podvodna arheološka istraživanja uvale veštar 2008. - 2010.€¦ · katalog izložbe / catalogo...

86
Luka Bekiæ Josip Višnjiæ Mladen Pešiæ Mario Bloier PODVODNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA UVALE VEŠTAR 2008. – 2010. RICERCHE ARCHEOLOGICHE SUBACQUEE NELLA BAIA DI VESTRE 2008 – 2010 Zavièajni muzej grada Rovinja Museo civico della citta di Rovigno

Upload: others

Post on 19-Jul-2020

7 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Luka Bekiæ

Josip Višnjiæ

Mladen Pešiæ

Mario Bloier

PODVODNA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA UVALE VEŠTAR 2008. – 2010.

RICERCHE ARCHEOLOGICHE SUBACQUEE NELLA BAIA DI VESTRE 2008 – 2010

Zavièajni muzej grada Rovinja Museo civico della citta di Rovigno

Page 2: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Luka Bekić, Josip Višnjić, Mladen Pešić, Mario Bloier

Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010.

Ricerche archeologiche subacquee nella baia di Vestre 2008 – 2010

ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJAMUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO

Page 3: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Katalog izložbe / Catalogo della mostraPodvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ �i�er�he ar�heologi�he suba��uee nella baia di Vestre �i�er�he ar�heologi�he suba��uee nella baia di Vestre

2008 – 2010

Trajanje izložbe / La durata della mostrasrpanj-kolovoz / luglio-agosto

Nakladnik/EditoreZavičajni muzej grada �ovinja / Museo �ivi�o della �itta’ di �ovigno

Za nakladnika / Per l’editoreSmoli�a Marija

Urednik / �edattoreMatošević Damir

Autori kataloga / Autori del �atalogoBekić Luka, Višnjić Josip, Pešić Mladen, Bloier Mario

Crteži / DisegniBekić Luka, Višnjić Josip, Pešić Mladen, Bloier Mario

Laboratorijska obrada predmeta / Elaborazione di laboratorio repertiHrvatski restauratorski zavod / l’�stituto �roato per il restaurol’�stituto �roato per il restauro

Mustaček Mladen, Čurković Martina, Urić Magdalena, Jozić Antonija, Perin Tanja, Popović Jure, Jelić Anita

Fotografije / FotografieBekić Luka, Prell Mar�us, Milošević Davor, Višnjić Josip, Mosković �obert

Prijevod / TraduzionePapić Eufemija, Atinianum d.o.o.

Lektor / �evisore di testi in �roatoLina Pliško

Grafičko oblikovanje i prijelom / Progetto grafi�o e impaginazione�vićdesign

Tisak / StampaGrafomark - Zagreb

Naknada / Tiratura 300

C�P - Katalogiza�ija u publika�ijiSveučilišna knjižni�a u Puli

UDK 902.034(497.5 �ovinj)(083.824)

PODVODNA arheološka istraživanja uvaleVeštar 2008. - 2010. : <katalog izložbe> =�i�er�he ar�heologis�he suba��uee nellabaia di Vestre 2008 - 2010 : <�atalogo della mostra> / <autori kataloga, autori del �atalogo, �rteži, disegni, fotografije, fotografie> Luka Bekić ... <et al.> ; <prijevod, traduzione EufemijaPapić>. - �ovinj = �ovigno : Zavičajni muzej grada �ovinja = Museo �ivi�o della �itta di �ovigno, 2011.

Bilješke uz tekst. - Bibliografija.

�SBN 978-953-7303-19-8

1. Bekić, Luka

�SBN 978-953-7303-19-8

�SBN 978-953-7303-19-8

Page 4: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Luka Bekić, Josip Višnjić, Mladen Pešić, Mario Bloier

Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010.

Ricerche archeologiche subacquee nella baia di Vestre 2008 – 2010

ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJAMUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO

Page 5: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Sadržaj / Indice

Predgovor / Prefazione 5

Uvod / Premessa 7

Novija podvodna istraživanja / �i�er�he suba��uee re�enti 9

Nepokretni nalazi / �eperti immobili 10

Pokretni nalazi / �eperti mobili 12

Prapovijesni nalazi / �eperti preistori�i 14

Antički nalazi / �eperti anti�hi 14

Srednjovjekovni i novovjekovni nalazi / �eperti medievali e postmedievali 24

Zaključak / Con�lusione 34

Literatura / Bibliografia 38

Katalog / Catalogo 41

Page 6: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Predgovor

Kao što svaki čovjek ima svoj identitet tako i svaki kraj ima svoju povijest kroz koju se stvara identitet. Pro-�es početka stvaranja osobnosti nekog teritorija javlja se sa pojavom čovjeka u prostoru, a arheološki lokali-teti govore nam o najstarijim razdobljima čovjekovog prisustva. �ovinjština je izuzetno bogata arheološkim nalazištima iz svih razdoblja ljudske povijesti i ona su prva karika u stvaranju osobnosti ovog kraja. Za postojanje antičkih tragova na području zaljeva Veštar zna se već dugi niz godina. Međutim kao i kod većine arheoloških lokaliteta naše spoznaje o njemu �r-pimo iz slučajnih površinskih nalaza i izvješća prijašnjih arheologa koji su obilazili ovo područje. O tome da je na ovom mjestu u anti�i postojalo važno antičko naselje govore nam materijalni osta�i vidljivi najvećim djelom na samoj morskoj obali. �adi se prvenstveno o osta�i-ma zidova, podnih mozaika, preša koje su se koristile u proizvodnji vina i ulja. Uz to na obali i u podmorju nađeno je mnoštvo ulomaka keramike, brončanih predmeta, nov�a i drugih predmeta iz antičkog, ali i kasnijih razdoblja. Najvrijedniju skupinu nalaza čine predmeti pronađeni u vrijeme istraživanja groba na južnoj obali zaljeva. �ako tako prikupljeni predmeti pružaju određene spoznaje o nalazištu pravu sliku o njemu možemo dobiti tek nakon sustavnih arheoloških istraživanja. Ona su ujedno i preduvjet za kasniju valo-riza�iju i zaštitu samog lokaliteta. Upravo su zato važna sustavna hidroarheološka istraživanja koja od 2009. god. u podmorju Veštra obavlja međunarodna arheološka ekipa koju je okupio Međunarodni �entar za podvodnu arheologiju u Zadru pod vodstvom arheologa Luke Bekića. Uz zadarski �en-tar u projektu sudjeluju i Hrvatski restauratorski zavod, Bayeris�hen Gesells�haft für Unterwasserar�häologie i Zavičajni muzej Grada �ovinja. Dosadašnja istraživanja finan�iralo je Ministarstvo kulture �epublike Hrva-tske i Turistička zajedni�a Grada �ovinja. Ovim su istraživanjima upotpunjene spoznaje o povijesti Veštra, a njihovim ćemo nastavkom i proširivanjem na kopne-ni dio lokaliteta steći �jelovitiju sliku o ovom nalazištu. U vrijeme kada se arheološki lokaliteti gotovo svako-dnevno, u većoj ili manjoj mjeri devastiraju, ovakva su istraživanja i izložbe važna kako za struku tako i za ja-vnost. Na taj način arheolozi dolaze do novih saznanja, dok se javnost upoznaje sa poviješću svog zavičaja razvijajući tako senzibilitet prema kulturnoj baštini koja nas okružuje.

Damir Matošević

ZAVIČAJNI MUZEJ GRADA ROVINJAMUSEO CIVICO DELLA CITTÀ DI ROVIGNO

Prefazione

Al pari di ogni uomo �he ha una sua propria identità, �osì ogni paese ha la sua storia �he ne �rea l’identità. �l pro�esso d’identifi�azione di un �erto territorio ha inizio �on l’apparizione dell’uomo nell’ambiente, e le lo�alità ar�heologi�he �i svelano i periodi più anti�hi nella pre-senza dell’uomo. L’area rovignese è parti�olarmente ri��a di reperti ar�heologi�i appartenenti a tutti i periodi della storia umana e sono il primo anello �he �rea la pe�uliarità di �uesta zona.L’esistenza di tra��e anti�he nell’area della baia di Vestre è nota già da molti anni. Però, �ome del resto nella mag-gior parte delle lo�alità ar�heologi�he �he �onos�iamo, a tali tra��e si giunge tramite reperti �asuali rinvenuti in superfi�ie e relazioni di ar�heologi �he pre�edentemente avevano visitato la zona. Dai resti materiali �he si s�or-gono soprattutto lungo la riva del mare sappiamo �he in �uesta’area esisteva nell’anti�hità un importante insedia-mento. Si tratta in primo luogo di resti di mura, di pavi-mentazioni a mosai�o, di tor�hi usati per la produzione del vino e dell’olio. �noltre, lungo la �osta e sui fondali sono rinvenuti un’infinità di frammenti di �erami�a, og-getti di bronzo, monete ed altri oggetti del periodo anti�o, ma an�he di periodi più re�enti. �l gruppo più prezioso dei reperti è rappresentato da �uelli rinvenuti durante le ri�er�he eseguite nella tomba sulla riva meridionale della baia. Sebbene gli oggetti ra��olti �i diano delle �ognizioni sul sito, la sua vera immagine potrà essere nota soltan-to dopo ri�er�he ar�heologi�he sistemati�he �he sono al medesimo tempo an�he la �ondizione prima per la futura valorizzazione e protezione di �uesta lo�alità. Proprio per �uesto motivo sono della massima importan-za le ri�er�he idroar�heologi�he avviate dal 2009 nel fon-dale del Vestre da un gruppo ar�heologi�o internazionale riunito dal Centro internazionale per l’ar�heologia suba�-�uea a Zara e guidato dall’ar�heologo Luka Bekić. Oltre al Centro di Zara, al progetto parte�ipano l’�stituto �roato per il restauro, il Bayeris�hen Gesells�haft für Unterwas-serar�häologie e il Museo �ivi�o della �ittà di �ovigno. Le ri�er�he svolte sinora sono state sostenuto finanzia-riamente dal Ministero per la �ultura della �epubbli�a di Croazia e dalla Comunità turisti�a della �ittà di �ovigno. Queste ri�er�he integrano le �onos�enze sulla storia del Vestre, e �on la loro �ontinuazione e ampliamento sulla terraferma di �uest’area potremo far�i un’idea più �om-pleta di �uesto sito.Nel periodo in �ui le lo�alità ar�heologi�he, in misura maggiore o minore, vengono devastate �uasi �uotidiana-mente, ri�er�he e mostre di �uesto genere sono impor-tanti sia dal lato professionale sia per il pubbli�o. �n tal maniera gli ar�heologi giungono a nuove �ognizioni e il pubbli�o allarga i suoi orizzonti sulla storia del proprio paese, sviluppando �osì la sensibilità verso il patrimonio �ulturale �he �i �ir�onda.

Damir Matošević

Page 7: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i
Page 8: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

UvodUvala Veštar nalazi se južno do grada �ovinja, na zapadnoj istarskoj oba-li. Uvala je dobro zaštićena od različitih jakih vjetrova pa se tako nameće kao prirodna luka. Očekivano je stoga da se taj položaj mogao koristiti tijekom različitih razdoblja lju-dske povijesti.

Dosad u ovoj uvali nisu obavljana nikakva arheološka istraživanja, pa sve spoznaje o tom lokalitetu �rpimo iz sta-rije arheološke literatu-re koja svjedoči o čestim slučajnim nalazima. Tako je poznato da su Veštru dosad pronalažene ko�ki-�e mozaika, staklo, razne vrste mramora i finoga granita (Benussi 1928, 254). Pronađen je i dio krov-ne opeke �rvene boje s izlizanim i nepotpunim na-tpisom PCQ... (Matijašić 1988a, 172), kao i drugi antički nalazi (Matijašić 1988a, 57). U rovinjskome muzeju nalazi se kameni nadgrobni natpis Mini�ije Mini�ije pronađen u Veštru (C�L X, X, �, 242, br. 647). Taj nadgrobni natpis na prednjoj strani ima dva kvadratna utora što nam ukazuje da je nakna-

Premessa La baia di Vestre è situata a meridione della �ittà di �ovigno, sulla �osta o��i-dentale dell’�stria. La baia è molto ben protetta da tut-ti i forti venti e �uindi si è imposta �ome porto natu-rale. Per�iò è logi�o �he tale posizione sia stata molto fre�uentata nei vari periodi stori�i.

Sinora nella baia non è sta-ta eseguita nessuna ri�er-�a ar�heologi�a, e tutte le �onos�enze su tale lo�alità risalgono alla ve��hia let-teratura ar�heologi�a �he testimonia fre�uenti rinve-nimenti �asuali. È noto �he in Vestre sono rinvenuti sinora tasselli di mosai�o,

vetro, vari tipi di marmo e di granito fine (Benussi 1928, 254). Sono rinvenute an�he parti di laterizi �he �oprivano i tetti (tegulae) �on l’is�rizione lisa e in�om-pleta di PCQ... (Matijašić 1988a, 172), ed altri reperti anti�hi (Matijašić 1988a, 57). Nel museo di �ovigno si �ustodis�e il �ippo sepol�rale di Mini�i rinvenuto in Vestre (C�L X, X, �, 242, br. 647). Sulla parte ante-riore la stele ha due intagli �uadrati �he �i indi�ano di essere stata usata su��essivamente �ome asse di un

Karta uvale Veštar s naznačenim položajima istraživanog i neistraženih poten�ijalnih molova (izradio: D. Matošević) / Carta della baia di Vestre �on l’indi�azione delle posizioni potenziali dei moli esaminati e non esaminati (elaborazione di D. Matošević)

Obrađeni kameni blokovi na obali Veštra (foto: L. Bekić)Blo��hi di pietra lavorata sulle rive del Vestre (foto: L. Bekić)

Page 9: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

dno korišten kao osnova tijeska. � danas se na obali mora mogu pronaći dijelovi velikoga obrađenog kame-na, uglavnom su to osnove tijeskova ili dio kotača. U Veštru su možda pronađeni i neki drugi antički natpi-si, međutim točnu priču o njihovu podrijetlu na osno-vi različitih svjedočanstava danas je teško rekonstrui-rati (opširnije Bekić 2001, 170, 171).

U Veštru je također često pronalažen antički nova�. Međutim, on se uglavnom nalazi po privatnim zbirkama ili u starim zbirkama muzeja gdje nije zaveden po mjestu nalazišta. Numizmatička zbirka Zavičajnog muzeja u �ovinju tako sadrži 42 kataloški objavljena koma-da nov�a, koji su nažalost nepoznatoga nalazišta pa se tek može naslutiti da manji dio može potje�ati i iz Veštra (Matijašić, Matošević 1986). �pak, postoji i 16 komada nov�a, za koje se pouzdano zna da su pronađeni u Veštru, a sada su također pohranjeni u Zavičajnome muzeju (Bekić 2001).1 Ti nov�i iz Veštra zasad po-krivaju razdoblje od početka 3.st. (Maksimin) do kraja 6.st. (Mauri�ije Tiberije), mada je poznato da su sakupljači pronalazili i nova� iz 1. i 2.st.2

Pronalazak antičke grobni�e, koju je istražio arheo-log Damir Matošević 1991.g., bio je dosad jedi-ni stručno dokumentirani nalaz iz Veštra (Stara�, A. 1995). Otkrivena grobni�a u usjeku žive stijene višekratno je korištena i to, što je posebno zanimlji-vo, u početku za paljevinske, a kasnije za kosturne ukope. Prema mišljenju Alke Stara�, riječ je o naslje-dnoj obiteljskoj grobni�i koja je korištena od 2. do 4.st. Kao prilozi u grobni�i ističu se ukrašene grčke uljani�e, akvilejsko staklo te firma lampe, možda domaći proizvod (Stara�, A. 1995).

1 Jedna od novijih dona�ija Muzeju također sadrži još neobjavljene nov�e iz Veštra.

2 Na podat�ima zahvaljujem sakupljaču Danijelu Matoševiću iz �ovinja.

frantoio. An�or oggi in riva al mare si possono trovare par-ti di grandi pietre lavorate e si tratta in genere di assi di frantoi e parti di ruote. �n Ve-stre sono rinvenute an�he al-�une altre is�rizioni anti�he, però la storia esatta della loro origine, basata su varie testi-monianze, oggi è diffi�ile da ri�ostruire (più ampiamente Bekić 2001, 170, 171).

�n Vestre sono spesso rin-venute monete anti�he �he però fanno parte soprattutto di �ollezioni private o delle anti�he �ollezioni del museo, senza l’inventarizzazione del-la lo�alità di ritrovamento. La �ollezione numismati�a del Museo �ivi�o di �ovigno �ontiene 42 monete �atalo-ghizzate, la �ui area di ritro-vamento è però ignota, per-�iò si può soltanto presumere �he una pi��ola parte possa provenire an�he dal Vestre (Matijašić, Matošević 1986). Tuttavia, �i sono 16 monete delle �uale si sa �on �ertezza

�he provengono dal Vestre ed ora sono �ustodite nel Museo �ivi�o.1 Queste monete del Vestre �oprono per ora il periodo dall’inizio del ��� se�. (Massimino) alla fine del V� se�. (Maurizio Tiberio), sebbene si sappia �he sono state ra��olte an�he monete del � e �� se�.2

La s�operta di una tomba anti�a, esplorata dall’ar-�heologo Damir Matošević nel 1991, è l’uni�o reper-to del Vestre s�ientifi�amente do�umentato (Stara�, A. 1995). La tomba s�operta nella fenditura di viva ro��ia è stata usata a più riprese, e �iò �he è più inte-ressante, all’inizio per sepolture ad in�enerimento e su��essivamente per l’inumazione di salme. Se�ondo il parere di Alka Stara�, si tratta di una tomba eredi-taria di famiglia usata dal �� al �V se�. �l �orredo della tomba �omporta lu�erne gre�he de�orate, vetro di A�uileia e fermalampade, forse di produzione nostra-na (Stara�, A. 1995).

1 Una delle donazioni più re�enti fatte al Museo �ontiene monete del Vestre an�ora non pubbli�ate.

2 Per i dati sono ri�onos�ente al ra��oglitore Danijel Matošević di �ovigno.

Karta rovinjštine s u�rtanim antičkim nalazištima (izradio: D. Matošević) / Carta della zona di �ovigno �on l’indi�azione dei siti anti�hi (elaborazione di D. Matošević)

Page 10: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

Novija podvodna istraživanja Nakon dugogodišnjeg obilaženja uvale Veštar, 2008. g. podvodni arheolozi Hrvatsko-ga restauratorskog zavoda započeli su s pripremama za prva podvodna istraživanja. Uz ta istraživanja pla-nirana su i kopnena istraživanja brojnih zi-dova na obali za koja zasad nije dobivena podrška.

Tijekom 2009., 2010. i 2011.g. provođena su podvodna arheološka istraživanja u uvali Veštar, prema redo-vitom programu zaštite kulturne baštine Ministarstva kulture �epublike Hrvatske uz pomoć Turističke zajedni�e Grada �o-vinja. Arheološka istraživanja zajednički provode Međunarodni �entar za podvodnu arheologiju u Zadru, Hrvatski restauratorski zavod, Bayeris�hen Gesells�haft für Unterwasserar�häologie i Zavičajni muzej Grada �ovinja (Bekić U T�SKUa, U T�SKUb; Bloier 2011, 73, 74).

U njima su, osim voditelja istraživanja mr. s�. Luke Bekića, dosad sudjelovali �gor Mihajlović (zamje-nik voditelja), Mladen Pešić, �obert Mosković, Ve-sna Zmaić, Zrinka Ettinger-Starčić, zatim Mar�us Prell, Christian Goerlitz, Dietlind Paddenberg, Ma-rio Bloier, Axel Sabis�h, Tobias Pflederer, Mar�us Thier, �i�hard S�hnell te vanjski suradni�i ronio�i Davor Milošević, Nenad Starčić, Borna Krstulović i Jerko Ma�ura.

Uz te su ronio�e u kopnenoj ekipi bili arheolozi Da-mir Matošević, Josip Višnjić i �vi�a Pleština. Kopne-na istraživanja još nisu započela, međutim okvirno su dokumentirani neki antički grobovi i zidovi u priobalnom pojasu. Osta�i arhitekture, grobova i raznih sitnih predmeta nalaze se na dužem potezu južne obale i ugroženi su djelovanjem mora kao i odnošenjem posjetila�a. Stoga bi bilo važno da se i ti nalazi što prije arheološki istraže i zaštite.

Ovaj je izložbeni katalog pripremljen kako bi pred-stavio rezultate istraživanja uvale Veštar od 2008. do 2011.g. Nažalost, ovogodišnji su nalazi tek zaprim-

Ricerche subacquee recenti Dopo una plurienna-le perlustrazione della baia di Vestre, nel 2008 gli ar�heologi suba�-�uei dell’�stituto �roato per il restauro hanno avviato i preparativi per le prime ri�er�he suba��uee. A��anto a tali ri�er�he sono sta-te pianifi�ate an�he ri�er�he sulla terrafer-ma di numerose mura s�operte sulla riva �he però sinora non sono state finanziariamente sostenute.

Nel �orso del 2009, 2010 e 2011 sono state eseguite delle ri�er�he

ar�heologi�he suba��uee nella baia di Vestre se-�ondo il programma regolare di tutela del patrimo-nio �ulturale del Ministero per la �ultura della �e-pubbli�a di Croazia �on il sostegno della Comunità turisti�a della �ittà di �ovigno. Le ri�er�he ar�heo-logi�he sono eseguite dal Centro internazionale per l’ar�heologia suba��uea a Zara, dall’�stituto �roato per il restauro, dalla Bayeris�hen Gesells�haft für Unterwasserar�häologie e dal Museo �ivi�o del-la Città di �ovigno (Bekić in T�SAKa, in T�SAKb; Bloier 2011, 73, 74).

Alle ri�er�he, oltre al dirigente mr. s�. Luka Bekić, hanno parte�ipato sinora �gor Mihajlović (diri-gente sostituto), Mladen Pešić, �obert Mosković, Vesna Zmaić, Zrinka Ettinger-Starčić, e poi Mar-�us Prell, Christian Goerlitz, Dietlind Paddenberg, Mario Bloier, Axel Sabis�h, Tobias Pflederer, Mar-�us Thier, �i�hard S�hnell e i �ollaboratori esterni, sommozzatori, Davor Milošević, Nenad Starčić, Borna Krstulović e Jerko Ma�ura.

� sommozzatori menzionati sono stati sostenuti da terra dagli ar�heologi Damir Matošević, Josip Višnjić e �vi�a Pleština. Le ri�er�he sulla terraferma non sono an�ora iniziate, ma nella fas�ia �ostiera sono state do�umentate al�une tombe e mura an-ti�he. Frammenti ar�hitettoni�i, resti di tombe ed altri pi��oli oggetti sono situati lungo la �osta me-ridionale e �uindi mina��iati dall’azione del mare e dalla ra��olta dei visitatori. Sarebbe per�iò oppor-

Dokumentiranje antičkog groba ugroženog djelovanjem mora (foto: L. Bekić) / Do�umentazione della tomba anti�a mina��iata dall’azioneDo�umentazione della tomba anti�a mina��iata dall’azionedella tomba anti�a mina��iata dall’azione del mare (foto: L. Bekić)

Page 11: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

10

ljeni u pro�es restauratorske obrade pa u ovom tre-nutku ne mogu biti predočeni javnosti. Zato ćemo i sljedeće godine ponoviti ovakvu izložbu kako bi-smo predstavili najnovije nalaze iz uvale.3

Nepokretni nalaziGodine 2009. započeta su konkretna podvodna sondiranja na dva položaja uz antički mol na južnoj strani uvale. Postavljene su dvije sonde veličine 2 x 2 m. Kasnije su proširene na 4 x 2 m kako bi se napra-vila pristupna rampa jer su slojevi bili preskučeni za iskop zbog velike dubine iskopa. Sonda A posta-vljena je uz istočnu, unutrašnju stranu mola, dok je sonda B postavljena na sjevernu stranu, odnosno čelo mola.

Sonda ASonda A postavljena je s unutrašnje, zaštićene stra-ne mola, prema njegovom vrhu. Na taj je način okvir sonde naslonjen na zapadnoj strani na veliki kameni blok koji je činio li�e mola. U prvom sloju (SJ 1) na-lazilo se manje i srednje veliko kamenje te �rni mulj i pijesak. Od arheoloških nalaza pronađeno je nešto novovjekovne keramike i građevinskoga materijala (opeka), kao i ulomaka keramike i građevinskoga materijala iz rimskoga doba. Već nakon 15-tak �en-timetara pojavljuje se sloj od većega i manjega lom-ljenog kamenja, tvrdo usidrenoga u sloju. U tome su sloju (SJ 2) već od početka zabilježeni nalazi isključivo ri-mske keramike i građevinskoga mate-rijala. Osim ulomaka amfora, tegula, im-breksa, spi�a nalazi-mo i jedan kameni kapitel. Očigledno je to sloj urušenja mola, ali i s tragovi-ma urušenja obalnih zgrada. Dublje u sloju počinjemo nalaziti i ulomke grube, ali i fine keramike. Nalazi iz toga sloja potječu 3 Autor je Luka Bekić, uz suradnju Josipa Višnjića, koji

je obradio kasnosrednjovjekovne i novovjekovne keramičke nalaze, Mladena Pešića koji je obradio svakodnevnu antičku keramiku i Maria Bloiera koji je obradio finu antičku keramiku.

tuno �he an�he �uesti reperti vengano ar�heologi-�amente analizzati e protetti al più presto.

Questo �atalogo espositivo è stato preparato per presentare i risultati delle ri�er�he nella baia di Ve-stre dal 2008 al 2011. Purtroppo, i reperti di �ue-st’anno sono appena pervenuti al restauro e �uindi in �uesto momento non possono essere presentati al pubbli�o. Quindi, an�he il prossimo anno allesti-remo una mostra del genere per presentare i reperti più re�enti della baia.3

Reperti immobiliNel 2009 sono stati avviati dei sondaggi suba��uei �on�reti su due punti lungo il molo anti�o sul lato meridionale della baia. Sono state installate due sonde delle dimensioni di 2 x 2 m. Su��essivamen-te, per formare un piano d’a��esso, sono state am-pliate alle dimensioni di 4 x 2 m, per�hé gli strati erano troppo ristretti per gli s�avi a �ausa della loro profondità. La sonda A è stata posizionata sulla parte orientale interna del molo, mentre la sonda B è stata posta dalla parte settentrionale ovvero sul-l’estremità del molo.

Sonda ALa sonda A è posta dalla parte interna protetta del molo, verso la sua estremità. �n tal modo la �orni-

�e della sonda appog-gia sulla parte o��i-dentale, su un grande blo��o di pietra �he era la �ima del molo. �l primo strato (SJ 1) era formato da pietri-s�o di pi��ole e medie dimensioni e da fan-ghiglia e sabbia. Tra i reperti ar�heologi�i rinvenuti �i sono del-le �erami�he postme-dievale e materiale edile (laterizi) non�hé frammenti di �erami-�a e di materiale edile appartenenti all’epo�a

3 L’autore è Luka Bekić, in �ollaborazione �on Josip Višnjić, il �uale ha elaborato i reperti di �erami�a del tardo Medio evo e età postmedievale, Mladen Pešić, il �uale ha elaborato la �erami�a anti�a d’uso �uotidiano e Mario Bloier, il �uale ha elaborato la �erami�a anti�a fine.

�skopavanje sonde A s kapitelom u prvom planu (foto: �.Mosković) / S�avi della sonde A �on il �apitello in primo piano (foto: �.Mosković)

Page 12: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

11

iz doba ranoga �ima. Ovdje prestaje sloj urušenja mola i obalnih zgrada (SJ 2) i počinje sloj antičkoga morskog dna (SJ 5), koji se odlikuje brojnim nalazi-ma sitnih ulomaka keramike. Taj je sloj većim dije-lom istraživan 2010.g. Sloj obilježavaju pijesak, �rni mulj, oblo kamenje, brojne ljušture školjaka i mor-skih puževa i drugi tragovi koji upućuju na morsko dno. Tu su brojni organski nalazi kao npr. komadi neobrađenoga drveta i grana, košti�e maslina, bre-skvi i drugoga voća, pinjoli, životinjske kosti itd. Uz njih je sloj prepun dijelova amfora, imbreksa, tegu-la i razne antičke keramike te ponekim ulomkom stakla ili željeznoga klina. �spod toga sloja nalazi se sloj tamnosivog mulja s malo kamenih oblutaka bez ikakvih arheoloških nalaza nazvan SJ 9. Blok li�a mola na zapadu sonde debljine je do 70 �entimeta-ra, a ispod njega se nalazi vrlo velika stijena za koju pretpostavljamo da je neobrađeni temeljni blok. Ta je stijena temeljena na muljevitome sterilnom sloju SJ 9.

Sonda B Sonda B postavljena je na čelo mola, odnosno uz njegov istočni kut. Na prvih 20-tak �entimetara na-lazio se sloj sitnijega kamenja, obloga šljunka, �r-nog mulja i pijeska. U njemu su se nalazili isključivo novovjeki nalazi – građevinski materijal kao što su opeka i komadi zidne žbuke, ulom�i različitih po-suda �akljene keramike, keramičkih lula, ulom�i stakla i staklene sirovine te nekoliko željeznih čavala. Taj se sloj, SJ 3, može pripisati novovjeko-vnome razdoblju kada je Veštar očigledno služio kao sidrište. Nakon toga sloja pojavljuje se sloj SJ 4, sličan sloju SJ 2 iz sonde A, i predstavlja zapunu od krupnoga lomlje-nog kamenja usidre-nog sitnijim, a koji za razliku od SJ 2 nema nikakvih arheoloških nalaza. Sloj dopire do dubine od oko 70 �en-timetara. Nakon njega pojavljuje se promjena u sloju – pojavljuju se sporadični ulom�i amfora i tegula, bez sit-nijih nalaza. To je defi-nirano kao SJ 6. Na dnu sloja SJ 6 pronađena su i dva grla amfora. Može

romana. Già dopo una �uindi�ina di �entimetri si presenta uno strato di pietre spezzate di maggio-re e minore dimensione, ben salde nello strato. �n �uesto strato (SJ 2) sono stati evidenziati reperti di �erami�a es�lusivamente romana e di materiale edile. Oltre a frammenti di anfore, embri�i, tego-le, tessere di opera spi�ata �’è an�he un �apitello di pietra. Evidentemente si tratta di uno strato dovuto all’abbattimento del molo, ma �i sono an�he tra��e della demolizione delle �ostruzioni �ostiere. Più in profondità s’iniziano a trovare an�he frammenti di �erami�a grossolana e fine. � reperti di �uesto strato risalgono al primo periodo di �oma. Qui �essa lo strato dovuto all’abbattimento del molo e dei fab-bri�ati �ostieri (SJ 2) ed inizia lo strato dell’anti�o fondo marino (SJ 5) �he si distingue per numerosi reperti di pi��oli frammenti di �erami�a. Questo strato è stato analizzato in maggior parte nel 2010. Lo strato è �aratterizzato dalla sabbia, dal fango nero, da pietre rotondeggianti, da numerosi gus�i di �on�higlie e �hio��iole marine e da altre tra��e �he indi�ano il tipo di fondale marino. Ci sono nu-merosi reperti organi�i, �ome ad esempio pezzi di legno e rami non lavorati, no��ioli di olive, pes�he ed altra frutta, pinoli, ossa animali, e��. �noltre lo strato è pieno di frammenti di anfore, embri�i, te-gole e varie �erami�he anti�he, e �i sono pure al�uni frammenti di vetro o di �hiodi di ferro. Sotto tale strato �’è uno strato di fanghiglia grigio s�ura �on po�hi �iottoli di pietra senza al�un reperto ar�heo-logi�o, denominato strato SJ 9. �l blo��o �he fa da fronte al molo dalla parte o��identale della sonda ha lo spessore fino a 70 �entimetri e sotto �uesti �’è una ro��ia molto grande per la �uale si presume

sia un blo��o di pietra non lavorato �he fungeva da fondamenta. Tale ro��ia appoggia sullo strato ste-rile di fango dello strato SJ 9.

Sonda B La sonda B è posiziona-ta sull’estremità frontale del molo ovvero lungo il suo angolo orientale. Nei primi 20 �entimetri si trovava uno strato di pi��olo pietris�o, impasto di ghiaia, fango nero e sabbia. Qui vi si trovano

Na�rtno dokumentiranje blokova mola (foto: D. Milošević) / Disegno do�umentativo dei blo��hi del molo (foto: D. Milošević)

Page 13: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

12

se reći da je to početak antičkoga morskog dna u koje se utisnulo kamenje otpalo s mola. Na dubini od oko 100 �m, pojavljuje se novi sloj, SJ 7. Taj je sloj muljevit i bez kamena. U njemu se pronalaze manji i veći dijelovi amfora te sitne ranoantičke keramike. �spod njega na dubini od 120 �m nala-zi se gotovo isti sloj, SJ 8, arheološki sterilan, bez ikakvih nalaza. Dva bloka mola u nizu na jugu son-de B debljine su oko 50 �m, a ispod njega se nala-ze slijedeći, ali neobrađeni kameni blokovi. �spod neobrađenoga donjeg kamenja nalazi se samo čvrsti morski mulj, pa tako možemo zaključiti da je čelo mola bilo položeno, odnosno utemeljeno na morskome mulju.

Pokretni nalaziPrilikom istraživanja, pronađeni su i brojni pokret-ni nalazi izrađeni od keramike, metala, stakla, ka-mena te nešto životinjskih kostiju. Životinjske su kosti upućene na arheozoološku analizu na Vete-rinarski fakultet u Zagrebu. Svi tipološki relevantni pokretni nalazi prikupljeni su i prošli su dugotrajne konzervatorsko-restauratorske zahvate i stručnu obradu u radioni�i Odjela za konzerviranje i re-stauriranje podvodnih arheoloških nalaza H�Z-a u Zadru.4 Ponajprije, to je dugotrajni postupak de-saliniza�ije, a potom sortiranje, lijepljenje i ostali potrebni zahvati.

4 Odjel za konzerviranje i restauriranje podvodnih arheoloških nalaza H�Z-a djeluje u Zadru od 2007.g. pod vodstvom restauratora Mladena Mustačeka, a u njemu djeluju i mladi restauratori Antonija Jozić, Martina Čurković, Anita Jelić, Tanja Perin, Magdalena Urić, Jure Popović te Mladen Pešić. Zahvaljujemo im na trudu pri obradi arheoloških nalaza iz Veštra.

es�lusivamente reperti postmedievali – materia-le edile, �ome laterizi e pezzi di muro intona�ato, frammenti di vasellame vario di �erami�a smaltata, pipe di �erami�a, frammenti di vetro e materie pri-me di vetro ed al�uni �hiodi di ferro. Questo strato, SJ 3, può essere attribuito al periodo postmedieva-le, �uando il Vestre serviva evidentemente �ome luogo di an�oraggio. Dopo �uesto strato appare lo strato SJ 4, simile allo strato SJ 2 della sonda A, e rappresenta il la suturazione delle fessure �on gros-se pietre spezzate tenute assieme da altre pietre più minute, il �uale, a differenza dello strato SJ 2, non presenta nessun reperto ar�heologi�o. Lo strato arriva alla profondità di �ir�a 70 �m. Lo strato �he segue è differente – appaiono sporadi�i frammenti di anfore e tegole, senza reperti minuti ed è defi-nito �ome SJ 6. �n fondo allo strato SJ 6 sono rin-venuti due �olli di anfora. Si può dire �he si tratta dell’inizio del fondale marino anti�o dove è andato a depositarsi il pietris�o sta��atosi dal molo. A pro-fondità di �ir�a 100 �m, �’è un nuovo strato, SJ 7, fangoso e senza pietra. Vi si trovano pezzi mino-ri e maggiori di anfore e pi��oli pezzi di �erami�a del primo periodo anti�o. A profondità di 120 �m �’è uno strato �uasi simile, SJ 8, ar�heologi�amente sterile, senza nessun reperto. Due blo��hi del molo posti a s�hiera, a sud della sonda B, hanno lo spes-sore di �ir�a 50 �m e sotto �uesti �i sono dei blo��hi liti�i non lavorati. Sotto la pietra inferiore non lavo-rata �’è soltanto una solida fanghiglia marina, per �ui possiamo �on�ludere �he la parte anteriore del molo era posizionata ovvero fissata sulla fanghiglia marina.

Reperti mobiliNel �orso delle ri�er�he sono rinvenuti an�he molti reperti immobili di �erami�a, metallo, vetro, pietra e delle ossa animali. Le ossa animali sono state in-viate all’analisi ar�heozoologi�a presso la Fa�oltà di veterina a Zagabria. Tutti i reperti mobili rilevanti e tipologi�i sono stati ra��olti e sottoposti a lunghi interventi di �onservazione e restauro e di studio s�ientifi�o nel laboratorio della Sezione per la �on-servazione e il restauro dei reperti ar�heologi�i suba��uei dell’�stituto �roato di restauro a Zara.4

4 La Sezione per la �onservazione e il restauro dei reperti ar�heologi�i immersi dell’�stituto �roato di restauro a Zara agis�e dal 2007 ed è diretta dal restauratore Mladen Mustaček, e vi lavorano i giovani restauratori Antonija Jozić, Martina Čurković, Anita Jelić, Tanja Perin, Magdalena Urić, Jure Popović te Mladen Pešić. Li ringraziamo per l’impegno profuso nell’elaborazione dei reperti ar�heologi�i del Vestre.

�zbočeni rubni blokovi mola (foto: �.Mosković) / Blo��hi marginali sporgenti del molo (foto: �.Mosković)

Page 14: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

13

U višim slojevima prednjače novovjekovni nalazi od oko 15. do 18.st. To su ulom�i različitih �aklje-nih posuda od kojih su mnoge ukrašene različitim tehnikama u raznim bojama. Pronalaze se i ulom�i staklenih posuda kao i staklene sirovine. Valja upozoriti i na velike količine novovjekovnoga građevinskoga materijala koji leži na površini dna i u slojevima do dubine od oko 20-tak �m. To su u prvome redu �ijele i slomljene opeke različitih mo-dula, �rjepovi te osta�i većih komada žbuke, među kojima i bojane zidne žbuke, što upućuje na to da je riječ o već upotrebljavanome materijalu.

