Pod ekonomskim problemom podrazumjevamo alokaciju oskudnih resursa i zelja ljudi, Resursi su ograniceni dok su ljudske zelje neogranicene.takodje ekonomski problem je raspodjela iskoristenost uncikovitost. Oportunitetni trosak prestavlja najbolji izgubljeni izbor. Nesto cega se moramo odreci da bi smo dobili nesto drugo oportunitetni troak uvijek predstavlja neku proputenu korist, neki proputeniprihod, zaradu nastalu zbog donijete odluke o koritenju jedne umjesto neke druge robe, jednog umjesto nekog drugog resursa, na alternativni nain. Do oportunitetnog troska dolazi samo ako su resursi maximalno iskoristeni. Ekonomski modeli predstavljaju pojednostavljenje stvarnog sveta i oni nam pokusavaju da lakse objasne kako sve funkcijonira. Faktori proizvodnje su: rad,kapital i zemljiste Granica proizvodnih mogucnosti prestavlja granicu izmedju dobara i usluga koje jedna ekonomija moze proizvesti i onih koje ne moze proizvesti sa raspolozivim resursima tehnologiom...oportunetetni trosak bi rastao ukoliko bi se povecala proizvodnja tog proizvoda. Granicu proizvodnih mogucnosti smo dostigli kada ekonomija posluje maximalno efikasno do te mjere da ne mozemo proizvoditi vise jednog dobra a da ne smanjimo proizvodnju drugog dobra. Prednosti planske ekonomije su: Kontrola inflacije-drzava moze direktno uticati na inflaciju Planski ured odlucuje o tome sta ce se proizvoditi tako da nema suvisne konkurencije Ravnopravna raspodjela bogastva Nedostaci P.E Cesto planski ured zna pogresiti u odluci sta ce se proizvodtit pa zna doci do hiperprodukcije odredjenog prozivoda i do nedovoljne proizvodnje drugog. Zbog toga zna doci do dugih redova u trgovinama Radnici nemaju zelje za radom zato sto drzava posjeduje imovinu, nedostatak motivacije zato sto pojedinci ne vide vlastitu korist od firmi i ne dobijaju direktne beneficije od profita tih frimi. Zbog toga sto su organizirani kao drzavni monopoli nema konkurencije izmedju proizvodjaca a samim time i nedostatak raznovrsnosti i kvaliteta proizvoda. Dok se na trzisnoj ekonomiji sredstva dodjeljuju automaski u planskim ekonomija se stvar velika birokratija. Prednosti trzisne ekonomije Sredstva su automatski dodeljena bez ikakve potrebe za bilo kakvom intervencijom vlade Potrosaci diktiraju proizvodjacima sta ce proizvoditi Proizovdajci su motivirani profitom i uvek brzo reaguju na potrosaceve prefenrcije Nedostaci T.E Stvaranje monopola. Velike firme primoraju male da se pridruze sa njima ili da zatvore. Ako ne postoji alternativni izbor za prozivod kojeg bi kupci hteli kupiti, monopolisti mogu dici cene.

