99

poduzetna

Prvi dojamPrvi dojam ostavljamo pri upoznavanju, a vrlo se često stvara na temelju izgleda, ponašanja, boje glasa, neverbalne komunikacije te nizu elemenata na neverbalnoj, glasovnoj i verbal-noj razini.

Istraživanja su dokazala da je dovoljno 7 do 30 sekunda za stvaranje prvog dojma. Zapa-njujuća brzina kojom se formira dojam o nekoj

osobi upućuje na to da u tako kratkom vreme-nu nismo u stanju donijeti racionalnu prosud-bu, već se dojam kreira na osnovi našeg instin-kta te na nesvjesnoj i emocionalnoj razini. Time još jednom dokazujemo sebi i drugima, u poslu i privatno, kako smo ponajprije emocionalna, a tek onda racionalna bića. Stoga ne smijemo zatomiti vlastite osjećaje ni na poslu. Jer, iako nas uče da u poslu nema mjesta emocijama, emocija u poslu itekako ima. Istina je to koju ne treba osporavati, već samo nastojati osvijestiti što osjećamo i kontrolirati način na koji ćemo postupiti.

Ljudi vjeruju vašem tijelu, a ne vašim riječima!Trenuci u kojima uspostavljamo odnos jesu za-pravo trenuci u kojima se formira prvi dojam – prije svega na neverbalnoj razini. Pogledom, osmijehom, odjećom, držanjem tijela, mimi-kom, gestikulacijom, rukovanjem – svime time šaljemo poruku tko smo i ostavljamo dojam. Držati kontakt očima sa sugovornikom smatra se minimumom komunikacijskog bontona. Zar vam osobe koje vas ne gledaju u oči ne djeluju nezainteresirano i čini se kao da vas ignoriraju? Koliko je tek osmijeh važan? Osoba koja se smi-je djeluje samopouzdano i pozitivno.

A što je s gestikulacijom? Gestikulacija nam je prirodna i svako njezino obuzdavanje dovodi do neusklađenosti između onoga što govorimo i onoga kako govorimo. Sjetite se kako vam pri-rodno ruke i tijelo gestikuliraju kada sjedite s prijateljicom na kavi, a onda odjednom, kada pred šefom moramo nešto prezentirati, ukopa-mo se i sva gestikulacija zamre. Tada djeluje-mo neuvjerljivo, pa i nedovoljno kompetentno (ili barem ne onoliko uvjerljivo i kompetentno

Važnost (prvog) dojmaKoliko ste se puta našli u situaciji da vam netko nije 'legao na prvu', iako ne možete navesti ama baš ništa protiv te osobe? S druge strane, uvijek se divimo osobama koje, čini se, potpuno prirodno uđu u nepoznatu društvenu sredinu, pokrenu razgovor i druge uključe u njega. Obično za takve ljude kažemo da imaju 'karizmu'. Neki se pitaju kako to čine, dok ostali vjeruju da je riječ o 'prirodnoj sposobnosti'. No, vjerovali ili ne, 'karizma' može biti stečena vještina i, poput svake druge, može se usavršiti uz osvještavanje, prave savjete i odlučnostPiše: Ana ŠimunovićSuradnica u tvrtki Ciceron komunikacije, specijaliziranoj za edukaciju i savjetovanje iz područja prezentacijskih, komunikacijski i prodajnih vještina te brigu o klijentu. Veliko iskustvo u praktičnom radu odnosa s javnošću za razne klijente, koje je usavršila na Chartered Institute of Public Relations u Londonu, dijeli s mnogobrojnim polaznicima radionica Ciceron komunikacija.

Jesmo li ono što mislimo da jesmo, ili ono što drugi vide?

100

kao s prijateljicom na kavi dok joj prepri-čavamo kakav dobar šoping smo obavili). Upravo u tome leži važnost gestikulacije jer njome upotpunjujemo sadržaj i nagla-šavamo poruke koje upućujemo sugovor-niku.