Na površini dna, ali uglavnom u dublje ležećim slojevima pronalaze se antički nalazi. Zabilježili smo brojne nalaze građevinskoga materijala, različitih tegula, imbreksa te spi�a i dijelova hidrauličke žbuke što svjedoči o urušenim rimskim zgradama na obali Veštra. Posebi�e se izdvaja jedan ulomak kamene plastike, antički kapitel.

Zatim su brojni na-lazi ulomaka amfo-ra. Amfore uglavnom pripadaju tipovima uvriježenim na sjeverno-me Jadranu. To su vjerojat-no dijelovi amfora Dressel 6B kao i amfore tipa Forlimpopoli itd. Na nekoliko ulomaka slabo su očuvani i pečati proizvođača. Većina amfora vrlo je loše pečena te su ulom�i vrlo meki pa se već na dodir rukom lako uništavaju. Velik je broj i pronađenih ulomaka kućne keramike. To su dijelovi �rnih lona�a izrađenih na lončarskome kolu s malo primjesa kamenčića. Uz grubu, zastupljena je i fina keramika. To su ulom�i tzv. keramike “tankih stijenki” ili pareti sottili. Je-dan je dio te fine keramike ukrašen barbotinom ili gustim urezivanjem. Ulom�i mogu biti smeđe ili �rne boje (tzv. terra nigra). Također je pronađeno i nekoliko ulomaka “terra sigillate” od kojih jedno dno reljefne zdjele. Pronađeno je i nekoliko ulo-maka staklenih posudi�a te nekoliko vrlo korodira-nih željeznih čavala – klinova.

Si tratta innanzi tutto del lungo pro�edimento di desalinizzazione, seguito dalla �ernita, dall’in�ol-laggio e da altri interventi ne�essari.

Negli strati superiori primeggiano i reperti postme-dievali, dal XV al XV��� se�. �ir�a. Si tratta di fram-menti di vario vasellame smaltato, molti dei �uali de�orati �on varie te�ni�he variopinte. Si trovano an�he frammenti di vasi di vetro e di materie pri-me vitree. Bisogna avvertire an�he della presenza di grandi �uantità di materiale edile postmedievale �he gia�iono sulla superfi�ie del fondale e in strati fino alla profondità di �ir�a 20 �m. Sono in genere laterizi interi o spezzati di varia forma, resti di pezzi più grandi di muro intona�ato, fra �ui an�he malte murali dipinte, e �iò indi�a �he si tratta di materiale

già usato pre�edentemente.

Sulla superfi�ie del fondale, ma in genere negli strati più profondi rinvengono an�he reperti anti�hi. Abbiano evidenziato

numerosi reperti di ma-teriale edile, di varie te-gole, embri�i e tessere di opera spi�ata non�hé parti

di malta idrauli�a �he te-stimoniano l’abbattimento

di edifi�i romani sulle �oste del Vestre. Va parti�olarmente

distinto un frammento di plasti�o liti�o, un �apitello anti�o.

Poi �i sono innumerevoli frammenti di anfore. Le anfore appartengono in genere ai

tipi usati nell’Adriati�o superiore. Si tratta pro-babilmente di pezzi di anfore Dressel 6B e di an-fore di tipo Forlimpopoli,

e��. Su al�uni frammenti si sono salvaguardati an-�he i mar�hi dei produttori. La maggior parte del-le anfore è di pessima �ottura, �uindi i frammen-ti sono molto esili e spesso si distruggono al solo to��o della mano. C’è an�he un gran numero di frammenti di �erami�a ad uso domesti�o. Si tratta di pezzi di pentole nere prodotte �on il tornio da vasaio �on una pi��ola mistura di sassetti. Oltre alla �erami�a grossolana è presente an�he �uella fine. Si tratta di frammenti della �osiddetta �erami�a a “parete sottile”. Una parte di �uesta �erami�a fine è de�orata �on la barbottina o �on fitte in�isioni. � frammenti possono essere di �olor marrone o nero

Kameni kapitel iz sonde A, SJ2 (foto: L. Bekić) / Capitello di pietra nella sonda A, strato SJ 2 (foto: L. Bekić)

Page 15: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

14

Uz nalaze iz sonde obrađen je i dio arheoloških nalaza s površine koji su se nalazili u blizini mola ili drugdje u uvali. Treba reći da je tih nalaza u Veštru sve manje te da se iz godine u godinu primjećuje da brojni turi-sti i sakupljači odnose sve površinske nalaze.

Prapovijesni nalaziU Veštru je već u 19.st. Tomaso Lu�iani pronašao rožnjačke alatke (Debeljuh 1976, 217), a i po-neki današnji pasionirani sakupljači pronašli su obrađene kamene alatke.5 Tijekom višegodišnjih pregleda uvale sakupljeno je i nekoliko rožnjačkih jezgri te alatki pod vodom, pa postoji mogućnost da se na području uvale nalazilo naselje iz doba od neolitika do eneolitika (Benjamin, Bekić, Komšo, Kon�ani Uhač, Bonsall 2011, 195, 196, Fig. 16.5). Nažalost, u sondi A i B u kojima smo dotakli dno predantičkoga sloja nismo pronašli prapovijesnih nalaza in situ, međutim riječ je o manje od 8 kvadra-ta efektivne površine pa je moguće da će se tijekom daljnjih istraživanja ti slojevi ipak pronaći.

Antički nalazi

AmforeU obje sonde pronađeni su manji i veći ulom�i amfora. Većina amfora izrađena je od sive i tamnosive gline te je vrlo loše pečena. Ulom�i tih amfora katkad se raspa-daju već prilikom dodira, a neke su se gotovo rastopile tijekom desaliniza�ije.

5 Usmeno priopćenje Danijela Matoševića, pasioniranog Usmeno priopćenje Danijela Matoševića, pasioniranogUsmeno priopćenje Danijela Matoševića, pasioniranog skupljača starina.

(la �osiddetta terra nigra). Sono rinvenuti an�he al-�uni frammenti di “terra sigillata” fra �ui il fondo di una �iotola a rilievo. Sono stati trovati an�he al�u-ni frammenti di s�odelle e �ual�he �hiodo di ferro molto �orroso.

A��anto al materiale nella sonda è stata elaborata an�he una parte dei reperti ar�heologi�i rinvenu-ti in superfi�ie in prossimità del molo e in altri siti della baia. Va detto �he reperti del genere in Vestre �e ne sono sempre meno e �he di anno in anno si nota �he molti turisti e ra��oglitori portano via tut-ti i reperti �he trovano in superfi�ie.

Reperti preistorici

Già nel X�X se�. Tomaso Lu�iani aveva trovato in Vestre arnesi di sel�e (Debeljuh 1976, 217), e �ual-�he attuale �ollezionista appassionato trova an�ora arnesi di pietra.5 Durante pluriennali ispezioni della baia sono stati ra��olti an�he al�uni nu�lei e arnesi di sel�e sott’a��ua, per�iò è probabile �he nell’area della baia �i fosse stato un insediamento dal neoliti-�o all’ enoliti�o (Benjamin, Bekić, Komšo, Kon�ani Uhač, Bonsall 2011, 195, 196, Fig. 16.5). Purtrop-po, nelle sonde A e B, �on �ui abbiamo to��ato il fondo dello strato preanti�o, non abbiamo trovato reperti preistori�i in sito, tuttavia, si tratta di meno di 8 metri �uadri di superfi�ie effettiva, �uindi nelle ulteriori ri�er�he è possibile �he tali strati vengano in lu�e.

Reperti antichi

Anfore�n entrambi i sondaggi sono rinvenuti frammenti minori e maggiori di anfore. La maggior parte delle anfore è eseguita in argilla grigia e grigio s�ura, �ot-ta molto male. � frammenti di �ueste anfore talvolta si sgretolano al solo �ontatto �on la mano, al�une si sono �uasi s�iolte durante la desalinizzazione.

La maggior parte di �ueste anfore di pessima �ot-tura appartiene al tipo molto fre�uente Dressel 6B �he è �uello più rappresentato sulla �osta o��iden-tale dell’�stria. Probabilmente �uesti tipi di anfora venivano prodotti in almeno due offi�ine in �stria, a

5 �nformazione orale di Danijel Matošević, �ollezionista appassionato di anti�hità.

�ožnja�ke jezgre i alatke iz Veštra (foto: L. Bekić) / Nu�lei e arnesi di sel�e del Vestre (foto: L. Bekić)

Page 16: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

1�

Većina tih loše pečenih amfo-ra najvjerojatnije pripada vrlo čestom tipu Dressel 6B koji je najzastupljeniji na zapadnoj istarskoj obali. Vjerojatno su se ti tipovi proizvodili u barem dvije radioni�e u �stri, Loronu i Fažani (Stara�, A. 1995b, 146). Tomu tipu, koji se može datirati od kasnog 1. st.pr.Kr. do početka 2.st. pripadaju grla amfora kat. 1300, 1305, 1307 te vjerojatno više drugih ulomaka. Za taj je tip amfore karakterističan naglašen obli peharasti obod. �aniji tipovi imaju ga s vanjske strane oblije izvedenog (npr. 1307), dok kasnije prelaze u izduženije (npr. 1305) ili jako izdužene obode (npr. 1300). Od pretho-dnika Dressel 6A razlikuje se i po šiljku koji je kraći, poput čepa. Upravo takvih dna je pronađeno nekoliko u istim slojevima pa možemo naslu-titi da su pripadala amforama Dressel 6B (kat. 1325, 1331, 1345). Pečati nisu baš dobro čitljivi, ali po svemu sudeći takvi još nisu zabilježeni u �stri. �zuzetak je pečat HAD [AVG] iz doba �ara Hadrijana (76. – 138.g.) koji je pronađen u Fažani i Loronu na amfora-ma kasnoga tipa Dressel 6B (Stara�, A. 1995b, T.12).

Osim toga čestog tipa, za-stupljen je i još jedan raspro-stranjen tip zvan Forlimpo-poli (kat. 1308, 1344, možda dijelovi iste amfore). Taj tip potječe iz sjevernojadran-skog prostora, a koristio se od kraja 1. do sredine 3.st. (Ca-ravale, Toffoleti 1997, 109). U Veštru se koristio još jedan tip (kat. 1320) čest na sjever-nome Jadranu, a to je amfora s ljevkastim otvorom ili tzv. Portorecanati tip (Jurišić 2000, 21, 22). Nekoliko ulo-maka dvostrukih (bifidnih)

Loron e Fasana (Stara�, A. 1995b, 146). A �uesto tipo, �he si può datare dal tardo � se�. a.C. fino all’inizio del �� se�. appartengono i �olli di anfora nr. �at. 1300, 1305, 1307 e probabilmente an-�he molti altri frammenti. Per �uesto tipo di anfore è �aratteristi�o l’orlo arro-tondato a �oppa. � tipi pre-�edenti hanno l’orlo dalla parte esterna altrettanto ro-tondeggiante (ad es. 1307), mentre più tardi passano ad orlature allungate (ad es. 1305) o molto allungate (ad es. 1300). Differis�ono dal tipo pre�edente Dres-sel 6A an�he per la punta �he è molto più �orta, �ome un tappo. Al�uni fondi del genere sono rinvenuti nei medesimi strati e possia-mo presumere �he appar-

tenevano ad anfore Dressel 6B (�at. 1325, 1331, 1345). � mar�hi non sono �omple-tamente leggibili, ma a giu-di�are dall’insieme, mar�hi del genere non sono state evidenziate in �stria. Fa e�-�ezione il mar�hio HAD [AVG] �he risale all’epo�a dell’imperatore Adriano (anni 76 – 138) rinvenuto a Fasana e Loron su anfore di tipo Dressel 6B (Stara�, A. 1995b, T.12).

�noltre, un tipo fre�uente e molto diffuso è il tipo de-nominato Forlimpopoli (�at. 1308, 1344, forse parti della medesima anfora). Questo tipo risale all’ambiente del-l’Adriati�o settentrionale e veniva usato dalla fine del � se�. alla metà del ��� se�. (Caravale, Toffoleti 1997, 109). �n Vestre si usava an-�he un altro tipo d’anfora (�at. 1320) fre�uente nel-

Sonda B, dva grla amfora in situ (foto: M. Prell) / Sonda B, due �olli di anfora in sito (foto: M. Prell)

Pečati na amforama kat. 1300, 1305, 1305, 1307 (foto: L. Bekić) / Mar�hi sulle anfore �at. 1300, 1305, 1305, 1307 (foto: L. Bekić)

Page 17: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

16

ručaka (kat. 1304, 1323, 1332, 1333, 1350) ukazuju na mogućnost postojanja amfora tipa Dressel 2-4 (Jurišić 2000, 12,13). Treba nadodati kako su neke od tih ručki izrađene iz istovjetne sive gline i loše pečene poput primjeraka amfora Dressel 6B s ovog nalazišta što ih poten�ijalno postavlja u istu radioni�u. Mogućnost da su takve amfore proizvođene u radioni�ama u Loronu ili Fažani dosad su pretpostavljane, ali ih Alka Stara� odba�uje kao zasad neosnovane (Stara�, A. 1995b, 141, 142).

U ovu grupu nalaza moglo bi se svrstati i čepove amfo-ra. Čepovi bez drške i s koso odrezanim rubom (kat. 1303, 1326, 1327) izrađeni su, doduše, nepravilno, ali dobro su ispečeni pa su čvrsti i postojani. Primjerak s malom drškom kat. 1328 izrađen je od sive gline i loše pečen te ga valja staviti u vezu s domaćim amforama Dressel 6B.

Svakodnevna keramika (Mladen Pešić)Pod skupnim nazivom grube antičke keramike među nalazima iz uvale Veštar nalazimo čitav niz posuda koje su služile za pripremanje, serviranje ili čuvanje različitih namirni�a. Najbrojnija je skupi-na kuhinjske keramike čija je prvenstvena namjena bila priprema hrane. U nju se mogu ubrojiti lon�i, zdjele i poklop�i. Te posude najčešće imaju trago-ve gorenja i naslage gareži s vanjske strane kao po-sljedi�u pripremanja namirni�a na otvorenoj vatri. Također ih karakterizira i veća količina različitih primjesa u strukturi, bilo pijeska, kal�ita ili groga, čijim se dodavanjem u glinenu masu povećavala njezina čvrstoća, potrebna zbog izlaganja visokim temperaturama.

Druga je skupina posuda namijenjena čuvanju ili serviranju namirni�a među kojima su zastupljeni različiti tipovi vrčeva, stolni lon�i ili stolne amfo-re. Većina ih ima nešto čišću glinu nego kuhinjsko posuđe, a s unutrašnje se strane često javljaju tra-govi premaza smolom radi smanjenja poroznosti posuda u kojima su se čuvale različite tekućine.

Lon�i čine najbrojniju skupinu grube keramike nađene u uvali Veštar. Najčešći su ulom�i izvije-nih oboda s ili bez profila�ije, grube fakture s do-sta različitih primjesa (kat. 1262, 1263, 1268, 1289, 1290), a rjeđa su dna koja se mogu svrstati u sku-pinu lona�a (kat. 1264, 1276). Ovdje je riječ o vrlo čestome obliku oboda koji nije kronološki osjetljiv budući da se slična forma zadržala kroz dugo vre-mensko razdoblje. Javlja se na većini antičkih loka-

l’Adriati�o settentrionale, l’anfora �on bo��a ad imbuto o il �osiddetto tipo Portorecanati (Jurišić 2000, 21, 22). Al�uni frammenti di mani�o doppio (bifido) (�at. 1304, 1323, 1332, 1333, 1350) indi�ano la possibilità dell’esistenza di anfore del tipo Dressel 2-4 (Jurišić 2000, 12, 13). Bisogna aggiungere �he al�uni di �uesti mani�i sono stati fabbri�ati �on la medesima argilla grigia di pessima �ottura �ome gli esemplari di anfore Dressel 6B provenienti da �ue-sto sito �he potenzialmente vengono attribuite alla medesima offi�ina. Che tali anfore siano state fab-bri�ate nelle offi�ine di Loron e Fasana sono per ora soltanto presupposti, ma Alka Stara� non lo �ondi-vide e per il momento lo ritiene infodato (Stara�, A. 1995b, 141, 142).

�n �uesto gruppo di reperti potrebbero essere in-seriti an�he i tappi di anfora. Tappi senza mani�o e �on orlo tagliato obli�uamente (�at. 1303, 1326, 1327) sono elaborati in maniera irregolare, ma di buona �ottura, �uindi sono solidi e resistenti. Un esemplare �on pi��olo mani�o �at. 1328 è stato fab-bri�ato �on argilla grigia di pessima �ottura, �uindi va �onnesso alle anfore nostrane Dressel 6B.

Ceramica ad uso quotidiano (Mladen Pešić)Appartenenti a �uello �he è definito �on il termine �ollettivo di �erami�a anti�a grossolana, tra i reper-ti della baia di Vestre figura una serie di re�ipienti �he servivano per la preparazione, il servizio a ta-vola o la �onservazione di vari alimenti. �l gruppo maggiore è rappresentato dalla �erami�a da �u�ina, usata prin�ipalmente per la preparazione del �ibo. Fra �uesti reperti si annoverano pentole, �iotole e �oper�hi. Queste stoviglie, dalla parte esterna, pre-sentano spesso segni di bru�iatura e sedimenti di fuliggine �ome �onseguenza della preparazione di �ibi a fuo�o aperto. �noltre sono �aratterizzati da una rilevante �uantità di varie �omponenti nella struttura dell’impasto �ome sabbia, �al�ite o s�orie, la �ui aggiunta nell’impasto di argilla �ontribuis�e a renderla più solida, onde poterla esporre ad alte temperature.

Un altro gruppo di stoviglie era adibito alla �onser-vazione o al servizio di �ibi e tra �uesti si distinguo-no vari tipi di bro��he, pentole da tavola o anfore da tavola. La maggior parte sono prodotte �on un’ar-gilla più pura di �uella delle stoviglie da �u�ina, e dalla parte interna presentano molto spesso tra��e di rinvestimento in resina per ridurre la porosità

Page 18: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

1�

liteta, pa tako i na istarskome poluotoku (Duboé 2001, 214, Fig. 36; Haraša 2007, 106, T. 7,3, T 11,2, T 12,2; Vitasović 2004, T.V 4, 6, 8, 10, 14). Pojedine grube kuhinjske lon�e karakterizira naglašeno rame na prijelazu iz vrata u trbušasto tijelo (kat. b. 1258). Analogije njima možemo naći na nekropoli San Servolo u Trstu gdje se datiraju od zadnje trećine 1.st.pr.Kr. do polovi�e 1.st. (Casari, 2002, 114, 47). Takav tip lona�a može nositi i ukrase na gornjem dijelu ramena, a jedan je takav primjerak nađen i uvali Veštar (kat. 1261). Ukras te vrste vjerojatno predstavlja nasljeđe iz ranijih razdoblja, no nalazi-mo ga i na posudama iz ranoga rimskog razdoblja (Horvat 1997, 107, T.25,14), ali i na lon�ima iz 1.st., primjeri�e u uvali Verige (Vitasović 2004, T.���,1). Nešto drugačiji tip višestruko profiliranog vrata lon�a (kat. 1292) potječe iz sjevernoitalskih radio-ni�a 1.st. (Borzić 2011, 385-386, T 72, 1).

Kerami�i egejskih radioni�a možemo pripisati dva ulomka oboda lon�a (kat. 1259, 1260) i ulomak tr-buha s ručkom (kat. 1282). Egejska keramika ra-sprostranjena je na nizu nalazišta širom Jadrana (�stenič, S�hneider 2000, Fig. 1, 342, Jurišić 2000, 34–38 ), a veštarske se posude mogu datirati u kraj 1. i početak 2.st. (�obinson 1959, 42, Pl. 7.).

U skupinu lona�a možemo svrstati i ulomke s oko-mitim konveksnim vratom bez naglašenoga obo-da s jasnim prijelazom prema tijelu. Dva ulomka s unutrašnje strane imaju očuvan premaz od smo-le (kat. 1273, 1275), dok je kod jednog sačuvan i dio trakaste ručke koja izlazi iz spoja vrata i tijela (kat. 1274). Zajednička im je karakteristika da im je namjena bila čuvanje ili serviranje vjerojatno tekućih namirni�a, a primjere nalazimo na neko-liko lokaliteta gdje se datiraju do 2.st. (Duboé 2001,

del re�ipiente in �ui si �ustodivano varie sostanze li�uide.

Le pentole rappresentano il gruppo più numero-so della �erami�a grossolana rinvenuta nella baia di Vestre. � più fre�uenti sono i frammenti di orli espasi �on o senza profilazione, di fattura grossola-na �on impasti abbastanza diversi (�at. 1262, 1263, 1268, 1289, 1290), e sono rari i fondi �he si possono inserire nel gruppo delle pentole (�at. 1264, 1276). Si tratta di una forma molto fre�uente di orlatura �he non è �ronologi�amente sensibile, �onsiderato �he forme del genere si sono mantenute per un lun-go periodo di tempo. Sono presenti nella maggior parte delle lo�alità anti�he, e �uindi an�he nella penisola istriana (Duboé 2001, 214, Fig. 36; Haraša 2007, 106, T. 7,3, T 11,2, T 12,2; Vitasović 2004, T.V 4, 6, 8, 10, 14). Singole pentole grossolane sono �a-ratterizzate da spalle molto a��entuate nel passag-gio dal �ollo al �orpo tozzo (�at. 1258). Possiamo trovare un’analogia ad esse nella ne�ropoli di San Servolo a Trieste, dove sono datate dall’ultimo ter-zo del � se�. a.C. alla metà del � se�. (Casari, 2002, 114, 47). Questo tipo di pentole può avere an�he delle de�orazioni nella parte superiore della spalla, e un esemplare del genere è rinvenuto an�he nella baia di Vestre, ma si trovano an�he su stoviglie del � se�., ad esempio �uelle rinvenute nella baia Verige (Vitasović 2004, T.���,1). Un tipo un po’ diverso, �on il �ollo molto profilato (�at. 1292) risale alle offi�ine del nord �talia del � se�. (Borzić 2011, 385-386, T 72, 1).

Alla �erami�a di offi�ine egee si possono attribuire due frammenti di orlo (�at. 1259, 1260) e un fram-mento del �orpo �on il mani�o (�at. 1282). La �e-rami�a egea è diffusa in molti siti lungo l’Adriati�o (�stenič, S�hneider 2000, Fig. 1, 342, Jurišić 2000, 34–38 ), e le stoviglie del Vestre possono essere da-tate alla fine del � se�. e all’inizio del �� se�. (�obin-son 1959, 42, Pl. 7.).

Nel gruppo delle pentole si possono annovera-re an�he i frammenti �on �ollo verti�ale �onvesso senza un orlo prominente �on passaggio netto ver-so il �orpo. Due frammenti presentano dalla parte interna la spalmatura di resina �he si è salvaguar-data (�at. 1273, 1275), mentre in un frammento si è �onservata an�he una parte del mani�o a nastro �he fuories�e dal punto d’unione del �ollo al �orpo (�at. 1274). La �aratteristi�a �he è loro �omune era la loro destinazione adibita alla probabile �onser-vazione o servizio di sostanze li�uide, ed esemplari del genere si trovano in al�une lo�alità e sono da-

�estaurirani ranorimski grubi kuhinjski lona� kat. 1258 (foto: L. Bekić) / �estaurata pentola grossolana del primo periodo romano �at. 1258 (foto: L. Bekić)

Page 19: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

1�

231, Fig.105, 232, Fig.108), ali primjera ima i iz 1.st.pr.Kr. (Casari 2002, 113, 43.; Vitasović 2004, T.V 5,7, T.V� 7.).

Taj tip posude karakterizira uski i izduženi vrat, uski obod, te postojanje barem jedne ručke. Ovoj se sku-pini uvjetno može pripisati pet ulomaka dna posuda različitih oblika i boja (kat. 1267, 1294, 1295, 1296, 1298). Ulomak dna i tijela bikoničnoga vrča (kat. 1270) tipičan je oblik stolnoga posuđa koje se ja-vlja na velikom broju antičkih lokaliteta (Mikl Curk 1987, T32, 33). Sličan zaključak možemo donijeti za tipološku formu ulomka vrata i oboda s trakastom ručkom (kat. 1297) koji je s unutrašnje strane pre-mazan debljim slojem smole (Casari 2002, 106, 29; Duboé 2001, 233, Fig. 115). Ovdje ne treba isključiti i lokalnu proizvodnju takvoga oblika, sudeći pre-ma sastavu gline koja je vrlo slična glini od koje je proizvedena većina amfora nađenih u uvali Veštar. Jedan ulomak široko izvijenoga oboda i masivnije izrade (kat. 1266) okvirno se može svrstati u skupi-nu stolnih amfora koje su bile nešto većih dimenzija od vrčeva i služile su za skladištenje tekućina.

Među nalazima gruboga antičkog posuđa, samo se četiri oboda mogu okarakterizirati kao ulom�i zdje-la. Možemo ih svrstati u dvije različite skupine. Prva dva ulomka imaju obod izvijen prema van, a prema promjeru otvora i pretpostavljenoj visini spadaju u tipičan oblik zdjele (kat 1272, 1291). Druga dva ulomka karakterizira bifidni obod i poluloptasto tijelo (kat. 1269, 1271). �iječ je o široko raspro-stranjenim proizvodima južnoitalskih radioni�a 1. i početka 2.st. Njihov import na istočnojadransko područje, zajedno s tzv. Pompejanskim �rvenim posuđem posebno dokazuju tri brodoloma, kod rta Glavat na Mljetu, kod Gušteranskog kod Žirja i kod hridi Galijula kod Palagruže, a naš je primjerak identičan nalazima s tih lokaliteta (Jurišić 2000, 29, 30).

Poklop�i se javljaju u dvije osnovne forme, i svima su sačuvani samo dijelovi oboda. Dva su primjerka grube fakture sive boje s blago zadebljanim ili oštrim obodom i tijelom koje se plitko uzdiže (kat. 1281, 1293). Drugi tip ima zadebljani obod jasno odvojen od tijela (kat. 1278) i za njega analogije možemo naći na lokalitetu Loron gdje se datira u početak 2. st. (Duboé 2001, 204, Fig. 4). Nešto tanji ali izvr-nuti, preklopljeni obod javlja se kod dva primjerka (kat. 1279, 1280) od kojih se potonji prema fakturi može pripisati egejskome proizvodnom krugu.

Prema arheološkim spoznajama, glinene svjetiljke na širem prostoru Mediterana prvi su počeli upo-

tati fino al �� se�. (Duboé 2001, 231, Fig.105, 232, Fig.108), pur essendo�i an�he esemplari del � se�. a. C. (Casari 2002, 113, 43.; Vitasović 2004, T.V 5,7, T.V� 7.).

Questo tipo di re�ipiente è �aratterizzato da un �ollo stretto ed allungato, da un orlo stretto e da almeno un mani�o. A �uesto gruppo di reperti si possono attribuire �in�ue frammenti del fondo di forma e �olore diversi (�at. 1267, 1294, 1295, 1296, 1298). �l frammento del fondo e del �orpo di una bro��a bi�oni�a (�at. 1270) è una forma tipi�a dei re�ipienti da tavola �he si presenta in gran nume-ro delle lo�alità anti�he (Mikl Curk 1987, T32, 33). Possiamo trarre una simile �on�lusione an�he per la forma tipi�a dei frammenti di �ollo e orlo di bro�-�he �on mani�o a nastro (�at. 1297), spalmate dalla parte interna �on uno strato �onsistente di resina (Casari 2002, 106, 29; Duboé 2001, 233, Fig. 115). Considerata la �omposizione dell’argilla, molto si-mile a �uella usata per la produzione della maggior parte delle anfore estratte nella baia di Vestre, non va es�lusa la produzione lo�ale di tali forme. Un frammento di orlo largo torto e di fabbri�azione massi��ia (�at. 1266) si può approssimativamente in�uadrare nel gruppo delle anfore da tavola di di-mensioni leggermente maggiori rispetto alle bro�-�he �he servivano a �ustodire li�uidi.

Tra i reperti di vasellame anti�o grossolano, soltan-to �uattro orli possono essere attribuiti a frammen-ti di �iotole. Possiamo in�uadrarli in due gruppi diversi. � primi due frammenti hanno l’orlo torto verso l’esterno ed in base al diametro della bo��a e dell’altezza presunta appartengono alla forma tipi�a delle �iotole (�at. 1272, 1291). Gli altri due frammenti sono �aratterizzati da un orlo bifide e da un �orpo semisferi�o (�at. 1269, 1271). Si trat-ta di prodotti molto diffusi nelle offi�ine dell’�talia meridionale del � se�. e dell’inizio del �� se�. La loro importazione sul territorio dell’Adriati�o orientale, assieme al vasellame rosso pompeiano, è dimostra-ta da tre naufragi avvenuti presso punta Glavat a Mljet, in prossimità di Gušteran presso Žirje e dello s�oglio di Galijula presso Palagruža. �l nostro esem-plare è identi�o ai reperti rinvenuti in dette lo�alità (Jurišić 2000, 29, 30).

� �oper�hi rinvenuti sono di due forme fondamen-tali e di loro si sono �onservati soltanto gli orli. Due esemplari sono di fattura grossolana di �olor grigio �on l’orlo lievemente ingrossato o affilato e �on il �orpo �he si innalza appena (�at. 1281, 1293). �l se-�ondo tipo ha orli ingrossati, �hiaramente separati

Page 20: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

1�

trebljavati Feničani, a bile su oblikovane poput ma-lih otvorenih. Njihova upotreba, a paralelno s tim i razvoj formi, može se nadalje pratiti kod starih Grka i Egipćana. Prvi su primjer�i bili izrađivani na lončarskome kolu, da bi se tijekom 3.st.pr.Kr. razvi-la tehnika utiskivanja u kalup (Vučić, Giunio 2009, 7). U 1.st.pr.Kr. �imljani počinju proizvoditi uljani-�e, a poče�i izrade vežu se uz kampanske radioni�e (Kovačić 2006, 5). Među nalazima iz uvale Veštar tijekom 2009. i 2010.g. pronađeno je više ulomaka uljani�a koji se tipološki razlikuju. Ulomak troku-tasto završenoga nosa uljani�e (kat. 1284) pripada tipu Loes�h�ke �, uljani�e koja se počela proizvoditi nakon zadnje četvrtine 1.st.pr.Kr., a javlja se sve do 4.st. (Biondani 2005, 283). Fragmentirana uljani-�a (kat. 1277) od koje je sačuvan dio dna, ramena i nosa nema sačuvane volute, ali se prema ostalim karakteristikama može pripisati tipu Loes�h�ke �V, koja je proizvod istih radioni�a kao i prethodni tip u periodu Augustove vladavine pa do 2.st. (Bion-dani 2005, 284). � treći primjerak uljani�e od kojeg je sačuvan manji dio diska i ramena uljani�e (kat. 1283) pripada jednom od ta dva tipa, dok se ulo-mak ramena koji je ukrašen nepravilno postavlje-nim kružni�ama ne može točno tipološki odrediti (kat. 1285). Dva ulomka se sa sigurnošću mogu pri-pisati tipu firma svjetiljki. Ulomak nosa s plitkim urezanim žljebom (kat. 1287) pripada tipu �Xa koji se počinje proizvoditi 70-ih godina 1.st u sjevernoi-talskim radioni�ama (Bu�hi 1975, XX��� – XXV, XX�X, XXX�V), dok se za drugi ulomak (kat. 1286) ne može sa sigurnošću reći pripada li tipu Loes�h�-ke �X ili X (Loes�h�ke 1919, T. �).

Nalazi grube antičke keramike iz uvale Veštar – lon-�i, vrčevi, zdjele i uljani�e – prikazuju nam tipičnu sliku uporabnih predmeta rimske svakodnevi�e bez kojih nije mogao teći život. Većinom su to proizvo-di sjevernoitalskih radioni�a, u nešto manjoj mje-ri javljaju se keramički proizvodi s južnoitalskoga i egejskog područja, a pojedini se primjer�i mogu pripisati i lokalnoj proizvodnji. Njihova nam tipo-logija pokazuje standardnu sliku druge polovi�e 1.st. i početka 2.st. koja je vladala širim jadranskim područjem u to doba i u koju se uklapa život u ovoj rustičnoj vili.

dal �orpo (�at. 1278), e tipi analogi sono rinvenuti in lo�alità Loron, datati all’inizio del �� se�. (Duboé 2001, 204, Fig. 4). Un orlo leggermente più sottile, ma più �ontorto e piegato si presenta in due esem-plari (�at. 1279, 1280) �he per fattura possono esse-re attribuiti all’area produttiva egea.

�n base alle �onos�enze ar�heologi�he, i primi ad usare le lu�erne di argilla nell’area del Mediterraneo furono i Feni�i, ed avevano forma pi��ola ed aper-ta. �l loro uso, e parallelamente an�he lo sviluppo della forma hanno una su��essione presso i Gre�i e gli Egizi anti�hi. � primi esemplari erano fabbri�ati alla ruota, poi, nel ��� se�. a.C. venne usata la te�ni-�a dello stampo (Vučić, Giunio 2009, 7). Nel � se�. a.C. i �omani iniziano la produzione delle lu�erne ad olio �he è legata alle offi�ine �ampane (Kovačić 2006, 5). Tra i reperti della baia di Vestre, nel 2009 e 2010 sono rinvenuti numerosi frammenti di lu-�erne ad olio di tipologia diversa. �l frammento di un be��u��io triangolare di una lu�erna (�at. 1284) appartiene al tipo Loes�h�ke �, la �ui produzione è iniziata dopo l’ultimo �uarto del � se�. a.C. ed è �ontinuata fino al �V se�. (Biondani 2005, 283). Una lu�erna in frammenti (�at. 1277) di �ui sono perve-nuti parte del fondo, delle spalle e del be��u��io, ma non la voluta, per le �aratteristi�he �he presenta può essere attribuita al tipo Loes�h�ke �V, fabbri-�ata nelle medesime offi�ine del tipo pre�edente, nel periodo di Augusto e fino al �� se�. (Biondani 2005, 284). An�he un terzo esemplare di lu�erna, di �ui si è �onservata una pi��ola parte del dis�o e delle spalle (�at. 1283) appartiene ad uno di �uesti due tipi, mentre il frammento della spalla, de�ora-to da �er�hi posti irregolarmente, a giudi�are dal tipo non ha un’attribuzione �erta (�at. 1285). Due frammenti possono essere attribuiti �on �ertezza: il frammento del be��u��io �on una s�analatura inta-gliata po�o profonda (�at. 1287) appartiene al tipo �xa, �he �omin�ia ad essere prodotto negli anni 70 del � se�. nelle offi�ine nord itali�he (Bu�hi 1975, XX��� – XXV, XX�X, XXX�V), mentre il se�ondo frammento (�at. 1286) non si può asserire �on �er-tezza se appartiene al tipo Loes�h�ke �X oppure X (Loes�h�ke 1919, T. �).

� reperti di �erami�a anti�a grossolana della baia di Vestre – pentole, bro��he, �iotole e lu�erne – �i in-di�ano la tipi�a immagine degli oggetti usati nella �uotidianità romana e senza i �uali la vita non po-teva andare avanti. Nella maggior parte dei �asi si tratta di prodotti delle offi�ine del nord �talia, e in pi��ola parte si presentano an�he prodotti di �era-mi�a dell’area itali�a meridionale ed egea, mentre

Page 21: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

20

Fina keramika (Mario Bloier)Unatoč činjeni�i da je 2009. i 2010.g. istraženo tek malo područje, nalazi pružaju vrlo detaljna saznanja o stanovni�ima današnje Uvale Veštar – antičkog Vistruma. Terra sigillata ili luksuzno stolno posuđe iz rimskog doba i tanko posuđe ili tzv. keramika tankih stijenki svjedoče o životnom standardu. Uz nov�e i amfore, to su najbolje datirani nalazi svih dosadašnjih rimskih istraživanja.

Tijekom dvije istraživačke kampanje, pronađeno je 12 ulomaka terre sigillate koji se javljaju u 11 različitih formi. Dva ulomka tzv. Sarius šali�e (kat. 1201 i 1268) najvrjedniji su nalazi. Ovaj oblik bio je popularan u razdoblju oko Kristova rođenja i vlada-

al�uni esemplari si possono attribuire an�he a pro-duzioni lo�ali. La loro tipologia �i rende l’immagine standard della vita nell’ampio territorio adriati�o nella se�onda metà del � se�. e all’inizio del �� se�., epo�a a �ui �orrisponde an�he �uella �he si svolge-va in �uesta villa rusti�a.

Ceramica fine (Mario Bloier)A pres�indere dal fatto �he solo un pi��olo settore del sito ar�heologi�o sia stato interessato dagli s�avi durante gli anni 2009 e 2010, i reperti rinvenuti �i fornis�ono un �uadro parti�olareggiato degli abi-tanti dell’attuale baia di Vestre, l’anti�a Vistrum. La �erami�a fine da mensa d’epo�a romana, nota �on il nome di terra sigillata, seguita da �uella a pareti sottili, illustrano il tenore di vita dell’epo�a. A��an-to alle monete e alle anfore rinvenute, si tratta dei migliori ritrovamenti databili di tutti gli s�avi ro-mani eseguiti finora.