Oni sa vecim dohotkom diktiraju sta ce se proizvoditi..to znaci da ne moraju svi dobiti ono sto su zahtjevali. Pojava ekstranlija Javna dobra. Mjesovita ekonomija ima za cilj da spoji sve pozitivne stvari od T i P ekonomije. Ona omogucava djelovanja sile ponude i potraznje sa uplitanjem drzave tamo gde trziste ne bude uspjesno. Mjesovita ekonomija je osjetljiva na Uspone i padove u ekonomskim aktivnsotima. Snagu monopola Ekranlije Nejednakosti npr u raspodjeli dohotka i bogastva Razlike izmedju pozitivne i normativne ekonomije su. Pozitivna ekonomija se bavi tvrdnjama koje ukazuju na ono sto jeste ili kako ce biti, one se mogu dokazati dok normativne se bave procjenama i oslanjaju se na to kako bi trebalo biti, bilo bi dobro i slicno. Najbolji primjeri :: Kada bi se smanjio dohodak smanjit ce se i individualna potrosnja . Pridhdi bi se trebali raspodjeliti sa vise jednakosti. Mikroekonomija se bavi proucavanjem ponasanja pojedinca, domacinstva firma i kako funkcjoniraju trzista, dok se makroekonomoja bavi cjelkopupnom ekonomijom. I obradjuje podrucija kao sto su inflacija,agregatna potraznja nezaposlenosti. Predosti su zbog toga sto se na trzisnim ekonomija sredstva dodjeljuju automaski dok se u planskim ekonomija razvija velika birokratija. Takodje portosaci odlucjuj sta ce se proizvodoti dok u planskoj planski ured odlucujue sta ce se proivodditi. Trziste predstavlja svaki kontakt izmedju kupca i prodavca koji komuniciraju radi razmjene. Tipovi trzista : lokalno-pijaca, regionalno-novine-nacjonalno-nekretnina-medjunarodno-nafta Ponuda predstavlja kolicinu proizvoda koju su proizvodjaci spremni ponuditi po odredjenoj cjeni. Faktroi koji uticu su : cjena,cjena inputa u proizvodnji,cjena slicnih dobara,tahnologija. Potraznja je sveukupna kolicina proizvoda koju kupci potrazuju po odredjenoj cjeni tokom odredjenog vremenskog perioda. Cjena,cjena slicnih dobara,dohodak,oglasvanje,broj kupaca ukusi. Do trzisne ravnoteze dolazi kada kupci zadovoljni potrazivanom kolicinom i cjenom i proizvodjaci ponudom i cjenom. Dolazi kada je potrazivivana kolicina jednaka ponudi. Cjena imaju najvcecu ulogu u trzisnoj ponudi i potraznji. U ponudi ako je cjena veca i ponuda je veca dok je kod potraznje obrnuto uz ceteris paribus-Cjena utice na pomjeranje duz krive potraznje ili ponude. Kretanjem duz krive potraznje i njen rast nazivamo expanzija dok smanjenje nazivamo kontakcija.

Ceteris paribus je vazan zbog toga da se fukusiramo na odredjene 2 varijable dok su ostale konstantne. Pomjeranje krive potraznje uzrokuje: dohodak,cjene slicnih proizvoda ukusi, oglasvanja Ponude : Cjene slicnih prozivoda,tehnologia, cjene inputa protivdonje,borj prodavaca. Elasticnost je mjera osjetljivosti jedne varijable na drugu. Precizno, elastinost mjeri postotnu promjenu zavisne varijable izazvanu postotnom promjenom nezavisne varijable. Cjenovna elasticnost potraznje nam pokazuje koliko data kolicina je osjetljiva na promenu cjene, precizno postotak promjene kolicine kroz postotak promjene cjene. Dohodovna elasticnost potraznje pedstavlja promjenu potrazivanje kolicine na promjenu dohotka Tipovi dohodovne elasticnosti potraznje su Proizvod je normalan ako postotak promjene dohotka je veci od postotka promjene trazene kolicine Ako je isti kao promjena postotka promjene trazene kolicine Ako je manji od postotka promjene tazene kolicine Ak je postotak promjene dohotka nema uticaja na promjenu trazene kolciine odna je yed 015 Ako rast prihoda dovodi do smanjene potrazivane kolicine onda to nazviamo inferiorno dobro. Unakrska cjenovna elasticnost prestvalja promjenu potrazivane kolicine dobra koje ja osjetljvia na promjenu cjene proizvoda b. Ako su supsititu uce ce biti elasticna,ak su kompelenti cue ce biti nelasticna. CEP predstavlja promjenu ponudjene kolicine na promjenu cjene. To je mjera koja pokazuje koliko promjenu ponudjene kolicine kroz promjenu cjene.