nije akcenat na formi ve na temama; pesnik nastoji da kroz pojmove zvuka, boje i pokreta da duu Andaluzije koja je obeleena znakom traginosti i primitivnog duha.3 Njegov lini doivljaj je nagonski, prepun slutnji i tajnovitosti pa na itaoca deluje kao nestvaran. Misli se da je u pesmi Romansa osuenog predvidio vrijeme i nain svoje smrti.

3

http://sr.wikipedia.org/sr-

5

BESMRTNOST LORKINE POEZIJEPjevati na nain Petrarke i Majakovskog je mogue, ali na nain Lorke nije. Ono to njegovu liriku ini neponovljivom, jeste kazivanje bez jednolinosti, stalni zaokret iza ugla iznenaenja, ostvaren smjelou izraza koju svakoj strani otkriva nesluenu sutinu i stav. Naravno, u pitanju je narodnost iji je sinonim vilenjatvo, a vilenjakom pjesnik naziva presudnog tajnog pokretaa rijetkih pojedinaca. On nije ni muza, ni aneo, ni demon, obini pobuditelji pjesnikovi. Viestruk je uticaj vilenjaka, ali je osjeaj umjetnosti kao igre njegov najvei dar pjesniku. Igre ija tragika, ovjekovjeujui trenutnost, izvedena lakoom maioniara opsenara, nastoji pokazati da vilenjak prezire sve to obeava trajnost jer je svaki trenutak dragocjen i neponovljiv.4

U dva, tri, trenutka stane itav ivot i itava drama: etiri empresa ispred tvoga vrta Evo ti mog novog srca. etiri empresa, rast e tu sred vrta Evo ti mog staroga srca

Ba po ovakvim stihovima, Lorka je veoma dobar pjesnik. Koristi se sloenim rijeima da bi objasnio jednostavne stvari. U ovoj pjesmi mogao je jednostavno navesti da ivot brzo proe i da mnoge stvari koje planiramo uraditi, postii, ostvariti eljene ciljeve, da to i uinimo ako imamo priliku i da je proputamo.

4

Poezija, Lorka, Veselin Maslea, Sarajevo, 1988. str 6

6

Vrlo je interesantan stih iz pjesme: Nevjerna ena

Bijae to u podesno nono vrijeme, Kad pogase fenjeri se I zrkavci kad zasvijetle. Dok bi veina naih narodnih pjesnika ovo rekli ustaljenim izrazom sunce zae, a mjesec izae, a moderniji pjesnik sa : Kad pogase fenjeri se i zrkavci kad zasvijetle, Lorka nam otkriva oganj svirke osjeajui da su noni zrikavci zasvjetljeli uestalom i nesmetanom zrikom, kao to prodorni jutarnji pijetlovi pijucima kopaju traei jutarnju zoru.

Uzet emo jo jedan primjer kako bismo prikazali to bolje Lorkinu poeziju: plamiak obinog kandila, posredstvom vilenjaka anagolije, postaje kamerni prizor smrti i otkrie nesluenih metaforinosti: Oh, al plam kandila ozbiljno razmilja U zlatnu utrobu ko fakir zagledah, tamneu, sanja podneblje bez vjetra Roda usijana Kljuca iz svog gnijezda senke guste, U trentavo nadvija se nad okrugle oi Mrtvog Ciganeta

7

Moemo primjetiti da je utisak postignut spojem oblika stiha i sadrine. Personifikovan plamiak, poreen sa fakirom i rodom, bio bi puki artizam, kad se pjesma ne bi zavravala ljudskom i ivotnom traginou.

Sigurno emo se zapitati da li su metafore napisane nesumice, bez neke prisnije veze s umrlim djetetom ili je pak pjesnik intuitivno pronaao vezu izmeu plamena i rode.? Jer kako to da plamen bude uporeen sa pticom koja donosi djecu, da se prizor zavrava umrlim djetetom. Na osnovu ovog moemo zakjuiti da je pjesma tragedija u oba ina. Prvi in: plam kandila, u nepominom vazduhu, lii na blistavog nepominog mudraca predanog udubljivanju u sebe, budistikoj zagledanosti u sopstvenu zlatnu utrobu. I moda saznanju kako u savrenoj trenutnosti, granici, izmeu ivota i smrti nema razlike, tj, da dvojstva, koja nas mue, prestaju biti dvojstva. Drugi in: ujednaena ozbiljna nepominost plamena odjednom biva poremeena nekim dakom. arku nedjelatnost, fakira, smjenjuje arka djelatnost, uznemirena vjesnica ivota, roda, koja se, iz plamenoga gnijezda, neumorno bori protiv tame, neprijatelja svjetlosti i raanja, traei u otvorenim, ugaenim oima Ciganeta zaludan odgovor o ivotu koji je postao ravnoduan na svjetlost.

8

Konjikova pjesmaCordoba. Daleka i sama. Kobila crna, velika luna, masline u bisagama. Ako i znam pute, nikad neu stii u Cordobu. I u ravni i na vjetru, kobila crna, crvena luna. Smrt na me vreba onamo s krunita kule Cordobe. Jao, duga li cesta! Jao, vrli moj konjiu! Jao, smrt me eka prije

9

nego stignem u Cordobu! Cordoba. Daleka i sama. Konjikova pjesma razvija temu nedostinosti, smrti. Razvija je tako da ponavlja i izmjenjuje neke slike. Temeljni je motiv konjikova slutnja smrti, samoe. Ta se slutnja smrti kasnije preobraava u strah.

Smrt na me vreba onamo s krunita kule Cordobe -SLUTNJA SMRTI Jao, smrt me eka prije nego stignem u Cordobu!-STRAH Lorca stvara saete i jednostavne pjesnike slike koje ponavlja, izmjenjuje i gradira.

10

Cordoba. Daleka i sama. - PONAVLJA Kobila crna, velika luna... ... kobila crna, crvena luna- IZMJENJENE SLIKE Smrt na me vreba onamo s krunita kula Cordobe... ... Jao, smrt me eka prije nego stignem u Cordobu. - GRADIRANO Svijet pjesme otvara ovom pjesnikom slikom: Cordoba. Daleka i sama. Ponavlja je na kraju pjesme kako bi dokazao kako je Cordoba za konjanika bila nedostina, poto je kao i s poetka pjesme ostala Daleka i sama. Pjesnik pojedine slike izmjenjuje. Takvim postupcima u komponiranju pjesme nam bolje prika