Durante le due �ampagne di s�avo sono venuti alla lu�e �omplessivamente dodi�i frammenti, tutti di terra sigillata, ma appartenenti a undi�i forme di-verse. � due frammenti di �oppa tipo Sarius (�at. 1201 e 1268) sono i pezzi più preziosi. Si tratta di uno stile parti�olare, tipi�o negli anni della nas�ita di Cristo e in età augustea (27 a.C. – 14 d.C.), �he rimase in auge per un periodo di �ir�a due, tre de-�enni. Da un lato la tazza di tipo Sarius riflette lo spirito dei tempi, visto �he la �erami�a di tipo terra sigillata itali�a, e in parti�olar modo �uella deno-minata Sarius, era molto apprezzata, dall’altro lato illustra la prosperità delle popolazioni dell’area: i manufatti di terra sigillata erano di alta �ualità e di �onseguenza an�he i più �ostosi. Gli altri fram-menti di terra sigillata (�at. 1199, 1216, 1200, 1193, 1194, 1198, 1192, 1191) sono prove in�onfutabi-li della ri��hezza e dell’agiatezza degli abitanti del luogo. An�h’essi appartengono allo stesso �ontesto temporale. Finora gli s�avi del 2011 �i hanno offerto vari ritrovamenti simili tra loro, �he �i spingono a pensare all’esistenza di un insediamento an�or più anti�o, probabilmente d’epo�a tardorepubbli�ana. Le analisi e le ri�er�he tuttora in atto �i aiuteranno a delineare �on più �hiarezza la prima �olonizza-zione romana della baia.

Come luogo di produzione dei reperti di terra si-gillata ritrovati in lo�o si può parlare �on �ertezza dell’�talia settentrionale, �onsiderato an�he �he dal 18/12 a.C. l’area di Vistrum e l’�stria erano parte in-tegrante della Regio X – Venetia et Histria. � ritro-

�eljefna sigillata in situ u sondi A (foto: L. Bekić) / Sigillata a rilievo in sito nella sonda A (foto: L. Bekić)

Dno tzv. Sarius šali�e s reljefnim prikazom bršljanovih listova kat. 1201 (foto: L. Bekić) / Fondo della �osiddetta �iotola Sarius �on il rilievo di foglie d’edera �at. 1201 (foto: L. Bekić)

Page 22: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

21

vine �ara Augusta (27.g.pr.Kr.-14.g.), te se proizvo-dio tijekom razdoblja od 20-30 godina. Sarius šali�a zr�ali duh vremena, tj. talijansku sigillatu. Taj je tip šali�e bio posebno moderan, a svjedoči i o blago-stanju lokalnog stanovništva. Naime, zbog visoke kakvoće, terra sigillata bila je najskupo�jenije stolno posuđe svojega vremena. Ostali ulom�i terre sigil-late (kat. 1199, 1216, 1200, 1193, 1194, 1198, 1192, 1191) dokaz su bogatstva tog područja i njegovih žitelja, te se datiraju u isto razdoblje. �skopavanja 2011.g. iznjedrila su još sličnih nalaza koji ukazuju na postojanje još starijeg naselja, moguće iz razdo-blja kasne �epublike. Analize i iskopavanja u tijeku dodatno će rasvijetliti najranije rimsko naseljavanje uvale.

Sjeverna �talija je vjerojatno mjesto proizvodnje dosad pronađenih nalaza terre sigillate kojemu je područje Vistruma, pa tako i �stre, pripadalo od 18.-12.g.pr.Kr. kao tzv. Regio X – Venetia et Histria. Nalazi keramike tankih stijenki (b. 12-86) potvrđuju spomenuti bogati način života stanovništva. �azličita kakvoća keramike svjedoči o različitim stilovima života i stupnju bogatstva.

Ulom�i �rvene keramike od fino pročišćene gli-ne (kat. 1241, 1243, 1222, 1235, 1236, 1239, 1245, 1248, 1249, 1250), po boji blisko povezane s ter-rom sigillatom, dosad su nađeni u malom broju i bez ikakvog lustra ili posebnog ukrasa. Znači li to da su zbog dokazanog visokog standarda života stanovni�i radije koristili original (terru sigillatu) nego jeftiniju kopiju, tek treba istražiti. Pritom tre-

vamenti di reperti appartenenti alla �erami�a a pa-reti sottili �ostituis�ono un’ulteriore prova dell’alto tenore di vita degli abitanti lo�ali, di �ui si è già par-lato in pre�edenza. La diversa �ualità del vasellame indi�a l’esistenza di vari �eti so�iali.

Finora sono stati ritrovati solo po�hi frammenti di terra�otta rossa ben depurata (�at. 1241, 1243, 1222, 1235, 1236, 1239, 1245, 1248, 1249, 1250), �he per �olore è molto simile alla terra sigillata. Sono tutti opa�hi e senza al�un ornamento parti�olare. Tale aspetto può avere un’uni�a spiegazione plausibile: l’elevato standard di vita degli abitanti del luogo li spingeva a preferire �erami�he originali (di auten-ti�a terra sigillata) alle imitazioni più e�onomi�he. È �omun�ue una supposizione an�ora tutta da va-gliare. Nel farlo va assolutamente �onsiderato il fat-to �he la maggior parte della popolazione lo�ale era �ostituita da manovalanza, prevalentemente s�hia-va, la �uale non poteva permettersi, o addirittura non si meritava, prodotti di fattura pregiata. Nel-l’�mpero romano la terra�otta �hiara di argilla de-purata (nn. 23-58) non fu mai popolare �ome �uella rossa o �uella grigia, an�he per�hé la sua �ualità era molto più s�adente. Due �ali�i di �erami�a �hiara (�at. 1203, 1206, 1207, 1205, 1256) �ontrastano però parzialmente �uesta nostra tesi: hanno man-tenuto nei se�oli un aspetto dignitoso e tutta la loro lu�entezza. Entrambi sono ornati �on go��e alla barbotine e �ostituis�ono due versioni dello stes-so tipo di �ali�e. Solo un frammento appartiene a una lavorazione più fine (�at. 1256), mentre gli altri nove (�at. 1203, 1206, 1207, 1205) appartengono tutti a un esemplare più grande: in�ollati assieme formano un oggetto a dir po�o imponente. Tutte e due le versioni hanno l’orlo ben mar�ato �he, �om-binato alle de�orazioni a barbotine, �ostituis�e una �ategoria a parte.

La �erami�a grigia di argilla finemente depurata (�on lustro) (�at. 1171) rappresenta la versione più pregiata di �erami�a a pareti sottili. Fu una te�ni�a ispirata alla �oeva produzione di vasellame metal-li�o, soprattutto di terrine e �oppe, �he �ol passare del tempo visse uno sviluppo tale da divenire una �ategoria a parte. Pressappo�o all’età augustea la �erami�a grigia fu famosa �uasi �uanto la terra si-gillata, per poi sparire dal mer�ato e dagli inventari delle abitazioni verso la fine della prima metà del �� se�. d.C. L’esemplare �he si distingue maggiormen-te è un frammento (�at. 1171) �on due ornamenti diversi (alla barbotine e a rotella). La pe�uliarità di �uesto pezzo non sta nei suoi due ornamenti – già ben noti entrambi – ma nella loro sovrapposizione,

�anorimska šali�a s barbotin ukrasom kat. 1203 (foto: L. Bekić) / Ciotola del primo periodo romano de�orata �on la barbottina �at. 1203 (foto: L. Bekić)

Page 23: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

22

ba uzeti u obzir činjeni�u da su stanovni�i većinom bili radni�i, uglavnom robovi, koji nisu mogli ku-piti ili nisu uopće zaslužili predmete tako visoke kakvoće. Svijetla keramika od fino pročišćene gline (br. 23-58) nikad nije postala popularna u �imskom Carstvu poput �rvenkaste ili sivkaste, te uglavnom nikad nije dostizala visoku kakvoću. Dva pehara od svijetle keramike (kat. 1203, 1206, 1207, 1205, 1256) djelomi�e osporavaju tu pretpostavku. Zadržala su svoj dostojanstven izgled i sjaj tijekom stoljeća. Oba pehara ukrašena su barbotin kaplji�ama i predsta-vljaju dvije verzije istog tipa. Samo jedan primje-rak predstavlja finiju verziju (kat. 1256), dok devet ulomaka (kat. 1203, 1206, 1207, 1205,) predstavlja veću verziju – kad se spoje, izgledaju veličanstveno. Obje verzije imaju iznimno oblikovan obod koji s kapljičastim ukrasom čini kategoriju za sebe.

Siva keramika od fino pročišćene gline (s lustrom) (br. 59-86) predstavlja najluksuzniju verziju kera-mike tankih stijenki. Nastala je kao imita�ija me-talnih predmeta, uglavnom zdjela i pehara. No, s vremenom se razvila kao posebna vrsta. Otprilike u augustejsko doba, siva keramika bila je popularna gotovo kao terra sigillata, dok nije iščezla s tržišta i inventara naselja krajem prve polovi�e 2. st. Poseb-no se ističe ulomak (kat. 1171) s dva različita ukrasa (barbotin i ukras izveden kotačićem). Ovaj ulomak ne ističe se time što ima dva ukrasa; naime, oba su već dobro poznata, već je poseban stoga što se oni preklapaju, što nikad dosad nije objavljeno! Može se pretpostaviti da je većina sive keramike nekoć ima-la lustro, te je time spadala u luksuzniju verziju.

S jedne strane, pronađeni nalazi dokazuju bogat-stvo stanovništva, dok s druge strane, što je kudika-mo važnije, dokazuju trgovačke veze. Već je spome-nuto da terra sigillata potječe iz sjeverne �talije, dok ostatak izvrsno ilustrira širenje �imskog Carstva. Najveći dio sive keramike također se proizvodio u sjevernoj �taliji, no manji se dio proizvodio i u Pa-noniji, provin�iji osvojenoj 9.g. Spomenuti pehari (kat. 1203, 1206, 1207, 1205, 1256) vrlo vjerojatno potječu iz Liburnije – dijela �lirika koji je također osvojen 9.g. �pak, najznačajniji “prijelaz” predstavlja mali, sivkasti, razmjerno grub ulomak (kat. 1217) koji potječe iz južnog Norika, područja osvojenog još 15.g.pr.Kr. Moguće je da je �rvena keramika lo-kalne proizvodnje.

Vistrum je dakle imao koristi od svojeg strateškog položaja na zapadnoj obali �stre, obale uz koju su plovili rani pomor�i na putu od sjeverne �talije do istočnog Sredozemnog mora i obrnuto. Osim toga,

mai vista finora! È da presupporre �he la maggior parte della �erami�a grigia del tempo fosse a lustro e �he di �onseguenza appartenesse a versioni più pregiate.

� reperti rinvenuti a��ennano all’alto tenore di vita degli abitanti del luogo, ma non solo: l’aspetto par-ti�olarmente importante è �he �i rivelano pure i rapporti �ommer�iali dell’epo�a. Com’è già sta-to sottolineato in pre�edenza, la terra sigillata ha origini norditali�he, tutto il resto è un e��ezionale ra��onto dell’espansione dell’�mpero romano. An-�he la maggior parte del vasellame di argilla gri-gia proveniva dall’�talia settentrionale, ma una sua pi��ola parte era prodotta in Pannonia, provin�ia �on�uistata nell’anno 9 d.C. Le �oppe des�ritte in pre�edenza (�at. 1203, 1206, 1207, 1205, 1256) pro-vengono probabilmente dalla regione liburni�a, an-�h’essa parte dell’Illyria o��upata nello stesso anno - 9 d.C. Comun�ue, il “passaggio” più interessante è rappresentato da un pi��olo frammento grigio di fattura relativamente grezza (�at. 1217). Le sue origini possono venir ri�ondotte alla regione del Nori�o (Noricum), alla sua parte meridionale, �on-�uistata già nell’anno 15 a.C. È probabile �he la �e-rami�a rossa rinvenuta fosse di produzione lo�ale.

Vistrum (Vestre) ebbe �on�reti benefi�i dalla sua posizione strategi�a sulla �osta o��identale del-l’�stria, ben nota già ai primi navigatori �he dall’�ta-lia settentrionale raggiungevano il Mediterraneo orientale e vi�eversa. �noltre Vistrum si trovava tra Parenzo (Parentium) e Pola, le due maggiori �ittà romane dell’�stria, relativamente vi�ine ad A�uileia, famoso e importante emporio romano. � preziosi ri-trovamenti di Vestre �ui des�ritti �i illustrano pure i fiorenti affari dei potenti in �ueste terre

Materiale edileDurante le ri�er�he è rinvenuta un’infinità di la-terizi anti�hi usati per la �opertura del tetto – te-gole ed embri�i. Quasi tutte le tegole sono senza un mar�hio. Soltanto un pi��olo frammento por-ta il mar�hio [L]FVLLON� (�at. 1302). Tegole �on tale mar�hio sono rinvenute in �stria, negli s�avi di Brioni-Castrum, Visa�e-Nesazio, Dignano-S. Ma�ario (Matijašić 1988, 164, 168, �at. 28, 29, 85, 162). Un mar�hio simile C.L.FVLL è rinvenuto a Nesazio e nella villa paleoromana a Boškina pres-so Krvavići (Višnjić 2007, 124). Entrambi i mar�hi si ris�ontrano talvolta an�he in Furlania e in �stria, ma per il momento non hanno una datazione né è

Page 24: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

23

Vistrum se nalazio između Parentiuma i Pule, dva najveća istarska rimska naselja, te je bio dosta blizu Akvileje, tadašnjeg najvažnijeg rimskog em-poriuma. Opisani izuzetni nalazi iz Veštra ujedno ukazuju da su njegovi vlasni�i na tom mjestu ostva-rivali dobit.

Građevinski materijalTijekom istraživanja pronađeno je mnoštvo antičkih krovnih �rjepova – tegula i imbreksa. Gotovo su sve tegule bile neoznačene. Tek jedan manji ulomak na sebi nosi otisak pečata [L]FVLLON� (kat. 1302). Tegule s takvim pečatom pronalažene su u �stri, i to na nalazištima Brijuni–Kastrum, Vizače–Nezak�ij, Vodnjan–S. Ma�ario (Matijašić 1988, 164, 168, kat. 28, 29, 85, 162). Srodan pečat C.L.FVLL pronađen je i u Nezak�iju te na ranorimskoj vili na Boškini kod Krvavića (Višnjić 2007, 124). Oba pečata pro-nalaze se pokatkad u Furlaniji i �stri, ali zasad nisu datirani niti im je razriješeno podrijetlo (Višnjić 2007, 124). Osim tegula i imbreksa zamijećene su i opeke spi�atum, odnosno male tanke antičke opeke koje su se najćešće upotrebljavale u izradi podova “na riblju kost”. Pronađen je i jedan masivni kameni kapitel s tragovima fine obrade. Jednostavnoga je tipa, izrađen od kvalitetnog vapnen�a, fino obrađen ali oštećen na najširem dijelu. Pronađen je u sloju SJ 2 u sondi A i nije jasno je li ovamo dospio kao naplavina ili je nekad bio uzidan u strukturu mola pa je potom završio u njegovu urušenju.

Ostali nalaziTijekom istraživanja pronađeni su i ulom�i stakla. U dubljim slojevima, koje datiramo u ranoantičko razdoblje, pronađeno je nekoliko ulomaka staklenih posuda. U sondi A SJ 2 pronađeni su dijelovi dna kvadratične bo�e širine strani�a 8,5 �m (kat. 1361 i 1362). Takvoj bo�i pripada vjerojatno i ulomak 1374 iz dubljega sloja SJ 5. U tome je sloju pronađeno i više drugih ulomaka antičkoga stakla kao što su dijelovi dna posudi�e (kat. 1372), oboda manje boči�e (kat. 1373) te plave bo�e široka oboda i tankih stijenki (kat. 1342). Još jedan ulomak spada u antička stakla, ali ga se ne može točno odrediti (kat. 1371). Ukrašen je okomitim utorima po stijen�i.

Na kraju treba spomenuti i brojne nalaze keramičkih utega za mrežu. Pronađene su dvije grupe tih nala-za, u sondi A u SJ 2 pronađeno je sedam (kat. 1311 – 1317), a u sloju ispod njega još šest primjeraka (kat. 1334 – 1339). Stratigrafski gledano, možemo biti

stata �hiarita la loro origine (Višnjić 2007, 124). Ol-tre alle tegole e agli embi�i sono stati rinvenuti an-�he laterizi spicatum, ovvero pi��oli mattoni sottili usati fre�uentemente per pavimentazioni a “spina di pes�e”. È rinvenuto an�he un �apitello massi��io in pietra �on tra��e di sottile elaborazione. È di tipo sempli�e, eseguito in �al�are di �ualità, finemente elaborato, ma danneggiato nella sua parte più larga. È rinvenuto nello strato SJ 2 della sonda A e non è �hiaro se vi sia giunto �ome detrito alluvionale o se un tempo fosse stato murato nella struttura del molo, finendo poi lì �on la demolizione.

Altri repertiDurante le ri�er�he sono rinvenuti an�he frammenti di vetro. Negli strati più profondi, datati nell’alto pe-riodo anti�o, sono stati s�operi al�uni frammenti di re�ipienti di vetro. Nella sonda A, strato SJ 2, sono rinvenute parti del fondo di una bottiglia �uadrata della larghezza dei lati di 8,5 �m (�at. 1361 e 1362). A tale bottiglia appartiene probabilmente an�he il fram-mento 1374 pervenuto nello strato più profondo SJ 5. �n �uesto strato sono stati trovati an�he molti altri frammenti di vetro anti�o �ome il fondo di un vaset-to (�at. 1372), l’orlo di una bottiglietta (�at. 1373) e di una bottiglia azzurra di orlo largo e parete sottile (�at. 1342). Un altro frammento rientra nel vetro anti�o, ma non può essere definito �on esattezza (�at. 1371). È de�orato �on s�analature verti�ali lungo il �orpo.

�nfine vanno menzionati an�he innumerevoli fram-menti di pesi di �erami�a per le reti. Sono rinvenuti due gruppi di reperti del genere; nella sonda A, strato SJ 2, ne sono stati trovati sette (�at. 1311 – 1317), e nello strato su��essivo altri sei esemplari (�at. 1334 –

Tegula prilikom pronalaska (foto: �.Mosković) / Tegola al momento della s�operta (foto: �.Mosković)

Page 25: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

24

sigurni da oni pripadaju ranoantičkome ribarstvu i da su se izrađivali lokalno. Činjeni�a je da ih veći broj odgovara poznatoj lošoj sivoj fakturi amfora i drugih keramičkih nalaza. Čest nalaz sličnih ku-glastih keramičkih utega za mrežu i u površinskim slojevima podmorja duž �ijele obale ukazuje da su se takvi utezi koristili tijekom povijesti sve do mo-dernih vremena pa ih izvan stratigrafskih situa�ija nije moguće datirati.

Srednjovjekovni i novovjekovni nalazi

Srednjovjekovna i novovjekovna keramika (Josip Višnjić)Arheološki nalazi prikupljeni tijekom dviju arheoloških kampanja provedenih 2009. i 2010.g. jednim dijelom obuhvaćaju razdoblje kasnoga srednjeg i ranoga novog vijeka. U tome periodu Veštar više ne funk�ionira kao razvijeno naselje, a suvremeni povijesni dokumenti spominju tek luku Veštar.

�straživanja su iznjedrila isključivo ulomke keramičkih predmeta koji se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih skupina. Posuđe se može podije-liti na ono grubo, odnosno posuđe koje nije treti-rano različitim premazima i na kojem se ne nalaze nikakvi ukrasi, potom keramiku s �aklinom (inven-triata), keramiku s engobom (engobiata) te kera-miku s majoličkim premazom (smalata). Posebnu skupinu nalaza čine predmeti korišteni tijekom proizvodnje, odnosno tijekom drugoga pečenja keramičkih posuda. Kako velika većina nalaza pri-pada slučajnim nalazima prikupljenima na morsko-me dnu, a tek je manji dio pronađen unutar sonde B, jasna stratigrafska situa�ija ne postoji. Nemoguće je stoga o nalazima diskutirati na temelju konteksta nalaza, već nam preostaje zaključke donositi na te-melju njihove tipološke analize.

Među grubim kuhinjskim posuđem prevlada-vaju ulom�i posuda koje su služile pripremi ili skladištenju hrane. Zastupljeni su tako ulom�i lo-na�a, zdjela i kotlova. O data�iji takvoga posuđa teško je donositi zaključke s obzirom na to da su znanstvene objave u kojima se pronalaze podat�i o tome tipu nalaza iznimno rijetke (osobito za bliža područja), dok u našem slučaju ne postoji jasna stratigrafska situa�ija na temelju koje bismo mogli donositi zaključke. Među dosad objavljenim nala-

1339). Dal punto di vista stratigrafi�o possiamo essere �erti �he appartengono alla pes�a alto anti�a e �he la loro elaborazione è lo�ale. Sta di fatto �he il maggior numero di essi �orrisponde alla nota pessima fattura grigia delle anfore e di altri reperti di �erami�a. Un fre�uente reperto di pesi sferi�i di �erami�a per le reti, rinvenuto negli strati più alti del fondo marino lungo tutta la �osta, indi�a �he tali pesi sono stati usati durante la storia e fino ai tempi moderni, per�iò fuori dal sito startigrafi�o non possono essere datati.

Reperti medievali e postmedievali

Ceramica medievale e postmedievale (Josip Višnjić)� reperti ar�heologi�i ra��olti durante le due �am-pagne ar�heologi�he svolte nel 2009 e 2010 si rife-ris�ono in parte al periodo del tardo Medio evo e età postmedievale. �n �uesto periodo il Vestre non funzionava più �ome insediamento abitato e i do-�umenti stori�i �ontemporanei nominano soltanto il porto di Vestre.

Le ri�er�he hanno messo in lu�e es�lusivamente frammenti di oggetti di �erami�a �he possono es-sere �lassifi�ati in al�uni gruppi fondamentali. Le stoviglie possono essere suddivise in grossolane ovvero in stoviglie senza il trattamento �on varie spalmature e prive di de�orazioni, poi nella �era-mi�a inventriata, �erami�a ingobbiata e �erami�a smaltata. Un gruppo parti�olare di reperti è rap-presentato dagli oggetti usati durante la produzio-ne, ovvero durante la se�onda �ottura dei re�ipien-ti di �erami�a. Appartenendo nella maggior parte dei �asi a reperti ra��olti �asualmente sul fondo marino, mentre per i po�hi reperti sono rinvenuti all’interno della sonda B non esiste una �hiara si-tuazione stratigrafi�a. Quindi, è impossibile parlare dei reperti nel loro stesso �ontesto, ma �i rimane soltanto di trarre delle �on�lusioni in base alla loro analisi tipologi�a.

Fra le stoviglie di fabbri�azione grossolana preval-gono i frammenti di re�ipienti usati per la prepara-zione e la �onservazione dei �ibi. Sono �osì rappre-sentati frammenti di pentole, �iotole e �alderoni. È diffi�ile trarre �on�lusioni sulla loro datazione, �onsiderato �he pubbli�azioni s�ientifi�he in �ui si possano trovare dei dati su tale tipo di reperti sono molto rare (soprattutto per le aree più vi�ine), men-

Page 26: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

2�

zima s područja �ovinjštine analogije pronalazimo za ručki�e kotlova (kat. 1375, 1376) koje su datira-ne u period 16. do 18.st. i pripisane produk�iji ve-netskih radioni�a (Bradara, Sa��ardo 2007, 20–21, kat. 1, 2). Primjere slične našim ulom�ima zdjela (kat. 1377) snažno izvijenoga oboda pronalazimo u Faenzi (Geli�hi 1992, fig. 24). Svi pronađeni pri-mjer�i gruboga posuđa izrađeni su vrlo kvalitetno, od pročišćene gline i na brzovrtećem kolu.

Drugu od spomenutih skupina karakterizira tanki premaz prozirne ili jednobojne olovne glazure koja je nanošena nakon prvoga pečenja predmeta (in-vetriata). Među posuđem ove vrste ponovno pro-nalazimo prvenstveno kuhinjsko posuđe, odnosno posuđe namijenjeno pripremi i čuvanju hrane (ce-ramica invetriata da fuoco). Lon�i su zastupljeni s dva primjerka (kat. 1383, 1384). �iječ je o trbušastim lon�ima s ručkom i profiliranim obodima, kod kojih se premaz nalazi samo s unutrašnje strane. Taj se tip posuđa proizvodi sve od 14. pa do 19.st. (Gusar 2010, 43; Geli�hi, Librenti 1994, 17) pa je s obzirom na nedostatak konteksta nalaza nemoguće odrediti pre�izniju data�iju. Sljedeća brojnija skupina inve-triate su tave različitih oblika. Pronađeni su ulom�i tava s profilitanim izvijenim obodom ravnim dnom i trakastom ručki�om (kat. 1385, 1386) kakve se ponovno datiraju u široki vremenski raspon od 16. do 19.st. (Cunja 2004, 84–85; Gusar 2010, 46–47; Bartoloni 1985, 472–475). Drugu skupinu tava ka-rakterizira ravno dno i na stijenku koso postavljena paličasta drška sa zadebljanim završetkom s rupom (kat. 1387, 1388). Na temelju analogija takve se tave mogu datirati u drugu polovi�u 16. ili 17.st. (Cunja, 2004, 77–78). Posebnost predstavlja ulomak po-sude iz skupine tzv. invetriate nere (terraglia nera) koji se datira u 18. ili prvu polovi�u 19.st. (kat. 1389). Ta je skupina posuđa bila iznimno popular-na na području �talije tijekom 19.st., a proizvođena je u Liguriji, Venetu i Tos�ani (Panuzzi 2000, 459; Gusar 2010, 52).

Engobiata je keramika djelomično ili u potpuno-sti prekrivena engobom, odnosno tankim slojem bijele gline, kaolina. Engoba služi kao podloga za glazuru ili se prije nanošenja glazure na njoj moglo i oslikavati. Osim toga, kao tehnika ukrašavanja en-gobiranih predmeta koristilo se i urezivanje kombi-nirano s bojanjem, čime se dobivala tzv. gravirana keramika.

Neukrašeno i oslikano engobirano posuđe zastu-pljeno je manjim brojem ulomaka monokromno i mrljasto oslikanih zdjeli�a. Najstariji primjerak je

tre nel nostro �aso non esiste una �hiara situazio-ne stratigrafi�a in base alla �uale poter trarre delle �on�lusioni. Fra i reperti del �ovignese pubbli�ati sinora ris�ontriamo delle analogie per i mani�i dei pentoloni (�at. 1375, 1376) datati nel periodo dal XV� al XV��� se�. e attribuiti alla produzione di offi-�ine venete (Bradara, Sa��ardo 2007, 20–21, �at. 1, 2). Esempi simili ai nostri frammenti di �iotole (�at. 1377) �on orlo torto pronun�iato si ris�ontrano a Faenza (Geli�hi 1992, fig. 24). Tutti gli esemplari di stoviglie grossolane rinvenuti sono di alta �ualità, in argilla depurata e lavorata alla ruota a giro rapi-do.

�l se�ondo gruppo è �aratterizzato da una sottile spalmatura trasparente o da una smaltatura mono-�olore di piombo spalmata dopo la prima �ottura dell’oggetto (invetriata). Fra le stoviglie di �uesto tipo in�ontriamo nuovamente soprattutto stoviglie da �u�ina destinate prin�ipalmente alla prepara-zione e alla �onservazione degli alimenti (ceramica invetriata da fuoco). Le pentole sono rappresenta-te da due esemplari (�at. 1383, 1384). Si tratta di pentole pan�iute �on mani�o e orlo profilato, �on spalmatura soltanto dalla parte interna. Questo tipo di stoviglie veniva prodotto dal X�V al X�X se�. (Gusar 2010, 43; Geli�hi, Librenti 1994, 17), e �on-siderata la man�anza di un �ontesto, è impossibile stabilirne una datazione pre�isa. �l seguente grup-po di invetriate molto numeroso sono i tegami di varia forma. Sono rinvenuti frammenti di tegami �on orlo �ontorto profilato, il fondo piatto e il ma-ni�o a nastro (�at. 1385, 1386) e sono nuovamente datate in un ar�o di tempo molto esteso, dal XV� al X�X se�. (Cunja 2004, 84–85; Gusar 2010, 46–47; Bartoloni 1985, 472–475). Un altro gruppo di tega-mi è �aratterizzato dal fondo piatto e da un mani�o posto obli�uamente sulla parete del tegame �on un estremità ingrossata e �on un bu�o (�at. 1387, 1388). �n base ad analogie, tegami del genere possono es-sere datati nella se�onda metà del XV� se�. o nel XV�� se�. (Cunja, 2004, 77–78). Una parti�olarità è rappresentata dal frammento di un re�ipiente del gruppo delle �osiddette invetriate nere (terraglia nera) datato nel XV��� se�. o nella prima metà del X�X se�. (�at. 1389). Questo gruppo di stoviglie era molto popolare in territorio italiano durante il X�X se�., e l’area di produzione è la Liguria, il Veneto e la Tos�ana (Panuzzi 2000, 459; Gusar 2010, 52).

Ingobbiata è la �erami�a �operta parzialmente o to-talmente dall’ingobbio, ovvero da uno strato sottile di argilla bian�a, �aolino. L’ingobbio serve da base per la smaltatura oppure prima di stendere lo smal-

Page 27: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

26

bikonična zdjeli�a s izvijenim obodom i zelenom glazurom (kat. 1390). Takve su se zdjeli�e proizvo-dile na području Veneta od kraja 13. pa sve do 15.st. (Geli�hi 1988, 10-15; Gusar 2010, 54). Osim toga, zastupljene su i zdjeli�e poluloptastoga tijela sa ze-lenom i bijelom glazurom (kat. 1391, 1392), koje se mogu datirati u 15. ili 16.st. i povezati uz radioni-�e Veneta i Emilije �omagne (Berta��hi 1977, kat. 196; Gusar 2010, 54). Monokromno oslikana engo-birana keramika zastupljena je ulom�ima mrljasto (ceramica macullata) ukrašenih posuda. Mrljasta dekora�ija izvodila se kapanjem boje ili ba�anjem spužve s bojom na engobu (Gusar, 2006, 47). Ta vr-sta dekora�ije zastupljena je ulom�ima dviju zdjeli�a (kat. 1393, 1394). Jedan je primjerak monokromno oslikane zdjeli�e ukrašen mrežastim ukrasom zele-nom bojom (kat. 1395) za što paralelu pronalazimo u obližnjem �ovinju (Barada, Sa��ardo 2007, kat. 152) gdje je datiran u 16. i početak 17.st. te pripisan venetskim radioni�ama.

Poseban oblik engobiate je gravirana keramika koja ujedno predstavlja najbrojniju skupinu novo-vjekovnoga posuđa iz Veštra. Data�ijski gledano, ponavlja se situa�ija zabilježena kod ostalih sku-pina posuđa. Naime, osim jednog ulomka posude koja se može datirati u 14.st. (kat. 1396) i pripada u skupinu arhajske gravirane keramike (Grković, Lovrić, 2006, 151, fig. 3–6), glavnina nalaza pri-pada kasnijem vremenu. Data�ijski slijedi skupina renesansnoga graviranog posuđa prepoznatljivoga po rubnim trakama dentalnoga (kat. 1398) i a na-stro spezzato tipa (kat. 1397), potom po religioz-noj temati�i koja se na dva primjerka pojavljuje prikazima brda Kalvarije s križem i tri čavla (kat.

to vi si potevano eseguire dei disegni. �noltre, �ome te�ni�a di de�orazione di oggetti ingobbiati si usava an�he l’intaglio �ombinato alla �olorazione, e si ri-�eveva �osì la �osiddetta �erami�a in�isa.

�l vasellame non de�orato, ingobbiato e dipinto è rappresentato da un numero minore di frammen-ti di �iotole mono�rome e a �hiazze. L’esemplare più remoto è una �iotola bi�oni�a �on orlo ritorto e smaltatura verde (�at. 1390). Ciotole del genere erano prodotte in Veneto dalla fine del X��� e fino al XV se�. (Geli�hi 1988, 10-15; Gusar 2010, 54). �noltre, sono rappresentate an�he le �iotole a �or-po semisferi�o �on smaltatura verde e bian�a (�at. 1391, 1392) �he si possono datare nel XV o XV� se�. e �ollegarle alle offi�ine del Veneto e dell’Emi-lia �omagna (Berta��hi 1977, �at. 196; Gusar 2010, 54). La �erami�a mono�roma dipinta e ingobbiata è rappresentata da frammenti di re�ipienti de�orati a �hiazze (ceramica maculata). La de�orazione �on �hiazze veniva eseguita fa�endo s�olare il �olore o gettando una spugna impregnata di �olore sull’in-gobbio (Gusar, 2006, 47). Questo tipo di de�ora-zione è rappresentato nei frammenti di due �iotole (�at. 1393, 1394). Un esemplare è mono�romo de-�orato �on una de�orazione a rete in �olor verde (�at. 1395) di �ui troviamo dei paralleli nelle vi�ina �ovigno (Barada, Sa��ardo 2007, �at. 152), dove è datato nel XV� e all’inizio del XV�� se�. ed attribuito alle offi�ine venete.

Una forma parti�olare di ingobbiata è la �erami�a in�isa �he rappresenta il gruppo più �opioso del-le stoviglie postmedievale rinvenute in Vestre. �n �uanto datazione, si ripete la situazione eviden-ziata negli altri gruppi di vasellame. �nfatti, salvo un frammento �he può essere datato nel X�V se�. (�at. 1396) ed appartiene al gruppo della �erami�a ar�ai�a in�isa (Grković, Lovrić, 2006, 151, fig. 3–6), la maggior parte dei reperti appartiene a tempi più re�enti. �n �uanto datazione segue il gruppo del vasellame rinas�imentale in�iso, ri�onos�ibile per i nastri dentati dell’orlo (�at. 1398) di tipo a nastro spezzato (�at. 1397), poi per il tema religioso del Calvario �on la �ro�e e tre �hiodi �he appaiono in due esempari (�at. 1399, 1400). Questa �erami�a era stata prodotta per le ne�essità di varie �onfra-ternite o �onventi (Gusar 2010, 93; Bradara, Sa��ar-do 2007, 31). Sono interessanti an�he gli esemplari di stoviglie de�orati a punta e stecca �on la te�ni�a di �opertura �on lo smalto (�at. 1399, 1401), �ui ap-partiene an�he uno degli esemplari già menzionati �he riporta un tema religioso �olorato �on smalto marrone giallastro (�at. 1402) o verde (�at. 1403).

�estaurirana novovjekovna zdjeli�a s prikazom Golgote kat. 1399 (foto: J. Visnjić) / Ciotola postmedievalé �on l’immagine del Golgota (restaurata) �at. 1399 (foto: J. Visnjić)

Page 28: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

2�

1399, 1400). Ta je keramika proizvođena za potrebe raznih bratovština ili samostanskih redova (Gusar 2010, 93; Bradara, Sa��ardo 2007, 31). Zanimljivi su i primjeri posuda ukrašenih a punta e stecca teh-nikom prekrivenih prozirnom �aklinom (kat. 1399, 1401), kojoj pripada i jedan od već spomenutih primjera s religioznom tematikom te koloriranom žućkastosmeđom (kat. 1402) ili zelenom �aklinom (kat. 1403). Na jednoj od posuda nalazimo ureza-nu godinu 1622., što vrlo pre�izno datira taj ulo-mak (kat. 1402). Tehnika a punta e stecca razvijena je tijekom 16. i 17.st. na području Veneta, Emilije �omagne i Lombardije (Sa��ardo 1993, 156; Gusar 2010, 96). Tijekom 16.st. počinje se pojavljivati i ke-ramika rađena tehnikom odstranjenoga ili sniženog dna (a fondo ribassato ili a fondo abassato) koja je zastupljena s nekoliko primjeraka i u Veštru (kat. 1404, 1405, 1406, 1407). Osobito je zanimljiv pri-mjerak s prikazom pti�e (kat. 1407) za koji se pa-ralele mogu pronaći među proizvodima ferrarskih radioni�a 15. i 16.st. (Magnani, Munarini 1998, kat. 386 – 389). Najbrojnija skupina gravirane keramike pronađena u Veštru je takozvana kasna gravira-na keramika (kat. 1408 – 1415). Ona se proizvodi tijekom druge polovi�e 16. i prve polovi�e 17.st. Karakterizira je deformiranost ukrasnih motiva te njihova ograničenost na obod i središnji dio posude. Od motiva se u središnjemu dijelu javljaju vegetabi-lni ornamenti, heraldički ili jednostavni zoomorfni i antropomorfni prikazi. Od geometrijskih motiva čest je prikaz Solomonova čvora i zvjezdi�a, a česta je uporaba spirali�a koje okružuju središnji motiv. Proizvodnja te vrste keramike veže se uz radioni�e pokrajina Veneta, Emilije �omagne i Lombardije (Barada, Sa��ardo 2007, 34).

Majoličko posuđe zastupljeno je u nešto skrom-nijem broju. Ponovno najstariji ulomak pripada razdoblju kraja 14. i 15.st. (kat. 1416). �iječ je o tzv. Španjolsko-maurskoj lustrum majoli�i koja je proizvođena na području Valen�ije (Frankovi�h, Geli�h 1984; Gusar 2010, 194). Data�ijski slijedi posuda iz skupine alla porcelanea, koja se proizvo-di krajem 15. i u prvoj polovi�i 16.st. (kat. 1417). Takva se keramika proizvodi pod utje�ajem por�u-lana dinastije Ming, oponašajući skupo�jeno kine-sko posuđe. Karakterizira ga ukras izveden plavom bojom, podijeljen na središnji medaljon te biljne i geometrijske motive izvedene na stijenkama. S vanjske se strane nalaze ukrasi paralelnih ravnih ili valovitih linija te jednostrukih ili dvostrukih kru-gova preko kojih se nalaze križevi. Najzastupljeniji oblik su zvonolike zdjeli�e s malom prstenastom

Su un re�ipiente è in�iso an�he l’anno 1622, �he de-termina �on pre�isione la datazione del frammento (�at. 1402). La te�ni�a a punta e stecca era sviluppa-ta durante il XV� e XV�� se�. sul territorio del Vene-to, Emilia �omagna e Lombardia (Sa��ardo 1993, 156; Gusar 2010, 96). Durante il XV� se�. inizia ad apparire an�he la �erami�a fabbri�ata �on la te�ni�a a fondo ribassato o a fondo abbassato) rappresen-tata da al�uni esemplari an�he in Vestre (�at. 1404, 1405, 1406, 1407). È parti�olarmente interessante l’esemplare �on il disegno di un u��ello (�at. 1407) �he può essere asso�iato ai prodotti delle offi�ine ferraresi del XV e XV� se�. (Magnani, Munarini 1998, �at. 386 – 389). �l gruppo più �opioso di �era-mi�a in�isa rinvenuto in Vestre è la �osiddetta �e-rami�a in�isa tarda (�at. 1408 – 1415), prodotta du-rante la se�onda metà del XV� se�. e la prima metà del XV�� se�. È �aratterizzata dalla deformità dei motivi de�orativi e dalla loro limitazione all’orlo e alla parte �entrale del re�ipiente. Fra i motivi, nella parte �entrale, appaiono ornamenti vegetali, eraldi-�i o sempli�i s�ene zoomorfe e antropomorfe. Fra i motivi geometri�i è molto fre�uente il nodo e la stella di Salomone, e spesso sono presenti le spirali �he �ir�ondano il motivo �entrale. La produzione di �uesto tipo di �erami�a è �onnessa alle regioni del Veneto, dell’ Emilia �omagna e della Lombardia (Barada, Sa��ardo 2007, 34).