Moć glasaTek nakon što smo osobu pogledali, po-činjemo ju slušati, a tek onda čujemo što ona govori – i sve to u samo nekoliko sekunda. Kada osobu počnemo slušati, onda nesvjesno analiziramo njezin glas: ima li ugodan glas, govori li prebrzo, drhti li glas, kakva je dikcija? Istraživanja su do-kazala da su dublji glasovi uvjerljiviji, što nam možda može poslužiti kao i jedno od objašnjenja zašto su na vodećim pozicija-ma muškarci u većem broju od žena. Osta-vimo to pitanje otvorenim do neke druge prilike…

Jedno od značajnijih retoričkih alata jesu pauze, jer pridonose dinamičnosti i dramatičnosti onoga što govorimo. Po-moću pauze stvaramo dojam napetosti i iščekivanja, a ujedno intenziviramo uvjer-ljivost poruke koju prenosimo. Jeste li se ikad uhvatili kako neku riječ izgovarate previše puta? Na primjer, znači, odnosno, zapravo, tako da, u principu, kao, itd.? Ot-krit ćemo vam tajnu kako se riješiti tih dosadnih poštapalica koje mogu ostaviti dojam manje kompetentnosti. Jednostav-no – radite pauze. Pauza ne znači uvijek

izostanak teksta, nego katkad ima funkci-ju finog nijansiranja misli. Vašem mozgu osigurava vrijeme da smisli što želi reći i artikulira poruku, a ujedno i sugovorniku godi jer mu prirodno „sjeda“ i omogućuje mu vrijeme kako bi razmislio o onome što je čuo. Radeći prirodne pauze nećemo više morati slušati „aaaaa“ ili „uuuuu“ koji ni jednom uhu nije ugodno.

Zašto je bitan prvi dojam? Odgovor se krije u činjenici da na temelju (prvog) dojma procjenjujemo kompeten-cije naših sugovornika. Ovisno o dojmu koji smo stvorili o nekoj osobi, različito pri-mamo iste informacije. Za prvi dojam ne-mamo drugu šansu. Kad je jednom formi-ran – dojam se teško ispravlja i u velikom postotku ostaje zauvijek. Kao takav može biti i presudan čimbenik pri odlučivanju o poslovnoj suradnji.

Recentno istraživanje tima psihologa iz Kanade, Belgije i SAD-a (istraživanje auto-ra Bertrama Gawronskia, Roberta Rydella, Brama Vervlieta i Jana de Houwera objav-ljeno u Journal of Experimental Psycho-logy, 2011.) dokazalo je kako je izreka «ne postoji druga šansa za ostavljanje prvog dojma» doslovno istinita. Rezultati provedenog istraživanja dokazali su kako naknadna iskustva, koja se pak pokažu oprečnima prvom dojmu, "vežemo" samo uz kontekst u kojem nastaju. Stoga za-ključujemo da naknadna iskustva utječu

na reakcije ljudi samo u onim konteksti-ma u kojima su nastala, dok prvi dojam i dalje dominira u ostalim kontekstima. Primjerice – zamislite da ste dobili novog kolegu na poslu i vaš prvi dojam o toj oso-bi jest da vam nije simpatičan. Nekoliko tjedana poslije susretnete tog kolegu na zabavi i, razgovarajući s njim, shvatite da je on zapravo drag čovjek. Iako ste svjesni toga da vam isprva nije bio simpatičan, vaš instinktivni odgovor na novog kolegu bit će uvjetovan novonastalim iskustvom samo u društvenoj situaciji sličnoj zabavi na kojoj ste ga susreli i u kojima će vam biti drag. Međutim, taj kolega vam i dalje neće biti simpatičan u ostalim društvenim situacijama, pa tako ni na poslu, gdje ste prvotno stekli takav dojam o njemu.

Je li sadržaj najvažniji?Koliko samo vremena, truda i znanja ulažemo u sam sadržaj naših poslovnih prezentacija. No kada bismo znali da samo 7 % sadržaja, to jest verbalne razine, utječe na dojam, onda bismo možda jednak trud uložili i u pripremu te osvješćivanje izvedbe toga sadržaja. Čak 55 % dojma čini neverbalna komunikacija, a 38 % pripada našem glasu i njegovim karakteristikama…