Le stoviglie di maioli�a sono rappresentate in nume-ro modesto. Nuovamente il frammento più remoto appartiene alla fine del X�V e XV se�. (�at. 1416). Si tratta della �osiddetta maioli�a lustrum spagnolo-maura prodotta sul territorio di Velen�ia (Franko-vi�h, Geli�h 1984; Gusar 2010, 194). Per datazione segue un re�ipiente del gruppo alla porcelanea, �he si produ�eva alla fine del XV se�. e nella prima metà del XV� se�. (�at. 1417). Tale �erami�a veniva prodotta sotto l’influsso della por�ellana della dina-stia Ming, ed imitava il prezioso vasellame �inese. È �aratterizzata dalla de�orazione eseguita in �olor azzurro, suddivisa in un medaglione �entrale e in motivi vegetali e geometri�i sulle pareti. Dalla par-te esterna �i sono delle de�orazioni �on linee rette parallele o ondulate e �er�hi sempli�i o doppi su �ui �i sono delle �ro�i. La forma più fre�uente sono le �iotole a �ampana �on un pi��olo piede anulare, mentre tutto il �orpo del re�ipiente è �operto da uno strato di smalto opa�o. � �entri di produzione si trovavano in Emilia �omagna, Tos�ana e a Vene-zia (Bradara, 2006, 48). Due frammenti apparten-gono alla maioli�a berettina (�at. 1418, 1419) �he veniva prodotta a Faenza e nel territorio veneto nel

Page 29: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

2�

nogom, a �ijelo tijelo posuda je prekrivano slojem neprozirne glazure. Proizvodni �entri su se nalazi-li u Emiliji �omagni, Toskani i Vene�iji (Bradara, 2006, 48). Dva ulomka spadaju u majoliku berettinu (kat. 1418, 1419). koja se proizvodila u Faenzi i na venetskome području tijekom 16. i 17.st. Nju ka-rakterizira plava neprozirna kositrena glazura, a na oba naša primjera zastupljeni su vegetabilni moti-vi koji pripadaju skupini a fiori e frutti. Najbrojnija skupina majoličkih nalaza su posude sažetoga stila, odnosno iz skupine maiolica comprendiata (kat. 1420 – 1423). To se posuđe proizvodi od sredine 16. i u prvoj polovi�i 17.st. Karakterizira je bijeli smalato i minimalni višebojni slikani ukras. Njezi-na proizvodnja započinje kao reak�ija na dotadašnji iznimno bogati dekorativni istoriato stil. Središte proizvodnje te keramike bila je Faenza, a za razliku od poprilično siromašnih dekorativnih motiva, pojavljuje se iznimno bogat repertoar oblika posu-da s vrlo bogatim, plastično oblikovanim motivima (Geli�hi, Librenti 1998, 61; Gusar 2010, 168).

Nešto kasnijem vremenu, odnosno 18.st., pripada rekonstruirani tanjur s florealnim motivom (kat. 1424). Sudeći prema ukrasu, radi se o produktu ra-dioni�a iz mjesta Castelli u Abruzzu (Gusar 2010, 184). Na obodu toga tanjura nalazimo urezana slo-va [?]AC. Kraju 18. i početku 19.st. pripada ulomak vrča (kat. 1425) s okomitim poljima ispunjenim vijugavim lisnatim granči�ama smeđe i plave boje između kojih se nalaze žuta razdjelna polja s valo-vitom smeđom linijom (Gusar 2010, 186). Ovom

XV� e XV�� se�. È �aratterizzata dallo smalto opa-�o azzurro di stagno, e in tutti e due gli esemplari sono presenti motivi vegetali apparteneti al gruppo a fiori e frutti. �l gruppo più numeroso dei reperti di maioli�a sono re�ipienti di stile �on�iso ovvero ap-partengono al gruppo della maiolica comprendiata (�at. 1420 – 1423). Tali stoviglie venivano prodotte dalla metà del XV� se�. alla prima metà del XV�� se�. Sono �aretterizzate dallo smalto bian�o e da de�orazioni minimalisti�he dipinte a più �olori. La sua produzione era iniziata �ome reazione allo stile istoriato e��ezionalmente ri��o in �uanto de�ora-zioni. La produzione �entrale di tale �erami�a era a Faenza, e a differenza dei motivi de�orativi ab-bastanza poveri, si presenta un repertorio ri��o di forme �on motivi molto preziosi, di forma plasti�a (Geli�hi, Librenti 1998, 61; Gusar 2010, 168).

Ad un periodo più re�ente, ovvero al XV��� se�., appartiene un piatto ristrutturato �on un motivo floreale (�at. 1424). A giudi�are dal motivo, si trat-ta del prodotto dell’offi�ina di Castelli in Abruzzo (Gusar 2010, 184). Sull’orlo del piatto sono in�ise le lettere [?]AC. Alla fine del XV��� se�. e all’inizio del X�X se�. appartiene il frammento di una bro��a (�at. 1425) �on piani verti�ali de�orati da rametti �ontorti �on foglie �olor marrone ed azzurro, tra i �uali �i sono dei piani divisori di �olor giallo �on una linea marrone ondulata (Gusar 2010, 186). A �uesto periodo appartiene an�he l’uni�o esempla-re di terrina rinvenuto da inserire nel gruppo delle terraglie dure de�orate �on stampe trasversali (�at. 1426).

Un gruppo di reperti molto interessante è rappre-sentato da oggetti usati nel pro�esso di produzione del vasellame di �erami�a smaltata. Qui annoveria-mo supporti a trepiedi, un re�ipiente �ilindri�o �he serviva a proteggere gli oggetti durante la �ottura ed oggetti �he probabilmente servivano alla sepa-razione delle s�ansie durante la �ottura. Sono rin-venuti an�he sette sostegni a tre punte a�ute desti-nati alla separazione degli oggetti, affin�hé non si atta��assero assieme nel pro�esso di �ottura dopo la spalmatura dello smalto (�at. 1427 – 1433). Un esemplare di re�ipiente �ilindri�o �on un bu�o sul fondo era an�he un a��essorio nel pro�esso di �ot-tura (�at. 1434). Questi re�ipienti proteggevano �ompletamente gli oggetti, mentre i bu�hi sulle loro pareti e sul fondo servivano a far �ir�olare meglio l’aria. All’interno di un re�ipiente �ilindri�o pote-vano venir �ollo�ati più oggetti disposti �on i fori verso il basso e divisi da sostegni a tre piedi. Due oggetti (�at. 1435, 1436) �he per forma ri�ordano

Tanjur s biljnim prikazom iz 18.st. kat. 1424 (foto: J. Višnjić) / Piatto �on motivi vegetali del XV��� se�. �at. 1424 (foto: J. Višnjić)

Page 30: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

2�

kasnijem vremenu pripada i jedini pronađeni pri-mjerak zdjele iz skupine kamenine ukrašene tran-svernim tiskom (kat. 1426).

Osobito zanimljiva skupina nalaza su predme-ti korišteni u pro�esu proizvodnje glaziranoga keramičkog posuđa. Ovdje ubrajamo trokrake podloške, potom �ilindričnu posudu koja je također služila zaštiti predmeta prilikom pečenja te predmete koji su vjerojatno služili odvajanju poli�a prilikom pečenja. Pronađeno je sedam tro-krakih podložaka s oštrim vrhovima koji su bili na-mijenjeni odvajanju predmeta kako ne bi došlo do međusobnog sljepljivanja nakon stavljanja glazura kod pečenja (kat. 1427 – 1433). Jedan sačuvani pri-mjerak �ilindrične posude s rupom na dnu također je predstavljao pomagalo u pro�esu pečenja (kat. 1434). Takve su posude u potpunosti štitile pred-mete, a otvori na stjenkama i dnu služili su boljoj �irkula�iji zraka. Unutar jedne �ilindrične posude moglo se nalaziti više predmeta slaganih otvorima prema dolje i odijeljenih trokrakim podloš�ima. Dva predmeta (kat. 1435, 1436) koji oblikom podsjećaju na poklop�e možda su služili odvajanju poli�a pri-likom slaganja �ilindričnih kutija ili predmeta u peć (Barada, Sa��ardo 2007, 20–21).

Pronađeni nalazi dokazuju aktivnost na lokalitetu tijekom kasnoga srednjeg vijeka koja se povećava u periodu ranoga novog vijeka. Svoj novovjeki vrhu-na� ovo nalazište doživljava u periodu 16. i 17.st, otkad datira većina nalaza (grafikom 1). Ostaje, na-ravno, otvoreno pitanje karaktera nalazišta, mjesta koje se u povijesnim izvorima ovoga razdoblja spo-minje kao luka obližnjih Bala. Veliki postotak nala-za koji pripadaju pomagalima prilikom proizvodnje glazirane keramike može biti prilično indikativan. Ovaj nam podatak postaje osobito zanimljiv ako znamo da je na području obližnjeg �ovinja također pronađen materijal koji odgovara takvim aktivno-stima (Barada, Sa��ardo 2007, 20–21). �ovinjština se tako izdvaja u kontekstu proizvodnje glazira-noga stolnog posuđa na prostoru �ijele istočne ja-dranske obale, jer osim na prostoru Sv. �vana kod Umaga (Cunja 2004) indi�ije za postojanje drugih proizvodnih �entara na ovome dijelu Jadrana ne pronalazimo. Je li se u samom Veštru nalazio po-gon za proizvodnju glaziranih keramičkih posuda, na što bi svakako upućivala veća količina pomagala za proizvodnju, ili je riječ o lu�i za transport ove vrste posuđa, bez daljnjih istraživanja nije moguće odgovoriti. Ukoliko se uistinu radilo o proizvod-nom �entru onda bi se, s obzirom na veliku količinu nalaza, radilo o produk�iji engobiranoga slikanog

i �oper�hi servivano forse per separare le s�ansie all’atto della disposizione delle s�atole �ilindri�he o degli oggetti nella forna�e (Barada, Sa��ardo 2007, 20–21).

� reperti rinvenuti dimostrano le attività svolte nel-la lo�alità durante il tardo Medio evo, intensifi�a-tesi su��essivamente all’inizio età postmedievale. Questo sito vive il suo api�e nell’età postmedievale, nel periodo dal XV� e XV�� se�., a �ui risale la mag-gior parte dei reperti (grafi�a 1). Certamente, rima-ne aperta la �uestione del �arattere del sito, lo�alità �he nelle fonti stori�he di �uesto periodo si men-ziona �ome porto della vi�ina Valle. Un’alta per-�entuale di reperti �he appartengono agli a��essori usati nella produzione della �erami�a smaltata può essere abbastanza indi�ativa. Questo dato diventa parti�olarmente interessante se si tien �onto �he sul territorio della vi�ina �ovigno è stato rinvenuto al-trettanto del materiale �he �orrisponde a tali attivi-tà (Barada, Sa��ardo 2007, 20–21). �l �ovignese, nel �ontesto della produzione delle stoviglie da tavola smaltate, era una zona emergente nel litorale adria-ti�o orientale, per�hé oltre all’area di San Giovanni presso Umago (Cunja 2004), non �i sono indizi del-l’esistenza di altri �entri produttivi in �uesto terri-torio dell’Adriati�o. Senza ulteriori ri�er�he non si può dare risposta alla domanda se proprio a Vestre si trovasse un’offi�ina per la produzione di vasella-me di �erami�a smaltata, �he verrebbe �ertamente indi�ato dalla presenza di una maggior �uantità di a��essori per la produzione oppure se si trattasse soltanto del porto per il trasporto di tali prodotti. Se veramente dovesse trattarsi di un �entro produt-tivo, in �orrispondenza alla �opiosità dei reperti, si tratterebbe di produzione di vasellame ingobbiato dipinto e in�iso �he primeggia nell’insieme di tut-ti gli altri reperti (grafi�a 2). Ciò �orrisponderebbe an�he all’immagine dei reperti di San Giovanni e �ovigno. �n tutte le lo�alità l’eventuale produzione si può seguire dalla fine del XV� se�., �uando, per soddisfare il numero �res�ente dei fruitori e la �on-venienza e�onomi�a delle offi�ine, se ne aprirono an�he in �entri minori (Geli�hi 1992, 56; Costan-tini 2001, 33; Barada, Sa��ardo 2007, 22). A �uesta tesi �ontribuis�ono an�he i reperti �he nella stessa lo�alità indi�ano la produzione del vetro (Bekić, in �uesto libro).

È veramente impossibile �omprovare l’esistenza di un �entro produttivo eslusivamente dalla ri�er�he ar�heologi�he suba��uee. Per�iò, se si �er�asse di sostenere �uesta tesi, le ri�er�he dovrebbero essere estese an�he alla terraferma. L’esistenza di un �en-

Page 31: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

30

i graviranog posuđa koje u ukupnom zbroju svih nalaza6 u velikoj mjeri prednjači (grafikon 2). To bi ujedno odgovaralo i sli�i nalaza iz Sv. �vana i �ovinja, a na svim loka�ijama se eventualna pro-duk�ija može pratiti od kraja 16. st. kada se radi za-dovoljavanja sve većeg broja korisnika i ekonomske isplativosti radioni�e otvaraju i u manjim mjestima (Geli�hi 1992, 56; Costantini 2001, 33; Barada, Sa�-�ardo 2007, 22). U prilog ovoj tezi govore i nalazi koji upućuju na proizvodnju stakla na istome loka-litetu (Bekić, u ovoj knjizi)

Postojanje proizvodnog �entra svakako je nemoguće dokazivati isključivo podvodnim arheološkim istraživanjima. Stoga bi, ukoliko bi se pokušalo utvrditi ovu tezu, istraživanja valjalo proširiti i na kopno. Postojanje novovjekovnoga proizvodnog keramičarskog �entra u kontekstu kompleksno-ga arheološkog nalazišta poput Veštra predstavlja tek jedan od mnogobrojnih aspekata zbog kojih bi istraživanja trebalo usmjeriti k multidis�iplinarno-sti, kako arheološkoj, tako i općeznanstvenoj.

Ostali nalaziJedan dio stakla koji potječe iz Sonde B, sloja SJ 3 i SJ 67 potječe iz ranonovovjekovnog razdo-blja od oko 16. do 18.st. Takvih je nalaza moguće pronaći i drugdje u uvali. �zdvajaju se dva gornja dijela čaša. Jedna čaša tamnomodre boje nešto je debljih stijenki, oko 4 mm (kat. 1352), dok je ona smećkastosive boje (kat. 1363) stijenki koje su po-negdje i tanje od 1 mm. Obje su čaše ukrašene bla-go naglašenim okomitim rebrima koja se uzdižu do samoga oboda. Uz ta dva ulomka čaša, tu se nalaze i stakleni štapići – �jevči�e raznih boja i debljina (kat. 1353, 1354, 1355, 1364, 1365, 1366). Ti pred-meti predstavljaju staklenu sirovinu za izradu stak-lenih predmeta, u prvome redu perli, ali i posuda. Neke radioni�e spe�ijalizirale su se za izradu takvih štapića. U 16.st. majstori iz Bavarske putovali su u Mletke kako bi nabavili staklene štapiće (Glasstä-be) koje bi kasnije koristili kao sirovinu za izradu perli (Juri�i� 2010, 9). Višebojne perle izrađivale bi se spajanjem štapića različitih boja u jednu perlu, koja je mogla biti raznih oblika. � tehnika izrade staklenih predmeta Millefiori također se koristi

6 � onih obuhvaćenih kataloškom obradom, ali i onih koji nisu uvršteni u nju.

7 Sitne staklene nalaze iz sonde B, SJ 6, također bi trebalo pripisati SJ 3 te tumačiti kao posljedi�u propadanja manjih predmeta u dublje ležeći sloj ili čak ispadanju iz rahlog profila sonde. Time bi te nalaze trebalo datirati u isto, novovjekovno doba.

tro produttivo di �erami�a nell’età postmedievale in un �ontesto ar�heologi�o �omplesso �ome il sito di Vestre, rappresenta soltanto uno dei numero-si aspetti per i �uali le ri�er�he dovrebbero venir orientate verso la multidis�iplinarietà, sia ar�heo-logi�a sia s�ientifi�a in genere.

Altri repertiUna parte del vetro �he proviene dalla Sonda B, strati SJ 3 e SJ 66 risale agli inizi età postmedievale, dal XV� al XV�� se�. �eperti del genere si possono trovare an�he in altri punti della baia. Si distinguo-no due parti superiori di bi��hiere. Un bi��hiere di �olore blu s�uro ha le pareti un po’ più grosse, �ir�a 4 mm (�at. 1352), mentre �uello di �olor marrone grigiastro (�at. 1363) ha le pareti an�he più sotti-li di 1 mm. Entrambi i bi��hieri sono de�orati �on lievi �oste verti�ali �he vanno fino all’orlo. A��anto a �uesti due frammenti di bi��hiere, �i sono an�he dei baston�ini – tubi�ini di vario �olore e spessore (�at. 1353, 1354, 1355, 1364, 1365, 1366). Tali og-getti rappresentano la materia prima vitrea per la fabbri�azione di oggetti di vetro, in primo luogo perle, ma an�he vasellame. Al�une offi�ine erano spe�ializzate per la produzione di baston�ini del genere. Nel XV� se�. gli artigiani viaggiavano dalla Baviera a Venezia per produrre baston�ini di vetro (Glasstäbe) usati poi �ome materia prima per la produzione di perle (Juri�i� 2010, 9). Le perle mul-ti�olore venivano prodotte unendo baston�ini di

6 � pi��oli reperti di vetro nella sonda B, SJ 6, dovrebbero altrettanto essere attribuiti allo strato SJ 3 ed interpretarli �ome �onseguenza del degrado di pi��oli oggetti negli strati inferiori o alla fuorus�ita dall’esile profilo della sonda. Con �iò �uesti reperti dovrebbero essere datati nel medesimo periodo postmedievale.

�aznobojne staklene �jevči�e i štapići (foto: L. Bekić) / Tubi�ini e baston�ini di vetro di vario �olore (foto: L. Bekić)

Page 32: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

31

staklenim štapićima raznih boja. Tako nam ti male-ni predmeti ukazuju na mogućnost da su se stakle-ni proizvodi izrađivali u Veštru. Tomu u prilog ide i slučajni nalaz komada staklene zgure (Schlacke), odnosno grumen rastopljenoga stakla u dvije boje (kat.1351).

Među ostalim nalazima mogli bismo izdvojiti i tri ulomka tulja�a lula za pušenje duhana (kat. 1358, 1359,1360). Nažalost, ulom�i su vrlo mali, na sebi ne sadrže ukrase ili dijelove čaši�e ili pete na kojima bi se mogao očekivati pečat proizvođača pa ih tako ne možemo datirati. �pak, sudeći prema fakturi i drugim standardnim nalazima istarskog podmorja, riječ je o lulama iz razdoblja od druge polovi�e 17. do početka 19.st. (Bekić 2000, 250, 251). U Veštru su i dosad nalažene lule zapadnoga tipa nizozemske i engleske proizvodnje (Bekić 2000, T-7,3).8

Jedan od najljepših nalaza iz ovoga razdoblja je i brončana, lijevana, okrugla svetačka medalji�a s uši�om za privjes (kat. 1367).9 Nažalost, medalji�a je gotovo u potpunosti izgrižena korozijom, ali je dovoljno čitka kako bi ju se moglo tipološki odredi-ti. �iječ je o medalji�i s prikazom pet kanoniziranih sveta�a. To su �zidor Madridski, Franjo Ksaverski, �gna�ije Lojola, Tereza Avilska i Filip Neri (Fassbin-der 2003, T 25/4; Jaggi 1987, T1/3b; Azinović-Be-bek, u tisku, PN 307, 454, 955).

Na li�u medalji�e nalaze se dvije stojeće figure, a gore između njih zrake i u sredini hostija s natpisom �HS. Lijeva figura ima knjigu u ispruženim rukama (�gna�ije), desna figura ruke drži sklopljene u moli-tvi na trbuhu. S lijeve strane je natpis S·�GNA·[?]. a u odsječku �OMA. Na naličju se nalaze tri stojeće figure, lijeva figura ima kratku haljinu i štap (sv. �zi-dor), središnja je slabo vidljiva, a desna ima lijevu ruku ispruženu pred sobom a u spuštenoj ljevi�i križ na ogrli�i. Natpis u odsječku i bočno nije čitljiv. Kanoniza�ija tih sveta�a objavljena je 1622.g. pa se tako datira i ova medalji�a kovana u �imu u neko-liko varijanti.

Građevinski materijalU gornjim slojevima objiju sondi pronađeno je mnogo novovjekovnoga građevinskog materijala. U prvome redu to su grube opeke raznih modula i poneki ulomak �rijepa. Jedan dio opeka na sebi nosi i tragove žbuke, a pronalaze se i komadi zid-8 Poznati su i brojni drugi primjeri, ali zasad neobjavljeni,

činjeni�e poznate autoru.9 Zahvaljujem Ani Azinović-Bebek na određivanju

svetačke medalji�e.

vario �olore in una perla �he poteva avere svariate forme. An�he la te�ni�a di produzione di oggetti di vetro Millefiori usava altrettanto baston�ini di va-rio �olore. �n tal maniera �uesti pi��oli oggetti �i in-di�ano una possibile produzione di oggetti di vetro in Vestre. Ne va a favore an�he il reperto �asuale di un pezzo di s�oria (Schlacke) di vetro, ovvero di un massello di vetro fuso di due �olori (�at. 1351).

Fra gli altri reperti si potrebbero distinguere an-�he tre frammenti di �annelli di pipa per fumare il taba��o (�at. 1358, 1359,1360). Purtroppo, i fram-menti sono minus�oli, non �ontengono ornamenti o parti del fornello o piede dove si potrebbe rilevare il mar�hio del produttore, per�iò non possono es-sere datati. Tuttavia, a giudi�are dalla fattura e da altri reperti standard rinvenuti sul fondale marino istriano, si tratta di pipe �he risalgono allla se�on-da metà del XV�� se�. e fino all’inizio del X�X se�. (Bekić 2000, 250, 251). �n Vestre sono rinvenute si-nora pipe di tipo o��identale di produzione olande-se e inglese (Bekić 2000, T-7,3).7

Uno dei reperti più belli di �uesto periodo è una medaglietta di santo rotonda e �oniata in bronzo �on la �runa per appenderla (�at. 1367).8 Purtrop-po, la medaglietta è �uasi �ompletamente �orrosa, ma è suffi�ientemente leggibile per poterne deter-minare il tipo. Si tratta di una medaglia �on l’effi-ge di �in�ue santi �anonizzati: �sidoro di Madrid, Fran�es�o Saverio, �gnazio di Lojola, Teresa d’Avila e Filippo Neri (Fassbinder 2003, T 25/4; Jaggi 1987, T1/3b; Azinović-Bebek, in STAMPA, PN 307, 454, 955).

Sul diritto della medaglietta �i sono due figure in piedi e sopra di loro i raggi e l’ostia nella parte �en-trale �on l’is�rizione �HS. La figura a sinistra tiene un libro a bra��ia aperte (�gnazio), la figura a destra tiene le mani unite in preghiera sull’addome. A sini-stra �’è l’isrizione S·�GNA·[?]. e nel ritaglio �OMA. Sul roves�io della medaglia �i sono tre figure, la fi-gura a sinistra, ha una veste �orta e il bastone (S. �sidoro), la figura al �entro si vede appena, mentre la figura a destra ha la mano sinistra tesa davanti a sé e tiene la �ro�e su una �atenina. L’is�rizione laterale e nel ritaglio è illeggibile. La �anonizzazio-ne di �uesti santi è avvenuta nel 1622 e �uindi tale è la datazione della medaglietta �oniata a �oma in al�une varianti.

7 Sono noti altri numerosi esempi, ma sinora non pubbli�ati, i fatti sono noti all’autore.

8 �ingrazio Ana Azinović-Bebek per la lettura della medaglietta dei santi.

Page 33: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

32

ne žbuke s tragovima bijele i �rvene zidne boje. To nam ukazuje da je barem jedan dio ovoga materija-la zapravo građevinska šuta. To zasad ne možemo objasniti, jer nije poznato da se u Veštru nalazilo neko naselje u razdoblju od 15. do 18.st. Jedino bi objašnjenje bilo da se taj građevinski otpad dovo-zio iz nekoga obližnjeg grada – Bala ili �ovinja, kako bi ga se odba�ilo u more. Novovjekovnoga građevinskog otpada ima na širem području južne obale Veštra pa je očigledno riječ o nekom pro�e-su koji se odvijao duže vrijeme. Opeke pronađene 2009. u SJ 1 sonde A izmjerene su. Ustanovlje-ni su brojni moduli opeka. Tako imamo 15 opeka sljedećih dimenzija: debljina x širina x dužina (+ je oznaka za lom).

2,2 x 12 x 13,5+2,5 x 12,5 x 13+2,5 x 13,2 x 11,5+3,2 x 13,2 x 14+4,5 x 9 x 15,5+4,5 x 11 x 14+4,5 x 12 x 21,54,5 x 12,5 x 16+4,5 x 12,5 x 18+

Materiale edileNegli strati superiori di entrambe le sonde è rin-venuto molto materiale edile postmedievale. �n primo luogo si tratta di laterizi grossolani di varia forma e �ual�he frammento di tegola. Una parte dei laterizi ha mantenuto an�he tra��e di malta e vi si trovano an�he pezzi di intona�o murale �on tra��e di �olore bian�o e rosso per muri. Ciò indi�a �he almeno una parte di �uesto materiale rappresenta prati�amente resti di murature. Per ora non possia-mo �hiarire �uesta presenza, per�hé non si sa se, nel periodo dal XV al XV��� se�. in Vestre �i fosse stato un insediamento abitato. L’uni�a speigazione plausibile sarebbe �he detto s�arto edilizio sia stato trasportato in lo�o da �ual�he �ittà vi�ina – Val-le o �ovigno, per essere gettato in mare. Materiale edile di s�arto appartenente al età postmedievale è presente in tutta la zona della �osta meridionale di Vestre, per �ui evidentemente si tratta si un pro-�esso svoltosi per molto tempo. � laterizi rinvenuti nel 2009 nello strato SJ 1 della sonda A sono stati misurati e sono stati �ostatati molti tipi di laterizio. Disponiamo di 15 pezzi di laterizio delle seguenti

Svetačka medalji�a lijevana u �imu 1622.g. kat. 1367 (foto: L. Bekić) / Medaglietta di santi �oniata a �oma nel 1622 �at. 1367 (foto: L. Bekić)

Page 34: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

33

5 x 12 x 11+5,2 x 8,2 x 17,5+5,5 x 9,5 x 196 x 12 x 14+6 x 12,5 x 12,5+6,5 x 10 x 11+Varosi u svome radu o opekama iz Vene�ije navodi da su moduli bili službeno zadani pa se tako jasno kroz razdoblja može pratiti kako se smanjuju. Tako se u 12. i 13.st. upotrebljavaju opeke modula oko 7 x 14/15 x 28/30 �m, od sredine 15.st. opeke veličine 6 x 13 x 27 �m, sve do kasnoga 16.st. kada se opeke smanjuju na vrijednosti oko 5 x 12 x 24 �m (Varo-sio 2001). Spomenimo i da na utvrdi Čanjevo po-stoji mnoštvo opeka datiranih u 16. do 18.st. koje se mogu svrstati u dvije glavne grupe dimenzija 6 x 13 x 29/37 �m te 8 x 14 x 28/30 �m (Bekić 2004, 17, Čimin 2008, 62). Ovo je donekle slično opekama iz Veštra, ali se primjećuju mnogo veći moduli, kakvi bi u Vene�iji bili vrlo rani i kakvih u Veštru gotovo da nema.

dimensioni: spessore x larghezza x lunghezza (+ è il segno per la rottura).

2,2 x 12 x 13,5+2,5 x 12,5 x 13+2,5 x 13,2 x 11,5+3,2 x 13,2 x 14+4,5 x 9 x 15,5+4,5 x 11 x 14+4,5 x 12 x 21,54,5 x 12,5 x 16+4,5 x 12,5 x 18+5 x 12 x 11+5,2 x 8,2 x 17,5+5,5 x 9,5 x 196 x 12 x 14+6 x 12,5 x 12,5+6,5 x 10 x 11+Nella sua opera sui laterizi di Venezia, Varosi rileva �he i tipi o moduli avevano dimensioni imposte uffi-�ialmente, per�iò si può seguire �hiaramente �ome nel tempo siano diminuite. Così nel X�� e X��� se�. si usavano laterizi di modulo di 7 x 14/15 x 28/30 �m �ir�a, dalla metà del XV se�. le dimensioni era-no 6 x 13 x 27 �m, fino al tardo XV� se�., �uando i laterizi vennero ridotti alle dimensioni di �ir�a 5 x 12 x 24 �m (Varosio 2001). �i�ordiamo �he an�he nella fortezza di Čanjevo �i sono molti laterizi data-ti dal XV� al XV��� se�. �he possono essere suddivisi in due gruppi prin�ipali delle dimensioni di 6 x 13 x 29/37 �m e 8 x 14 x 28/30 �m (Bekić 2004, 17, Čimin 2008, 62). Questi laterizi sono in parte simili a �uelli del Vestre, ma si notano moduli di dimen-sioni molto superiori, �he a Venezia sarebbero stati molto più remoti e �he in Vestre �uasi non �i sono.

Page 35: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

34

Zaključak

Veštar se kao antičko naselje razvio na temeljima ovećega gospodarskog sklopa – vile rustike (Jurkić-Girardi 1981, 91, 92; 1987, 71). Taj se gospodar-ski sklop koristio molom na južnoj obali koji se trenutačno istražuje. Mada Atillio Degrassi navodi da je u Veštru opazio dva antička mola koja zatva-raju uvalu, a sjeverni je mol prema njemu vidljiv kao nakupina većega neoblikovanog kamenja, mi ga ni-smo uspjeli lo�irati. Južni mol, sazdan od kvadratnih blokova, koji on spominje u širini od 5 m i dužini od najviše 31 m (Degrassi 1957, 64) zapravo je mnogo veći, pa sada znamo da je dug 50 m, uz obalu širok 5 dok se na čelu širi na čak 10 m. Mol je građen od kamenih blokova dimenzija 1,5 m do 0,5 m, koji su slagani u nizu uz rub. Tijekom istraživanja geo-detski ih je dokumentirano i u�rtano sedamdese-tak, ali ih se zasigurno pod pijeskom nalazi i mnogo više sačuvanih. Pred kraj mola nalaze se i tragovi pregradnje mola. Vjerojatno je riječ o tragu kasete, odnosno o poprečnom nizu blokova koji su povezi-vali vanjska li�a. Takvi primjeri poznati su iz rimske gradnje, a tehnika je služila za ojačanje strukture mola, kako rahla ispuna među blokovima ne bi na-pravila preveliki pritisak na rubne blokove. Prema

Conclusione�l Vestre, �ome insediamento anti�o, si è sviluppato sulle fondamenta di una �ompagine e�onomi�a – villa rusti�a (Jurkić-Girardi 1981, 91, 92; 1987, 71). Questa struttura e�onomi�a usava il molo sulla riva meridionale �he attualmente è materia di ri�er�a. Sebbene Atillio Degrassi rilevi �he in Vestre ha no-tato due moli anti�hi �he �hiudono la baia, e �uello a settentrione, se�ondo lui, è visibile soltanto �ome un ammasso di pietre non lavorate di maggiori di-mensioni, noi non siamo rius�iti a lo�alizzarlo. �l molo meridionale, fatto di blo��hi �uadrati �he egli di�e avere la larghezza di 5 m e la lunghezza di 31 m al massimo (Degrassi 1957, 64), in realtà e di gran lunga più grande, ed ora sappiamo �he è lungo 50 m, in prossimità della �osta largo 5 m e all’estremità addirittura 10 m. �l molo è �ostruito �on blo��hi di pietra delle dimensioni da 1,5 m fino a 0,5 m, dispo-sti a s�hiera lungo il margine. Durante le ri�er�he ne sono stati do�umentati e disegnati geodeti�amente una settantina, ma �ertamente sotto la sabbia se ne sono �onservati molti di più. Dinnanzi all’estremità del molo �i sono tra��e di �ostruzione divisoria del molo stesso. Si tratta probabilmente delle tra��e di parti funzionali ovvero di una s�hiera trasversale di blo��hi �he �ollegavano i margini frontali esterni. Esempi del genere sono noti nell’edilizia romana, mentre la te�ni�a serviva a rafforzare le strutture del molo, affin�hé il morbido materiale di sutura-zione fra i blo��hi non fa�esse troppa pressione sui blo��hi marginali. �n base ai reperti ar�heologi�i nelle sonde A e B è �erto �he il molo è stato �ostrui-to nel � se�. e usato fino al �� se�. al massimo. Ci si pone la domanda dove si trovasse il molo nei se�oli seguenti, soprattutto se si tien �onto �he i reperti tardo anti�hi e basso medievali rinvenuti sulla �o-sta sono più fre�uenti di �uelli del primo periodo anti�o. �n ogni �aso, il molo meridionale era in fun-zione alla villa rusti�a anti�a ovvero al �omplesso e�onomi�o sulla �osta meridionale della baia. �n base ai reperti ar�heologi�i �uesta villa, similmen-te a tante altre del primo periodo anti�o, produ�e-va vino e olio d’oliva, e gli abitanti si o��upavano probabilmente di �oltivazione di alberi da frutta, di pes�a e pastorizia. Buona parte di �uesti prodotti era destinata all’esportazione in lo�alità distanti, e tra��e di �uesti �ommer�i si trovano lungo il molo anti�o, dove probabilmente sono andati perduti du-rante l’imbar�o.

L’esistenza del molo a settentrione, nella posizione di �uello odierno, è an�ora in �uestione. Tuttavia,

�ubno kamenje mola u pličini (foto: M. Prell) / Pietre marginali del molo in a��ua bassa (foto: M. Prell)

Page 36: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

3�

arheološkim nalazima u sondama A i B sigurno je da je mol sagrađen u 1.st. i upotrebljavan najkasnije do u 2.st. Postavlja se pitanje gdje se nalazio mol u stoljećima koja su uslijedila, posebi�e uzevši u obzir da je kasnoantičkih i ranosrednjovjekovnih nalaza na obali više nego ranoantičkih. U svakome slučaju, južni mol je služio ranoantičkoj vili rusti�i, odnosno gospodarskom kompleksu na južnoj obali uvale. Prema arheološkim nalazima ta je vila poput mnogih drugih u ranoantičko razdoblje proizvodila vino i maslinovo ulje, a stanovni�i su se vjerojat-no bavili i voćarstvom, ribarstvom te stočarstvom. Dobar je dio tih proizvoda bio namijenjen izvozu u udaljenije predjele, a tragovi te robe pronalaze se uz antički mol gdje su izgubljeni tijekom ukr�avanja.

Postojanje sjevernoga mola kod položaja današnjega još je uvijek upitno. �pak, logično ga je tamo pretpo-staviti zbog blizine kamenoloma. Zasad se ipak ne može sa sigurnošću reći je li se kamen u kameno-lomu brda �ovinal lomio već u antičko doba, ali možemo biti sigurni da je odande odvožen u no-vovjekovno razdoblje. Postoje i poten�ijalni molovi na jugoistočnoj strani i sjeveroistočnoj strani uvale (vidi kartu 3 i slika 23.). Ta zanimljiva mjesta pregle-dat će se tijekom budućih istraživanja. U svakome slučaju, osim ranoantičkoga mola koji trenutačno istražujemo, u uvali se morao nalaziti i barem jedan

è logi�o supporre �he la sua posizione era �uella, vista la vi�inanza della �ava. Per ora non si può as-serire �on �ertezza se la pietra della �ava del monte �ovinal sia stata sfruttata sin dal periodo anti�o, ma possiamo essere �erti �he sia stata estratta da �uesto posto nell’età postmedievale. Ci sono poten-zialmente dei moli an�he dalla parte sud-orientale e nord-orientale della baia (vedi la �artina 3 e 23). Questi luoghi interessanti verranno perlustrati nel-le prossime ri�er�he. �n ogni �aso, oltre al molo del basso periodo anti�o �he è attualmente oggetto di indagini, nella baia doveva trovarsi an�he almeno un molo tardo anti�o e uno appartenente al’età po-stmedievale, le �ui posizioni esatte verranno a��er-tate nei prossimi anni.

Se�ondo i reperti ar�heologi�i rinvenuti sulla ter-raferma, nel periodo tardo anti�o �ui si trovava probabilmente un pi��olo insediamento abitato, mentre nel basso Medio evo vi si era sviluppato un importante villaggio. Bisogna menzionare senz’al-tro la prima tra��ia s�ritta di �uesta lo�alità. �l �ro-na�o ravennate menziona l’abitato di Vestre nel �X se�., in relazione agli eventi del V� se�. �n �uesto abitato na��ue Massimiano, ar�ives�ovo di �aven-na, il �uale, nel 546 aveva fatto �ostruire la �hiesa di Santa Maria Formosa a Pola (S�hiavuzzi 1908, 97). Massimiano fu in �ari�a a �avenna dal 546 al 556,

ed è noto �he l’im-peratore Giusti-niano, in segno di gratitudine per la sua lealtà, gli fe�e dono del bos�o del Vestre (Jurkić-Girardi 1982, 91). � reperti numi-smati�i e �era-mi�i più anti�hi, rinvenuti sulla riva meridionale di Vestre, indi�a-no �he l’abitato è stato abbando-nato all’inizio del V�� se�. (Mirnik, Šemrov 1978; Bekić 2001). È logi�o presume-re �he gli abitanti romani del Ve-stre, spinti dal-l’avvi�inarsi delle Snimanje mola totalnom geodetskom stani�om (foto: D. Milošević) / �ipresa del molo �on una stazione �ipresa del molo �on una stazione�ipresa del molo �on una stazione

geodeti�a totale (foto: D. Milošević)

Page 37: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

36

kasnoantički i jedan novovjekovni mol, a njihove točne položaje saznat ćemo narednih godina.

Prema kopnenim arheološkim nalazima, u kasnoantičko se doba ovdje vjerojatno nalazilo malo seosko naselje, dok se u ranome srednjem vijeku tu razvilo značajnije naselje. Treba svakako navesti prvi pisani spomen tog mjesta. �avenski kroničar spominje naselje Vistrum u 9.st., u svezi s događanjima iz 6.st. To je naselje iz kojeg potječe Maksimijan, ravenski nadbiskup, koji je do 546.g. sagradio �rkvu Sv. Marije Formose u Puli (S�hia-vuzzi 1908, 97). Maksimijan je stolovao u �avenni od 546. do 556.g. te je poznato da mu je �ar Justi-nijan poklonio vistarsku šumu u znak zahvalnosti za njegovu odanost (Jurkić-Girardi 1982, 91). Najka-sniji numizmatički i keramički nalazi s južne obale Veštra ukazuju da je naselje napušteno početkom 7.st. (Mirnik, Šemrov 1978; Bekić 2001). Logično je za pretpostaviti da su romanski stanovni�i Veštra, potaknuti približavanjem slavensko-hrvatskog stanovništva, izbjegli na lakše branjivi otok �ovinj. Tome u prilog svjedoči i nalaz masovne grobni-�e nasilno mučenih i ubijenih ljudi iz pronađene tijekom istraživanja obližnje prapovijesne gradine Monkodonja (Hänsel, Mihovilić, Teržan, Tessman 2002). Prema skromnim predmetima koje su imali uza se, ubijeni ne pripadaju domaćim romanskim stanovni�ima već doseljeni�ima. Taj nalaz svjedoči o žestini sukoba između starosjedila�a i doselje-nika na početku 7.st., koji su doveli do napuštanja nekad sigurnih naselja i odseljavanje u zaklon tvr-dih kaštela na teško dostupnim uzvisinama ili oto-�ima.

Nakon toga doba, Veštar je, čini se, napušten sve do 15.st. kada se počinje koristiti kao luka. Prema

Tragovi jugoistočnoga neistraženog mola za oseke (foto: L. Bekić) / Tra��e del molo sud orientale non an�ora esaminato durante la bassa marea (foto: L. Bekić)

popolazioni slavo-�roate, siano sfollati nell’isola di �ovigno, molto ben protetta. Tale �onstatazio-ne è testimoniata an�he dal reperto della tomba di massa di persone martoriate e u��ise rinvenuto nel �astelliere praistori�o del vi�ino Mon�odogno (Hänsel, Mihovilić, Teržan, Tessman 2002). �n base ai modesti oggetti �he avevano �on sé, le persone u��ise non appartenevano alla popolazione roma-na del luogo, ma a gente immigrata. Questi reperti sono la testimonianza della veemenza dei �onflitti fra la popolazione indigena e gli immigrati avvenuti all’inizio del V�� se�., i �uali provo�arono l’abban-dono dell’abitato, un tempo si�uro, e l’immigrazio-ne a riparo in �astellieri fortifi�ati su alture o isole diffi�ilmente a��essibili.

Dopo tale periodo, sembra �he il Vestre sia stato abbandonato fino al XV se�., �uando iniziò ad esse-re sfruttato �ome porto. �n base ai reperti riemersi è stato usato intensamente fino al XV��� se�. Dal punto di vista ar�heologi�o, sinora non disposiamo di una �onferma �he il Vestre sia stato an�he abita-to in detto periodo, però si presume �he sia servi-to da porto alla �ittadina di Valle e probabilmente all’ampio entroterra. Quale sia stato esattamente il ruolo di �uesto porto, bisognerà indagarlo in futu-ro. Se�ondo le innumerevoli tra��e materiali, pre-supponiamo �he �ui siano esistite delle offi�ine di �erami�a e vetro basate sulla te�nologia norditali�a ovvero veneziana. Se dovessero rinvenire dei resti ar�hitettoni�i di �ueste offi�ine, la s�operta sarebbe allietante.

Queste ri�er�he nell’area sommersa della baia di Vestre dovrebbero dare una visione del �arattere e del grado di salvaguardia dei reperti ar�heologi�i sommersi in �uesto sito. Come �onseguenza dello sviluppo turisti�o nella baia, si giunge alla devasta-zione ed alienazione dei reperti rinvenuti sott’a�-�ua, mentre i resti ar�hitettoni�i vengono danneg-giati dall’azione del mare. L’obiettivo prin�ipale è �uello di fare delle ri�er�he nella baia e di �onserva-re il molo da ulteriori deperimenti. Possibilmente, il molo dovrebbe essere presentato a s�opi turisti�i, rafforzando i blo��hi di pietra e mettendo al loro posto il materiale di suturazione fra i blo��hi. �n tal maniera, oltre ad essere protetto dai devastan-ti neverini, il molo sarebbe attrattivo per i turisti sommozzatori. Se gli interventi ar�heologi�i potes-sero iniziare an�he sulla �osta, nel prossimo futuro in �uesto sito si potrebbe presentare un bel insime ar�heologi�o.

Page 38: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

3�

izronjenim nalazima intenzivno je korišten sve do 18.st. Arheološki gledano, zasad ne-mamo potvrde kako je Veštar bio i naseljen u to vrijeme pa se pretpostavlja kako je služio kao luka za gradić Bale, ali vjerojatno i za širu unutrašnjost. Kakav je točno status ove luke bio bio tek treba istražiti. Na osnovu brojnih mate-rijalnih tragova, pretpostavljamo kako su ovdje postojale radioni�e keramičkog posuđa i stak-lenih predmeta prema sjevernoitalskoj, odno-sno mletačkoj tehnologiji. Kada bi se pronašli i arhitektonski osta�i ovih radioni�a to bi bilo prvorazredno otkriće.

Ova podvodna istraživanja u uvali Veštar tre-bala bi dati uvid u karakter i stanje očuvanosti podvodnih arheoloških nalaza u uvali Veštar. Uslijed razvijanja turističke posjećenosti uva-le, dolazi do devasta�ije i otuđivanja podvod-nih nalaza a arhitektonski osta�i oštećuju se i djelovanjem mora. Cilj je arheološki istražiti uvalu te uz to konzervirati mol od daljnjeg pro-padanja. Po mogućnosti mol bi trebalo prezen-tirati u turističke svrhe učvršćivanjem blokova i vraćanjem dijela ispune među blokove. Na taj bi način mol, osim što bi bio učvršćen od uništavajućih neverina, bio atraktivan za posjet ronio�a turista. Ako bi se arheološki radovi mo-gli započeti i na obali, u budućnosti bi se ovdje mogla prezentirati jedna lijepa arheološka �je-lina.

Na�rt mola s položajem sondi (�zradio Denis Jakopović prema mjerenju terenske ekipe) / Dis- Dis-egno del molo dalla posizione delle sonde (Elabora-zione di Denis Jakopović in base alle misurazioniin base alle misurazioni della s�uadra in lo�o)

Page 39: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

3�

Literatura / Bibliografia

Atlante �� – A. Carandini u. a. (Ed.), Atlante delle forme �erami�he ��. Cerami�a fine romana nel ba�ino mediteraneo (tarda ellenismo e primo impero) (En�i�lopedia dell´arte anti�a. Classi�a e orientale), �oma, 1985.

Azinović-Bebek, A., U T�SKU – Svetačke medalji�e s nalazišta Pul vele �rikve, u: (Višnjić, J, ur.) Pul vele �rikve 2, �ijeka, 2011. U T�SKU.

Bartoloni, V. 1985 – Cerami�a invetriata, Crypta Balbi 3, 1985. 471-498.

Bekić L. 2000 – Uvod u problematiku glinenih lula na području Hrvatske, Summary: �ntrodu�tion into the �uestion of �lay pipes on the territory of Croatia, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu XXX��/XXX���, 1999/2000. 249-279.

Bekić L. 2001 – �imski i bizantski nova� iz Veštra, Summary: �oman and byzantine �oins from Veštar, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, XXX�V, 2001. 169-180.

Bekić, L. (ur.) 2004 – Utvrda Čanjevo, novi početak, Summary: Fort Čanjevo, New beginning, Varaždin 2004. 17.

Bekić, L. UT�SKUa - Veštar, Kukuletovi�a, �ovinj. Hrvatski arheološki godišnjak 6, 2009. U T�SKU.

Bekić, L. UT�SKUb - Veštar, Kukuletovi�a, �ovinj. Hrvatski arheološki godišnjak 7, 2010. U T�SKU.

Jonathan Benjamin, Luka Bekić, Darko Komšo, �da Kon�ani Uhač, Clive Bonsall 2011 – �nvestigating the submerged prehistory of the eastern Adriati�: progress and prospe�ts. U: Underwater archaeology and the submerged prehistory of Europe, Oxford, 2011. 193-206.

Benussi B. 1928 – Dalle annotazioni di Alberto Pus�hi. Archeografo Triestino, ser. ���, X�V, 1927/1928. 241- 275.

Berta��hi, L. 1977 – Ceramiche dal XIV al XIX secolo dagli scavi archaeologicidi Aquileia, A�uileia, 1985.

Biondani, F. 2005 – Cerami�a a verni�e rossa interna; Lu�erne. U: Mazzeo Sara�ino L.(Ur.) Il complesso edilizio di età Romana nell’area dell’ex Vescovado a Rimini, Studi e scavi 21, Bologna, 2005. 217-254, 283-291.

Bloier, M. 2011 - �ömer am Meeresgrund - Ein Tau�hgang in Kroatien. Denkmalpflege Informationen, 148, 2011. 73-74.

Bónis, É., 1942 – A �sászárkori edényművesség termékei Pannoinában (A Terra Szigillátakon kívűl) �. A Korai �sászárkor anyaga / Die kaiserzeitli�he Keramik von Pannonien (außer den Sigillaten) �. Die Materialien der frühen Kaiserzeit, Dissertationes Pannoni�ae ��,20, Budapest, 1942

Borzić, �. 2011 - Keramički nalazi s arheološkog lokaliteta Burnum - amfiteatar, doktorska diserta�ija, Zadar, 2011.

Bradara, T., Sa��ardo, F. (Ur.) 2007 – Keramički nalazi iz Rovinja – uvala Valdibora i otok Sv. Katarina. Katalog izložbe, Zavičajni muzej grada �ovinja. �ovinj, 2007.

Brusić, Z., 1999 – Hellenisti� an �oman �elief Pottery in Liburnia (North-East Adriati�, Croatia), BA� �nternational Series 817, Oxford, 1999.

Bu�hi, E. 1975 – Lucerne del Museo di Aquileia, vol. I. Lucerne Romane con marchio di fabbrica, A�uileia, 1975.

Caravale, A., Toffoleti, �, 1997 – Anfore antiche - conoscerle e identificarle, Formello, 1997.

Casari, P. 2002 – Le sepolture romane e il �atalogo dei materiali. U: Vidulli Torlo M. (Ur.) La necropoli di San Servolo, Veneti, Istri, Celti e Romani nel territorio di Trieste, Trieste, 2002. 95-129.

Conspe�tus – E. Ettlinger – B. Heidinger – B. Hoffmann – Ph. M. Kenri�k – G. Pu��i – K. �oth-�ubi – G. S�hneider – S. von S�hnurbein – C. M. Wells – S. Zabehli�ky-S�heffenegger, Conspe�tus Formarum Terrae Sigillatae �tali�o Modo Confe�tae, Materialien zur römis�h-germanis�hen Keramik 10, Bonn, 1990.

Costantini, �. 2001 – Con�iderazioni �om�lusive, Magistri scodelari. Produzioni ceramiche a Castelnuovo del Friuli nel Cinquecento. Tavagna��o, 2001. 84-92.

Cunja, �. 2004 – Zbirka Gajšek, u: Srednjeveška in novoveška keramika iz Pirana in Svetega Ivana, Koper, 2004. 68-203.

Čimin, �. Nepokretni arheološki nalazi utvrde Čanjevo, u: (Bekić, L. ur.) Utvrda Čanjevo – istraživanja 2003–2007 / Fort Čanjevo - Researches 2003–2007, Visoko, 2008. 41-70.

Debeljuh D. 1976 – �ukopisi i ostala povijesna građa u naučnoj bibliote�i u Puli, �V dio. Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XX, �ijeka, 1975/6. 167-230.

Degrassi A. 1957 – � porti romani dell’�stria. Atti e memorie della societa istriana d’archeologia e storia patria, 5, 57, 1957. 24-81.

Page 40: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

3�

Duboé, M. 2001 – La �érami�ue �ommune, Loron (Croatie) – Un grande centre de production d’Amphores à huile Istriennes (I er – IV e S. P.C.), Bordeaux, 2001. 203-238.

Ettlinger, E. – Simonett, Chr., 1952 – �ömis�he Keramik aus dem S�hutthügel von Vindonissa, Veröffentli�hungen der Gesells�haft Pro Vindonissa 3, Basel, 1952.

Fassbinder, S. 2003 – Wallfahrt, Anda�ht und Magie, �eligiöse Anhänger und Medaillen, Beiträge zur neuzeitli�he Frömmigkeitsges�hi�hte Südwestdeuts�hlands aus ar�häologis�hen Si�ht. ZfAMitt, Beiheft, 18/2003.

Frankovi�h, �.,Geli�hi, S. 1984 – La ceramicha spagnola in Toscana nel bassomedioevo, Quaderni dell’�nsegnamento di Ar�haeologia Medievale della Fa�olta’ di Lettere e Filosofia dell’Universita di Siena, 3, Firenze, 1984.

Geli�hi, S. 1988 – Cerami�he venete importate in Emilia – �omagna tra X��� e X�V se�olo, Padusa, XX�V, �ovigo 1988. 5-43.

Geli�hi, S. 1992 – Argenta e la �erami�a nel XV�� se�olo in Emilia �omagna. U: Geli�hi, S. (Ur.) – La produzione ceramica in Argenta nel XVII secolo. Ricerche di archeologia altomediovale e medievale 18. Firenze, 1992. 11-24.

Geli�hi, S., Librenti, M. 1998 – Senza immensa dotte. Le Clarisse a Finale emilia tra archaeologia e soria, 1998, Firenze.

Grković, S.; Lovrić, A, 2006 – New findings of the venetian sgraffito ware at Split, u: The Heritage of Serenissima, 2006. 149-154.

Gusar, K. 2010 – Kasnosrednjovjekovna i novovjekovna glazirana keramika na širem zadarskom području, Doktorski rad. Zadar, 2010.

Greene, K., 1979 – The Pre-Flavian Fine Fabri�s, �eport on the Ex�avations at Usk 1965-1976, Cardiff, 1979.

Haraša, �. 2007 – Keramički nalazi - rana antika. U: Bekić, L. (Ur.) Zaštitna arheologija na magistralnom plinovodu Pula-Karlovac, Zagreb, 2007. 104-113.

Horvat, J. 1997 – Sermin, a praehistoric and early Roman settlement in northwestern Istria, Ljubljana, 1997.

Hansel, B., Mihovilić, K., Teržan, B., Tessman, B. 2002. - �anosrednjovjekovna masovna grobni�a ispred vanjskih zidova gradine Monkodonja u �stri, Histria archeologica 31, Pula 2002., 133 - 158.

�stenič, J., 1999 – Poetovio. Zahodna Grobišča �. Grobne �elote iz Deželnega muzeja Joanneuma v Grad�u / The Western Cemeteries �. Grave-Groups in the Landesmuseum Johanneum, Graz, Katalogi in monografie / Catalogi et Monographiae 32, Ljubljana, 1999.

�stenič, J., S�hneider, G. 2000 – Aegean �ooking ware in the eastern Adriati�, Rei Cretariae Romanae Favtorvm 36, Abingdon, 2000. 341-348.

Jaggi, W.K. 1987 – Devotionalien aus den Grabungen auf dem Kir�hhügel von Bendern 1969–1971, Jahrbuch des Historischen Vereins für das Fürstentum Liechtenstein 87, 1987. 249-273

Juri�i�, �. 2010 – Faszination Glasperlen, Bern · Stuttgart · Wien, 2010.

Jurkić-Girardi, V. 1981 – Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba na području �stre. Jadranski zbornik 11, 1979/1981. 147-171.

Jurkić-Girardi, V. 1982 – Građevinski kontinuitet rimskih gospodarskih vila u zapadnoj �stri od antike do bizantskog doba. Građe i rasprave X, 1982. 77-106.

Jurišić, M. 2000 – Ancient Shipwrecks of the Adriatic, Maritime transport during the first and second centuries AD, BA� �nternational Series 828, Oxford, 2000.

Kovačić, V. 2006 – Rasvjeta u antici – L´illuminzione nell´antichità, Katalog izložbe, Mala biblioteka Zavičajnog muzeja Poreštine, knjiga 15, Poreč, 2006.

Loes�h�ke, S. 1919 – Lampen aus Vindonissa, Ein Beitrag zur Geschichte von Vindonissa und des antiken Beleuchtung-sesens, Zuri�h, 1919.

Magnani, �., Munarini, M. 1998 – La ceramica graffita del Rinacscimento tra Po, Adige e Oglio, Ferrara, 1998.

Marabini Moevs, M. Th., 1973 – The �oman Thin Walled Pottery from Cosa (1948–1951), Memoirs of the Ameri�an A��ademy in �ome 32, �om, 1973.

Matijašić �. 1986 – Rimski i bizantski novci u numizmatičkoj zbirci u Rovinju. �ovinj 1986.

Matijašić �. 1988a – Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium. Zagreb 1988, 57.

Matijašić �. 1988b – Ve��hi e nuovi rinvenimenti di tegole �on bollo di fabbri�a in �stria (� - �stria meridionale). Građa i rasprave XV, Pula, 1988. 161-192.

Page 41: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

40

Matijašić, �., 1991 – Campus Martius. Antička nekropola između Premanturske i Medulinske uli�e u Puli (�straživanje 1985–1986 / �oman Ne�ropolis between Premanturska and Medulinska Street in Pula (Campaign 1985–1986), Monografije i katalozi. Arheološki muzej �stre 8 / Monographies and Catalogues. Ar�heologi�al Museum of �stria 8, Pula,1991.

Mikl-Curk, �., 1987 – Rimska lončena posoda na Slovenskem, Ljubljana, 1987.

Mirnik �., Šemrov A. 1978 – Byzantine �oins in the Zagreb ar�haeologi�al museum numismati� �olle�tion. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu. 3. ser., vol.XXX–XXX�, 1997/1998. 129–259.

Ol�ese, G., 1993 – Le �erami�he �omuni di Albintimilium. �ndagine ar�heologi�a e ar�heometri�a sui materiali dell´Area del Cardine. Saggio introduttivo di Fran�es�a Pallarés Salvador, Florenz, 1993.

Panuzzi, S. 2000 – Produzione e �onsumo a �oma di �erami�a invetriata da fuo�o tra XV� e XV��� se�olo, Il Congreso Nazionaledi Archeaologia Medievale, Firenze, 2000. 453-461.

�obinson, H. 1959 – The Athenian Agora, vol. V., Pottery of the Roman period, New Jersey, 1959.

Sa��ardo, F. 1993 – La �erami�a graffita a Venezia dal tardo XV� al XV��� se�olo e un do�omento �on l’inventario di una bottega di “bo�haler”, Alla fine della graffita, ceramice e centri di produzione nell’Italia settentrionale tra XVI e XVII secolo (Ur. S. Geli�hi), Argenta, 1992. 139-166.

S�hiavuzzi, B. 1908 – Attraverso l’agro �oloni�o di Pola. Atti e memorie della societa istriana d’archeologia e storia patria, vol.2 4, 1908. 92.

S�hindler-Kaudelka, E., 1980 – Die römis�he Modelkeramik vom Magdalensberg, Fors�hungen auf dem Magdalensberg 7, Klagenfurt, 1980.

Stara� A. 1995 – Antička grobnica u Veštru. �ovinj 1995.

Stara�, A. 1995b – Morfologija sjevernojadranskih amfora: Primjeri iz �stre, Diadora 16/17, 1994/1995. 135-162.

Topić, M. 2002 – Stolno posuđe i glinene svjetiljke iz Augusteuma Narone, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 95, Split, 2002. 183-344.

Varosio, F. 2001 – �l mattone e le sue dimensioni nel tempo. Archeo Venezia, n.3/4, Venezia, 2001.

Višnjić, J. 2007 – Krvavići - Boškina, rimska villa rusti�a. Tegule i imbreksi, U: Bekić, L. (Ur.), Zaštitna arheologija na magistralnom plinovodu Pula - Karlovac, Zagreb, 2007. 116-125.

Vitasović, A. 2004 – �straživanje i zaštita rimske vunare kao zasebnog segmenta ladanjskog dvor�a na tri terase u zaljevu Verige na otoku Veliki Brijun, Histria archaeologica, 35/2004, Pula, 2004. 89-110.

Vučić, J., Giunio, K. A., 2009 – Lux in tenebris – Svjetlo u tami, Katalog izložbe, Katalozi i monografije 7, Arheološki muzej u Zadru, Zadar, 2009.

Page 42: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

41

Katalog

Antički nalazi

Amfore

1. SONDA A, SJ 2, �OV 1300:AGrlo amfore od svijetlosmeđe do svijetlosive, osrednje pečene gline sa slabo čitljivim pečatom. 160 x 90 mm.

2. SONDA A, SJ 2, �OV 1301:AUlomak oboda amfore svijetlonarančaste boje, pročišćene i vrlo dobro pečene gline. 130 x 60 mm.

3. SONDA A, SJ 2, �OV 1303:AKeramički čep amfore izrađen od tamnožute, pročišćene odlično pečene gline. 70 x 10 mm.

4. SONDA A, SJ 2, �OV 1304:ADio dvostruke (bifidne) ručke amfore žute, do narančaste odlično pečene gline. 100 x 50 mm.

5. SONDA A, SJ 5, �OV 1305:AGrlo amfore od sive loše pečene gline s dva ista slabo čitljiva pečata. 200 x 150 mm.

6. SONDA B, SJ 4, �OV 1306:AUlomak oboda amfore sive, loše pečene gline s djelomično sačuvanim pečatom HAD [AVG]. 80 x 55 mm.

7. SONDA B, SJ 6, �OV 1307:ANepravilno oblikovano grlo amfore sive, loše pečene gline sa slabo čitljivim pečatom na obodu iznad ručke. 170 x 160 mm.

8. SONDA B, SJ 4, �OV 1308:AUlomak grla amfore svijetlosmeđe, vrlo dobro pečene gline. 90 x 70 mm.

9. SONDA A, SJ 2, �OV 1309:AUlomak oboda amfore žućkaste, dobro pečene gline.

Catalogo

Reperti antichi

Anfore

1. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1300:ACollo di anfora di argilla il �ui �olore va dal mar-rone �hiaro al grigio �hiaro, di �ottura medio�re,

�on mar�hio po�o leggibile. 160 x 90 mm.

2. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1301:AFrammento dell’orlo di un’anfora di �olore aran-�ione �hiaro, di argilla depurata, di �uona �ottu-

ra. 130 x 60 mm.

3. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1303:ATappo di �erami�a di un’anfora eseguito in ar-gilla giallo s�ura, depurata e di �uona �ottura.

70 x 10 mm.

4. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1304:AParte del mani�o bifido di un’amfora di argilla di sfrumatura da gialla ad aran�ione, di buona

�ottura. 100 x 50 mm.

5. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1305:ACollo di anfora di argilla grigia di pessima �ot-

tura �on due mar�hi po�o leggibili. 200 x 150 mm.

6. SONDA B, ST�ATO SJ 4, �OV 1306:AFrammento dell’orlo di un’anfora di argilla

grigia, di pessima �ottura, �on mar�hio parzial-mente salvaguardato HAD [AVG]. 80 x 55 mm.

7. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1307:A

Collo di anfora modellato irregolarmente, di argilla grigia di pessima �ottura, �on mar�hio po�o leggibile sopra il mani�o. 170 x 160 mm.

8. SONDA B, ST�ATO SJ 4, �OV 1308:AFrammento del �ollo di un’anfora di argilla mar-

rone �hiaro, di pessima �ottura. 90 x 70 mm.

9. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1309:AFrammento dell’orlo di un’anfora di argilla gial-

lastra, di �uona �ottura.

Page 43: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

42

10. SONDA A, SJ 2, �OV 1310:AUlomak oboda amfore svijetlosive, loše pečene gline. 60 x 80 mm. 11. SONDA A, SJ 2, �OV 1318:A�učka amfore svijetlonarančaste dobro pečene gline. 170 x 100 mm.

12. SONDA A, SJ 2, �OV 1319:ADno amfore (?) svijetlonarančaste, osrednje pečene gline. 25 x 90 mm.

13. SONDA A, SJ 5, �OV 1320:ADio ljevkastog oboda sive osrednje pečene amfore. 110 x 90 mm.

14. SONDA A, SJ 5, �OV 1321:ADio oboda sive, osrednje pečene amfore. 110 x 70 mm.

15. SONDA A, SJ 5, �OV 1322:ADio grla amfore sive, slabo pečene gline. 110 x 90 mm.

16. SONDA A, SJ 5, �OV 1323:ADio dvostruke ručke amfore sive, loše pečene gline. 100 x 60 mm.

17. SONDA A, SJ 5, �OV 1324:ADio grla i ručke amfore svijetložute dobro pečene gline. 100 x 80 mm.

18. SONDA A, SJ 5, �OV 1325:ADno amfore s čepastim završetkom sive, loše pečene gline. 70 x 35 mm.

19. SONDA A, SJ 5, �OV 1326:APolovi�a čepa amfore narančaste, odlično pečene gline. 90 x 10 mm.

20. SONDA A, SJ 5, �OV 1327:AČep amfore žute, odlično pečene gline. 70 x 10 mm.

21. SONDA A, SJ 5, �OV 1328:AČep amfore s čepastom drškom sive, loše pečene gline. 75 x 10 mm.

22. SONDA A, SJ 5, �OV 1329:ADio oboda i grla amfore sive, slabo pečene gline. 100 x 55 mm.

23. SONDA A, SJ 5, �OV 1330:ADno amfore s ravnim dnom sive, vrlo loše pečene gline. 180 x 130 mm.

10. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1310:AFrammento dell’orlo di un’anfora di argilla gri-

gio �hiara, di pessima �ottura. 60 x 80 mm.

11. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1318:AMani�o di anfora di argilla aran�ione �hiaro, di

buona �ottura. 170 x 100 mm.

12. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1319:AFondo di un’anfora (?) di argilla aran�ione �hia-

ro, di �ottura medio�re. 25 x 90 mm.

13. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1320:AParte dell’orlo ad imbuto di un’anfora eseguita in argilla grigia, di �ottura medio�re. 110 x 90

mm.

14. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1321:AParte dell’orlo di un’anfora di argilla grigia, di

�ottura medio�re. 110 x 70 mm.

15. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1322:AParte del �ollo di un’anfora di argilla grigia, di

pessima �ottura. 110 x 90 mm.

16. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1323:AParte del mani�o doppio di un’anfora di argilla

grigia, di pessima �ottura. 100 x 60 mm.

17. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1324:AParte del �ollo e del mani�o di un’anfora di

argilla giallo �hiara, di buona �ottura. 100 x 80 mm.

18. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1325:AFondo di un’anfora �on �hiusura a tappo, di ar-

gilla grigia, di pessima �ottura. 70 x 35 mm.

19. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1326:AMezzo tappo di un’anfora di argilla aran�ione,

di ottima �ottura. 90 x 10 mm.

20. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1327:ATappo di un’anfora di argilla gialla, di ottima

�ottura. 70 x 10 mm.

21. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1328:ATappo di un’anfora �on mani�o a tappo di argil-

la grigia, di pessima �ottura. 75 x 10 mm.

22. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1329:AParte dell’orlo e del �ollo di un’anfora di argilla

grigia, di pessima �ottura. 100 x 55 mm.

23. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1330:AFondo piatto di un’anfora di argilla grigia, di

pessima �ottura. 180 x 130 mm.

Page 44: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

43

24. SONDA A, SJ 5, �OV 1331:ADno amfore s čepastim završetkom sive, loše pečene gline. 100 x 150 mm.

25. SONDA A, SJ 5, �OV 1332:A�ame amfore s početkom ručke sive, loše pečene gline. 110 x 140 mm.

26. SONDA A, SJ 5, �OV 1333:APočetak dvostruke ručke amfore sive, loše pečene gline. 130 x 45 mm.

27. SONDA B, SJ 3, �OV 1341:ADio oboda amfore (?) narančaste, osrednje pečene gline. 80 x 70 mm.

28. SONDA B, SJ 4, �OV 1344:APločasta ručka amfore s dva rebra. 23 x 500 mm

29. SONDA B, SJ 4, �OV 1345:ADno amfore s čepastim završetkom sive, loše pečene gline.

30. SONDA B, SJ 6, �OV 1346:ADio grla amfore sive, loše pečene gline. 100 x 70 mm.

31. Slučajni nalaz, �OV 1347:ADio grla amfore, žute, dobro pečene gline. 110 x 110 mm.

32. Slučajni nalaz, �OV 1348:ADio oboda amfore, svijetlosmeđe dobro pečene gline. 70 x 30 mm.

33. Slučajni nalaz, �OV 1349:ADio oboda i ručke amfore, narančaste, dobro pečene gline. 70 x 50 mm.

34. Slučajni nalaz, �OV 1350:ASpoj grla i dvostruke ručke amfore žute, dobro pečene gline. 60 x 50 mm.

Svakodnevna keramika (Mladen Pešić)

1. SONDA A, SJ 5, �OV 1258:AFragmentarno sačuvan lona�. Unutrašnji rub oboda je zaobljen, a vanjski oštro završava. Lona� ima naglašeno rame i kratak vrat koji je od trbušastog tijela odvojeno s dvije kon�entrično urezane kružni�e. Središnji

24. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1331:AFondo di un’anfora �on �hiusura a tappo di ar-gilla grigia, di pessima �ottura. 100 x 150 mm.

25. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1332:ASpalla di un’anfora �on l’inizio del mani�o di

argilla grigia, di pessima �ottura. 110 x 140 mm.

26. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1333:A�nizio del mani�o doppio di un’anfora di argilla

grigia, di pessima �ottura. 130 x 45 mm.

27. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1341:AParte dell’orlo di un’anfora (?) di argilla aran�io-

ne, di medio�re �ottura. 80 x 70 mm.

28. SONDA B, ST�ATO SJ 4, �OV 1344:AMani�o piatto di un’anfora �on due �oste. 23 x

500 mm

29. SONDA B, ST�ATO SJ 4, �OV 1345:AFondo di anfora �on �hiusura a tappo di argilla

grigia, di pessima �ottura.

30. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1346:AParte del �ollo di un’anfora di argilla grigia, di

pessima �ottura. 100 x 70 mm.

31. �eperto �asuale, �OV 1347:AParte del �ollo di un’anfora di argilla gialla, di

buona �ottura. 110 x 110 mm.

32. �eperto �asuale, �OV 1348:AParte dell’orlo di un’anfora di argilla marrone

�hiaro, di buona �ottura. 70 x 30 mm.

33. �eperto �asuale, �OV 1349:AParte dell’orlo e del mani�o di un’anfora di argil-

la aran�ione, di buona �ottura. 70 x 50 mm.

34. �eperto �asuale, �OV 1350:ACongiunzione del �ollo e del mani�o doppio di un’anfora di argilla gialla, di buona �ottura. 60

x 50 mm.

Ceramica ad uso quotidiano (Mladen Pešić)

1. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1258:APentola �onservatasi in maniera frammentaria. La parte interna dell’orlo è arrotondata, mentre �uella esterna termina in modo affilato. La pen-tola ha la spalla a��entuata e il �ollo �orto, sepa-rato dal �orpo pan�iuto da due �er�hi intagliati

Page 45: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

44

dio dna je uzdignut. Glina je narančasta do tamnosiva, s primjesama bijelih i �rni česti�a te svjetlu�avih kvar�nih česti�a. S vanjske su strane vidljive naslage gareži od pečenja. Dimenzije 195 x 125 mm.

2. SONDA A, SJ 5, �OV 1259:AUlomak gornjeg dijela lon�a s oštro prelomljenim i prema gore blago izvučenim širim obodom. Tijelo lon�a je kanelirano s vanjske i unutrašnje strane. Glina je narančaste, sive do �rne boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih i svjetlu�avih kal�itnih česti�a. S vanjske su strane vidljive naslage gareži od pečenja. Dimenzije 110 x 42 mm.

3. SONDA A, SJ 5, �OV 1260:AUlomak gornjeg dijela lon�a s oštro prelomljenim i prema gore blago izvučenim širim obodom. Glina je narančaste boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih i svjetlu�avih kal�itnih česti�a. Dimenzije 65 x 23 mm.

4. SONDA A, SJ 5, �OV 1261:AUlomak gornjeg dijela lon�a s izvijenim profiliranim konveksnim obodom koji se prema vanjskome rubu spušta nadolje. Lona� ima naglašeno rame ukrašeno dubljim zakošenim urezima koji se sužavaju prema dolje. Glina je ujednačene sive boje s vrlo malo primjesa kal�itnih česti�a. Dimenzije 98 x 39 mm.

5. SONDA A, SJ 5, �OV 1262:AUlomak gornjeg dijela lon�a s izvijenim obodom. Vanjski rub oboda je zaobljen, a unutrašnji je nešto oštriji. Glina je sive boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih kal�itnih česti�a. S vanjske su strane vidljive naslage gareži od pečenja. Dimenzije 91 x 33 mm.

6. SONDA A, SJ 5, �OV 1263:AUlomak gornjeg dijela lon�a s izvijenim profiliranim konveksnim obodom koji se prema vanjskome rubu spušta nadolje. Glina je tamnosive boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih kal�itnih česti�a i dosta je porozna. Dimenzije 53 x 35 mm.

7. SONDA A, SJ 5, �OV 1264:AUlomak ravnoga dna lon�a debljih stijenki grube izrade. Glina je tamnosive boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih kal�itnih česti�a i dosta je porozna. Dimenzije 111 x 63 mm.

8. SONDA A, SJ 5, �OV 1265:AUlomak gornjeg dijela lon�a s izvijenim obodom zaobljenim na vrhu. Glina je svijetlosmeđe do sive boje s primjesama sitnih kal�itnih česti�a. S vanjske strane su vidljive naslage gareži od pečenja. Dimenzije 64 x 32 mm.

�on�entri�i. La parte �entrale del fondo è rial-zata. L’argilla va dall’aran�ione al grigio s�uro

�on parti�elle bian�he e nere e lu�enti di �uarzo. Dalla parte esterna sono visibili sedimenti di

fuliggine dovuti all’esposizione al fuo�o. Dimen-sioni 195 x 125 mm.

2. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1259:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo largo spezzato in maniera a�uta e lie-vemente piegato in sù. �l �orpo della pentola è

s�anelato dalla parte esterna ed interna. L’argilla è aran�ione, grigia e va fino al nero �on mistura

di pi��ole e grosse parti�elle bian�he e lu�enti. Dalla parte esterna sono evidenti sedimenti di

fuliggine dovuti all’esposizione al fuo�o. Dimen-sioni 110 x 42 mm.

3. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1260:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo largo spezzato in maniera a�uta e lie-vemente piegato in sù. L’argilla è aran�ione �on

mistura di pi��ole e grosse parti�elle bian�he lu�enti di �al�ite. Dimensioni 65 x 23 mm.

4. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1261:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo �onvesso profilato e attor�igliato �he verso l’esterno si piega in giù. La pentola ha la spalla a��entuata de�orata �on profondi inta-gli in�linati �he si restringono verso il basso. L’argilla è di �olore grigio uniforme �on po�a

mistura di parti�elle di �al�ite. Dimensioni 98 x 39 mm.

5. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1262:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo attor�igliato. �l margine esterno del-l’orlo è arrotondato, e internamente è un po’ più affilato. L’argilla è di �olor grigio �on mistura di pi��ole e grosse parti�elle di �al�ite. Dalla parte

esterna sono evidenti sedimenti di fuliggine dovuti all’esposizione al fuo�o. Dimensioni 91 x

33 mm.

6. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1263:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo �onvesso profilato e attor�igliato �he verso l’esterno si piega in giù. L’argilla è di �olo-

re grigio s�uro �on mistura di pi��ole e grosse parti�elle di �al�ite ed è abbastanza porosa. Di-

mensioni 53 x 35 mm.

7. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1264:AFrammento del fondo piatto di una pentola a

parete grossa di lavorazione grossolana. L’argilla è di �olor grigio s�uro �on mistura di pi��ole e

grosse parti�elle di �al�ite ed è abbastanza poro-sa. Dimensioni 111 x 63 mm.

8. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1265:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo attor�igliato e arrotondato verso l’estre-mità. L’argilla è di �olor marrone �hiaro e va fino al grigio �on mistura di pi��ole parti�elle di �al-�ite. Dalla parte esterna sono evidenti sedimenti

di fuliggine dovuti all’esposizione al fuo�o. Di-mensioni 64 x 32 mm.

Page 46: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

4�

9. SONDA A, SJ 5, �OV 1266:AUlomak gornjeg dijela posude s dolje usmjerenim istaknutim profiliranim obodom i dijelom ručke koja ide iz vrata i slijepljena je s obodom. Glina je narančaste do sive boje s primjesama sitnih bijelih kvar�nih česti�a te smeđih i sivih česti�a groga. Glina je premazana žućkastim i sivim premazom. Dimenzije 85 x 36 mm.