poduzetna

101

Kako nas vide drugi?Nužno je osvijestiti kakav dojam ostavljamo na druge ljude. Ko-liko vas je puta iznenadila nečija procjena vašeg ponašanja ili neke prezentacije koju ste održali? Razlika između onoga što mi mislimo o sebi – slike koju imamo o sebi, i onoga kako nas drugi vide i njihove slike o nama, osnova je mnogih razočaranja, nera-zumijevanja i iznenađenja. Svatko drugi, tko je prisutan u našem životu, poput bračnog partnera, prijatelja, poslovnog kolege, vidi nas u jasnijem svjetlu nego što smo to u stanju sami. Većina nas živi u iluziji da dobro poznaje same sebe, no uglavnom se precjenjujemo ili, još češće, podcjenjujemo. Psiholozi takvu po-javu nazivaju "sivom pjegom" označavajući time područje naše osobnosti koje vide svi osim nas samih. Jedna od najboljih me-toda osvješćivanja u tom pogledu jest snimanje kamerom nekog svojeg nastupa ili poslovne prezentacije. Kamera ima objektiv i ono što ona zabilježi jest objektivan prikaz kako izgledamo, zvu-čimo, kako se krećemo prostorom, kako gestikuliramo te, u ko-načnici, kakav dojam ostavljamo. Ako vam nije dostupan takav način analize vašeg nastupa, zamolite bliske ljude ili poslovne kolege da proanaliziraju neki vaš nastup i ukažu vam što biste mogli korigirati ili unaprijediti.

Što god bio razlog zbog kojeg nas ostali doživljavaju drugačije, prvi je korak osvijestiti tu činjenicu i prihvatiti je. Tek kad sazna-mo kako nas javnost doživljava, možemo birati i odlučiti sviđa li nam se imidž koji imamo, želimo li ga promijeniti ili zadržati. Sve dok ne upoznamo i prihvatimo onu osobu koju drugi vide u nama, nećemo moći raditi na sebi i napredovati. Život je u zajed-nici mnogo ugodniji i kvalitetniji ako percepcije drugih o nama prihvatimo i iskoristimo kao podlogu za osobni rast i razvoj. Sto-ga je važno uzeti u obzir da vrlo često nije istina samo ono što mislite da ste rekli i kako zamišljate stvari, nego ono kako nešto kažete i pritom pokažete. ■

Kako ostaviti (trajno) dobar prvi dojam?• Prilikom upoznavanja uspostavite kontakt očima jer oči

govore tisuću riječi, a znamo i da su „oči ogledalo duše“. • Smiješite se. Činite to čitavim licem. Osmijeh otvara sva vrata.

S osmijehom nikad ne možete pogriješiti, dok se mrštenje ili ruka u džepu najčešće tumače kao nezainteresiranost ili arogancija.

• Ponovite ime osobe s kojom se upoznajte i izgovorite ga barem dva puta u prvih 15 sekundi kako biste ga zapamtili. Često se koncentriramo samo na to kako ćemo izgovoriti vlastito ime pa zbog toga ne čujemo ime osobe s kojom se upoznajemo.

• Prilikom rukovanja držite dlan okomito i uzvratite stisak kakav primite.

• Poštujte intimni prostor svake osobe, stanite barem pola metra udaljeno od sugovornika. Okrenite svoje tijelo pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na sugovornika.

• Koristite jasne, jednostavne, odmjerene pokrete i geste. Ne činite nagle i nervozne pokrete koji mogu djelovati prijeteće.

Prvi dojam u javnom nastupu• Kada nastupate pred publikom, uvijek ustanite. Čovjek

koji stoji psihološki je moćniji od čovjeka koji sjedi. Lakše ćete privući pozornost publike izdvajate li se od nje.

• Nasmiješeno i pozitivno lice neizostavan je dio profesionalnog nastupa.

• Promatrajte reakciju publike. Publika je vaš prijatelj i od nje dobivate najbolju povratnu informaciju o tijeku svojeg nastupa.

poduzetna

Širokobriška 48, 10 110 Zagreb, Tel. 01/30 11 772,Fax. 01/30 11 773, Mob. 098 58 85 32, info@ciceron.hr

www.cic

eron.hrposlovno

savjetovanje&

edukacija

prezen-tacijskevjeπtine

komuni-kacijske vjeπtine

prodajne

vjeπtine i tehnike