10. SONDA A, SJ 5, �OV 1267:AUlomak dna posude na prstenastoj nozi unutar koje je kružno ravno dno. S unutrašnje su strane vidljivi nepravilni kon�entrični krugovi. Glina je narančaste boje bez primjesa. Dimenzije 75 x 22 mm.

11. SONDA A, SJ 5, �OV 1268:AUlomak svjetiljke s višestruko raščlanjenim ramenom. Glina je svijetlonarančasta bez primjesa, premaz je �rvenkast. Dimenzije 22 x 12 mm.

12. SONDA A, SJ 5, �OV 1269:AUlomak gornjeg dijela poluloptaste zdjele s bifidnim obodom. Glina je ujednačene sive boje s primjesama kal�ita i dosta je porozna. S vanjske su strane vidljive naslage gareži od pečenja. Dimenzije 47 x 36 mm.

13. SONDA A, SJ 5, �OV 1270:AUlomak dna i tijela bikoničnoga vrča na prstenastoj nozi s očuvanim dijelom ručke. S unutrašnje su strane vidljivi osta�i smole kojom je vrč bio premazan. Glina je smeđe do sive boje bez primjesa. Dimenzije 172 x 107 x 70 mm.

14. SONDA A, SJ 5, �OV 1271:AUlomak gornjeg dijela poluloptaste zdjele s bifidnim obodom. Glina je ujednačene narančaste boje s dosta primjesa bijelih, �rnih i sivih česti�a pijeska i kal�ita. S vanjske su strane vidljivi osta�i �rvenog premaza. Dimenzije 47 x 36 mm.

15. SONDA A, SJ 5, �OV 1272:AUlomak gornjeg dijela zdjele s izvijenim obodom koji na unutrašnjoj strani profiliran s manjim hrbatom i tri kon�entrična kruga koji stepenasto padaju prema unutrašnjosti posude. Glina je narančaste do sive boje s malo svjetlu�avih primjesa. Dimenzije 50 x 22 mm.

16. SONDA A, SJ 5, �OV 1273:AUlomak gornjeg dijela lon�a s visokim konveksnim obodom i stegnutim vratom. Glina je narančaste boje s primjesama krupnijih sivih česti�a. S unutrašnje su strane vidljivi tragovi smole. Dimenzije 53 x 35 mm.

17. SONDA A, SJ 5, �OV 1274:AUlomak gornjeg dijela lon�a s visokim konveksnim obodom i stegnutim vratom iz kojeg izlazi manji dio lučno položene ručke. Glina je svijetlonarančaste boje bez primjesa. Dimenzije 83 x 45 mm.

9. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1266:AFrammento della parte superiore di un re�ipien-

te �on orlo spi��ato e profilato, rivolto verso il basso e �on parte del mani�o �he va dal �ollo e

si unis�e all’orlo. L’argilla è di �olor aran�ione e va fino al grigio �on mistura di pi��ole parti�elle

bian�he di �uarzo e di parti�elle marrone e gri-gie di s�orie. L’argilla ha una spalmatura giallo-

gnola e grigia. Dimensioni 85 x 36 mm.

10. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1267:AFrammento del fondo di un re�ipiente su piedi-

stallo anulare all’interno del �uale �’è il fondo piatto. Dalla parte interna sono evidenti �er�hi �on�entri�i irregolari. L’argilla è di �olor aran-�ione senza misture. Dimensioni 75 x 22 mm.

11. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1268:AFrammento di lu�erna �on spalla smembrata

in più punti. L’argilla è aran�ione �hiaro senza misture, la spalmatura è rossastra. Dimensioni

22 x 12 mm.

12. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1269:AFrammento della parte superiore di una �iotola

semisferi�a �on orlo bifido. L’argilla è di �olo-re grigio uniforme �on mistura di �al�ite ed è

abbastanza porosa. Dalla parte esterna sono evidenti sedimenti di fuliggine dovuti all’esposi-

zione al fuo�o. Dimensioni 47 x 36 mm.

13. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1270:AFrammento del fondo e del �orpo di una bro��a

bi�oni�a su piede anulare e �on il mani�o �on-servato parzialmente. Dalla parte interna sono

evidenti resti di resina �on �ui la bro��a era stata spalmata. L’argilla è di �olor marrone e va fino al grigio senza misture. Dimensioni 172 x

107 x 70 mm.

14. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1271:AFrammento della parte superiore di una �iotola

semisfreri�a �on orlo bifide. L’argilla è di �olor aran�ione uniforme �on �opiosa mistura di par-

ti�elle bian�he, nere e grigie di sabbia e �al�ite. Dalla parte esterna sono evidenti i resti di spal-

matura rossa. Dimensioni 47 x 36 mm.

15. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1272:AFrammento della parte superiore di una �iotola

�on l’orlo attor�igliato �he dalla parte interna è profilato �on un pi��olo dorso e tre �er�hi

�on�entri�i �he �adono gradualmente verso la parte interna della �iotola. L’argilla è di �olore

aran�ione e va fino al grigio �on po�a mistura di parti�elle lu�enti. Dimensioni 50 x 22 mm.

16. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1273:AFrammento della parte superiore di una pentola �on un alto orlo �onvesso e �ollo stretto. L’argil-la è di �olor aran�ione �on mistura di parti�elle grigie maggiori. Dalla parte interna �i sono evi-denti tra��e di resina. Dimensioni 53 x 35 mm.

17. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1274:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on un’alto orlo �onvesso e �ollo stretto da �ui es�e una pi��ola parte del mani�o ar�uato. L’ar-gilla è di �olor aran�ione �hiaro senza misture.

Dimensioni 83 x 45 mm.

Page 47: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

46

18. SONDA A, SJ 5, �OV 1275:AUlomak gornjeg dijela lon�a s visokim konveksnim obodom i stegnutim vratom. Glina je narančaste boje s primjesama krupnijih sivih česti�a. S unutrašnje su strane vidljivi tragovi smole. Dimenzije 52 x 31 mm.

19. SONDA A, SJ 5, �OV 1276:AUlomak dna posude s blago uzdignutim središnjim dijelom. Glina je �rvene boje s primjesama sitnih bijelih kal�itnih česti�a. Dimenzije 118 x 60 x 25 mm.

20. SONDA A, SJ 5, �OV 1277:AUlomak uljani�e, dio dna, nosa i ramena koje se spušta prema van. Glina je svijetlonarančasta bez primjesa, premaz je �rvenkast. Dimenzije 75 x 32 mm.

21. SONDA A, SJ 5, �OV 1278:AUlomak poklop�a sa zadebljanim obodom. Glina je sive boje s primjesama bijelih kal�itnih česti�a. Vanjska strana poklop�a je �rna od posljedi�a pečenja. Dimenzije 64 x 33 mm.

22. SONDA A, SJ 5, �OV 1279:AUlomak poklop�a sa zadebljanim rubom preklopljenim prema unutra, sredina zadebljanog oboda je šuplja. Glina je svijetlonarančaste do svijetlosive boje s primjesama bijelih, �rnih i sivih česti�a pijeska i kal�ita. Dimenzije 64 x 38 mm.

23. SONDA A, SJ 5, �OV 1280:AUlomak poklop�a sa zadebljanim rubom preklopljenim prema unutra, sredina zadebljanoga oboda je šuplja. Glina je tamnonarančaste boje s primjesama bijelih, �rnih i sivih česti�a pijeska i kal�ita. Unutrašnja strana poklop�a je �rna od posljedi�a pečenja. Dimenzije 55 x 35.

24. SONDA A, SJ 5, �OV 1281:AUlomak poklop�a s blago zadebljanim obodom. Glina je sive boje s primjesama bijelih kal�itnih česti�a i groga, grublje je izrade. Dimenzije 68 x 49 mm.

25. SONDA A, SJ 5, �OV 1282:AUlomak tijela lon�a i široke trakaste ručke. Tijelo lon�a je kanelirano s vanjske i unutrašnje strane. Glina je svijetlo do tamnonarančaste boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih i svjetlu�avih kal�itnih česti�a. Dimenzije 51 x 45 mm.

26. SONDA A, SJ 5, �OV 1283:AUlomak svjetiljke s višestruko raščlanjenim ramenom, dijelom prijelaza u nos i dijelom diska s rupom za ulijevanje ulja. Glina je svijetlonarančasta bez primjesa, premaz je �rvenkast. Dimenzije 36 x 25 mm.

18. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1275:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on un alto orlo �onvesso e �ollo stretto. L’ar-gilla è di �olor aran�ione �on mistura di grosse

parti�elle grigie. Dalla parte interna �i sono evi-denti tra��e di resina. Dimensioni 52 x 31 mm.

19. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1276:AFrammento del fondo di un re�ipiente �on la

parte �entrale lievemente sollevata. L’argilla è di �olor rosso �on mistura di pi��ole parti�elle di

�al�ite. Dimensioni 118 x 60 x 25 mm.

20. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1277:AFrammento di una lu�erna a olio, di parte del

fondo, del be��u��io e della spalla �he si abbassa verso l’esterno. L’argilla è di �olor aran�ione

�hiaro senza misture, la spalmatura è rossa. Di-mensioni 75 x 32 mm.

21. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1278:AFrammento di un �oper�hio �on orlo ingrossato.

L’argilla è di �olor grigio �on mistura di parti-�elle bian�he di �al�ite. La parte esterna del �o-per�hio è nera a �ausa dell’esposizione al fuo�o.

Dimensioni 64 x 33 mm.

22. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1279:AFrammento di un �oper�hio �on orlo ingrossato

piegato verso l’interno, la parte �entrale dell’orlo ingrossato è �ava. L’argilla è di �olore aran�ione

�hiaro e va fino al grigio �hiaro �on mistura di parti�elle bian�he, nere e grigie di sabbia e �al�i-

te. Dimensioni 64 x 38 mm.

23. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1280:AFrammento di un �oper�hio �on orlo ingrossato

piegato verso l’interno, la parte �entrale dell’orlo ingrossato è �ava. L’argilla è di �olore aran�ione

s�uro �on mistura di parti�elle bian�he, nere e grigie di sabbia e �al�ite. La parte interna del

�oper�hio è nera dovuta all’esposizione al fuo�o. Dimensioni 55 x 35.

24. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1281:AFrammento di un �oper�hio �on orlo livemente

ingrossato. L’argilla è di �olor grigio �on mistura di parti�elle bian�he di �al�ite e di s�orie, di la-vorazione grossolana. Dimensioni 68 x 49 mm.

25. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1282:AFrammento del �orpo di una pentola �on ma-

ni�o a nastro largo. �l �orpo della pentola è s�analato dalla parte esterna ed interna. L’argilla va dall’aran�ione �hiaro all’aran�ione s�uro �on mistura di pi��ole e grosse parti�elle bian�he e

lu�enti di �al�ite. Dimensioni 51 x 45 mm.

26. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1283:AFrammento di lu�erna �on spalla smembrata in

più punti, in parte alla �ongiunzione del be�-�u��io e in parte a �uella del dis�o, �on il foro per il versamento dell’olio. L’argilla è di �olore

aran�ione �hiaro senza misture, la spalmatura è rossi��ia. Dimensioni 36 x 25 mm.

Page 48: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

4�

27. SONDA A, SJ 5, �OV 1284:AUlomak trokutastoga nosa uljani�e. Glina je svijetlonarančasta bez primjesa, premaz je �rvenkast. Dimenzije 34 x 21 mm.

28. SONDA A, SJ 5, �OV 1285:AUlomak višestruko raščlanjenoga ramena uljani�e ukrašenog nizom kružni�a. Glina je narančaste do sive boje bez primjesa. Dimenzije 29 x 15 mm.

29. SONDA A, SJ 5, �OV 1286:AUlomak tijela i ramena uljani�e. Na dnu su sačuvani dijelovi dvaju kon�entričnih krugova. Glina je narančasta do siva bez primjesa. Dimenzije 43 x 35 mm.

30. SONDA A, SJ 5, �OV 1287:AUlomak ramena i nosa uljani�e s utorom na središnjem dijelu. Glina je narančasta. Na vrhu nosa sačuvani su tragovi gareži. Dimenzije 50 x 22 mm.

31. SONDA A, SJ 5, �OV 1288:AUlomak gornjeg dijela vrča s izvijenim obodom. Sačuvan je i dio višestruko profilirane ručke koja izlazi iz vrata posude. Glina je sive boje i loše kvalitete. Unutrašnjost posude je u potpunosti premazana smolom. Dimenzije 44 x 58 mm.

32. SONDA A, SJ 5, �OV 1289:AUlomak gornjeg dijela lon�a. Unutrašnji rub oboda je zaobljen, a vanjski je nešto oštriji. Glina je sive boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih kal�itnih česti�a. S vanjske su strane vidljive naslage gareži od pečenja. Dimenzije 24 x 16 mm.

33. SONDA A, SJ 5, �OV 1290:A Ulomak gornjeg dijela lon�a s izvijenim obodom. S vanjske su strane vidljive naslage gareži od pečenja. Glina je tamnosive boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih kal�itnih česti�a. Dimenzije 35 x 20 mm.

34. SONDA A, SJ 5, �OV 1291:A Ulomak gornjeg dijela zdjele s profiliranim izvijenim obodom. Glina je tamnosive boje s primjesama sitnijih i krupnijih bijelih kal�itnih česti�a. Dimenzije 27 x 33 mm.

35. SONDA A, SJ 5, �OV 1292 :AUlomak oboda lon�a s višestruko profiliranim vratom. Glina je smeđa do siva s primjesama sitnih svjetlu�avih česti�a. Dimenzije 30 x 25 mm.

36. SONDA A, SJ 5, �OV 1293:AUlomak poklop�a s obodom koji oštro završava. Glina je sive boje s primjesama manjih i krupnih bijelih i sivih kamenčića. Dimenzije 43 x 31 mm.

27. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1284:AFrammento di un be��u��io triangolare di

lu�erna. L’argilla è di �olore aran�ione �hiaro, senza misture, la spalmatura è rossi��ia. Dimen-

sioni 34 x 21 mm.

28. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1285:AFrammento della spalla smembrata in più punti di una lu�erna de�orato �on una serie di �er�hi.

L’argilla va dall’aran�ione al grigio, senza mistu-re. Dimensioni 29 x 15 mm.

29. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1286:AFrammento del �orpo e della spalla di una lu-

�erna. Sul fondo si sono �onservati in parte due �er�hi �on�entri�i. L’argilla va dall’aran�ione al grigio, senza misture. Dimensioni 43 x 35 mm.

30. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1287:AFrammento della spalla e del be��u��io �on �a-naletto nella parte �entrale. L’argilla è aran�io-

ne. All’estremità del be��u��io si sono �ustodite tra��e di fuliggine.. Dimensioni 50 x 22 mm.

31. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1288:AFrammento della parte superiore di una bro��a

�on orlo attor�igliato. Si è �onservata an�he una parte del mani�o profilato �he es�e dal �ollo del re�ipiente. L’argilla e di �olor grigio di pessima

�ualità. L’interno del re�ipiente è smalmato �on resina. Dimensioni 44 x 58 mm.

32. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1289 :AFrammento della parte superiore di una pentola.

La parte interna dell’orlo è arrotondata, �uella esterna è più a�uta. L’argilla è di �olore grigio

�on mistura di pi��ole e grosse parti�elle bian-�he di �al�ite.. Dalla parte esterna sono evidenti tra��e di fuliggine dovute all’esposizione al fuo-

�o. Dimensioni 24 x 16 mm.

33. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1290:AFrammento della parte superiore di una pentola

�on orlo attor�igliato. Dalla parte esterna �i sono evidenti tra��e di fuliggine dovute all’espo-sizione al fuo�o. L’argilla è di �olore grigio s�uro

�on mistura di pi��ole e grosse parti�elle bian-�he di �al�ite. Dimensioni 35 x 20 mm.

34. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1291:A Frammento della parte superiore di una �iotola

�on orlo profilato ed attor�igliato. L’argilla è di �olore grigio s�uro �on mistura di pi��ole e

grosse parti�elle bian�he di �al�ite. Dimensioni 27 x 33 mm.

35. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1292 :AFrammento dell’orlo di una pentola �on �ollo

profilato più volte. L’argilla è di �olore marrone e va fino al grigio �on mistura di pi��ole parti�el-

le lu�enti. Dimensioni 30 x 25 mm.

36. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1293:AFrammento di un �oper�hio �on orlo �he finis�e

in modo a�uto. L’argilla è di �olore grigio �on mistura di pi��ole e grosse parti�elle bian�he e

grigie di pietra. Dimensioni 43 x 31 mm.

Page 49: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

4�

37. SONDA A, SJ 5, �OV 1294:AUlomak donjeg dijela posude, tijela i ravnoga dna koje je šire od tijela posude. Glina je žute boje bez primjesa. Dimenzije 53 x 35 mm.

38. SONDA A, SJ 5, �OV 1295:AUlomak donjeg dijela posude, tijela koje se širi prema gore i ravnoga dna. Glina je žute boje s primjesama većih tamnosmeđih česti�a. Dimenzije 99 x 40 mm.

39. SONDA A, SJ 5, �OV 1296:AUlomak dna na prstenastoj nozi. Glina je sive boje s primjesama krupnijih bijelih kamenčića. Dimenzije 58 x 17mm.

40. SONDA A, SJ 5, �OV 1297:AUlomak gornjeg dijela vrča s izvijenim obodom i dijelom trakaste ručke koja izlazi iz izduženoga vertikalnog vrata. Glina je lošije kvalitete, sive boje s primjesama većih komadića groga tamnosmeđe boje. Dimenzije 58 x 45 mm.

41. SONDA A, SJ 5, �OV 1298:AUlomak donjeg dijela posude, dna na uzdignutoj nozi i tijela koje se širi prema gore. Glina je žute boje, s unutrašnje su strane tragovi smole. Dimenzije 55 x 38 mm.

42. SONDA A, SJ 5, �OV 1299:AUlomak baze ručke koja izlazi iz bikoničnog tijela. Glina je narančaste do sive boje. Dimenzije 31 x 24 mm.

Fina keramika (Mario Bloier)

Kasna italska terra sigillata

1. SONDA A, SJ 5, �OV 1201:A; ulomak dna Sarius šali�e; promjer dna: 52 mm; dimenzije: 20 mm x 89 mm; ukras: listovi bršljana s točki�ama između njih (usp. S�hindler-Kaudelka, 1980 Punze Y3, Pl. 97 and Punze X46, Pl. 96 – svaki pojedinačno); usp.: Conspe�tus, Pl. 60, �13.1.1 forma �13; data�ija: oko 10.g.pr.Kr. - 15.g.; proizvodnja: sjeverna �talija.

2. SONDA A, SJ 5, �OV 1268:A; ulomak troredne ručke Sarius šali�e; dimenzije: 40 mm x 26 mm; usp.: Conspe�tus, Pl. 60, �13.1.1 forma �13; S�hindler-Kaudelka, 1980, Pl. 2 forma 2; data�ija: oko 10.g.pr.Kr.-15.g.; proizvodnja: sjeverna �talija; Atlante ��, Pl. LXXV, 5.

3. SONDA A, SJ 5, �OV 1199:A; ulomak oboda Consp. 3(?); dimenzije: 10 mm x 18 mm; usp.: Conspe�tus, Pl.3, 3.2.1. 3.2.2. forma 3; S�hindler-Kaudelka, 1980, Pl. 2 forma 2; data�ija: rano 1. i 2.st.; proizvodnja: Etrurija, Campana.

37. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1294:AFrammento della parte inferiore e del �orpo di

un re�ipiente a fondo piatto �he si allarga dal suo �orpo. L’argilla è di �olore giallo, senza mi-

sture. Dimensioni 53 x 35 mm.

38. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1295:AFrammento della parte inferiore di un re�ipien-

te, il �ui �orpo di allarga verso la parte superiore ed ha il fondo piatto. L’argilla è di �olore giallo

�on mistura di grosse parti�elle marrone s�uro. Dimensioni 99 x 40 mm.

39. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1296:AFrammento di un fondo su piede anulare. L’ar-

gilla è di �olore grigio �on mistura di sassetti bian�hi. Dimensioni 58 x 17mm.

40. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1297:AFrammento della parte superiore di una bro��a

�on l’orlo attor�igliato e �on parte del mani�o a nastro �he es�e dal lungo �ollo verti�ale. L’ar-

gilla di pessima �ualità è di �olore grigio �on mistura di pezzetti evidenti di s�orie di �olore

marrone s�uro. Dimensioni 58 x 45 mm.

41. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1298:AFrammento della parte inferiore di un re�i-

piente, il �ui �orpo sta su un piede rialzato ed è allargato verso la parte superiore. L’argilla è di

�olore giallo e dalla parte interna �i sono tra��e di resina. Dimensioni 55 x 38 mm.

42. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1299:AFrammento della base di un mani�o �he es�e dal

�orpo bi�oni�o. L’argilla è di �olore aran�ione e va fino al grigio. Dimensioni 31 x 24 mm.

Ceramica fine (Mario Bloier)

Terra Sigillata Tardoitali�a

1. SONDA A, US 5, �OV 1201:A; frammento di fondo di ›tazza tipo Sarius‹; diametro del fondo: 52mm; dimensioni: 20mm x 89mm; de�orazio-

ne: foglie d’edera �on pi��oli �er�hi inter�alati (vgl. S�hindler-Kaudelka, 1980 Punze Y3, Pl. 97

and Punze X46, Pl. 96 – ognuno singolarmente); Cfr.: Conspe�tus, Pl. 60, �13.1.1 Forma �13.

datazione: �a. 10 A.C. - 15 AD; produzione: �ta-lia del nord.

2. SONDA A, US 5, �OV 1268:A; frammento d’ansa trilineare di ›tazza tipo Sarius‹; dimen-sioni: 40mm x 26mm; Cfr.: Conspe�tus, Pl. 60, �13.1.1 Forma �13; S�hindler-Kaudelka, 1980,

Pl. 2 Forma 2; datazione: �a. 10 A.C. - 15 AD; produzione: �talia del nord; Atlante ��, Pl. LXXV,

5.

3. SONDA A, US 5, �OV 1199:A; frammento di orlo di Consp. 3(?); dimensioni: 10mm x 18mm;

Cfr.: Conspe�tus, Pl. 3, 3.2.1. 3.2.2. Forma 3; S�hindler-Kaudelka, 1980, Pl. 2 Forma 2; da-

tazione: inizio � se�. e �� se�. AD; produzione: Etruria Campana.

Page 50: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

4�

4. SONDA A, SJ 5, �OV 1195:A; 2 ulomka oboda Consp. 33; promjer oboda: 80 mm; promjer grebena: 88 mm; dimenzije: 35mm x 72mm; ukras: 3 reda izvedena kotačićem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m); usp.: Conspe�tus, Pl. 30, 33.3.1 forma 33; data�ija: (kasno) 1. i 2.st.; proizvodnja: Etrurija, Campana; Atlante ��, Pl. CXXX��, 2 forma XXXV�� Var.

5. SONDA A, SJ 5, �OV 1216:A; ulomak oboda Consp. 36; promjer oboda: 75 mm; dimenzije: 50 mm x 59 mm; usp.: Conspe�tus, Pl. 32, 36.4.4 forma 36; data�ija: tiberijska, ne kasnije od kraja 1.st.; proizvodnja: padansko područje, Etrurija.

6. SONDA A, SJ 5, �OV 1200:A; ulomak dna Consp. 22 Var.(?); promjer dna: 40 mm; dimenzije: 24 mm x 87 mm; usp.: baza B4.10 Conspe�tus, Pl. 51; data�ija: augustejsko-tiberijsko razdoblje; proizvodnja: padansko područje, Etrurija.

7. SONDA A, SJ 5, �OV 1193:A; ulomak tijela; dimenzije: 19 mm x 18 mm.

8. SONDA A, SJ 5, �OV 1194:A; ulomak tijela; dimenzije: 35 mm x 23 mm.

9. SONDA A, SJ 5, �OV 1198:A; ulomak tijela; dimenzije: 40 mm x 40 mm; sekundarno paljena, izblijedjela engoba.

10. SONDA A, SJ 5, �OV 1192:A; ulomak tijela; dimenzije: 17 mm x 27 mm.

11. SONDA A, SJ 5, �OV 1191:A; ulomak dna sa žlijebom; dimenzije: 25 mm x 23 mm.

Keramika tankih stijenki

12. SONDA A, SJ 5, �OV 1242:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 20 mm x 28 mm; ukras: zrnata faktura(?).

13. SONDA A, SJ 5, �OV 1243:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 18 mm x 28 mm; ukras: �rveni premaz (?).

14. SONDA A, SJ 5, �OV 1222:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 51 mm x 31 mm.

15. SONDA A, SJ 5, �OV 1235:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 44 mm x 26 mm.

4. SONDA A, US 5, �OV 1195:A; 2 frammenti di orlo di Consp. 33; diametro dell’orlo: 80mm;

diametro del frammento: 88mm; dimensioni: 35mm x 72mm; de�orazione: 3 file di de�ora-

zione a rotella (Atlante ��, Pl. C��, 4 de�orazione 5m); Cfr.: Conspe�tus, Pl. 30, 33.3.1 Forma 33;

datazione: (late) 1st to 2nd �entury AD; produ-zione: Etruria Campana; Atlante ��, Pl. CXXX��,

2 Forma XXXV�� Var.

5. SONDA A, US 5, �OV 1216:A; frammento di orlo di Consp. 36; diametro dell’orlo: 75mm; dimensioni: 50mm x 59mm; Cfr.: Conspe�tus,

Pl. 32, 36.4.4 Forma 36; datazione: età tiberiana, non su��essivo al � se�. AD; produzione: Etruria

Padana.

6. SONDA A, US 5, �OV 1200:A; frammento di fondo di Consp. 22 Var.(?); diametro del fondo: 40mm; dimensioni: 24mm x 87mm; Cfr.: base B4.10 Conspe�tus, Pl. 51; datazione: età augu-

stea-tiberiana; produzione: Etruria Padana.

7. SONDA A, US 5, �OV 1193:A; frammento di �orpo; dimensioni: 19mm x 18mm.

8. SONDA A, US 5, �OV 1194:A; frammento di �orpo; dimensioni: 35mm x 23mm.

9. SONDA A, US 5, �OV 1198:A; frammento di �orpo; dimensioni: 40mm x 40mm; se�onda

�ottura, ingobbio s�olorito.

10. SONDA A, US 5, �OV 1192:A; frammento di �orpo; dimensioni: 17mm x 27mm.

11. SONDA A, US 5, �OV 1191:A; frammento di fondo �on s�analatura; dimensioni: 25mm x

23mm.

Cerami�a a pareti sottili

12. SONDA A, US 5, �OV 1242:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata;

dimensioni: 20mm x 28mm; de�orazione: mate-riale granuloso(?).

13. SONDA A, US 5, �OV 1243:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-mensioni: 18mm x 28mm; de�orazione: smalto

rossi��io(?).

14. SONDA A, US 5, �OV 1222:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 51mm x 31mm.

15. SONDA A, US 5, �OV 1235:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 44mm x 26mm.

Page 51: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�0

16. SONDA A, SJ 5, �OV 1236:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 20 mm x 24 mm.

17. SONDA A, SJ 5, �OV 1239:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 44 mm x 21 mm.

18. SONDA A, SJ 5, �OV 1245:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 17 mm x 14 mm; vjerojatno pripada istom predmetu kao 017 (1239).

19. SONDA A, SJ 5, �OV 1248:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 19 mm x 17 mm.

20. SONDA A, SJ 5, �OV 1249:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 14 mm x 17 mm.

21. SONDA A, SJ 5, �OV 1250:A; ulomak tijela; �rvena keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 53 mm x 50 mm.

22. SONDA A, SJ 5, �OV 1210:A; ulomak oboda; ljevkasti obod posude (olla) s rubom kružnog presjeka; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 70 mm; dimenzije: 34 mm x 43 mm; ukras: kružna traka oko vrata; usp.: Atlante �� Tip 2/343, Pl. XC���, 3; data�ija: prva polovi�a 1.st. proizvodnja: Porajnje(?), ili sjeverna �talija/Lyon; Greene, 1979, Sl. 24, 3 data�ija: prva polovi�a 1.st. proizvodnja: Porajnje (?).

23. SONDA A, SJ 5, �OV 1208:A; ulomak oboda ovalne čaše; ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 60 mm; dimenzije: 49 mm x 57 mm; ukras zaglađivanjem; usp.: Atlante �� Tip 1/52, Pl. LXXX�, 10; data�ija: prva polovi�a 1.st. proizvodnja: sjeverna �talija (?).

24. SONDA A, SJ 5, �OV 1215:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 39 mm x 33 mm; ukras zaglađivanjem; vjerojatno pripada istom predmetu kao 023 (1208).

25. SONDA A, SJ 5, �OV 1228:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 28 mm x 27 mm; ukras zaglađivanjem (?); vjerojatno pripada istom predmetu kao 023 (1208).

26. SONDA A, SJ 5, �OV 1229:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 38 mm x 41 mm; ukras zaglađivanjem (?); vjerojatno pripada istom predmetu kao 023 (1208).

27. SONDA A, SJ 5, �OV 1230:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 19 mm x 22 mm; ukras zaglađivanjem (?); vjerojatno pripada istom predmetu kao 023 (1208).

16. SONDA A, US 5, �OV 1236:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 20mm x 24mm.

17. SONDA A, US 5, �OV 1239:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 44mm x 21mm.

18. SONDA A, US 5, �OV 1245:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 17mm x 14mm; probabilmente appar-tiene allo stesso oggetto �ontr. 017 (1239).

19. SONDA A, US 5, �OV 1248:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 19mm x 17mm.

20. SONDA A, US 5, �OV 1249:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata;

dimensioni:14mm x 17mm.

21. SONDA A, US 5, �OV 1250:A; frammento di �orpo; �erami�a rossa di argilla depurata; di-

mensioni: 53mm x 50mm.

22. SONDA A, US 5, �OV 1210:A; frammento di orlo; orlo svasato di olla �on orlo a sezione

�ir�olare; �erami�a �hiara di argilla depurata; diametro dell’orlo: 70mm; dimensioni: 34mm

x 43mm; de�orazione: nastro �ir�olare intorno al �ollo. Cfr.: Atlante �� Tipo 2/343, Pl. XC���,

3; datazione: prima metà del � se�. AD. Produ-zione: �hineland(?), �on più probabilità �talia settentrionale/Lione; Greene, 1979, Fig. 24, 3

datazione: prima metà del � se�. AD. Produzio-ne: �hineland(?).

23. SONDA A, US 5, �OV 1208:A; frammento d’orlo di bi��hiere ovoide; orlo svasato; �erami�a

�hiara di argilla depurata; diametro dell’orlo: 60mm; dimensioni: 49mm x 57mm; de�orazio-

ne: de�orazione lis�ia; Cfr.: Atlante �� Tipo 1/52, Pl. LXXX�, 10; datazione: prima metà del � se�.

AD. Produzione: �talia settentrionale(?).

24. SONDA A, US 5, �OV 1215:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 39mm x 33mm; de�orazione lis�ia; probabilmente appartenente all’oggetto �ontr.

023 (1208).

25. SONDA A, US 5, �OV 1228:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 28mm x 27mm; de�orazione lis�ia(?); probabilmente appartiene all’oggetto �ontr. 023

(1208).

26. SONDA A, US 5, �OV 1229:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 38mm x 41mm; de�orazione lis�ia(?); probabilmente appartiene all’oggetto �ontr. 023

(1208).

27. SONDA A, US 5, �OV 1230:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 19mm x 22mm; de�orazione lis�ia(?); probabilmente appartiene all’oggetto �ontr. 023

(1208).

Page 52: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�1

28. SONDA A, SJ 5, �OV 1237:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 35 mm x 19 mm; ukras zaglađivanjem (?); vjerojatno pripada istom predmetu kao 023 (1208).

29. SONDA A, SJ 5, �OV 1251:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 48 mm x 35 mm; ukras zaglađivanjem (?); vjerojatno pripada istom predmetu kao 023 (1208).

30. SONDA A, SJ 5, �OV 1209:A; ulomak oboda ovalne čaše; ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 50 mm; dimenzije: 45 mm x 41 mm; ukras: kružna traka oko vrata; usp.: Atlante �� Tip 1/52, Pl. LXXX��, 8; data�ija: prva polovi�a 1.st.; proizvodnja: Akvileja.

31. SONDA A, SJ 5, �OV 1214:A; ulomak oboda; ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 28 mm x 29 mm; ukras: dvije kružne trake oko vrata; moguće je da pripada istom predmetu kao 030 (1209).

32. SONDA A, SJ 5, �OV 1203:A. 1204:A; 3 ulomka oboda, 3 ulomka tijela finih šali�a s barbotin ukrasom (Mayet XXV�); ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 44mm; promjer otvora: 35 mm; dimenzije: 92 mm x 80 mm; ukras: barbotin kaplji�e (Brusić 1999, Sl. 58, 402-407); usp.: Atlante �� Tip 2/258, Pl. C, 6; data�ija: 1.st. (općenito); proizvodnja: vjerojatno sjeverna �talija ili Panonija; Brusić 1999, Sl. 58, 407; data�ija: polovi�a 1.st. – polovi�a 2.st.; proizvodnja: obala Jadrana (Liburnija?).

33. SONDA A, SJ 5, �OV 1206:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 23 mm x 22 mm; ukras: točki�e; vjerojatno pripada istom predmetu kao 032 (1203).

34. SONDA A, SJ 5, �OV 1207; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 25 mm x 23 mm; ukras: točki�e; vjerojatno pripada istom predmetu kao 032 (1203).

35. SONDA A, SJ 5, �OV 1205:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 28 mm x 38 mm; vjerojatno pripada istom predmetu kao 032 (1203).

36. SONDA A, SJ 5, �OV 1202:A; 3 ulomka oboda; ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 35 mm; dimenzije: 34 mm x 72 mm; ukras: kružna traka; usp.: Ettlinger – Simonett, 1952, Pl. 14, 305; data�ija: druga polovi�a 1.st.; proizvodnja: sjeverna �talija.

28. SONDA A, US 5, �OV 1237:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 35mm x 19mm; de�orazione lis�ia(?); probabilmente appartiene all’oggetto �ontr. 023

(1208).

29. SONDA A, US 5, �OV 1251:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 48mm x 35mm; de�orazione lis�ia(?); probabilmente appartiene all’oggetto �ontr.023

(1208).

30. SONDA A, US 5, �OV 1209:A; frammento d’orlo di bi��hiere ovoide; orlo svasato; �erami�a

�hiara di argilla depurata; diametro dell’orlo: 50mm; dimensioni: 45mm x 41mm; de�orazio-

ne: nastro �ir�olare attorno al �ollo; Cfr.: Atlan-te �� Tipo 1/52, Pl. LXXX��, 8; datazione: prima

metà del � se�olo AD; produzione: A�uileia.

31. SONDA A, US 5, �OV 1214:A; frammento d’orlo; orlo svasato; �erami�a �hiara di argilla depurata; dimensioni: 28mm x 29mm; de�o-razione: due nastri �ir�olari attorno al �ollo;

probabile appartenenza all’oggetto �ontr. 030 (1209).

32. SONDA A, US 5, �OV 1203:A. 1204:A; 3 frammenti di orlo, 3 frammenti di �orpo di

tazze fini �on de�orazione a barbotine (Mayet XXV�); orlo ad ansa; �erami�a �hiara di argilla depurata; diametro dell’orlo: 44mm; diametro

della bo��a: 35mm; dimensioni: 92mm x 80mm; de�orazione: go��e alla barbotine (Brusić, 1999, Fig. 58, 402-407); Cfr.: Atlante �� Tipo 2/258, Pl. C, 6; datazione: � se�olo AD (in generale; produ-

zione: presumibilmente �talia settentrionale o Pannonia; Brusić, 1999, Fig. 58, 407; datazione:

metà � se�. – metà �� se�. AD; produzione: Costa adriati�a (Liburnia?).

33. SONDA A, US 5, �OV 1206:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 23mm x 22mm; de�orazione: pun-tini; probabilmente appartiene all’oggetto �ontr.

032 (1203).

34. SONDA A, US 5, �OV 1207:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 25mm x 23mm; de�orazione: puntini; probabilmente appartiene all’oggetto �ontr. 032

(1203).

35. SONDA A, US 5, �OV 1205:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 28mm x 38mm; probabilmente ap-partiene all’oggetto �ontr. 032 (1203).

36. SONDA A, US 5, �OV 1202:A; 3 frammenti di orlo; orlo svasato; �erami�a �hiara di argilla

depurata; diametro dell’orlo: 35mm; dimensioni: 34mm x 72mm; de�orazione: nastro �ir�olare;

Cfr.: Ettlinger – Simonett, 1952, Pl. 14, 305; da-tazione: se�onda metà del � se�. AD; produzione:

�talia settentrionale.

Page 53: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�2

37. SONDA A, SJ 5, �OV 1218:A; ulomak oboda s ručkom čaše s dvije ručke ovalnog tijela (Moevs XV�); ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; usp.: Atlante �� Tip 1/363, Pl. LXX�X, 9; data�ija: 1.st. (općenito); data�ija: kraj 1.st.pr.Kr. - polovi�a 1.st.; proizvodnja: sjeverna �talija

38. SONDA A, SJ 5, �OV 1212:A; ulomak oboda; ljevkasti obod (?); svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 37 mm x 32 mm; ukras: ižlijebljeno rame.

39. SONDA A, SJ 5, �OV 1213:A; ulomak oboda; ljevkasti obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 42 mm x 42 mm; ukras: ižlijebljeno rame; vjerojatno pripada istom predmetu kao 038 (1212).

40. SONDA A, SJ 5, �OV 1240:A; ulomak oboda; ljevkasti obod (?); svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 29 mm x 18 mm.

41. SONDA A, SJ 5, �OV 1211:A; ulomak oboda; okomit obod; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 41 mm x 35 mm; ukras: kružna traka oko vrata; usp.: �stenič 1999, Pl. 49, Grave 241, 12; data�ija: druga polovi�a 1.st. - polovi�a 2.st.; proizvodnja: vjerojatno sjeverna �talija ili Panonija.

42. SONDA A, SJ 5, �OV 1255:A; ulomak oboda; okomit obod (?); svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 19 mm x 35 mm.

43. SONDA A, SJ 5, �OV 1232:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 24 mm x 27 mm; ukras: pepeljasto siva patina (?).

44. SONDA A, SJ 5, �OV 1234:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 18 mm x 53 mm.

45. SONDA A, SJ 5, �OV 1256:A; ulomak tijela finih šali�a s barbotin ukrasom; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 27 mm x 18 mm; ukras: barbotin kaplji�e (Brusić 1999, Sl. 58, 412); usp.: Brusić 1999, Sl. 58, 412; data�ija: polovi�a 1.st. - polovi�a 2.st.; proizvodnja: obala Jadrana (Liburnija?).

46. SONDA A, SJ 5, �OV 1220:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 34 mm x 17 mm; ukras: sivi premaz.

47. SONDA A, SJ 5, �OV 1221:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 45 mm x 24 mm; ukras: sivi premaz; vjerojatno pripada istom predmetu kao 046 (1220).

48. SONDA A, SJ 5, �OV 1224:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 26 mm x 19 mm; ukras: sivi premaz; vjerojatno pripada istom predmetu kao 046 (1220).

37. SONDA A, US 5, �OV 1218:A; frammento di orlo �on ansa di bi��hiere biansato dal �orpo

ovoide (Moevs XV�); orlo ad ansa; �erami�a �hiara di argilla depurata; Cfr.: Atlante �� Tipo 1/363, Pl. LXX�X, 9; datazione: � se�olo AD (in

generale); datazione: fine � se�. a.C. – metà � se�. AD; produzione: �talia (settentrionale).

38. SONDA A, US 5, �OV 1212:A; frammento di orlo; orlo svasato(?); �erami�a �hiara di argilla

depurata; dimensioni: 37mm x 32mm; de�ora-zione: spalla in�avata.

39. SONDA A, US 5, �OV 1213:A; frammento di orlo; orlo svasato; �erami�a �hiara di argilla de-purata; dimensioni: 42mm x 42mm; de�orazio-

ne: spalla in�avata, appartenente probabilmente all’oggetto �ontr. 038 (1212).

40. SONDA A, US 5, �OV 1240:A; frammento di orlo; orlo svasato(?); �erami�a �hiara di argilla

depurata; dimensioni: 29mm x 18mm.

41. SONDA A, US 5, �OV 1211:A; frammento di orlo; orlo verti�ale; �erami�a �hiara di argilla

depurata; dimensioni: 41mm x 35mm; de�o-razione: nastro �ir�olare attorno al �ollo; Cfr.: �stenič, 1999, Pl. 49, Grave 241, 12; datazione:

se�onda metà � se�. AD – metà �� se�. AD; pro-duzione: probabilmente �talia settentrionale o

Pannonia.

42. SONDA A, US 5, �OV 1255:A; frammento di orlo; orlo verti�ale(?); �erami�a �hiara di argilla

depurata; dimensioni: 19mm x 35mm.

43. SONDA A, US 5, �OV 1232:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 24mm x 27mm; de�orazione: patina �enerognola(?).

44. SONDA A, US 5, �OV 1234; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 18mm x 53mm.

45. SONDA A, US 5, �OV 1256:A; frammento di �orpo di tazza fine �on de�orazione a barbotine; �erami�a �hiara di argilla depurata; dimensioni:

27mm x 18mm; de�orazione: go��e barbotine (Brusić, 1999, Fig. 58, 412); Cfr.: Brusić, 1999,

Fig. 58, 412; datazione: metà � se�. – metà �� se�. AD; produzione: Litorale adriati�o (Liburnia?).

46. SONDA A, US 5, �OV 1220:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 34mm x 17mm; de�orazione: smal-to grigio.

47. SONDA A, US 5, �OV 1221:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 45mm x 24mm; de�orazione: smal-to grigio; appartiene probabilmente all’oggetto

�ontr. 046 (1220).

48. SONDA A, US 5, �OV 1224:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 26mm x 19mm; de�orazione: smal-to grigio; appartiene probabilmente all’oggetto

�ontr. 046 (1220).

Page 54: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�3

49. SONDA A, SJ 5, �OV 1223:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 32 mm x 22 mm.

50. SONDA A, SJ 5, �OV 1225:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 23 mm x 43 mm.

51. SONDA A, SJ 5, �OV 1226:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 28 mm x 16 mm.

52. SONDA A, SJ 5, �OV 1227:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 28 mm x 16 mm.

53. SONDA A, SJ 5, �OV 1231; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 21 mm x 26 mm.

54. SONDA A, SJ 5, �OV 1253:A; ulomak tijela; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 35 mm x 19 mm.

55. SONDA A, SJ 5, �OV 1257:A; 2 ulomka dna; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer dna: 39 mm; sačuvana visina: 25 mm.

56. SONDA A, SJ 5, �OV 1190:A; ulomak dna; svijetla keramika od fino pročišćene gline; promjer dna: 40 mm; dimenzije: 15 mm x 47 mm; unutrašnjost premazana katranom (?).

57. SONDA A, SJ 5, �OV 1219:A; ulomak ručke; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 11 mm x 14 mm.

58. SONDA A, SJ 5, �OV 1233:A; ulomak ručke; svijetla keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 15 mm x 22 mm.

59. SONDA A, SJ 5, �OV 1171:A; ulomak oboda pehara s dvije ručke (Mayet XX�X); ljevkast obod; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 50 mm; dimenzije: 33 mm x 36 mm; ukras: �vjetni barbotin ukras (stručak?; Bónis 1942, Pl. XXXV, 5 – no odvojeno); najmanje 4 reda ukrasa urezivanjem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m); usp.: Atlante �� Tip 2/251, Pl. XCV���, 9; data�ija: 1.st. (općenito); data�ija: od polovi�e 1.st.; proizvodnja: sjeverna �talija; Marabini Moevs 1973, Pl. 50, 472.

60. SONDA A, SJ 5, �OV 1172:A; ulomak oboda polukružne zdjele; okomit obod; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 75 mm; dimenzije: 30 mm x 31 mm; ukras: �vjetni barbotin ukras (Bónis 1942, Pl. XX, 44); usp.: Atlante �� Tip 2/409, Pl. XC��, 10; data�ija: augustejsko-tiberijevska; proizvodnja: sjeverna �talija / Panonija(?);

49. SONDA A, US 5, �OV 1223:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 32mm x 22mm.

50. SONDA A, US 5, �OV 1225:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 23mm x 43mm.

51. SONDA A, US 5, �OV 1226:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 28mm x 16mm.

52. SONDA A, US 5, �OV 1227:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni:28mm x 16mm.

53. SONDA A, US 5, �OV 1231:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 21mm x 26mm.

54. SONDA A, US 5, �OV 1253:A; frammento di �orpo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

dimensioni: 35mm x 19mm.

55. SONDA A, US 5, �OV 1257:A; 2 frammenti di fondo; �erami�a �hiara di argilla depurata;

diametro del fondo: 39mm; altezza preservata 25mm.

56. SONDA A, US 5, �OV 1190:A; pezzo di fondo; �erami�a �hiara di argilla depurata; dia-

metro del fondo: 40mm; dimensioni: 15mm x 47mm; lato interno rivestito �on �atrame(?).

57. SONDA A, US 5, �OV 1219; frammento di ansa; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 11mm x 14mm.

58. SONDA A, US 5, �OV 1233:A; frammento d’ansa; �erami�a �hiara di argilla depurata; di-

mensioni: 15mm x 22mm.

59. SONDA A, US 5, �OV 1171:A; frammento di orlo di �oppa biansata (Mayet XX�X); orlo

svasato; por�ellana grigia �on lustro, di argilla depurata; diametro dell’orlo: 50mm; dimensioni:

33mm x 36mm; de�orazione: floreale barbotine (stelo?; Bónis, 1942, Pl. XXXV, 5 – ma separati); almeno 4 file di de�orazioni a in�isione (Atlante

��, Pl. C��, 4 de�orazioni 5m); Cfr.: Atlante �� Tipo 2/251, Pl. XCV���, 9; datazione: � se�. AD

(in generale) :A; datazione: dalla metà del � se�. AD; produzione: �talia settentrionale; Marabini

Moevs, 1973, Pl. 50, 472.

60. SONDA A, US 5, �OV 1172:A; frammento d’orlo di s�odella semi�ir�olare; orlo verti�ale; �erami�a grigia �on lustro, di argilla depurata; diametro dell’orlo: 75mm; dimensioni: 30mm

x 31mm; de�orazione: de�orazione floreale a barbotine (Bónis, 1942, Pl. XX, 44); Cfr.: AtlanteXX, 44); Cfr.: Atlante

�� Tipo 2/409, Pl. XC��, 10; datazione: età augu-XC��, 10; datazione: età augu-stea-tiberiana; produzione: �talia settentrionale

/ Pannonia(?);

Page 55: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�4

61. SONDA A, SJ 5, �OV 1174:A; ulomak oboda; vjerojatno okomit obod; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 75 mm; dimenzije: 21 mm x 38 mm; ukras: barbotin točki�a; kružna ižlijebljena traka.

62. SONDA A, SJ 5, �OV 1182:A; 2 ulomka tijela s početkom ručke; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer na lomu: oko 70 mm; dimenzije: 116 mm x 45 mm; ukras: barbotin točki�a (?); možda pripada istom predmetu kao 061 (1774).

63. SONDA A, SJ 5, �OV 1179:A. 1183:A. 1188:A; ulomak oboda, 7 ulomaka tijela bikoničnog pehara; okomit obod; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 60 mm; dimenzije: 67 mm x 78 mm; ukras: 3 reda izvedena kotačićem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m); usp.: Atlante �� Tip 2/248, Pl. XC��, 9; data�ija: augustejsko-tiberijska; proizvodnja: sjeverna �talija; Greene 1979 Sl. 33, 3.

64. SONDA A, SJ 5, �OV 1173:A; ulomak oboda; okomit obod; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 60mm; dimenzije: 30 mm x 31 mm; ukras: girlanda (usp. Marabini Moevs 1973, Pl. 41, 380. 382. 383); tanka troredna kružna traka; usp.: Marabini Moevs 1973; data�ija: prva četvrtina - kraj 1.st.; proizvodnja: Etrurija (?).

65. SONDA A, SJ 5, �OV 1244:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 25 mm x 13 mm; ukras: barbotin točki�e(?); možda pripada istom predmetu kao 064 (1773).

66. SONDA A, SJ 5, �OV 1178:A; 3 ulomka oboda, 2 ulomka tijela bikoničnog pehara (Mayet X�X); okomit obod; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 50 mm; dimenzije: 27 mm x 83 mm; ukras: ljuske češera (usp. Atlante ��, Pl. CV���, 15 ukras 340) usp.: Atlante ��, Pl. XCV���, 3(?) Tip 2/240; data�ija: augustejsko-tiberijevska; proizvodnja: sjeverna �talija.

67. SONDA A, SJ 5, �OV 1176:A; ulomak oboda; okomit obod; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 28 mm x 25 mm; ukras: najmanje 3 reda izvedena kotačićem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m).

68. SONDA A, SJ 5, �OV 1175:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 16 mm x 33 mm; ukras: najmanje 2 reda izvedena kotačićem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m).

61. SONDA A, US 5, �OV 1174:A; frammento d’orlo; orlo probabilmente verti�ale; �erami�a

grigia �on lustro, di argilla depurata; diametro dell’orlo: 75mm; dimensioni: 21mm x 38mm;

de�orazione: puntini barbotine; nastro �ir�olare in�avato.

62. SONDA A, US 5, �OV 1182:A; 2 frammen-ti di �orpo �on primo pezzo d’ansa; �erami�a

grigia �on lustro, di argilla depurata; diametro spa��atura: �a. 70mm; dimensioni: 116mm x

45mm; de�orazione: puntini barbotine(?); pro-babilmente appartiene all’oggetto �ontr. 061

(1774).

63. SONDA A, US 5, �OV 1179:A. 1183:A. 1188:A; frammento di orlo, 7 frammenti di �orpo di �oppa �arenata; orlo verti�ale; �erami�a grigia

�on lustro, di argilla depurata; diametro dell’or-lo: 60mm; dimensioni: 67mm x 78mm; de�ora-zione: 3 file di de�orazioni a rotella (Atlante ��, Pl. C��, 4 de�orazioni 5m); Cfr.: Atlante �� Tipo 2/248, Pl. XC��, 9; datazione: età augustea-tibe-riana; produzione: �talia settentrionale; Greene,

1979 Fig. 33, 3.

64. SONDA A, US 5, �OV 1173:A; frammento di orlo; orlo verti�ale; �erami�a grigia �on lustro, di argilla depurata; diametro dell’orlo: 60mm;

dimensioni: 30mm x 31mm; de�orazione: de�o-razione a ghirlanda (Cfr.Marabini Moevs, 1973, Pl. 41, 380. 382. 383); nastro a tre righe, �ir�ola-re, sottile; Cfr.: Marabini Moevs, 1973; datazio-

ne: primo �uarto – fine � se�. AD; produzione: Etruria(?).

65. SONDA A, US 5, �OV 1244:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 25mm x 13mm; de�orazione: punti-ni barbotine(?); probabilmente appartenente allo

stesso oggetto �ontr. 064 (1773).

66. SONDA A, US 5, �OV 1178:A; 3 frammenti d’orlo, 2 frammenti di �orpo di �oppa �arenata

(Mayet X�X); orlo verti�ale; �erami�a grigia �on lustro, di argilla depurata; diametro dell’orlo:

50mm; dimensioni: 27mm x 83mm; de�orazio-ne: a pigna (Cfr. Atlante ��, Pl. CV���, 15 de�ora-zione 340) Cfr.: Atlante ��, Pl. XCV���, 3(?) Tipo

2/240; datazione: età augustea-tiberiana; produ-zione: �talia settentrionale.

67. SONDA A, US 5, �OV 1176:A; frammento di orlo; orlo verti�ale; �erami�a grigia �on lustro,

di argilla depurata; dimensioni: 28mm x 25mm; de�orazione: almeno tre file di de�orazione a rotella (Atlante ��, Pl. C��, 4 de�orazione 5m).

68. SONDA A, US 5, �OV 1175:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 16mm x 33mm; de�ora-zione: almeno due file di de�orazione a rotella

(Atlante ��, Pl. C��, 4 de�orazione 5m).

Page 56: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

69. SONDA A, SJ 5, �OV 1178:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 32 mm x 44 mm; ukras: najmanje 2 reda izvedena kotačićem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m).

70. SONDA A, SJ 5, �OV 1181:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 46 mm x 53 mm; ukras: 3 reda izvedena kotačićem (Atlante ��, Pl. C��, 4 ukras 5m).

71. SONDA A, SJ 5, �OV 1177:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer na lomu: 60 mm; dimenzije: 35 mm x 52 mm; glede oblika, vidi 063 (1179).

72. SONDA A, SJ 5, �OV 1184:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 49 mm x 57 mm.

73. SONDA A, SJ 5, �OV 1185:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 46 mm x 49 mm.

74. SONDA A, SJ 5, �OV 1186:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 33 mm x 24 mm.

75. SONDA A, SJ 5, �OV 1187:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 31 mm x 18 mm.

76. SONDA A, SJ 5, �OV 1189:A; ulomak tijela; siva keramika od fino pročišćene gline; dimenzije: 34 mm x 34 mm.

77. SONDA A, SJ 5, �OV 1180:A; ulomak dna, 4 ulomka tijela polukružne zdjele (?) (Moevs XXXV�(?)); siva keramika od fino pročišćene gline; promjer dna: 38 mm; najveći sačuvani promjer: 91 mm; najveća sačuvana visina: 30 mm; usp.: Marabini Moevs, 1973, Pl. 36, 324.; data�ija: tiberijevsko i rano klaudijevsko razdoblje; proizvodnja: �talija.

78. SONDA A, SJ 5, �OV 1196:A; ulomak dna; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer oboda: 30 mm; dimenzije: 10 mm x 32 mm.

79. SONDA A, SJ 5, �OV 1197:A; ulomak dna; siva keramika od fino pročišćene gline; promjer dna: oko 20 mm; dimenzije: 11 mm x 23 mm.

80. SONDA A, SJ 5, �OV 1217:A; ulomak tijela; siva keramika od srednje pročišćene gline; dimenzije: 44 mm x 42 mm; ukras: snop valovitih češljastih linija (usp. Atlante ��, Pl. C�, 7 ukras 216); okomiti žlijeb; usp.: informa�ije dobivene od E. S�hindler-Kaudelka; data�ija: 1.st.; proizvodnja: (južni) Norik.

69. SONDA A, US 5, �OV 1178:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 32mm x 44mm; de�ora-zione: almeno due file di de�orazione a rotella

(Atlante ��, Pl. C��, 4 de�orazione 5m).

70. SONDA A, US 5, �OV 1181:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 46mm x 53mm; de�ora-zione: 3 file di de�orazioni a rotella (Atlante ��,

Pl. C��, 4 de�orazione 5m).

71. SONDA A, US 5, �OV 1177:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; diametro del punto di rottura: 60mm; dimensioni: 35mm x 52mm; per la forma vedi

063 (1179).

72. SONDA A, US 5, �OV 1184:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 49mm x 57mm.

73. SONDA A, US 5, �OV 1185:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 46mm x 49mm.

74. SONDA A, US 5, �OV 1186:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 33mm x 24mm.

75. SONDA A, US 5, �OV 1187:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 31mm x 18mm.

76. SONDA A, US 5, �OV 1189:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; dimensioni: 34mm x 34mm.

77. SONDA A, US 5, �OV 1180:A; frammento di fondo, 4 frammenti di �orpo di s�odella semi�ir-�olare (?) (Moevs XXXV�(?); �erami�a grigia �on

lustro, di argilla depurata; diametro del fondo: 38mm; diametro massimo �he si è �onservato:

91mm.; altezza massima del frammento: 30mm; Cfr.: Marabini Moevs, 1973, Pl. 36, 324. datazio-

ne: età tiberiana – prima età �laudiana; produ-zione:�talia.

78. SONDA A, US 5, �OV 1196:A; frammento di fondo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; diametro dell’orlo: 30mm; dimensioni: 10mm x 32mm.

79. SONDA A, US 5, �OV 1197:A; frammento di fondo; �erami�a grigia �on lustro, di argilla

depurata; diametro del fondo: �a. 20mm; dimen-sioni: 11mm x 23mm.

80. SONDA A, US 5, �OV 1217:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla semidepurata;

dimensioni: 44mm x 42mm; de�orazione: fas�io di linee ondulate e pettine (Cfr. Atlante ��, Pl. C�, 7 de�orazione 216); s�analatura verti�ale; Cfr.: su gentile informazione di E. S�hindler-

Kaudelka; datazione: � se�. AD; produzione: No-ri�o (meridionale).

Page 57: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�6

81. SONDA A, SJ 5, �OV 1238:A; ulomak tijela; siva keramika; dimenzije: 40 mm x 35 mm.

82. SONDA A, SJ 5, �OV 1241:A; ulomak tijela; siva keramika; dimenzije: 25 mm x 28 mm.

83. SONDA A, SJ 5, �OV 1246:A; ulomak tijela; siva keramika; dimenzije: 13 mm x 12 mm.

84. SONDA A, SJ 5, �OV 1247:A; ulomak tijela; siva keramika; dimenzije: 13 mm x 12 mm; možda pripada istom predmetu kao 083 (1246).

85. SONDA A, SJ 5, �OV 1252:A; ulomak tijela; siva keramika; dimenzije: 13 mm x 24 mm; možda pripada istom predmetu kao 083 (1246).

86. SONDA A, SJ 5, �OV 1254:A; ulomak tijela; siva keramika; dimenzije: 28 mm x 31 mm; ukras: grafitni(?).

Građevinski materijal1. SONDA A, SJ 2, �OV 1302:AUlomak tegule iz dobro pečene narančaste gline s nepotpunim pečatom [L]FVLLON�. 20 x 100 x 70 mm.

Ostali nalazi1. SONDA A, SJ 5, �OV 1342:AObod tanke tamnoplave staklene zdjeli�e. 50 x 10 mm.

2. SONDA A, SJ 2, �OV 1361:ADno kvadratične bo�e zelenkastoga stakla. 85 x 60 mm. Vjerojatno pripadajući dio kat. 1362.

3. SONDA A, SJ 2, �OV 1362:ADno kvadratične bo�e zelenkastoga stakla. 25 x 30 mm. Vjerojatno pripadajući dio kat. 1361.

4 SONDA A, SJ 5, �OV 1371:ADio svijetloplavozelenkaste staklene posude s okomitim utorima. 16 x 33 mm.

5. SONDA A, SJ 5, �OV 1372:ADno svijetloplavkaste staklene posudi�e. 23 x 46 mm.

6. SONDA A, SJ 5, �OV 1373:ADio oboda svijetlozelenkaste staklene posudi�e. 10 x 24 mm.

81. SONDA A, US 5, �OV 1238:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 40mm x 35mm.

82. SONDA A, US 5, �OV 1241:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 25mm x 28mm.

83. SONDA A, US 5, �OV 1246:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 13mm x 12mm.

84. SONDA A, US 5, �OV 1247:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 13mm x 12mm; probabilmente ap-partiene all’oggetto �ontr. 083 (1246).

85. SONDA A, US 5, �OV 1252:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 13mm x 24mm; probabile apparte-nenza all’oggetto �ontr. 083 (1246).

86. SONDA A, US 5, �OV 1254:A; frammento di �orpo; �erami�a grigia di argilla depurata;

dimensioni: 28mm x 31mm; de�orazione: a graf-fito(?).

Materiale edile1. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1302:AFrammento di tegola di argilla aran�ione

di buona �ottura �on mar�hio in�ompleto [L]FVLLON�. Dimensioni 20 x 100 x 70 mm.

Altri reperti1. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1342:A

Orlo di una �iotola di vetro di �olore blu s�uro. Dimensioni 50 x 10 mm.

2. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1361:AFondo di bottiglia �uadrata in vetro verdognolo.

Dimensioni 85 x 60 mm. Probabilmente parte appartenente al reperto �at. 1362.

3. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1362:AFondo di bottiglia �uadrata in vetro verdognolo. Dimensioni 25 x 30 mm. Probabilmente appar-

tenente al reperto �at. 1361.

4 SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1371:AParte di un re�ipiente di vetro di �olore azzurro

verdognolo �on s�analature verti�ali. Dimensio-ni 16 x 33 mm.

5. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1372:AFondo di un pi��olo re�ipiente di �olore azzurro

�hiaro. Dimensioni 23 x 46 mm.

6. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1373:AParte dell’orlo di un pi��olo re�ipiente di �olor

verdognolo �hiaro. Dimensioni 10 x 24 mm.

Page 58: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

7. SONDA A, SJ 5, �OV 1374:ADio dna svijetlozelene staklene četvrtaste bo�e. 23 x 42 mm.

8. SONDA A, SJ 5, �OV 1368:ABrončani kovani čavao. 49 mm.

9. SONDA A, SJ 5, �OV 1369:ABrončani predmet nepoznate namjene. 104 mm.

10. SONDA A, SJ 5, �OV 1370:ADio željeznoga kovanog čavla. 50 mm.

11. SONDA A, SJ 2, �OV 1311:AKuglasti keramički uteg žute gline. 40 x 30 mm.

12. SONDA A, SJ 2, �OV 1312:AKuglasti keramički uteg sive, slabo pečene gline. 37 x 21 mm.

13. SONDA A, SJ 2, �OV 1313:AKuglasti keramički uteg svijetlonarančaste gline. 35 x 25 mm.

14. SONDA A, SJ 2, �OV 1314:AKuglasti keramički uteg svijetlonarančaste gline. 35 x 22 mm.

15. SONDA A, SJ 2, �OV 1315:AKuglasti keramički uteg svijetlonarančaste gline. 32 x 20 mm.

16. SONDA A, SJ 2, �OV 1316:AKuglasti keramički uteg svijetlonarančaste gline. 35 x 22 mm.

17. SONDA A, SJ 2, �OV 1317:AKuglasti keramički uteg sive, slabo pečene gline. 37 x 25 mm.

18. SONDA A, SJ 5, �OV 1334:AKeramički uteg za ribarsku mrežu, narančaste, dobro pečene gline. 35 x 25 mm.

19. SONDA A, SJ 5, �OV 1335:AKeramički uteg za ribarsku mrežu, sive loše pečene gline. 32 x 20 mm.

20. SONDA A, SJ 5, �OV 1336:AKeramički uteg za ribarsku mrežu, narančaste, dobro pečene gline. 37 x 24 mm.

21. SONDA A, SJ 5, �OV 1337:AKeramički uteg za ribarsku mrežu, narančaste, dobro pečene gline. 1337 x 30 mm.

7. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1374:AParte del fondo di una bottiglia di vetro �ua-

drata di �olor verde �hiaro. Dimensioni 23 x 42 mm.

8. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1368:AChiodo di bronzo battuto delle dimensioni di

49 mm.

9. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1369:AOggetto di bronzo di uso s�onos�iuto delle di-

mensioni di 104 mm.

10. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1370:AParte di un �hiodo di ferro batturo delle dimen-

sioni di 50 mm.

11. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1311:APeso sferi�o di �erami�a di argilla gialla. Dimen-

sioni 40 x 30 mm.

12. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1312:APeso sferi�o di �erami�a di argilla grigia, di pes-

sima �ottura. Dimensioni 37 x 21 mm.

13. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1313:APeso sferi�o di �erami�a di argilla aran�ione

�hiaro. Dimensioni 35 x 25 mm.

14. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1314:APeso sferi�o di �erami�a di argilla aran�ione

�hiaro. Dimensioni 35 x 22 mm.

15. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1315:APeso sferi�o di �erami�a di argilla aran�ione

�hiaro. Dimensioni 32 x 20 mm.

16. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1316:APeso sferi�o di �erami�a di argilla aran�ione

�hiaro. Dimensioni 35 x 22 mm.

17. SONDA A, ST�ATO SJ 2, �OV 1317:APeso sferi�o di �erami�a di �olor grigio, di pessi-

ma �ottura. Dimensioni 37 x 25 mm.

18. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1334:APeso di �erami�a per rete da pes�a, di �olor

aran�ione, di ottima �ottura. Dimensione 35 x 25 mm.

19. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1335:APeso di �erami�a per rete da pes�a, di �olor gri-

gio, di pessima �ottura. Dimensioni 32 x 20 mm.

20. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1336:APeso di �erami�a per rete da pes�a, di �olor

aran�ione, di ottima �ottura. Dimensioni 37 x 24 mm.

21. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1337:APeso di �erami�a per rete da pes�a, di �olor

aran�ione, di ottima �ottura. Dimensioni1337 x 30 mm.

Page 59: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

22. SONDA A, SJ 5, �OV 1338:AKeramički uteg za ribarsku mrežu, sive loše pečene gline. 35 x 23 mm.

23. SONDA A, SJ 5, �OV 1339:AKeramički uteg za ribarsku mrežu, narančaste, dobro pečene gline. 35 x 23 mm.

24. SONDA A, SJ 5, �OV 1340:APrepaljeni blok gline, možda dio peći. 120 x 80 mm.

Srednjovjekovni i novovjekovni nalazi

Srednjovjekovna i novovjekovna keramika (Josip Višnjić)

1. Slučajni nalaz, �OV 1375:A Zaobljena ručki�a kotlića s rupom u sredini. Smeđa, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 8,4 x 5,8 �m, debljina stijenke 0,6 �m, promjer rupe 1 �m.

2. Slučajni nalaz, �OV 1376:A �učki�a kotlića s rupom u sredini. Smeđa, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 11,8 x 6,5 �m, debljina stijenke 1,2 �m, promjer rupe 1,2 �m.

3. Slučajni nalaz, �OV 1377:A Snažno izvijeni obod zdjele. U presjeku trokutast. Na vanjskoj se stijen�i nalazi niz većih udubljenja koji se protežu horizontalno, u pravilnim razma�ima ispod oboda. �spod njih se nalaze dvije paralelne horizontalne urezane �rte. Narančasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 11,2 x 6,6 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer oboda 34 �m.

4. Slučajni nalaz, �OV 1378:A Ulomak oboda kotla. �z oboda se ukoso prema gore odvaja priljubni�a većih dimenzija. Smeđa, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 11,4 x 5,8 �m, debljina stjenke 0,3 �m, promjer oboda 30 �m.

5. Slučajni nalaz, �OV 1379:A Zadebljani obod lon�a. U presjeku trokutast. �spod oboda se nalazi jezičasta ručki�a s valovitim završetkom. Narančasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 11,2 x 10,8 �m, debljina stjenke 0,8 �m, promjer oboda 34,4 �m.

6. Slučajni nalaz, �OV 1380:A Ulomak izduženoj i lagano izvijenoga nenaglašenog oboda trbušastog lon�a. Crvenkasta, porozna glina s malo primjesa. Sačuvane dimenzije 11,2 x 9,4 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 20 �m.

22. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1338:APeso di �erami�a per rete da pes�a, di �olor gri-

gio, di pessima �ottura. Dimensioni 35 x 23 mm.

23. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1339:APeso di �erami�a per rete da pes�a, di �olor

aran�ione, di ottima �ottura. Dimensioni 35 x 23 mm.

24. SONDA A, ST�ATO SJ 5, �OV 1340:APezzo bru�iato di argilla, forse parte di una for-

na�e. Dimensioni 120 x 80 mm.

Reperti del Medio evo e età postmedievale

Ceramica del Medio evo e età postmedievale (Josip Višnjić)

1. �eperto �asuale, �OV 1375:AMani�o arrotondato di �aldaino �on un bu�o

nel �entro. Argilla marrone ben depurata e �on-servata. Dimensioni 8,4 x 5,8 �m, spessore della

parete 0,6 �m, diametro del bu�o 1 �m.

2. �eperto �asuale, �OV 1376:AMani�o arrotondato di �aldaino �on un bu�o nel

�entro. Argilla marrone ben depurata e �onser-vata. Dimensioni 11,8 x 6,5 �m, spessore della

parete 1,2 �m, diametro del bu�o 1,2 �m.

3. �eperto �asuale, �OV 1377:AOrlo di anfora ben attor�igliato di sezione trian-

golare. Sulla parete esterna �i sono evidenti in-�avature �he si estendono orizzontalmente a di-stanza regolare sotto l’orlo. Al di sotto di �uesti �i sono due linee parallele orizzontali intagliate. L’argilla è aran�ione, ben depurata e �onservata. Dimensioni 11,2 x 6,6 �m, spessore della parete

0,5 �m, diametro dell’orlo 34 �m.

4. �eperto �asuale, �OV 1378:A Frammento dell’orlo di un �aldaino. Dall’orlo verso l’alto si separa un elemento atta��ato di dimensioni maggiori. L’argilla è marrone, ben depurata e �onservata. Dimensioni 11,4 x 5,8

�m, spessore della parete 0,3 �m, diametro del-l’orlo 30 �m.

5. �eperto �asuale, �OV 1379:AOrlo ingrossato di una pentola di sezione trian-

golare. Sotto l’orlo �’è il mani�o a linguetta �on l’estremità ondulata. L’argilla è aran�ione,

�onservata. Dimensioni 11,2 x 10,8 �m, spessore della parete 0,8 �m, diametro dell’orlo 34,4 �m.

6. �eperto �asuale, �OV 1380:A Frammento di un orlo allungato e lievemente attor�igliato di una pentola pan�iuta. L’argilla

è rossi��ia, porosa �on po�he misture. Conser-vato. Dimensioni 11,2 x 9,4 �m, spessore della

parete 0,6 �m, diametro dell’orlo 20 �m.

Page 60: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

7. Slučajni nalaz, �OV 1381:A Ulomak oboda, dijela trbuha te trakaste ručki�e vrčića. Obod je nenaglašen. Crvenkasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 8 x 5,3 �m, debljina stjenke �m, promjer oboda 10,5 �m.

8. Slučajni nalaz, �OV 1382:A Ulomak čaše? valjkastog oblika, ravnog dna, nenaglašenog oboda. Narančasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 7,8 x 5 �m, visina posude 7,8 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 15,3 �m.

9. Slučajni nalaz, �OV 1383:A Ulomak profiliranog oboda i stijenke trbušastog lon�a. Na trbuhu se o�rtava trag ručki�e. Crvena, dobro pročišćena glina, prozirna glazura s unutrašnje strane i na vanjskoj strani oboda. �nvetriata. Sačuvane dimenzije 11,5 x 8,6 �m, debljina stjenke 0,25 �m, promjer oboda 10,8 �m.

10. Slučajni nalaz, �OV 1384:A Ulomak nenaglašenoga oboda i stijenke trbušastog lončića. �spod oboda se nalazi trakasta ručki�a. Crvena, dobro pročišćena glina, prozirna glazura s unutrašnje i vanjske strane. �nvetriata. Sačuvane dimenzije 5,5 x 4,3 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 11,2 �m.

11. Slučajni nalaz, �OV 1385:A Ulomak plitke tave okomite stijenke i ravnog dna. Obod je lagano zadebljan. Crvena, dobro pročišćena glina, prozirna glazura s unutrašnje i vanjske strane. �nvetriata. Sačuvane dimenzije 10,4 x 4,3 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer oboda 11,7 �m.

12. Slučajni nalaz, �OV 1386:A Ulomak tave tankih stijenki s reljfno izvedenim rebrom ispod oboda. Crvena, dobro pročišćena glina, prozirna glazura s unutrašnje strane. �nvetriata. Sačuvane dimenzije 8,8 x 6,9 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 19 �m.

13. Slučajni nalaz, �OV 1387:A Paličasta šuplja ručka i dio oboda tave. Crvena, dobro pročišćena glina, prozirna glazura s unutrašnje strane tave. �nvetriata. Dužina ručke 4 �m, promjer ručke 3,4 �m.

14. Slučajni nalaz, �OV 1388:A Paličasta šuplja ručka i dio oboda tave. Crvena, dobro pročišćena glina, prozirna glazura s unutrašnje strane tave i ručki. �nvetriata. Dužina ručke 6 �m, promjer ručke 4 �m.

7. �eperto �asuale, �OV 1381:AFrammento dell’orlo, di parte del �orpo e del

mani�o a nastro di una bro��hetta. L’orlo non è rilevante. L’argilla è rossi��ia, ben depurata

e �onservata. Dimensioni 8 x 5,3 �m, spessore della parete �m, diametro dell’orlo 10,5 �m.

8. �eperto �asuale, �OV 1382:AFrammento di bi��hiere? di forma �ilindri�a,

fondo piatto e orlo evidente. L’argilla è aran�io-ne, ben depurata e �onservata. Dimensioni 7,8 x 5 �m, altezza del re�ipiente 7,8 �m, spessore del-

la parete 0,6 �m, diametro dell’orlo 15,3 �m.

9. �eperto �asuale, �OV 1383:AFrammento di un orlo profilato e delle pareti

di una pentola pan�iuta. Sul �orpo si notano le tra��e del mani�o. L’argilla è rossa, ben depura-ta, dalla parte interna ed esterna, in prossimità

dell’orlo, �’è una spalmatura. �nvetriata. Dimen-sioni 11,5 x 8,6 �m, spessore della parete 0,25

�m, diametro dell’orlo 10,8 �m.

10. �eperto �asuale, �OV 1384:AFrammento dell’orlo e delle pareti di un pento-

lino pan�iuto. Sotto l’orlo �’è il mani�o a nastro. L’argilla è rossa, ben depurata, smaltata dalla

parte interna ed esterna. �nvetriata. Dimensioni 5,5 x 4,3 �m, spessore della parete 0,4 �m, dia-

metro dell’orlo 11,2 �m.

11. �eperto �asuale, �OV 1385:AFrammento di un tegame basso a fondo piatto. L’orlo è lievemente ingrossato. L’argilla è rossa,

ben depurata, smaltato dalla parte interna ed esterna. �nvetriata. Dimensioni 10,4 x 4,3 �m,

spessore della parete 0,5 �m, diametro dell’orlo 11,7 �m.

12. �eperto �asuale, �OV 1386:AFrammento di un tegame �on pareti sottili �on una stris�ia eseguita a rilievo sotto l’orlo. L’ar-

gilla è rossa, ben depurata, lo smalto, dalla parte interna, è trasparente. �nvetriata. Dimensioni 8,8 x 6,9 �m, spessore della parete 0,4 �m, dia-

metro dell’orlo 19 �m.

13. �eperto �asuale, �OV 1387:AMani�o �avo a baston�ino e parte dell’orlo di un tegame. L’argilla è rossa, ben depurata, lo smalto

dalla parte interna è trasparente. �nvetriata. Lunghezza del mani�o 4 �m, diametro del ma-

ni�o 3,4 �m.

14. �eperto �asuale, �OV 1388:AMani�o �avo a baston�ino e parte dell’orlo di un tegame. L’argilla è rossa, ben depurata, lo smalto

dalla parte interna e sul mani�o è trasparente. �nvetriata. Lunghezza del mani�o 6 �m, diame-

tro del mani�o 4 �m.

Page 61: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

60

15. Slučajni nalaz, �OV 1389:A Djelomično sačuvana posuda s narebrenim vanjskim plaštem. Crvena, dobro pročišćena glina, smeđa glazura s vanjske strane. Invetriata nera. Sačuvane dimenzije 7,4 x 5,7 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer dna 4,4 �m.

16. Slučajni nalaz, �OV 1390:A Ulomak zdjeli�e bikoničnoga oblika s lagano zadebljanim obodom. Crvena, dobro pročišćena glina, engoba i zelena glazura s unutrašnje strane. Engobirana keramika. Sačuvane dimenzije 8,2 x 4,1 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 22,6 �m.

17. Slučajni nalaz, �OV 1391:A Ulomak zdjeli�e poluloptastoga oblika s nenaglašenim obodom i prstenastim dnom. Crvena, dobro pročišćena glina, engoba i zelena glazura s unutrašnje i vanjske strane do dna. U unutrašnjosti otisak trokrakoga podloška. Engobirana keramika. Sačuvane dimenzije 8,5 x 6,7 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer oboda 10,5 �m, promjer dna 4,6 �m, visina posude 5,7 �m.

18. Slučajni nalaz, �OV 1392:A Ulomak zdjeli�e poluloptastog oblika s nenaglašenim obodom i prstenastim dnom. Crvena, dobro pročišćena glina, engoba i prozirna glazura s unutrašnje i vanjske strane. Engobirana keramika. Sačuvane dimenzije 10 x 6,8 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 13 �m, promjer dna 5,4 �m, visina posude 6,2 �m.

19. Slučajni nalaz, �OV 1393:A Ulomak zdjeli�e poluloptastoga oblika s nenaglašenim obodom i prstenastim dnom. Crvena, dobro pročišćena glina, engoba i prozirna glazura s unutrašnje i vanjske strane. Na svijetloj podlozi je ukras zelenih mrlja. Engobirana slikana keramika. Sačuvane dimenzije 9,8 x 9,5 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 10,9 �m, promjer dna 4,8 �m, visina posude 5,2.

20. Slučajni nalaz, �OV 1394:A Ulomak dna zdjeli�e s prstenastom nogom. Crvena, dobro pročišćena glina, engoba i prozirna glazura s unutrašnje i vanjske strane. Na svijetloj podlozi je ukras plavih mrlja. Engobirana slikana keramika.Sačuvane dimenzije 8,2 x 7 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer dna 4,9 �m.

21. Slučajni nalaz, �OV 1395:A Ulomak lagano zadebljanoga oboda zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina, engoba i prozirna glazura s unutrašnje strane. Na svijetloj podlozi mrežasti je ukras izveden zelenom bojom. Engobirana slikana keramika. Sačuvane dimenzije 5,3 x 5 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 11 �m.

15. �eperto �asuale, �OV 1389:A�e�ipiente parzialmente �onservato �on �oper-tura esterna a �oste. L’argilla è rossa, ben depu-

rata, lo smalto dalla parte esterna è marrone. Invetriata nera. Dimensioni 7,4 x 5,7 �m, spes-sore della parete 0,4 �m, diametro dna 4,4 �m.

16. �eperto �asuale, �OV 1390:AFrammento di una �iotola a forma bi�oni�a �on orlo lievemente ingrossato. L’argilla è rossa, ben depurata, ingobbio e smaltatura verde dalla par-te interna Cerami�a ingobbiata. Dimensioni 8,2 x 4,1 �m, spessore della parete 0,4 �m, diametro

dell’orlo 22,6 �m.

17. �eperto �asuale, �OV 1391:AFrammento di una �iotola di forma semisferi�a

�on orlo evidente e fondo anulare. L’argilla è rossa, ben depurata, ingobbio e smalto verde

dalla parte esterna ed interna fino al fondo. Nella parte interna �’è il segno di un supporto a tre piedi. Cerami�a ingobbiata. Dimensioni 8,5

x 6,7 �m, spessore della parete 0,5 �m, diametro dell’orlo 10,5 �m, diametro dna 4,6 �m, altezza

della terrina 5,7 �m.

18. �eperto �asuale, �OV 1392:AFrammento di una �iotola di forma semisferi�a

�on orlo evidente e fondo anulare. L’argilla è ros-sa, ben depurata, ingobbio e smalto verde dalla parte esterna ed interna. Cerami�a ingobbiata.

Dimensioni 10 x 6,8 �m, spessore della parete 0,6 �m, diametro dell’orlo 13 �m, diametro del

fondo 5,4 �m, altezza della �iotola 6,2 �m.

19. �eperto �asuale, �OV 1393:AFrammento di una �iotola di forma semisferi�a

�on orlo evidente e fondo anulare. L’argilla è ros-sa, ben depurata, ingobbio e smalto trasparente dalla parte esterna ed interna. Sul fondo �hiaro

�’è una de�orazione �on �hiazze verdi Cerami�a ingobbiata e dipinta. Dimensioni 9,8 x 9,5 �m,

spessore della parete 0,4 �m, diametro dell’orlo 10,9 �m, diametro del fondo 4,8 �m, altezza 5,2.

20. �eperto �asuale, �OV 1394:AFrammento di una �iotola �on piede anulare.

L’argilla è rossa, ben depurata, ingobbio e smalto trasparente dalla parte interna ed esterna. Sul

fondo �hiaro �’è la una de�orazione �on �hiazze azzurre. Cerami�a ingobbiata dipinta. Dimen-sioni 8,2 x 7 �m, spessore della parete 0,6 �m,

diametro del fondo 4,9 �m.

21. �eperto �asuale, �OV 1395:AFrammento dell’orlo lievemente ingrossato di una �iotola. L’argilla è rossa, ben depurata, in-

gobbio e smalto trasparente dalla parte interna. Sul fondo �hiaro �’è una de�orazione a rete di �olor verde. Cerami�a ingobbiata dipinta. Di-mensioni 5,3 x 5 �m, spessore della parete 0,4

�m, diametro dell’orlo 11 �m.

Page 62: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

61

22. SONDA B, SJ 3, �OV 1396:A Ulomak dna posude otvorene forme s prstenastim dnom. Crvena, dobro pročišćena glina, engob, zelena glazura i vegetabilni ukras s unutrašnje strane. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 18 x 13,2 �m, debljina stjenke 1,2 �m, promjer dna 9,7 �m.

23. Slučajni nalaz, �OV 1397:A Ulomak oboda bikonične zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra a nastro spezzato traka, �rtež dopunjen oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 4,9 x 3,2 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 14 �m.

24. Slučajni nalaz, �OV 1398:A Ulomak lagano izvijenoga oboda zdjele. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra a dentalna traka, �rtež dopunjen oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 13,2 x 6,4 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 25,2 �m.

25. Slučajni nalaz, �OV 1399:A �ekonstruirana zdjela nenaglašenoga oboda na prstenastoj nozi. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je prikazan motiv Golgote, okružen spirali�ama te otisak trokrakoga podloška. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Visina posude 5 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 12,2 �m, promjer dna 4,4 �m.

26. Slučajni nalaz, �OV 1400:A Ulomak stijenke zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je prikazan motiv Golgote, �rtež dopunjen oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 6,3 x 4 �m, debljina stijenke 0,5 �m.

27. Slučajni nalaz, �OV 1401:A Ulomak dna posude otvorene forme na prstenastoj nozi. Crvena, dobro pročišćena glina s prozirnom glazurom. Na engobiranoj podlozi je stilizirani geometrijsko-vegetabilni ukras rađen šiljkom i širokom tupom alatkom. Glazura i engoba iznutra. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 8,1 x 5,6 �m, debljina stjenke 0,7 �m, promjer dna 6 �m.

28. Slučajni nalaz, �OV 1402:A Ulomak dna posude otvorene forme na prstenastoj nozi. Crvena, dobro pročišćena glina sa žućkastosmeđom glazurom. Na engobiranoj podlozi je urezana godina 1622. Glazura i engoba iznutra. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 11 x 6,6 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer dna 6 �m.

22. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1396:A Frammento del fondo di un re�ipiente di forma aperta �on fondo anulare. L’argilla è rossa, ben

depurata, ingobbio, smalto verde e de�orazione vegetale dalla parte interna. Cerami�a in�isa.

Dimensioni 18 x 13,2 �m, spessore della parete 1,2 �m, diametro del fondo 9,7 �m.

23. �eperto �asuale, �OV 1397:AFrammento dell’orlo di una �iotola bi�oni�a.

L’argilla è rossa, ben depurata. Nella parte in-terna �’è una de�orazione a nastro spezzato, il disegno è dipinto �on �olore o�ra e verde.

Spalmatura ed ingobbio dalla parte interna ed esterna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 4,9 x 3,2

�m, spessore della parete 0,6 �m, diametro del-l’orlo 14 �m.

24. �eperto �asuale, �OV 1398:AFrammento dell’orlo lievemente attor�igliato

di una �iotola. L’argilla è rossa, ben depurata. Nella parte interna �’è un nastro dentato il �ui disegno e dipinto in o�ra e verde. Dalla parte

interna è smaltato ed ingobbiato. Cerami�a in�isa. Dimensioni 13,2 x 6,4 �m, spessore della

parete 0,4 �m, diametro dell’orlo 25,2 �m.

25. �eperto �asuale, �OV 1399:ACiotola ri�ostruita �on orlo non a��entuato su

piede anulare. L’argilla è rossa, ben depurata. Nella parte interna è raffigurato il motivo del

Golgota, �ir�ondato da pi��ole spirali e presenta segni del sostegno a tre piedi. Smalto ed ingob-

bio dalla parte esterna ed interna. Cerami�a in�isa. Altezza della �iotola 5 �m, spessore della

parete 0,6 �m, diametro dell’orlo 12,2 �m, dia-metro del fondo 4,4 �m.

26. �eperto �asuale, �OV 1400:AFrammento della parete di una �iotola. L’argil-

la è rossa, ben depurata. Nella parte interna è raffigurato il motivo del Golgota. Smalto ed in-

gobbio sulla parte interna ed esterna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 6,3 x 4 �m, spessore della

parete 0,5 �m.

27. �eperto �asuale, �OV 1401:AFrammento di un re�ipiente di forma aperta su piede anulare. L’argilla è rossa, �on smalto tra-sparente. Sul fondo ingobbiato è stilizzata una de�orazione geometri�o-vegetale eseguita �on

punteruolo e �on un largo arnese spuntato. Dal-la parte interna è smaltato ed ingobbiato. Cera-mi�a in�isa. Dimensioni 8,1 x 5,6 �m, spessore

della parete 0,7 �m, diametro del fondo 6 �m.

28. �eperto �asuale, �OV 1402:AFrammento del fondo di un re�ipiente di forma

aperta su piede anulare. L’argilla è rossa, ben depurata, �on smalto giallo marrone. Sul fondo

ingobbiato è in�iso l’anno 1622. All’interno smalto ed ingobbio. Cerami�a in�isa. Dimen-

sioni 11 x 6,6 �m, spessore della parete 0,5 �m, diametro del fondo 6 �m.

Page 63: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

62

29. Slučajni nalaz, �OV 1403:A Ulomak zadebljanog oboda zdjele. Crvena, dobro pročišćena glina sa zelenom glazurom. Na engobiranoj podlozi na obodu se nalazi dentalna traka ispod koje se nalazi vegetabilni ukras. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 9,8 x 4,8 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 26,1 �m.

30. Slučajni nalaz, �OV 1404:A Ulomak oboda posude otvorene forme. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je geometrijska dekora�ija rađena graviranjem i tehnikom sniženoga dna. Doslikavanje oker, zelenom i plavom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 8 x 5,1 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 22,4 �m.

31. SONDA B, SJ 3, �OV 1405:A Ulomak stijenke posude. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je geometrijska dekora�ija rađena graviranjem i tehnikom sniženoga dna. Doslikavanje oker, zelenom i plavom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 8,7 x 5,9 �m, debljina stijenke 0,5 �m.

32. Slučajni nalaz, �OV 1406:A Ulomak stijenke vrča. Crvena, dobro pročišćena glina. �zvana je geometrijska dekora�ija rađena graviranjem i tehnikom sniženoga dna. Doslikavanje oker, zelenom i plavom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 10 x 6,6 �m, debljina stijenke 0,8 �m.

33. Slučajni nalaz, �OV 1407:A Ulomak stijenke vrča. Crvena, dobro pročišćena glina. �zvana je prikaz pti�e rađen graviranjem i tehnikom sniženog dna. Doslikavanje oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika.Sačuvane dimenzije 9,3 x 6 �m, debljina stijenke 0,5 �m.

34. Slučajni nalaz, �OV 1408:A Ulomak plitkoga tanjura na prstenastoj nozi. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je ukrašen vegetabilnim ornamentima. Doslikavanje oker, zelenom i plavom bojom. Glazura i engoba iznutra. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 13,8 x 10,1 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer dna 5,6 �m.

35. Slučajni nalaz, �OV 1409:A Ulomak plitkoga tanjura na prstenastoj nozi. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je ukrašen vegetabilnim ornamentima. Doslikavanje oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 12,8 x 12 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer dna 8 �m.

29. �eperto �asuale, �OV 1403:AFrammento del labbro ingrossato di una �iotola. L’argilla è rossa, ben depurata, �on smalto verde. Sull’orlo del fondo ingobbiato �’è un nastro den-tato, sotto il �uale �’è una de�orazione vegetale.

Smalto e ingobbio dalla parte interna ed ester-na. Cerami�a in�isa. Dimensioni 9,8 x 4,8 �m,

spessore della parete 0,6 �m, diametro dell’orlo 26,1 �m.

30. �eperto �asuale, �OV 1404:AFrammento dell’orlo di una �iotola di forma aperta. L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla

parte interna �’è una de�orazione geometri�a eseguita �on in�isione e �on la te�ni�a del fondo

abbassato. È dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e ingobbio dalla parte esterna ed inter-

na. Cerami�a in�isa. Dimensioni 8 x 5,1 �m, spessore della parete 0,4 �m, diametro dell’orlo

22,4 �m.

31. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1405:A Frammento della parete di una �iotola. L’argilla

è rossa, ben depurata. Dalla parte interna �’è una de�orazione geometri�a eseguita �on in-

�isione e �on la te�ni�a del fondo abbassato. È dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e in-

gobbio dalla parte esterna ed interna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 8,7 x 5,9 �m, spessore della

parete 0,5 �m.

32. �eperto �asuale, �OV 1406:AFrammento della parete di una bro��a. L’argilla

è rossa, ben depurata. Dalla parte interna �’è una de�orazione geometri�a eseguita �on in-

�isione e �on la te�ni�a del fondo abbassato. È dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e in-

gobbio dalla parte esterna ed interna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 10 x 6,6 �m, spessore della

parete 0,8 �m.

33. �eperto �asuale, �OV 1407:AFrammento della parete di una bro��a. L’argilla

è rossa, ben depurata. Dalla parte interna �’è una de�orazione geometri�a eseguita �on in-

�isione e �on la te�ni�a del fondo abbassato. È dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e in-

gobbio dalla parte esterna ed interna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 9,3 x 6 �m, spessore della

parete 0,5 �m.

34. �eperto �asuale, �OV 1408:AFrammento di un piatto lis�io su piede anulare.

L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla parte inter-na �’è una de�orazione vegetale, dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e ingobbio dalla parte

interna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 13,8 x 10,1 �m, spessore della parete 0,4 �m, diametro del

fondo 5,6 �m.

35. �eperto �asuale, �OV 1409:AFrammento di un piatto lis�io su piede anula-re. L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla parte interna �’è una de�orazione vegetale, dipinto in o�ra e verde. Smalto e ingobbio dalla parte

interna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 12,8 x 12 �m, spessore della parete 0,5 �m, diametro del

fondo 8 �m.

Page 64: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

63

36. Slučajni nalaz, �OV 1410:A Ulomak plitkoga tanjura na prstenastoj nozi. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je ukrašen heraldičkim i geometrijsko-vegetabilnim ornamentima. Doslikavanje oker, zelenom i plavom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 14 x 12,2 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer dna 5,6 �m.

37. Slučajni nalaz, �OV 1411:A Ulomak stanjenoga oboda posude otvorene forme. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je ukrašen vegetabilnim ornamentima. Doslikavanje oker, zelenom i plavom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 10 x 6 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 13 �m.

38. Slučajni nalaz, �OV 1412:A Ulomak stijenke zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je ukrašen geometrijskim ornamentima. Doslikavanje oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 5,6 x 5,7 �m, debljina stjenke 0,7 �m.

39. Slučajni nalaz, �OV 1413:A Ulomak izvijenoga oboda zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra je ukrašen geometrijskim ornamentima. Doslikavanje oker i zelenom bojom. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika.Sačuvane dimenzije 4,6 x 3,5 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 23 �m.

40. Slučajni nalaz, �OV 1414:A Ulomak izvijenoga oboda bikonične zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra tri paralelne horizontalne trake ispod oboda. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika.Sačuvane dimenzije 4,1 x 3,3 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer oboda 11 �m.

41. Slučajni nalaz, �OV 1415:A Ulomak izvijenoga oboda zdjeli�e. Crvena, dobro pročišćena glina. �znutra tri paralelne horizontalne trake ispod oboda. Glazura i engoba iznutra i izvana. Gravirana keramika. Sačuvane dimenzije 6 x 2,9 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer oboda 21 �m.

42. Slučajni nalaz, �OV 1416:A Ulomak stijenke zdjeli�e. Narančasta, dobro pročišćena glina. �znutra slikani geometrijsko-vegetabilni ukras. Glazura isprana. Španjolska majolika. Sačuvane dimenzije 5,1 x 4,9 �m, debljina stijenke 0,6 �m.

43. Slučajni nalaz, �OV 1417:A Ulomak stijenke zdjeli�e. Oker narančasta, dobro pročišćena glina. �znutra slikani vegetabilni ukras, izvana slikani geometrijski ukras. Slikanje kobaltnoplavom bojom na bijeloj podlozi. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 4,2 x 4,6 �m, debljina stijenke 0,5 �m.

36. �eperto �asuale, �OV 1410:AFrammento di un piatto lis�io su piede anulare.

L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla parte in-terna �’è una de�orazione araldi�a e geometri-

�o-vegetale. È dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e ingobbio dalla parte interna. Cerami�a

in�isa. Dimensioni 14 x 12,2 �m, spessore della parete 0,4 �m, diametro del fondo 5,6 �m.

37. �eperto �asuale, �OV 1411:AFrammento dell’orlo assotigliato di un re�ipien-te di forma aperta. L’argilla è rossa, ben depura-

ta. Dalla parte interna �’è una de�orazione ve-getale, dipinto in o�ra, verde ed azzurro. Smalto e ingobbio dalla parte interna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 10 x 6 �m, spessore della parete 0,4

�m, diametro dell’orlo 13 �m.

38. �eperto �asuale, �OV 1412:AFrammento della parete di una �iotola. L’argilla

è rossa, ben depurata. Dalla parte interna �’è una de�orazione geometri�a, dipinto in o�ra e

verde. Smalto e ingobbio dalla parte interna ed esterna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 5,6 x 5,7

�m, spessore della parete 0,7 �m.

39. �eperto �asuale, �OV 1413:AFrammento dell’orlo intre��iato di una �iotola.

L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla parte in-terna �’è una de�orazione geometri�a, dipinto in o�ra e verde. Smalto e ingobbio dalla parte

interna ed esterna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 4,6 x 3,5 �m, spessore della parete 0,4 �m, dia-

metro dell’orlo 23 �m.

40. �eperto �asuale, �OV 1414:AFrammento dell’orlo intre��iato di una �iotola bi�oni�a. L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla

parte interna, sotto l’orlo, �i sono tre nastri oriz-zontali paralleli. Smalto e ingobbio dalla parte

interna ed esterna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 4,1 x 3,3 �m, spessore della parete 0,5 �m, dia-

metro dell’orlo 11 �m.

41. �eperto �asuale, �OV 1415:AFrammento dell’orlo intre��iato di una �iotola.

L’argilla è rossa, ben depurata. Dalla parte in-terna, sotto l’orlo, �i sono tre nastri orizzontali paralleli. Smalto e ingobbio dalla parte interna ed esterna. Cerami�a in�isa. Dimensioni 6 x 2,9 �m, spessore della parete 0,5 �m, diametro del-

l’orlo 21 �m.

42. �eperto �asuale, �OV 1416:AFrammento della parete di una �iotola. L’argilla

è aran�ione, ben depurata. �nternamente �’è una de�orazione geometri�o-vegetale. Lo smalto è

�aduto. Maioli�a spagnola. Dimensioni 5,1 x 4,9 �m, spessore della parete 0,6 �m.

43. �eperto �asuale, �OV 1417:AFrammento della parete di una �iotola. L’argilla

è o�ra aran�ione, ben depurata. �nternamente �’è il disegno di una de�orazione vegetale, al-

l’esterno una de�orazione geometri�a. È dipinto �on �olore azzurro �obalto su sfondo bian�o.

Smaltato all’interno e all’esterno. Maioli�a. Dimensioni 4,2 x 4,6 �m, spessore della parete

0,5 �m.

Page 65: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

64

44. Slučajni nalaz, �OV 1418:A Ulomak donjega dijela vrča na ravnoj nozi. Oker narančasta, dobro pročišćena glina. �zvana su vegetabilni motivi slikani smeđom, zelenom, plavom i žutom bojom. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 16 x 15 �m, debljina stjenke 1,3 �m, promjer dna 23 �m.

45. Slučajni nalaz, �OV 1419:A Ulomak oboda posude otvorene forme. Oker narančasta, dobro pročišćena glina. �znutra su vegetabilni motivi slikani smeđom, zelenom, plavom i žutom bojom na sivoplavoj podlozi. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 8,5 x 8,5 �m, debljina stjenke 0,6 �m, promjer oboda 22,8 �m.

46. Slučajni nalaz, �OV 1420:A Ulomak oboda posude i vodoravno postavljene ručki�e u obliku palmete. Oker narančasta, dobro pročišćena glina. �znutra su vegetabilni motivi slikani oker, smeđom i plavom bojom. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 11,5 x 6,5 �m, debljina stjenke 0,5 �m, promjer oboda 10,4 �m.

47. Slučajni nalaz, �OV 1421:A Ulomak dna posude na prstenastoj nozi. Oker narančasta, dobro pročišćena glina. �znutra je djelomično sačuvan ukras anđelčića slikani oker, smeđom i plavom bojom. Glazura iznutra i izvana. Majolika.Sačuvane dimenzije 7,3 x 4,5 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer dna 6 �m.

48. Slučajni nalaz, �OV 1422:A Ulomak izvijenoga oboda posude. Oker, dobro pročišćena glina. �znutra su vegetabilni motivi slikani oker, smeđom i plavom bojom. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 5,5 x 3,8 �m, debljina stjenke 0,3 �m, promjer oboda �m.

49. Slučajni nalaz, �OV 1423:A Ulomak stijenke posude. Oker, dobro pročišćena glina. �zvana su vegetabilni motivi slikani oker, smeđom i plavom bojom. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 5 x 3,8 �m, debljina stijenke 1 �m.

50. Slučajni nalaz, �OV 1424:A �ekonstruirani tanjur. Oker, dobro pročišćena glina. �znutra su vegetabilni motivi slikani oker, smeđom i plavom bojom. Na obodu urezana slova AC. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Promjer oboda 12,4 �m, promjer dna 4,9 �m, visina posude 2,8 �m.

44. �eperto �asuale, �OV 1418:AFrammento della parte inferiore di una bro��a su piede diritto. L’argilla è o�ra aran�ione, ben

depurata. Dalla parte esterna è de�orata �on motivi vegetali dipinti in �olor marrone, verde,

azzurro e giallo. È smlatata sia all’interno sia all’esterno. Maioli�a. Dimensioni 16 x 15 �m,

spessore della parete 1,3 �m, diametro del fondo 23 �m.

45. �eperto �asuale, �OV 1419:AFrammento dell’orlo di un re�ipiente di forma

aperta. L’argilla è o�ra aran�ione, ben depurata. Dalla parte esterna è de�orata �on motivi ve-

getali dipinti in �olor marrone, verde, azzurro e giallo su sfondo grigio azzurro. È smlatato sia

all’interno sia all’esterno. Maioli�a. Dimensioni 8,5 x 8,5 �m, spessore della parete 0,6 �m, dia-

metro dell’orlo 22,8 �m.

46. �eperto �asuale, �OV 1420:AFrammento dell’orlo di un re�ipiente �on mani-�o orizzontale a forma di palmetta. L’argilla è di �olore o�ra aran�ione, ben depurata. All’interno

�i sono motivi vegetali dipinti in o�ra, marrone e azzurro. Smaltato internamente ed esterna-

mente. Maioli�a. Dimensioni 11,5 x 6,5 �m, spessore della parete 0,5 �m, diametro dell’orlo

10,4 �m.

47. �eperto �asuale, �OV 1421:AFrammento del fondo di un re�ipiente su piede

anulare. L’argilla è �olore o�ra aran�ione, ben depurata. �nernamente si è �onservata in parte la de�orazione di un agioletto dipinto in o�ra.

Smaltato dalla parte interna ed esterna. Maioli-�a. Dimensioni 7,3 x 4,5 �m, spessore della pare-

te 0,4 �m, diametro del fondo 6 �m.

48. �eperto �asuale, �OV 1422:AFrammento dell’orlo attor�igliato di un re�i-

piente. L’argilla è di �olore o�ra, ben depurata argilla. �nternamente è disegnato un motivo

vegetale in �olor o�ra, marrone e azzurro. Smal-tato internamente ed esternamente. Maioli�a. Dimensioni 5,5 x 3,8 �m, spessore della parete

0,3 �m, diametro dell’orlo �m.

49. �eperto �asuale, �OV 1423:AFrammento della parete di un re�ipiente. L’argil-

la è di �olore o�ra, ben depurata. �nternamente è disegnato un motivo vegetale in �olor o�ra,

marrone e azzurro. Smaltato internamente ed esternamente. Maioli�a. Dimensioni 5 x 3,8 �m,

spessore della parete 1 �m.

50. �eperto �asuale, �OV 1424:APiatto ristrutturato. L’argilla è di �olore o�ra,

ben depurata. �nternamente è disegnato un mo-tivo vegetale in �olor o�ra, marrone e azzurro.

Sull’orlo sono in�ise le lettere AC. Smaltato in-ternamente ed esternamente. Maioli�a. Diame-

tro dell’orlo 12,4 �m, diametro del fondo 4,9 �m, altezza del re�ipiente 2,8 �m.

Page 66: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

6�

51. Slučajni nalaz, �OV 1425:A Ulomak vrča. Oker, dobro pročišćena glina. �zvana su vegetabilni motivi slikani oker, smeđom i plavom bojom. Glazura iznutra i izvana. Majolika. Sačuvane dimenzije 10,4 x 6,5 �m, debljina stijenke 0,6 �m.

52. Slučajni nalaz, �OV 1426:A Ulomak lagano izvijenoga oboda i tijela zdjele. Narančastooker, dobro pročišćena glina. �zvana i iznutra uz obod su vegetabilno-geometrijski motivi izvedeni smeđom bojom. Kamenina. Sačuvane dimenzije 10,4 x 6,4 �m, debljina stjenke 0,4 �m, promjer oboda 14 �m.

52. Slučajni nalaz, �OV 1427:A Cjelovito sačuvani trokraki podložak. Oker, dobro pročišćena glina. Dimenzije 6,5 x 5,3 �m, dužina kraka 3 �m, debljina 1,3 �m, visina oštrog vrha 1,7 �m.

53. Slučajni nalaz, �OV 1428:A Djelomično sačuvani trokraki podložak. Oker, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 9,2 x 5,5 �m, dužina kraka 4,2 �m, debljina 1,4 �m.

54. Slučajni nalaz, �OV 1429:A Djelomično sačuvani trokraki podložak s rupom u sredini. Narančasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 9,5 x 4,6 �m, dužina kraka 4,7 �m, debljina 1,2 �m, visina oštrog vrha 1,8 �m.

55. Slučajni nalaz, �OV 1430:A Cjelovito sačuvani trokraki podložak. Oker, dobro pročišćena glina. Dimenzije 6,4 x 4,7 �m, dužina kraka 2,5 �m, debljina 1 �m, visina oštrog vrha 1,1 �m.

56. Slučajni nalaz, �OV 1431:A Cjelovito sačuvani trokraki podložak. Oker, dobro pročišćena glina. Dimenzije 8 x 5 �m, dužina kraka 3,5 �m, debljina 0,9 �m, visina oštrog vrha 1 �m.

57. Slučajni nalaz, �OV 1432:A Djelomično sačuvani trokraki podložak. Narančasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 5,9 x 3,1 �m, dužina kraka 2,9 �m, debljina 0,9 �m, visina oštrog vrha 1,7 �m.

58. Slučajni nalaz, �OV 1433:A Djelomično sačuvani trokraki podložak. Narančasta, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 8 x 4,9 �m, dužina kraka 4,1 �m, debljina 1,4 �m, visina oštrog vrha 1,4 �m.

59. Slučajni nalaz, �OV 1434:A Djelomično sačuvana �ilindrična posuda ravnoga dna. Na dnu se nalazi djelomično sačuvana rupa. Oker, dobro pročišćena glina. Sačuvane dimenzije 22,5 x 14 �m, debljina stjenke 1,6 �m, promjer dna 23 �m.

51. �eperto �asuale, �OV 1425:AFrammento di una bro��a. L’argilla è di �olore o�ra, ben depurata. Dalla parte esterna è dise-

gnato un motivo vegetale in �olor o�ra, marrone e azzurro. Smaltato internamente ed esterna-

mente. Maioli�a. Dimensioni 10,4 x 6,5 �m, spessore della parete 0,6 �m.

52. �eperto �asuale, �OV 1426:AFrammento dell’orlo livemente attor�igliato e

del �orpo di una �iotola. Argilla o�ra aran�ione, ben depurata. Dalla parte esterna ed interna

lungo l’orlo �i sono motivi vegetale-geometri�i eseguiti in �olore marrone. Terraglia dura. Di-

mensioni 10,4 x 6,4 �m, spessore della parete 0,4 �m, diametro dell’orlo 14 �m.

52. �eperto �asuale, �OV 1427:ASupporto treppiedi �onservato per intero. Argil-la �olor o�ra, ben depurata. Dimensioni 6,5 x 5,3

�m, lunghezza del piede 3 �m, spessore 1,3 �m, altezza alla sommità appuntita 1,7 �m.

53. �eperto �asuale, �OV 1428:ASupporto treppiedi parzialmente �onservato.

Argilla �olore o�ra, ben depurata. Dimensioni 9,2 x 5,5 �m, lunghezza del piede 4,2 �m, spesso-

re 1,4 �m.

54. �eperto �asuale, �OV 1429:ASupporto treppiedi parzialmente �onservato �on un foro nel �etro. Argilla aran�ione, ben depura-ta. Dimensioni 9,5 x 4,6 �m, lunghezza del piede

4,7 �m, spessore 1,2 �m, altezza alla sommità appuntita 1,8 �m.

55. �eperto �asuale, �OV 1430:ASupporto treppiedi �onservato per intero. Argil-la �olor o�ra, ben depurata. Dimensioni 6,4 x 4,7

�m, lunghezza del piede 2,5 �m, spessore 1 �m, altezza della sommità appuntita 1,1 �m.

56. �eperto �asuale, �OV 1431:ASupporto treppiedi �onservato per intero. Ar-

gilla �olor o�ra, ben depurata. Dimensioni 8 x 5 �m, lunghezza del piede 3,5 �m, spessore 0,9 �m,

altezza della sommità appuntita 1 �m.

57. �eperto �asuale, �OV 1432:ASupporto treppiedi parzialmente �onservato �on un foro nel �etro. Argilla aran�ione, ben depura-ta. Dimensioni 5,9 x 3,1 �m, lunghezza del piede

2,9 �m, spessore 0,9 �m, altezza della sommità appuntita 1,7 �m.

58. �eperto �asuale, �OV 1433:ASupporto treppiedi parzialmente �onservato �on

un foro nel �etro. Argilla aran�ione, ben depu-rata. Dimensioni 8 x 4,9 �m, lunghezza del piede

4,1 �m, spessore 1,4 �m, altezza della sommità appuntita 1,4 �m.

59. �eperto �asuale, �OV 1434:A�e�ipiente �ilindri�o a fondo piatto parzialmen-

te �onservato. Sul fondo �’è un foro �onservato in parte. L’argilla è di �olore o�ra, ben depurata. Dimensioni 22,5 x 14 �m, spessore della parete

1,6 �m, diametro del fondo 23 �m.

Page 67: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

66

60. Slučajni nalaz, �OV 1435:A Cjelovito sačuvani čepasti podložak poli�e kod pečenja. Dva kružna diska spojena valjkastim dijelom. Narančasta, dobro pročišćena glina. Promjer donjega diska 7,3 �m, promjer gornjega diska 3,9 �m, visina 3,9 �m.

61. Slučajni nalaz, �OV 1436:A Djelomično sačuvani čepasti podložak poli�e kod pečenja. Dva kružna diska spojena valjkastim dijelom. Na donjem se disku nalaze dvije pravokutne rupi�e. Crvena, dobro pročišćena glina. Promjer donjega diska 10,3 �m, promjer gornjega diska 2,1 �m, visina 2,8 �m.

Ostali nalazi

1. Slučajni nalaz, �OV 1351:AStaklena zgura smeđe i žućkaste boje. 70 x 40 mm.

2. SONDA B, SJ 3, �OV 1352:AObod staklene čaše modre boje s blago izraženim okomitim rebrima. 29 x 22 mm.

3. SONDA B, SJ 3, �OV 1353:ATamnozelena staklena �jevči�a. Fi 4 mm, dužina 13 mm.

4. SONDA B, SJ 3, �OV 1354:AZelena staklena �jevči�a. Fi 2 mm, dužina 22 mm.

5. SONDA B, SJ 3, �OV 1355:ASvijetložuta staklena �jevči�a. Fi 4 mm, dužina 37 mm.

6. SONDA B, SJ 3, �OV 1356:AUlomak tamno zelene staklene posude, bo�e? 31 x 21 mm.

7. SONDA B, SJ 6, �OV 1363:AObod čaše vrlo tankih stijenki svijetlosmeđe boje. 25 x 19 mm.

8. SONDA B, SJ 6, �OV 1364:ASvijetlozelena staklena �jevči�a. Fi 6 mm, dužina 42 mm.

9. SONDA B, SJ 6, �OV 1365:ATamnozelena rastopljena staklena �jevči�a. Fi 5 mm, dužina 14 mm.

10. SONDA B, SJ 6, �OV 1366:AZelena staklena �jevči�a. Fi 4 mm, dužina 38 mm.

60. �eperto �asuale, �OV 1435:ASupporto a tappo per �ottura �onservato per

intero. Due dis�hi �ir�olari sono �ollegati al �i-lindro. L’argilla è aran�ione, ben depurata. Dia-

metro del dis�o inferiore 7,3 �m, diametro del dis�o superiore 3,9 �m, altezza 3,9 �m.

61. �eperto �asuale, �OV 1436:ASupporto a tappo per �ottura parzialmente

�onservato. Due dis�hi �ir�olari sono �ollegati al �ilindro. Sul dis�o inferiore �i sono due bu�hi rettangolari. L’argilla è rossa, ben depurata. Dia-metro del dis�o inferiore 10,3 �m, diametro del

dis�o superiore 2,1 �m, altezza 2,8 �m.

Altri reperti

1. �eperto �asuale, �OV 1351:AS�oria di vetro di �olore marrone e giallastro.

Dimensioni 70 x 40 mm.

2. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1352:AOrlo di bi��hiere di vetro di �olore blu �on lievi

�oste verti�ali. Dimensioni 29 x 22 mm.

3. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1353:ATubi�ino di vetro verde s�uro. Ø 4 mm, lunghez-

za 13 mm.

4. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1354:ATubi�ino di vetro verde. Ø 2 mm, lunghezza 22

mm.

5. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1355:ATubi�ino di vetro giallo �hiaro. Ø 4 mm, lun-

ghezza 37 mm.

6. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1356:AFrammento di un re�ipiente di vetro verde s�u-

ro, di bottiglia? Dimensioni 31 x 21 mm.

7. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1363:AOrlo di un bi��hiere a parete molto sottile di

�olore marrone �hiaro. Dimensioni 25 x 19 mm.

8. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1364:ATubi�ino di vetro verde �hiaro. Ø 6 mm, lun-

ghezza 42 mm.

9. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1365:ATubi�ino di vetro fuso di �olore verde s�uro. Ø 5

mm, lunghezza 14 mm.

10. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1366:ATubi�ino di vetro di �olore verde. Ø 4 mm, lun-

ghezza 38 mm.

Page 68: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

6�

11. SONDA B, SJ 3, �OV 1358:ATulja� lule zapadnoga tipa, bijele gline. Fi 7-8 mm, dužina 62 mm.

12. SONDA B, SJ 3, �OV 1359:ATulja� lule zapadnoga tipa, bijele gline. Fi 7 mm, dužina 28 mm.

13. SONDA B, SJ 3, �OV 1360:ATulja� lule zapadnoga tipa, bijele gline. Fi 9 mm, dužina 32 mm.

14. SONDA B, SJ 6, �OV 1367:ASvetačka medalji�a s uši�om za privjes od tanke lijevane bron�e. 21 mm.

15. SONDA B, SJ 3, �OV 1343:AŽeljezni kovani čavao. 50 mm.

16. SONDA B, SJ 3, �OV 1357:AŽeljezni kovani čavao. 50 mm.

11. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1358:ACannello di pipa di tipo o��identale in argilla

bian�a. Ø 7-8 mm, lunghezza 62 mm.

12. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1359:ACannello di pipa di tipo o��identale in argilla

bian�a. Ø 7 mm, lunghezza 28 mm.

13. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1360:ACannello di pipa di tipo o��identale in argilla

bian�a. Ø 9 mm, lunghezza 32 mm.

14. SONDA B, ST�ATO SJ 6, �OV 1367:AMedaglietta di santo �on �runa per appenderla,

eseguita in bronzo fuso sottile. Dimensioni 21 mm.

15. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1343:AChiodo di ferro battuto. 50 mm.

16. SONDA B, ST�ATO SJ 3, �OV 1357:AChiodo di ferro battuto di 50 mm.

Page 69: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

6�

Page 70: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

6�

Page 71: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�0

Page 72: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�1

Page 73: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�2

Page 74: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�3

Page 75: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�4

Page 76: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

Page 77: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�6

126�

Page 78: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

Page 79: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

Page 80: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

��

Page 81: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�0

Page 82: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�1

Page 83: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�2

Page 84: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�3

Page 85: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i

�4

Page 86: Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. - 2010.€¦ · Katalog izložbe / Catalogo della mostra Podvodna arheološka istraživanja uvale Veštar 2008. – 2010./ i